You are on page 1of 12

INTERNACIONALNI UNIVERZITET U NOVOM PAZARU

FAKULTET HUMANISTIČKIH NAUKA SMER-PEDAGOGIJA ODSEK-PSIHOLOGIJA

Tema: Darovitost

MENTOR: Prof.dr Vojko Radomirović STUDENTI: Adnan Društinac, Alma Čolović, Amina Solaković, Ilda Bibić, Senad Mujković

[1]

2005. ali i toleranciju na neizvesnost. u detinjstvu nisu stekla unutrašnju otpornost na otpore koje će svojom različitošću izazivati u okolini. pa zdelicu kojom se meri. utvrditi skup osobina koje poseduje. insistiranje da sviraju po svom (viši kvalitet postignuća. Kreativni put zahteva i buntovnu posebnost. Pojmovno.iako stresne i traumatske situacije mogu imati vrlo nepovoljno delovanje na dečja postignuća. vrstu i stupanj njegove nadarenosti (Koren. prihvaćanjem "prvog odgovora" koji je. U darovitih je lako uočljiva intrizična motivisanost. Ne postoji jedan ispravan odgovor.Uvod Ljudske su sposobnosti u populaciji statistički raspoređene po Gausovoj. Darovite ne treba nagovarati na vežbanje. Naime. umetnička. Onaj koji je imao talenta bio je osoba s merom. Područja talenta mogu biti školska (akademska). Stručnjaci ostvaruju visoke rezultate u svom području. opsesivan interes). talent označava razvijenu područno specifičnu darovitost. sportska. glavno pitanje koje nam se nameće je »šta je darovitost«. žar za savladavanjem (visoka motivisanost. Gagnéov model razvoja talenta iz nadarenosti objašnjava kako je potrebna nadarenost zbrojena sa slučajem (srećom). I otpornost na stres je neobično svojstvo . U Velikoj Britaniji za takve se pojedince upotrebljava izraz "sposobniji" (more able). bez obzira na stvarni kvalitet. već mnogobrojni i različiti odgovori koji . s osećajem za (zajedničku) meru i kao takav (duhovno) bogat. prevremena razvijenost (brže napredovanje od prosečne djece). Ellen Winner izraz "darovitost" koristi za opisivanje dece s ova tri obeležja: 1. drugačiji putevi učenja. preuzimanje rizika i motivaciju za uzdrmavanjem utvrđene tradicije.).). Ona su retko kreativna u smislu velikog "K": to označava zahvaćanje i variranje područja (Winner. tj. zvonastoj krivulji normalne distribucije.talanton. 2005) nazivaju to "sklonošću za zatvaranjem". za darovite je to drugačije. Za razliku od ekstrizične motivacije koja nije sama sebi svrha.). Kada odrastu takva deca nekad postaju stručnjaci u svojem području. autonomija i otpornost na stres. otkriti (prepoznati) znači samo indicirati nadarenog pojedinca. a u proces identifikacije se uključuju i posebni stručnjaci (psiholozi. tamo gde nisu jasna "pravila igre" pojavljuju se znatne razlike u reakcijama pojedinaca na takve okolnosti. pedagozi. prihvatljiviji u uporedbi s nejasnošću i dvosmislenosti. 1989. Gagné također navodi i "katalizatore" koji omogućuju razvoj darovitosti u talent: to su otvorenost prema novom iskustvu. lekari). Danas. Genij je ekstremnija verzija darovitog deteta koje stvara na stupnju odrasle osobe iako je još uvek dete. a identifikovati znači utvrditi njegov identitet. kreativni ga menjaju. 1989. Darovito dete je dete rođeno s neuobičajenom sposobnošću da savlada određeno područje (ili područja) (Winner. Zanimljiva je otvorenost ka novom iskustvu . samostalnost i samopouzdanje) i 3. Kruglanski i Webster (u Vlahović-Štetić. zbog vlastitog zadovoljstva. a izvorno znači meru. To znači da većina ima određenu sposobnost razvijenu na nekoj prosečnoj osnovi. Još je Termanovo longitudinalno istraživanje pokazalo kako deca koja u kasnijim godinama nisu razvila svoju darovitost. pozitivna slika o sebi. 2005. Definicije darovitosti Kada govorimo o darovitosti. Takva su deca kreativna u smislu malog "k": ona samostalno otkrivaju pravila svojeg područja i smišljaju neobične strategije za rešavanje problema. dok se broj pojedinaca s povećanim ili smanjenim sposobnostima simetrično smanjuje. odnosno latinskog jezika talentum. U procesu otkrivanja više sudeluju učitelji.ona znači radoznalost. sociolozi. tehnološka.). 2. intrizična motivacija je ponašanje koje se izvodi zbog sebe samog. a njihovo područje im je ujedno i razonoda. već je instrumentalna za postizanje nekih vanjskih ciljeva. pa zlatan novac. a stručnost nije kreativnost. Razlikujmo još i izraze otkrivanje i identifikacija nadarenih prema Ivanu Korenu. One pojedince koji imaju jednu ili više sposobnosti značajno natprosečno razvijene obično nazivamo nadarenima u toj sposobnosti (Koren. Talentovan je reč koja dolazi iz grčkog jezika . okolinom i motivacijsko emocionalnim osobinama.

