i ap nik be ik u m a dž • u iručn map ati k r • p ovna i pla lik redn • z • ra

Ordan Petlevski. tuš i pero.Izražajnost crta – složene strukture crtama Prisjeti se što znaš o strukturalnim/gradbenim crtama. U obnavljanju znanja i iskustva likovnog izražavanja strukturalnim crtama vjerojatno æe ti pomoæi i ove ilustracije. 16 . 1966. Umjetnik nam daje primjer stvaranja strukture crtama razliËite gustoÊe i izražajnosti. Slikar strukturu svojih izmaštanih oblika prikazuje pomoæu bogato razraðenih tekstura izraženih crtama i toèkama. Sl. Fosili. 16.

17 . 18. Sl. Michelangelo. Physalis franchetii (“kineski lampion”. Prirodna tekstura kao vanjski izraz strukture. “lampion” ili gospina jagodica). oko 1510. 17.Istraži na koji je naèin Michelangelo crtama prikazao strukturu pojedinih dijelova tijela. Sl. studija za libijsku Sibilu na svodu Sikstinske kapele.

Jesu li ove dužine jednake duljine? Svoja zapažanja provjeri mjerenjem uz pomoć ravnala. 1. 22. Evo nekoliko primjera: Sl. Koliko rešetaka vidiš na ovom crtežu? Postoje li one doista? Vidiš li kružiće? Jesu li kružići na crtežu nacrtani? Sl. 20. 19. Zatim pokušaj objasniti ono što pritom otkriješ. 21. 18 . Sl. Sl.Zadaci promatranja Vidimo li na crtežu i ono što nije nacrtano? Ponekad naše oko vidi i ono što nije nacrtano. Jesu li stranice ovih oblika koji se čine pravokutnima ravne ili zakrivljene? Svoja zapažanja provjeri ravnalom. Vidiš li na ovom crtežu dva velika trokuta ili šest malih? Koliko ih uistinu ima? Struktura u likovnom izrazu može se “graditi” crtama i toèkama razlièite gustoæe i izražajnosti. Pažljivo pogledaj ilustraciju. Možeš li ova nova iskustva primijeniti u svom likovnom stvaralaštvu? U svoj likovni dnevnik ili na praznoj stranici na kraju udžbenika pokušaj skicirati neku sličnu optičku varku. odnosno netoèno vidi ono što je nacrtano. ili pak “krivo”.

Van Eyck. Umjetnik je pažljivim rasporeðivanjem svijetlih i tamnih tonova iste boje stvorio iluziju nabora na tkaninama (privid zaobljenosti). ulje na drvu. 21 . Van Eycka prikazano je mnogo tkanine. jednobojnu. U pozadini su crveni zastori i prekrivaèi na krevetima. Arnolfinija odjevena je u dugaèku. Giovanni Arnolfini sa suprugom (Vjenčanje). 29. zelenu haljinu. 1434.Tonska modelacija Tonsko slikanje i tonsko crtanje Sl. Na slici nizozemskog slikara RANE RENESANSE. a u prvom planu mlada supruga G.

30. 32. 22 . u tehnici tempere. bez međutonova). 1933. dakle volumen – kuglu. krug sličan prikazanom “pretvoriti” u kuglu. kojom je obojen krug na slici 30. c doživljavamo kao dio trodimenzionalnog prostora. Ovakav naèin stvaranja privida volumena u slikarstvu – tonovima (tonovi boja ili akromatski tonovi) – nazivamo tonska modelacija*. ovakav se naèin tonske modelacije naziva i – tonsko slikanje. Oblik 30. S obzirom na slikarski materijal oblikovanja. ulje na platnu. Sl. c. U krugu je lokalna boja (stvarna boja prikazanog predmeta. Privid trodimenzionalnosti nastaje zbog svjetlosne razlike tonova naranèaste boje. Pokušaj bojom po tvom izboru. a) b) c) Uoèavaš li razliku izmeðu predoèenih oblika? Oblik 30.Sl. Grossberg. na papiru iz mape. Sl. 31. Žuti bojler. a doživljavamo kao dio ravnine – krug.

odnosno stupnjevanjem crno-sivog za sjene. Ðuro Tiljak. 1925.Sl. 33. st. 34. Tonska modelacija postoji i u crtežu. 23 . crtež francuskog slikara Serauta Privid volumena je postignut tonskim crtanjem – gradacijom. Seraut. kraj 19. dok je svjetlo izraženo bjelinom papira. Sl. primjerice. Figura. Park. (POSTIMPRESIONIZAM). Pogledaj. ugljen.

