You are on page 1of 10

KONSTRUKCIJE

Diplomski studij građevinarstva
Ljetni semestar ak. god. 2011./2012.

KONSTRUKCIJE
• Nastavnici:
– redoviti profesor dr.sc. Jure Radić – docentica dr.sc. Jelena Bleiziffer

• Gosti nastavnici:
– Prof.dr.sc. Marko Pršić – Prof.dr.sc. Neven Kuspilić – Prof.dr.sc. Tomislav Ivšić

• Asistenti:
– dr.sc. Anđelko Vlašić – dr.sc. Dalibor Carević – dr.sc. Igor Sokolić

1

– popravni kolokvij 1 .. proračun. štap.. armiranje • Temelji: izvedba. 6. ploča. izvedba. i 24. ljuska. program (zadaci) • Polaganje kolokvija: 2 – 12. vježbe (auditorne i konstruktivne). spojevi. kolokviji.5. proračun.) • Propisi iz područja konstrukcija (EC) : EN 1990 i EN 1991 • Propisi iz područja konstrukcija (EC): EN 1992 • Prednapinjanje u konstrukcijama: Područja primjene. konstruktivni elementi (uže.armiranje • Primjeri iz prakse (case-studies) • Vodospremnici i vodotornjevi • Čelične konstrukcije – osobitosti • Dometi graditeljstva iz područja nosivih konstrukcija 2 . sustavi • Betonske konstrukcije u visokogradnji i mostogradnji. 2012.KONSTRUKCIJE • Satnica izvođenja nastave: 30 + 30 • Oblici nastave: – – – – predavanja. spojevi . armiranje • Potporne konstrukcije: izvedba. 2012. načini. PREDAVNJA • Načela nosivih konstrukcija • Modeli i modeliranje konstrukcija. 5. 4.

koje može sadržavati više dijelova. kreiranja ili generiranja građevine od osnovnih komponenata ili podataka.GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Predmet: konstrukcije . • Sinteza je proces sastavljanja. • Rješenje problema kod sinteze ima uobičajeno više rješenja. .hidrotehničko i geomehaničko usmjerenje Projektiranje (DESIGN) • Projektiranje nosivih struktura je proces sinteze građevine za zadane podatke uporabom projektnih alata i projektnih kriterija uz pridržavanje propisanih uvjeta. • Analiza je proces rastavljanja strukture u osnovne komponente. • Rješenje problema kod analize ima uobičajeno jedno rješenje. • Teorija je analitički okvir koji omogućuje sistematski opis sustava postojeće strukture.

Projektiranje (DESIGN) Projektni alati su sredstva koja koristimo u procesu projektiranja • prazna stranica • zdravi razum • iskustvo temeljeno na vlastitim i tuđim projektima • teorija • propisi i norme • projektne smjernice. Značajke konstruktivnih sustava GF . kompjuterski programi (CAD) Razina projekta: • konceptualni • preliminarni • definitivni (konačni) Konstrukcije 1. katalozi tvrtki.

krutost i klasifikacija struktura Razlikuju se dva tipa stabilnosti: 1. struktura je stabilna ili nestabilna .ne može biti “više stabilna” ili “manje stabilna” • • nestabilno stabilno (a) Stabilnost. geometrijska • • • sposobnost strukture da uopće preuzme opterećenja svojstvo geometrije strukture nema veze s veličinom opterećenja ili s nosivosti pojedinih konstruktivnih elemenata stabilno nestabilno nestabilno stabilno .(a) Stabilnost. krutost i klasifikacija struktura Stabilnost • sposobnost strukture da preuzme opterećenja uz ograničene deformacije i pomake Granična deformacija ili pomak određuje da li je struktura stabilna ili ne ovisi o tipu strukture Stabilnost je kvalitativni izraz.

krutost i klasifikacija struktura Krutost • funkcija geometrije strukture i ne ovisi o veličini izmjera strukture i njenih elemenata kruto fleksibilno .(a) Stabilnost. do kojeg dolazi kad opterećenje dosegne određenu “kritičnu” vrijednost – silu izvijanja lokalno izbočavanje izvijanje (općenito) • bočno izvijanje (a) Stabilnost. elastična (ili izvijanje) • • • način sloma strukture funkcija opterećenja i krutosti strukture i njenih dijelova izvijanje je karakteristično za strukture ili konstruktivne elemente pod tlačnim opterećenjem izvijanje je fenomen gubitka stabilnosti geometrijski stabilnih struktura. krutost i klasifikacija struktura Razlikuju se dvije vrste stabilnosti: 2.

(a) Stabilnost. krutost i klasifikacija struktura Geometrijska krutost • • kvalitativni parametar označava odsutnost gibanja uslijed infinitezimalno malih sila geometrijski kruto (a) Stabilnost. krutost i klasifikacija struktura Elastična krutost • funkcionalni odnos između sila i pomaka Elastičnost • • kvantitativni parametar vezan na veličinu gibanja uslijed povećanja opterećenja .

šatora • • • . nego se oblikom prilagođuje zadanom opterećenju deformacije (pomaci) su ipak unutar određenih tolerancija. ali može biti ili kruta ili deformabilna Kruta i deformabilna struktura • kruta struktura preuzima opterećenja bez većih promjena oblika (geometrije) npr. kao što je fleksibilnost inverzni pojam u odnosu na elastičnu krutost geometrijski deformabilno (a) Stabilnost. krutost i klasifikacija struktura • neka struktura općenito ima i fleksibilnost i elastičnu krutost. tako da se takva struktura može smatrati “stabilnom” primjer takve strukture je uže razapeto između dva oslonca ili struktura od tkanine npr. krutost i klasifikacija struktura Geometrijska deformabilnost • • značajka strukture koja pod opterećenjem mijenja oblik ma kako malo Geometrijska deformabilnost je inverzni pojam u odnosu na geometrijsku krutost. greda i rešetka deformabilna struktura ne može preuzeti opterećenje u svom osnovnom obliku (geometriji).(a) Stabilnost.

zatega • • zatega može biti i uže (kabel) zanemarive krutosti na savijanje oznaka “kabel” obuhvaća i zakrivljene elemente funikularnog oblika .(b) Ravninske štapne strukture Izvijanje tlačnih štapova • Euler-ova kritična sila izvijanja Pcr=π2 EI/L2 L = duljina izvijanja = udaljenost između točaka infleksije EI = krutost na savijanje izvijanje štapa (b) Ravninske štapne strukture Vlačni štap .

ne može se prednapeti . a najčešće se jedino prednapinjanjem mogu ostvariti pomaci unutar prihvatljivih granica prednapeto uže prednapeta užad.(b) Ravninske štapne strukture Prednapinjanje • • • stanje kod kojeg u strukturi postoje unutarnje sile bez vanjskog opterećenja rešetkaste zglobno sastavljene strukture mogu se prednapeti samo ako su statički neodređene geometrijski deformabilne strukture se mogu prednapeti. oba aktivna za sva djelovanja statički određena rešetka.