Praćenje Termanove grupe su npr.5% pojedinaca u populaciji. dolazi ponekad do nasporazuma. doprinos ili lakoća svladavanja određenog područja. apstraktnim simbolima.) Najstarije i najrasprostranjenije shvatanje darovitosti proizlazi iz psihometrijske definicije inteligencije. godine. Budući da ona često paralelno egzistiraju. deca iz siromašnih. Terman i njegovi saradnici analizirali su velik broj podataka o obrazovnom i profesionalnom postignuću. već se procjenjuje ponašanje. 2. . da barata apstraktnim pojmovima i odnosima. tj. prateći napredovanje 1. Po psihosometrijskoj definiciji daroviti su oni pojedinci koji u testu inteligencije postižu rezultat kog može postići do 2. a podjednak broj ispodprosečnih i iznadprosečnih pojedinaca) proizašla je mogućnost merenja te sposobnosti – inteligencije. karakteristike ponašanja ili predviđanje budućeg ponašanja (stvaralaštvo – potencijalna darovitost). – mjerenja inteligencije mogu varirati pod uticajem slučajnih faktora. itd. Prigovori IQ kao merilu sposobnosti – on je rezultat nejednolikog udjela različitih sposobnosti (isti se IQ može postići većim udjelom verbalne sposobnosti ili većim udjelom numeričke sposobnosti). Različita shvatanja darovitosti Tokom razvoja spoznaja o prirodi darovitosti menjala su se shvatanja darovitosti. sposobnost učenja lekcija i rešavanja testova. Darovitost kao visoka opšta intelektualna sposobnost (Terman) (Najpoznatije i dugo vremena najuticajnije istraživanje započeo je američki psiholog Louis Terman 1921. ali zbog specifičnih uslova razvoja to ne mogu pokazati. Ograničenje pojma darovitosti na spoznajno područje Novija shvatanja darovitosti proširuju se na sposobnosti i izvan spoznajnog područja. Slaba prediktivnost Upotrebom psihosometrijskog kriterijuma može se dobro utvrditi »školska darovitost«. što mu pak omogućuje da steče znanje ubrzano i s razumevanjem. pa ćemo razmotriti svako od tih shvatanja i njegovu današnju vrednost među spoznajama o darovitosti. Tu pripadaju odgojno zapuštena deca.450 dece (u dobi između 7 i 15 godina). ukratko sva ona deca koja ne postižu dobre rezultate u školskom učenju i grupno primijenjenim testovima inteligencije. IQ prosečnog pojedinca je 100. Glavni prigovori ovoj definiciji darovitosti su: 1. neobrazovanih ili nebrižnih porodica. pa nije dovoljno jedno mjerenje. Neidentifikovanje dela darovitih Ovim kriterijumom se neće obuhvatiti mnogi pojedinci koji imaju mogućnosti da postanu kreativni stvaraoci. 3. i postavljaju zahtjev da se »darovitim može smatrati dijete čiji rezultati u (svakom) potencijalno vrijednom području ljudske aktivnosti pokazuje konzistentno visok učinak«. Razlike u sposobnosti moguće je meriti (brojem rešenih zadataka u testu). koja su po rezultatima u testu inteligencije predstavljala 1% najboljih. i izraziti kao kvocijent inteligencije (IQ – odnos mentalne i hronološke dobi). Testovi inteligencije mere one sposobnosti koje pojedincu omogućuju da se snalazi u novim situacijama. i opštoj životnoj prilagodjenosti ove darovite dece do njihove zrele dobi. 4. Iz opažanja da se ljudska sposobnost snalaženja u različitim tipovima problema raspoređuje prema zvonolikoj krivulji (najviše ima prosečno uspešnih. Ti se rezultati često ne mogu iskazati u obliku uspješnosti u nekom testu.uzimaju u razmatranje mnoge uslove kao što su: vreme njenog javljanja (darovito dete – odrasli stvaralac). To je vrsta darovitosti koja naglašava receptivne i reproduktivne sposobnosti. produktivnosti. deca s teškoćama u razvoju. vrstu ponašanja (opšte sposobnosti – specifične sposobnosti). pa zato ne može služiti kao osnova za specifično programiranje razvoja darovitosti. pokazala da niti jedno dete s tako strogo definisanim sposobnostima nije postiglo pravi kreativni rezultat koji bi bio svetski značajan i poznat.