1. Kako je to postigao? Kakav dojam stvara svojim ljestvicama boje? Sl. Kristalna gradacija. Klee. U udžbenicima likovne kulture potraži primjere tonske modelacije u crtežu. prema originalu iz 1934.Zadaci promatranja Sl. a svjetlo je izraženo bjelinom papira. Švicarski slikar Klee bio je profesor u Bauhausu. iluzija volumena odnosno trodimenzionalnosti oblika može stvoriti tonskom modelacijom. 35. Kako su prikazani volumeni na jednoj i na drugoj slici? 2. poznatoj visokoj školi za gradnju i umjetnièko oblikovanje osnovanoj 1919. 4.. Možeš li odrediti s koje strane na plohu slike “pada” svjetlo iz zamišljenog izvora? Kakav dojam imaš dok promatraš ovu sliku? Zanimljivost: Najveæi broj nijansi* (jedva zamjetljiv prijelaz u bojama) koje ljudsko oko može razlikovati izmeðu crnog i bijelog iznosi 200. 24 .. 1921. Pronađi u udžbeniku slike koje su umjetnici naslikali pretežno tonski. a bavio se i glazbom. akvarel. 1964. odnosno tonskog crteža. Tonsko slikanje je naziv za slikanje koje privid volumena na plohi postiže svijetlim i tamnim tonovima boja ili akromatskim tonovima. Ako želiš dalje istraživati likovni govor slikara Van Eycka. U slikarstvu se privid. 36. Svojim je studentima ovakvom slikarsko-glazbenom kompozicijom želio pokazati kako se može postiæi gradacija boja. 3. Svjetlost i sjena. napravi ljestvicu tonova boje koju je na slici Giovanni Arnolfini sa ženom upotrijebio na zastorima i prekrivačima za krevete. ulje na platnu. Usporedi slike Žuti bojler i Park. Tonskim crtanjem se privid volumena u crtežu stvara stupnjevanjem (najèešæe) crno-sivog za sjene. Bayer.

a hladne boje dojam udaljenosti od nas. 1895 – 1900. neke su boje same po sebi svjetlije od drugih. a neke prema natrag (èini nam se da se udaljavaju). žuta. oni se ipak doimaju plastièno. tamne i bez dodavanja crne. 25 . èime se u slici ostvaruje prostorni odnos. žuta je topla boja. svijetle i bez dodavanja bijele. ulje na platnu. Jesu li plodovi slikani tonski? Ne. – 1900. trodimenzionalno. Jabuke i naranče. naranèasta i crvena). npr. Uz to. ulje na platnu. Sl. Cézanne. neke boje svojom svjetlinom i dinamiènošæu izazivaju predodžbu kretanja prema naprijed (èini nam se da se približavaju). 1895. ljubièasta. 38. Takav naèin slikanja nazivamo modulacija (ili koloristiËka modelacija) – postizanje privida volumena na plohi bojom: komplementarnim ili toplo-hladnim kontrastom. neke su boje. a ljubièasta hladna. npr. Isto tako. Neke boje same po sebi imaju više svjetlosti od drugih (primjerice tople boje u odnosu na hladne). 37.Koloristièka modelacija (Modulacija) Pogledaj sliku francuskog POSTIMPRESIONISTIÈKOG slikara Cézannea – Jabuke i naranèe. a dijelove u sjeni hladnim bojama (ljubièasta. Jabuke i naranče (detalj slike). Dakle. Pri slikanju slike Jabuke i naranèe Cézanne je u prikazu volumena koristio upravo ta svojstva boja. Cézanne. takoðer. Meðutim. Sl. Kako je slikar uspio postiæi plastiènost? Prisjeti se da su neke boje. zelena i plava boja). a kakav hladne? Tople boje stvaraju dojam blizine. Kakav dojam stvaraju tople boje. Osvijetljene je dijelove jabuka naslikao toplim bojama (žuta.

36. Takva pojedinaèna slikarska ili kiparska kompozicija naziva se figurativna likovna kompozicija. ima temu koju možemo prepoznati zove se FIGURATIVNO* ili predmetno slikarstvo/kiparstvo. tj.Sl. Modulacija bojom. 40. izražajnost autoportreta? Znaš li kako se nazivaju slike poput Autoportreta slikara Tartaglie i Gospoðe u zelenu haljetku slikara Mackea. Macke. Sl. Autoportret. 1917. ulje na platnu. Gospođa u zelenu haljetku. a) b) c) Sl.)? Slikarstvo i kiparstvo koje je tematski odreðeno. Marino Tartaglia. za razliku od primjerice slike Paula Kleea Kristalna gradacija (vidi sl. 1913. 39. Koji komplementarni par boja umjetnik koristi kako bi pojaèao ekspresiju. 41. 26 .