Darovitost kao opšta sposobnost divergentnog mišljenja (Wallach) Karakteristika koja se smatra važnom za postizanje stvaralačkog ponašanja jeste dispozicija za kreativnost. razvijanje osnovne sposobnosti. sposobnosti rukovođenja. Dakle. Darovitost kao produktivno-kreativna sposobnost (Tannenbaum) Opažanja da naročite rezultate ne daju oni daroviti pojedinci koji nisu produktivni. koja je očita u definiciji višestruke darovitosti. darovitost je svojevrstan sklop osobina (sposobnosti. dok se za predviđanje stvaralaštva pokazala značajnijom darovitost koja omogućuje primenu stečenog znanja. specifične sposobnosti za pojedino naučno područje. 6. 5. ta deca imaju potrebe za diferenciranim programima i obrazovnim uslugama koje znatno prelaze ono što omogućuje redovni školski program. uvida. Ostali se podaci dobivaju iz opažanja o njegovoj svakodnevnoj aktivnosti. a taj se produkt može prepoznati kao nov i originalan doprinos u toj oblasti. ideja. Prema ovom shvatanju darovitosti darovit je onaj pojedinac koji pokazuje vrlo visoku sposobnost produkcije novih ideja. Slično kao što se u testovima inteligencije određuje opšta snalažljivost u problemima. originalno. Ova se sposobnost divergentne produkcije najčešće izražava kao fluentnost ideja i mjeri se različitim testovima koji ispitanike stavljaju u situaciju pronalaženja brojnih novih rješenja. itd. Da bi mogla realizovati svoje mogućnosti i ostvariti maksimalan doprinos za sebe i za društvo. ali ni oni čija produkcija u sebi ne sadrži nešto novo. Za razliku od psihosometrijske definicije koja je utemeljena na relativnoj stabilnosti inteligencije. sport. Ove mjere kreativnosti razočarale su u praksi. postupke i uslove . kod darovitosti-kreativnosti značajno je otvaranje mogućnosti treninga. Glavni problem ove definicije je što takođe favorizuje »darovitost za školu«. 2. koja naglašava aktivnu upotrebu znanja za stvaranje nečeg korisnog i novog. Ona imaju obrazovne potrebe koje prelaze okvire standardnog školskog programa i zahtevaju sadržaje.).– rezultati u testovima samo su jedan od podataka o karakteristikama darovitog deteta. 3. nego istovremeno i kreativnost. neki novi doprinos. o rezultatima i kreativnosti. psihomotorne sposobnosti (ples. Definicija višestruke darovitosti ima prednost pred ranijima: obuhvata veći broj područja ljudske aktivnosti kao teren za ispoljavanje darovitog ponašanja. darovita su ona deca koja pokazuju postignuće ili potencijalnu sposobnost za postignuće produktivno-kreativnog rezultata u nekom području. Među decom koja su sposobna za visoka postignuća pripadaju ona koja pokazuju postignuće ili potencijalnu sposobnost u sledećim područjima (pojedinačno ili u kombinaciji): 1. Darovitost kao visoka opšta ili specifična sposobnost (službena definicija) Nezadovoljstvo ograničenjima i slabom prediktivnošću opštih sposobnosti za darovito ponašanje dovodi do proširenja i promjena u definiranju darovitosti. specifične sposobnosti za pojedino umetničko područje. darovita i talentirana su ona deca koja su od stručne osobe identifikovana kao naročito sposobna za velika postignuća. pristupu zadacima. 4. kreativno i produktivno mišljenje. Prema definiciji višestruke darovitosti. pomoću testova kreativnosti mjeri se opšta sposobnost divergentne produkcije. Prema tome. dovodi do shvatanja da darovitost uključuje ne samo produktivnost. motivacije i kreativnosti) koji omogućuje pojedincu da postiže izrazito natprosečan rezultat (produkt) u nekom domenu ljudske delatnosti. opšta intelektualna sposobnost. jer on ima najviše šansi da se razvije u produktivnog stvaraoca.

Obično od primećivanja znakova darovitosti pa do njezinog manifestiranja u produktivno-kreativnom obliku treba proći otprilike 10-15 godina intenzivnog odgojnog i obrazovnog procesa ili treninga. za čije ovladavanje pokazuje izvanrednu motivaciju. ili se bolje snalaze u problemnim situacijama.razvoja koji su složeniji. Darovito dete pokazuje u svom ponašanju znakove da ima uslova da se razvije u stvaraoca. Darovitost se javlja u različitim područjima (domenama) sposobnosti. podsticanjem i negovanjem razviti u produktivnu darovitost. potporu i aktivni angažman porodice i šire društvene zajednice. ili kao kombinacija sposobnosti koje dolaze do izražaja u nekom području ljudskog znanja i aktivnosti. opsežniji i kvalitativno drugačiji od redovnih programa. tj. Prema tom shvatanju daroviti pojedinac bio bi onaj kojem visoke sposobnosti i velika motivacija omogućuju nastanak kvalitetne. Darovitost kao sposobnost kvalitetne upotrebe misaonih procesa (Sternberg) Kvalitativni pristupi proučavanju darovitosti analiziraju zbog čega neki pojedinci postižu više rezultate u testu. a uglavnom ukazuju na prisutnost visokih intelektualnih sposobnosti (lakoća učenja. Čudo od deteta je poseban slučaj darovitog deteta. čiji se elementi u određenom trenutku mogu upotrebiti na nov. najizraženiji slučaj onoga što se događa u razvoju svakog darovitog deteta: intenzivni i podesni odgoj vrlo razvijenih specifičnih sposobnosti. time su određene još neke karakteristike važne za darovitog pojedinca: 1. odlučivanje i kontrolisanje) posledica je veće i kvalitetnije metakognicije (sazznaje vlasitith procesa saznavanja). tj. Takav psihički razvoj nema negativnih posledica. likovnih. preuranjeni ili ubrzani fizički razvoj obično znak nekih bolesnih stanja. već kombinacije osobina – i sposobnosti i ličnosti. često se javljaju vrlo rano. latentna. ili kao potencijalna. Dakle. smisao za humor. neujednačenog razvoja različitih sposobnosti deteta: ono se naročito ističe u razvijenosti i rezultatima i jednom području. Ovde ćemo pojasniti njihovo značenje u svetlu rezultata prethodne analize pojma darovitosti. koja proizlazi iz široke. u zametku koji će se uz podršku okoline. Znakovi su mnogobrojni. bogate i produbljene baze znanja. Prema savremenom shvatanju darovitosti »čudo od deteta« nije čudo. sretnog spoja izrazito specijaliziranih naslednih dispozicija sa specifičnom. ili kao izrazito jedna sposobnost. Ovo kvalitetnije upravljanje (planiranje. a što nailazi na razumevanje. naročito izraženom prijemčivošću i osetljivošću okoline. već samo ekstremni. . Darovitost kao visoka područno-specifična sposobnost (Bloom. pamćenje. Darovitost može biti manifestirana u obliku produktivno-kreativne aktivnosti i rezultata. elastične opšte i specifične baze znanja. Svaki pojedini slučaj »vunderkinda« je rezultat vrlo retke kombinacije zbivanja. 3. Pojava tog slučaja tumači se pojavom »decelagea«. Gardner) Proučavanja procesa razvoja darovitog ponašanja i darovitog produkta dovela su do shvatanja da je daroviti pojedinac onaj koji uz razvijene opšte intelektualne sposobnosti ima naročito visoke sposobnosti za jedno specifično područje. kako bi mogla razviti nužni sklop osobina potreban za stvaranje produktivno-kreativnog doprinosa. psihomotornih ili socijalnih. uočavanje uzroka i povezanosti pojava) ili specifičnih sposobnosti: muzičkih. predanost i »posvećenost«. Pojavni oblici darovitosti Uz različita shvatanja i definicije darovitosti vežu se nazivi koji ponekad označavaju sasvim jasnu različitost unutar pojma darovitosti. Feldman. Ustanovljeno je da oni kvalitetnije upravljaju svojim misaonim procesima. dok se ostali aspekti razvoja odvijaju normalnim tempom. kreativan način. 2. Darovitost nije rezultat jedne karakteristike. tj. dok je neujednačeni. stvaralaštvo.