Zadatak promatranja Sl. Istraži i objasni na koji je naèin francuski slikar Matisse (FAUVIZAM. Gospođa Matisse. U našim primjerima slikarstva volumen se prikazuje: a) crtom b) modelacijom boje c) modulacijom boje 27 . “Zelena pruga”. odnosno koloristiËkom modelacijom. U slikarstvu se iluzija trodimenzionalnosti oblika može stvoriti i modulacijom. Modulacija je naziv je za slikanje koje privid volumena na plohi stvara komplementarnim ili toplo-hladnim kontrastom boja. èitaj: fovizam) u oblikovanju portreta svoje supruge koristio toplo-hladni kontrast boja. Matisse. 1905. 42. ulje na platnu.

Monogram njemačkog renesansnog slikara Albrechta Dürera. Sl. Grafièki dizajn: pismo U grafièkom dizajnu pismo je sastavni dio gotovo svakog zadatka. Serigrafija se odlikuje oštrinom i jasnoæom crteža te èistoæom obojenih ploha pa je njena primjena došla do posebnog izražaja upravo u grafièkom dizajnu. koja je veæ odavno bila poznata u Kini i Japanu. Pod tipom slova podrazumijevamo znakove jednog pisma s istim likovnim karakteristikama. Stoga je uloga pisma u toj grani likovnog stvaralaštva izuzetno velika. odnosno serigrafija. 172. odnosno vizualna poruka. pri opremi knjiga. a ukljuèuje i sliku i tekst.Dizajn Kako meðunarodni izraz dizajn svojim znaèenjem – umjetnièko oblikovanje cjelokupnog predmetnog okoliša – podrazumijeva i oblikovanje informacija putem crteža i slike. zbog jednostavnosti postupka i velikih tehnièkih moguænosti onog vremena. npr. reklama. Razvoj grafièkog dizajna usko je vezan za povijest tiskarstva. To je proširilo naèin primjene likovnog oblikovanja otiskivanjem. a poglavito u današnje vrijeme. ali pravo tiskarstvo zapoèinje tek izumom tiskarskog stroja u 15. postoje i razlièiti tipovi slova u okviru istog pisma. omoguæilo je tiskanje slika na puno veæim formatima papira nego što je dotad bilo moguæe. piktograma. na ambalaži (zaštitni omot u koji se proizvod oprema radi prijenosa ili prijevoza). slika. stoljeÊu. GrafiËki dizajn je likovno oblikovana poruka. informacija. Meðutim. na tom podruèju ljudske djelatnosti razlikujemo produkt dizajn i grafièki dizajn. Razlièita pisma ostavljaju razlièit vizualni/likovni dojam. stoljeæa. OtkriÊe litografije krajem 18. Takav naèin komunikacije otvorio je moguænost stvaranja posebne grane dizajna/oblikovanja – grafièki dizajn. 80 . uvijek je bila. Korijeni tiskarstva sežu u daleku prošlost. oglas ili objava. Nakon Drugog svjetskog rata u Europi i Americi poèinje se sve èešæe primjenjivati grafièka reprodukcijska tehnika sitotisak. Pojavljuje se u obliku plakata. nezamjenjiv oblik sporazumijevanja. Grafièki dizajn: opæenito Zbog neposrednosti i brzine prenošenja informacije. zaštitnog znaka. “pisana” i “tiskana” latinièna slova.

173. olovka. ARIAL ABCDEFGHIJKLabcdefghijkl GARAMOND ABCDEFGHIJKLabcdefghijkl IMPACT ABCDEFGHIJKLabcdefghijkl Sl.Sl. 174. 81 . kist. Različite vrste slova. Tipove slova međusobno usporedi i odredi po čemu se razlikuju. Osmisli i skiciraj predložak za svoj grafit. Izreži iz novina i časopisa različite tipove slova i zalijepi ih u svoj likovni dnevnik ili na praznu stranicu na kraju udžbenika. Slova pisana raznim priborom (pero. pastel) 1. 2.