mogućnosti fantastičnog računanja napamet.(primjeri: J.Mills naučio klasični grčki sa tri godine. Novije shvatanje pojma talent u vezi je s višestrukom definicijom darovitosti: dok visoke intelektualne sposobnosti predstavljaju osnovu opšte darovitosti. 15-godišnjak ima desetak prijavljenih patenata. učenik predaje informatiku profesorima i sl. George je sa šest godina mogao potpuno točno odrediti dan u nedelji daleke godine naučivši karakteristike večnog kalendara.) Genij je pojam koji unutar pojma darovitosti ima dva značenja. datume. a »darovitost« na viši stupanj intelektualne darovitosti. Američki psiholog Howard Gardner (1983) smatra da su savanti-idioti. U drugom značenju »talent« se odnosi na nešto niži stupanj. dokaz da postoje specijalizirana neurološka područja u mozgu. dok su im ostale sposobnosti najčešće retardirane. dotle su sposobnosti koje osiguravaju visoko postignuće u specifičnim područjima (umetničkom. socijalnom) – osnova specifične darovitosti ili talenta. koja su odgovorna za određenu vrstu sposobnosti. isto kao i čudo od deteta. Kod njih se pokazuje velika razvijenost jedne vrlo uske sposobnosti. za razliku od potencijalne darovitosti. Ovo je shvatanje pojma »genij« u skladu s produktivno-kreativnom definicijom darovitosti i naglašava prisutnost naročito velike razvijenosti motivacijsko-kreativnog sklopa osobina. oduzimati. Drugo značenje pojma genij odnosi se na osobu koja tokom dužeg životnog razdoblja stvara veliki korpus dela koja imaju značajan i dugotrajan uticaj na ljudsku misao i ljudsku situaciju.) Savanti-idioti takođe su oblik neuravnoteženog i neravnomernog. neverovatno pamćenje za brojeve. (primeri: retardirano dete Obadia je samo naučilo zbrajati. Oni već kao deca pokazuju vrlo specijalizirane talente. Oba značenja povezana su sa shvatanjem vrlo visokog stupnja sposobnosti. 11-godišnjak pamti beskrajne serije brojeva. Danas se pojam genija u ovom statističko-psihometrijskom smislu napušta i upotrebljava se termin »izvanredno darovit«. Talent je pojam koji unutar pojma darovitosti ima naročito neodređenu upotrebu. 9-godišnjak u potpunoj muzičkoj zrelosti. Jedno značenje pojma »talent« odnosilo se na ono što danas nazivamo »manifestovana darovitost«. vrlo intenzivnog razvoja neke specifične sposobnosti. koja je označena samo s pojmom »darovitost«. množiti i deliti u šestoj godini života. ili pamćenje složenih muzičkih sadržaja. kao što je npr.S. sportskom. . Unutar psihosometrijske definicije termin »genijalan« odnosi se na one ljude kojima je testovima inteligencije izmeren kvocijent inteligencije viši od 160.

reminiscencije i reprodukovanje doživljaja nakon povratka kući. započinjanje nove aktivnosti ili interesa na osnovi razrade doživljenog i sl. 4. mapa. odnosno najvažniju ulogu imaju porodica. Izostane li koja od navedenih potreba stvaralačke sposobnosti neće se moći iskoristiti. primera u imenima stvari i akcija. Dakle. (″ Roditelji koji provode dosta vremena sa svojom djecom. emocionalnu toplinu i samopouzdanje. kazalište. koje cene ili sami poseduju. uključivanje dece u konverzaciju odraslih za vreme zajedničkih obroka. Uticaj porodice na razvoj darovitosti Jasno je da u opštem razvoju. zoološki vrt. časopisa. upoznavanje s knjigama kao izvorima informacija. u fazi razvoja stvaralačke sposobnosti roditelji imaju veliku odgovornost da stvore takvu okolinu za učenje i razvoj koja će u prvom redu potpomoći razvoj motivacije. muzeje. Često se pretpostavlja da darovita deca imaju darovite roditelje (nije potvrđeno statističkim analizama). mere disciplinovanja su blage. zajedničko čitanje i zajedničko traženje informacija iz knjiga. Za to je nužno da roditelji pokazuju: 1. dosledni u traženju da se zahtevi poštuju. omogućavanje dostupa knjigama. Jacksona i Robinsona dovela su do zaključka da je za razvoj darovitosti važniji aktivan angažman roditelja u odgoju dece nego njihov stupanj obrazovanja ili ekonomske moći. Efikasna porodicna okolina mora osigurati zadovoljenje četiri osnovne potrebe darovitog deteta: – potrebu za ljubavlju i sigurnošću – potrebu za novim iskustvima – potrebu za postizanjem uspeha – potrebu za osećajem odgovornosti i nezavisnosti. odgovaraju na njihova pitanja i osiguravaju toplinu i podršku njihovim intelektualnim istraživanjima.″ ). a posebice u razvoju darovite dece. 3. ali jasne metode disciplinovanja (zahtevi su u obliku logičkih objašnjenja. pozitivne stavove prema učenju. traženje sinonima i nijansi u značenju. ispravljaju. značenja. nikad fizičko kažnjavanje). komentarisanje. uživa li društveni ugled ili ne. Takođe. interes za uspeh deteta (prate razvoj i rezultate. obrazovanju. škola i sam pojedinac. visoka očekivanja od sebe i svoje dece. važnost roditelja je u prvom redu u njihovoj percepciji izuzetnosti deteta. aktivnosti i sl. – zajedničke aktivnosti: odlaženje u kino. – razgovor: odgovaranje na pitanja (uz povremeno zajedničko traženje odgovora iz različitih izvora). 2. ″ obrazovnih″ postupaka čini se da su najefikasniji: – čitanje: često čitanje detetu. nego stil. Istraživanja Roedella. olakšavaju razvoj njihovih interesa.Razvoj darovitosti Razvoj darovitosti kod pojedinca složeni je proces u kojem je teško navesti sve uticaje ali se može reći da dominantnu. (primjer: postepeno učenje čitanja). roditelji će najbolje percipirati signale sposobnosti s kojima imaju iskustva. efikasni roditeljski angažman nije sama količina zajednički provedenog vremena. Budući da roditeljska percepcija zavisi ponajpre od njihovih vlastitih osobina. Od specifičnih. izložbe.. novina. nude pomoć). ohrabruju. Druga česta pretpostavka je da se darovita deca mogu češće naći u porodicema višeg socioekonomskog statusa – dakle u imućnijih i bolje obrazovanih roditelja. sportske priredbe – uz razgovor. stimulirat će razvoj dječje darovitosti bez obzira da li je porodica siromašna ili bogata. Prema Bloomu. primenjuju demokratske. . veliku važnost imaju roditelji. izgrađivanje kvalitetnih pojmova kod dece. aktivno širenje dečjeg rečnika: pronalaženje smisla. 5. znanju. Osnovni stil podučavanja koji je karakterističan za roditelje darovite dece jeste stavljanje težišta na inicijativu i aktivnost deteta. pokazuju poštovanje za trud i uspeh deteta.

Nastavnik – roditelj 3. društva. časopise. Nastavnik ne mora biti kreativan stvaralac. a okolina ih ne prepoznaje. prirodne životne sredine i situacije.) – razvijati ljubav i trajni interes za određene aktivnosti i područja: razgovorima. maštu i perceptivno predočavanje. Sama sposobnost za razvoj darovitosti nije dovoljna (znakovi se moraju prepoznati). – preterano naglašavanje ocena i vanjskih kriterija uspeha. nastavnici i opšte karakteristike odgojno-obrazovne ustanove. – podsticati i nagrađivati divergentno mišljenje. vernog reprodukovanja materijala i netolerancija za odstupanja od uobičajenog i prihvaćenog mišljenja ili načina mišljenja.roditelj Njegova uloga je preuzimanje onog dela aktivnosti koji kod darovite dece preduzimaju roditelji u ranijem razvojnom razdoblju: opažanje signala darovitosti i započinjanje procesa njenog svjesnog razvijanja. On treba detetu: – omogućiti pristup izvorima specifičnog znanja: donoseći mu ili ga upućujući na određene knjige. Nastavnik kao stvaralac atmosfere pogodne za razvoj darovitosti 2. da ne zakoči emotivni kreativni sklop i da individualizovanim pristupom u razredu podstiče razvoj interesa i sticanje baze znanja. u toku razvoja darovitosti značajnu ulogu imaju odgajatelji.. Nastavnik kao stvaralac atmosfere pogodne za razvoj darovitosti Elementi nastavne atmosfere koji nepovoljno utiču na darovitost: – nezanimljivost nastave. – omogućiti i osigurati ponavljanje radi potpunog usvajanja osnovnih znanja i veština. – omogućiti detetu kontakte sa stručnjacima iz područja interesa . – omogućiti svladavanje osnovnih znanja i veština. priredbe. izložbe. prosvećivanja i savetovanja za roditelje darovite dece).Zato će deca s minimalnim znakovima sposobnosti koju ima jedan od roditelja imati više šanse da razviju talent nego deca koja pokazuju izrazite znakove darovitosti. ustanove: knjižnice. – uspostaviti saradnju s roditeljima darovitog deteta i uključiti ih na širenju i podržavanju »potporne mreže« koju je nastavnik započeo. – omogućiti pristup instrumentima i poduci u njihovoj upotrebi (računar. saveta i pomoći u problemnim situacijama. snimateljski pribor. – nagrađivanje napamet. Uticaj vrtića. organizacije. Nastavnik – mentor. Da bi se sposobnost razvila u stvaralačku sposobnost. umetničke ustanove. škole i nastavnika na razvoj darovitosti Osim roditelja. muzeje.. pokazivanjem iskrene zainteresiranosti za područje interesa deteta i njegovo napredovanje u tom području. Nastavnik . učitelji. 2. Elementi nastavne atmosfere koji povoljno utiču na darovitost: – omogućiti učenicima slobodu i ohrabrivati ih u samostalnom mišljenju i postupcima. – sitničavost propisa i nepoverenje nastavnika u sposobnosti učenika. samo je potrebno da osigura slobodni razvoj interesa. moramo razlikovati nekoliko značenja riječi nastavnik: 1. 2. – omogućiti zadovoljavanje radoznalosti i njeno daljnje razvijanje. Nastavnik – obrazovatelj darovitih 4. . rana dečja okolina mora svojim postupcima osigurati razvoj motivacije i kreativnog emocionalnog stava (organizovanje podrške. Kada se razmatra uloga nastavnika u razvoju darovitosti. Ova shvatanja upozoravaju na dva značajna momenta: 1. teleskop. tj. koji su usklađeni s vrstom i razvijenošću sposobnosti učenika. sudjelovanje u dečjem napretku i pružanjem podrške. 1.

potrebni su sigurni i slobodni odnosi u porodice. uloga samog deteta nedovoljno se razume pa se zbog toga i neopravdano zanemaruje. motivacija. veštine logičkog i divergentnog mišljenja. ali se koriste i za razvijanje opštih karakteristika potrebnih darovitom pojedincu: široka baza znanja. ali su maksimalni razvoj postigle kćeri autoritarnih majki.pronalaženje (u zajednici) kvalitetnog mentora koji će voditi darovito dete u više nivoe darovitosti. ali su često najkreativniji sinovi s izrazitom edipovskom zavisnošću o majci).mentor To je stručnjak u svom području. Njegova je uloga vođenje darovitog pojedinca u svladavanju sve složenijih veština i usvajanju sve apstaktnijih oblika reprezentacije znanja. U principu nije bitno tko će preuzeti pojedinu ulogu u razvoju pojedinca. ali se ponekad razvije i iz bunta prema toj okolini (npr. Činjenica je da kod neke dece postoji otpornost na negativne uticaje – veća ili manja osetljivost na uticaje okoline. Programi za razvoj opšte darovitosti polaze od specifičnih interesa dece. te poznaje procese razvoja intrinzične motivacije i vrlo ih vešto primenjuje. – . Međutim. Uloga samog pojedinca u razvoju darovitosti Do sada smo najveću ulogu pri stvaranju darovitog pojedinca pripisivali okolini. 3. 4. veštine prikupljanja i korištenja podataka. najpovoljniji za razvoj je demokratski odnos roditelja. pa se darovitost najčešće razvija u skladnom odnosu s povoljnom okolinom. te veštine izražavanja rezultata stvaralačkog procesa. Nastavnik – obrazovatelj darovitih U ovoj fazi maksimalno je zastupljeno samo obrazovanje opšte darovitosti. Potreba da se uzme u obzir i uloga pojedinca u vlastitom razvoju ne umanjuje važnost naglašavanja uloge okoline. nego je važno da sve uloge budu ispunjene i to svaka od njih u najpogodnijem razvojnom razdoblju. Njegov rad nije dio redovnog školskog programa. a posebno principe razvoja darovitosti. Težina zadatka nastavnika biti će zavisna od spremnosti roditelja za saradnju. On već dobija identifikovanu decu i s njima organiziuje rad po nekom unapred osmišljenom programu. Nastavnik – obrazovatelj mora dobro poznavati sadržaj programa. emotivni kreativni sklop. Nastavnik .

i ujedno izabiru i stvaraju situacije koje će najpovoljnije delovati na razvoj primećene sposobnosti. ili naučniku koji časopis odabrati kako bi imao veći odjek i citiranost. a žensku decu nagrađuju za prilagođavanje. nametnut i možda zbog toga štetan. što će na razvoj delovati podsticajno. Einstein).taktiziranje kojim će sportista odlučiti na kojem turniru nastupiti.poznavanjem prirode darovitosti." (George.biografski podaci govore da neki iznimno daroviti pojedinci kao deca nisu bili primećeni (H. najčešći je oblik reagovanja okoline na prepoznavanje znakova darovitosti. Označavanje ili etiketiranje obično je posledica identifikacije. Uz to. ponekad zaboravljamo na neke moguće propuste. boju. 2005) navodi da na ostvarenje darovitosti. To znači snalaženje u "životnoj areni" .. neusklađen s motivacijom. "Što više učimo o osobinama darovite i telentovane dece. decu iz manjinskih grupa pa čak i neke devojčice. prešutno znanje. A. Prepoznavanje znakova darovitosti jeste prevođenje znakova mogućih visokih sposobnosti u signale za akciju. »Bavljenje« detetom. 4. Doista. a tu možemo razlikovati nekoliko oblika ili stupnjeva angažovanosti okoline koji imaju različite uticaje na razvoj darovitosti. Oni kod svog deteta mogu opaziti da naročito živahno reaguje na neke karakteristike okoline (zvuk. te da li će dete zaista profitirati od sistematskog i intenzivnog programa razvoja. 2005) . jer identifikacijom utvrđena karakteristika (»darovit« ili »nedarovit«) svrstava pojedinca u jednu kategoriju stereotipnih karakteristika. primerice. 3. Kako pomoći darovitoj deci u realizaciji njihovih potencijala? Odgovor je . Opšti stereotip kategorije postaje osnova za stav okoline prema pojedincu. str. Opažanje znakova darovitosti započinju roditelji već u prvoj godini života. agresivnost i samopouzdanje. Andersen. C. Identifikacija je stručno utvrđivanje da li su opaženi i prepoznati signali zaista znakovi razvijenije sposobnosti. sistematsko i planirano obogaćivanje dečjeg iskustva. 17). 2005. a i za razvoj onih koji su tim stereotipom takođe dotaknuti. oblik. ili bi takav program bio neprimjeren dečjim sposobnostima. ova će zapažanja ipak delovati na njihov odnos prema detetu: njihova očekivanja razvojnih rezultata biće viša. Čak i kad roditelji ne interpretiraju te znakove kao signale za početak sistematskog razvijanja pretpostavljenih sposobnosti. utiče i tzv. 2. literatura navodi potencijalnu i ostvarenu darovitost (Vidović u Vlahović-Štetić. neprimeren način ili vreme identifikacije. Škole mušku decu nagrađuju za nezavisnost. što ima posledice po njegov razvoj. Zaključak Pitanja . socijalne situacije). te organizovanje sve složenijih obrazovnih situacija u skladu s rastućim mogućnostima deteta.Prepoznavanje i identifikacija darovitih Uočavanje znakova sposobnosti najznačajnija je početna stepenica u brizi za razvoj darovitih. neprepoznatljivost pojedinih kategorija dece samo su neki od faktora koji pridonose da neka deca koja bi imala velike mogućnosti razvoja ostanu neprimećena. saznajemo da smo mnogo takve dece prevideli. Roditelji visoko postavljaju očekivanja od detetovih razvojnih mogućnosti. Neadekvatni merni instrumenti. uz eksplicitno. invalidnu decu. U identifikaciji se odlučuje o daljnjoj sudbini razvoja darovitosti. Sternberg (Vlahović-Štetić. 1.

Koliko ste upoznati sa mogućnostima edukacije roditelja za razvoj darovitosti kod dece? (literatura.1.) . Kako se suprotstaviti ometanju rada od strane darovitog učenika? (autoritet znanja) 2. kongresi i dr. udruženja. Kako Ministarstvo RS podstiče darovite učenike u Srbiji? 3.

.... Čudina-Obradović.... I............. Uvod ……………………………………………………………………………..... 5........ Zovko...................... Zagreb: Školska knjiga 2.. M...................... (Ur........5 Razvoj darovitosti ................................ (1990).. Kako prepoznati i identificirati nadarenog učenika........................ (1999)...........2 Pojavni oblici darovitosti......................................... Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor 3...........1 2...................10 Zaključak .......... U: Mijatović. A. 4..........................................10 Litetatura 1... 6......Sadrzaj 1... Definicije darovitosti ..... G........ Zagreb: Školske novine ..... Osnove savremene pedagogije.................). prepoznavanje................................ Učenici s posebnim potrebama....... 3..............7 Prepoznavanje i identifikacija darovitih ... NADARENOST razumevanje..... Koren...........…..... razvijanje................ (1989).