razred Mjesto izvoðenja nastave: uèionica Nastavno podruèje: Plošno oblikovanje /2D Nastavna cjelina: Boja Nastavna tema: 4. 21) 102 . ulje na drvu. vrednovati tonsku modelaciju svjetlom i tonom u funkciji privida zaobljenosti Odgojni i socijalizirajuæi ciljevi: poštovanje duhovnih vrijednosti nacionalne kulture i razlièitih drugih kultura. Tonska modelacija Kljuèni pojmovi: • • • • ton tonska modelacija svjetlo privid zaobljenosti Obrazovna postignuæa koja uèenica/uèenik treba postiæi: uoèiti. reprodukcije. str. primijeniti. izraziti. snimak jedne od Bachovih kompozicija za orgulje. poštovanje duhovnih vrijednosti razlièitih vrsta umjetnosti Izvori nastavnih sredstava. 1434. LCD projektor ili dijaprojektor Primjeri likovnoumjetnièkih djela: • Van Eyck..PRIRUÈNIK PISANA PRIPREMA Nadnevak: Razred: 7. kazetofon/CD player. (udžbenik LK 8. fotografija/dijapozitiv. standardi i pomagala: udžbenik. raèunalo. Giovanni Arnolfini sa suprugom (Vjenèanje).

nastavna tema: Glazbeni instrumenti. Park. (udžbenik LK 8. 1933. Žuti bojler. Struktura (artikulacija) nastavnog sata I. ulje na platnu. nastavno podruèje: Slušanje i upoznavanje glazbe. Razlièite valjkaste cijevi stupnjevane po svojoj duljini i debljini oblikuju razlièite zvukove/tonove. Uvodni dio 1. 1925. rješavanje problema Oblik rada: individualni. S uèenicima ustvrditi o kojem je glazbalu rijeè. str. 103 . S uèenicima porazgovarati o ovom glazbenom instrumentu usredotoèujuæi se na njegove vidljive dijelove. razgovor. 3. Slušanje glazbe Poslušati kraæi ulomak dostupne Bachove kompozicije za orgulje. (udžbenik LK 8. istraživanje.• Grossberg. 23) Likovne tehnike i likovno-tehnièka sredstva: – pastel Motiv (poticaj): Valjci Korelacija (suodnos nastavnih sadržaja): • glazbena kultura 6. Projicirati fotografiju orgulja (ili izložiti veæu fotografiju). frontalni Izborni sadržaji za darovite uèenice/ uèenike: vidi Upute uèenicama/uèenicima koji žele saznati više. demonstracija. promatranje. razred. 22) • Ðuro Tiljak. str. Glazbala s tipkama Naèin rada: Nakon promatranja Metode rada: slušanje glazbe.

Pogledati Van Eyckovu sliku i ustvrditi kako je umjetnik postigao privid zaobljenosti na prikazanim naborima tkanina. II. a potom Grossbergerov Žuti bojler te ustvrditi kako su nastali valjkasti oblici na njihovim slikama (tonskom modelacijom). samostalnost IV.stvaranje Rješava se sljedeæi likovni problem: Olovkom skiciranom nizu pravokutnika u razlièitim položajima tehnikom pastela dati privid zaobljenosti – stupnjevanjem boje modelirati ih u valjkaste oblike. Vrednovanje Likovni se radovi masom za lijepljenje ili magnetima prièvršæuju na školsku ploèu. str. Kriteriji vrednovanja/ocjenjivanja Vrednuje se u kojoj je mjeri postignut cilj nastavne teme. 24. zadaci promatranja – udžbenik LK 8. Svi uèenici sudjeluju u vrednovanju. Ukljuèuje se i samovrednovanje. III. Pritom se koriste sljedeæi elementi vrednovanja: • uspješnost u postizanju privida zaobljenosti • originalnost • estetska kvaliteta – raspored/smještaj oblika i boja • tehnièka izvedba • odnos prema radu – inicijativnost. Usmjereno promatranje likovnoumjetnièkog djela Pozorno pogledati sliku Ðure Tiljka Park. Valjke prikazati razlièitim bojama. Rješavanje (likovnog) problema .2. str. napomene i upute uèenicama/ uèenicima: – o potrebnim likovno-tehnièkim sredstvima za sljedeæi nastavni sat 104 . Uèenike se potièe na samovrednovanje. Upute uèenicama/ uèenicima koji žele saznati više – udžbenik LK 8. pitanja i zadaci na kraju izložene nastavne teme V. dakle stupanj uspješnosti rješavanja likovnog problema – postizanje privida zaobljenosti tonskom modelacijom. 24. aktivnost. Dogovor obavijest.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful