1. 2. 3. 4.

UVOD ............................................................................................................................................. 2 GRAMATIČKO USTROJSTVO REČENICE........................................................................... 3 PREDIKAT .................................................................................................................................... 4 GLAGOLSKI PREDIKAT........................................................................................................... 5 4.1. 4.2. Prosti glagolski predikat ....................................................................................................... 5 Sloţeni glagolski predikat ..................................................................................................... 5

5.

IMENSKI PREDIKAT ................................................................................................................. 7 5.1. 5.2. Kopulativni predikat ............................................................................................................. 7 Semikopulativni predikat ..................................................................................................... 9

6.

ŠIRENJE PREDIKATA ............................................................................................................. 10 6.1. 6.2. 6.3. 6.4. Dekompozicija ..................................................................................................................... 10 Usloţnjavanje ....................................................................................................................... 11 Usloţneni glagolski predikat............................................................................................... 11 Usloţnjeni imenski predikat ............................................................................................... 12

7. 8.

ISPUŠTANJE PREDIKATA ...................................................................................................... 14 LITERATURA ............................................................................................................................ 15

Riječi koje označavaju radnju su glagoli. prilozi i brojevi. Imenski je predikat složena sintaksička kategorija koja u sebe uključuje najmanje dvije potkategorije: kopulativni predikat i semikopulativni predikat.1. To su gramatička svojstva predikata. 2 . Predikat čini gramatičko jezgro rečenice jer nije ovisan ni o jednom drugom članu rečenice. a ostali članovi rečenice se uvrštavaju prema njemu. Glagolski predikati mogu biti prosti i složeni. stanje ili zbivanje. Zajedničko je obilježje obaju tipova imenskog predikata prisustvo neglagolske lekseme koja se naziva leksičkom jezgrom. Gramatičko značenje predikata sadržano je u ličnom glagolskom obliku koji sadrži lice. Pored glagola u službi predikata mogu biti imenice. vrste predikata te ispuštanje predikata u rečenicama. vid. Predikati se dijele na glagolske i neglagolske ili imenske predikate. vrijeme i način. zamjenice. Predikat je dio rečenice koji subjektu pripisuje neku radnju. pridjevi. Predmet ovog rada su predikat kao osnovni gramatički član. UVOD Tema ovog seminarskog rada je jedan od glavnih rečeničnih članova „Predikat“. broj.

( A + AP + S + AO + P): 3 . te stoga predstavljaju neposredne sastavnice (konstituente) rečeničnog modela. GRAMATIČKO USTROJSTVO REČENICE Osnovno gramatičko ustrojstvo rečenice u bosanskom jeziku čine predikat. Npr: Moja sestra Senada jučer je otputovala. Oni se u rečenicu uvršćuju izravno. objekt i adverbijalna odredba. Oni ne spadaju u osnovno gramatičko ustrojstvo rečenice. ( S + AO + P + O) Shematski to izgleda ovako: Pored samostalnih postoje i nesamostalni rečenični članovi.2. Nesamostalni su rečenični članovi atribut i apozicija. Oni se u rečenicu učvršćuju posredno. Podvornik sada zaključava vrata. subjekt. To su samostalni rečenični članovi.

To znači da predikat nije zavisan ni od jednog drugog rečeničnog člana.3. Leksičko značenje predikata može biti obilježeno glagolskom ili neglagolskom leksemom. izravno ili neizravno. Predikat se odlikuje i leksičkim značenjem. koja je nosilac i gramatičkog i leksičkog značenja predikata. Složeni glagolski predikati sastavljeni su od dviju glagolskih leksema – jedne nepunoznačne. Po svojoj strukturi glagolski predikati mogu biti prosti i složeni. Nosilac gramatičkog značenja predikata je glagol u ličnom glagolskom obliku. S toga je lični glagolski oblik nužni konstituent predikata. u rečenicu se uvršćuju svi ostali rečenični članovi. Svi su imenski predikati složeni. Prosti glagolski predikati sastoje se od jedne punoznačne glagolske lekseme. koja nosi gramatičko značenje predikata. Preko njega. PREDIKAT Predikat je jedini rečenični član koji sam sebi otvara mjesto u rečenici. te stoga čini gramatičko jezgro rečenice po njegovom gramatičkom značenju može se doznati gramatičko značenje najvećeg broja ostalih rečeničnih članova. Njihova složenost ogleda se u spoju glagolske lekseme i neglagolske. Predikat je neposredni nosilac predikativnosti. 4 . posredno ili neposredno. dok su svi ostali rečenični članovi. a neglagolskom leksemom značenje predikata. U ovisnosti o tome svi se predikati mogu podijeliti na glagolske predikate i neglagolske predikate. Uobičajeno je da se neglagolski predikati nazivaju imenskim. zavisni od predikata. i jedne punoznačne koja nosi leksičko značenje predikata. Glagolskom leksemom izriče se poglavito gramatičko.

npr: – Gledam u nebo iznad Venecije.4. – Voz odmah krenu. 4.2. – Hajdemo u stijene. Ukoliko je predikat izrečen složenim glagolskim oblikom. dok je punoznačni glagol leksička dopuna. u tom je oblikom ujedinjeno i njegovo gramatičko i njegovo leksičko značenje. – To bi u drugim okolnostima sigurno učinila. Nepunoznačni glagoli u sastavu složenog glagolskog predikata pripadaju dvjema leksičkosemantičkim skupinama glagola – modalnim i faznim glagolima. U toj konstrukciji je lični glagolski oblik nosilac gramatičkog značenja. Sloţeni glagolski predikat Složeni glagolski predikat je dvodijelna sintaksička konstrukcija koja nastaje udruživanjem nepunoznačnog glagola u ličnom glagolskom obliku i punoznačnog glagola u obliku infinitiva. Prosti glagolski predikat Svaki predikat koji je iskazan jednom punoznačnom glagolskom leksemom u prostom ili složenom ličnom glagolskom obliku jest prosti glagolski oblik. – Neću zaboraviti skupu pouku. pomoćni glagol nosi gramatičko. Tako se svi složeni glagolski predikati mogu svesti na strukturni obrazac: modalni / fazni glagol + punoznačni glagol 5 . – Ne čudim se mraku ni oblaku. – Država će platiti. GLAGOLSKI PREDIKAT 4. Ako je predikat izrečen prostim glagolskim oblikom. a osnovni glagol leksičko značenje: – Služio je vjerno Tvrtka.1.

stati. usuditi se. .Nekoliko trenutaka privikavao sam oči dok nisam počeo raspoznavati prilike.Počeli su da me se tiču.. Tako se on s modalnim / faznim glagolom povezuje veznikom da i gramatički se slaže sa subjektom. .Ne mogu više da podnesem tog čovjeka.. morati. 6 . htjeti.Modalni glagoli izražavaju različite nijanse modalnosti: mogućnost. nužnost.Htio bi mu pomoći.Kasim je prestao pjevati.. . nastaviti. i sl. pokušati.Želio je provući se kroz Bosnu do mora. uspjeti. želju. . umjeti.Pokušao sam Halila dozvati još jednom. U bosanskom je jeziku uobičajena upotreba dopunskoga predikativnoga glagola u obliku infinitiva. htijenje. prestati.Ni ta zemlja ispod njega ne može ga raspoznati. željeti. Fazni glagoli obilježavaju različite faze procesa označenog punoznačnim glagolom. a najčešći su : moći.Zato smo počeli trljati oči. . produžiti. npr: . znati.. -Žena nije uspjela da izgori. nastojati. smjeti. prekinuti. . potrebu. trebati. namjeru. a najčešći su: početi. . . Dopunski punoznačni glagol u sastavu složenog glagolskog predikata može imati i oblik prezenta. namjeravati.

– A on će opet biti siromašan.. nastaje sintaksička konstrukcija koju zovemo imenskim predikatom. Kopulativni predikat Kopulativni se predikat sastoji od kopulativnog (sponskog) glagola biti u ličnom glagolskom obliku i leksičkog jezgra.1. Zajedničko je obilježje obaju tipova imenskog predikata prisustvo neglagolske lekseme koja se naziva leksičkom jezgrom.imeničke zamjenice: Ne znam ni ko si ni šta si. -glavni brojevi: Obale su dvije. Poziciju leksičkog jezgra kopulativnog predikata takoĎer mogu popuniti: -prilozi: Za sporazum je bilo prekasno. – Ja sam taj. njegova se funkcija svodi na obilježavanje predikativnosti. -redni brojevi: Ja nisam treći koji je ovamo stigao iz Evrope. Imenski je predikat složena sintaksička kategorija koja u sebe uključuje najmanje dvije potkategorije: kopulativni predikat i semikopulativni predikat. Leksičko značenje kopulativnog predikata izriče se leksičkom jezgrom. .i vi ste moje Ja. Njegov je.imenice: Tabut je samar. -pridjevi: Na obalama smo. -pridjevske zamjenice: Takav im je Crni vezir. a mi smo jahači... IMENSKI PREDIKAT Kada se leksičko značenje predikata izriče neglagolskom leksemom. uvijek. – Smrt je preseljenje iz kuće u kuću. – Na ulica je bilo ţivo.5. dakle.. U ulozi leksičkog jezgra najčešće se javljaju: . 5.. strukturni obrazac: kopulativni glagol „biti“ + leksičko jezgro Kopulativni glagol biti nema nikakvog leksičkog značenja. suviše mudri. Kopulativnim se predikatom subjekt identificira ili mu se pripisuje kakva osobina. 7 . .

> Odgovor postoji u knjizi. Oblik instrumentala sasvim je uobičajen uz kopulativni glagol u prošlom vremenu. U takvim konstrukcijama glagol biti znači „postojati“.. i sl.Kula je blizu. . ali je uz kopulu u sadašnjem i budućem vremenu izrazito stilski obilježen. npr: Odgovor je u knjizi.U to doba bjeh junakom. „nalaziti se“. U kopulativne se predikate se često ubrajaju i oni u kojoj glagol biti nije samo nosilac gramatičkog nego i dijela leksičkog značenja predikata.. . Imenica u toj ulozi može imati i oblik instrumentala koji je uvijek zamjenljiv nominativom.Bili smo već na Medresetima..Supstantivne (imeničke) i adjektivne (pridjevske) riječi u ulozi leksičkog jezgra kopulativnog predikata stoje u obliku nominativa. Leksičko se jezgro u ovakvim konstrukcijama pridružuje glagolu „biti“ kao dopuna kojom se subjekt odreĎuje s obzirom na neku okolnost u kojoj se nalazi.Pored puta bile su policijske karaule. te ga je s toga moguće zamjeniti ovim glagolima. npr: .. 8 . „boraviti“. .Lijevo je tamna borova šuma.Dok je još bio dječakom. Ili prijedložno – padežni izrazi s adeverbijalnim značenjem (najčešće mjesnim): . svako je na njega vikao. Stoga se u ulozi leksičkog jezgra uglavnom javljaju prilozi: ..

osjećati se. I uz jedne i uz druge poziciju leksičkog jezgra popunjavaju supstantivne ili adjektivne riječi. proglasiti. meĎutim nepotpuno te im je s toga nužno pridružiti leksičko jezgro kao dopunu kojom će se obilježiti temeljno leksičko značenje predikata. uz gramatičko. izgledati. proglasiti.. smatrati. Strukturni mu je obrazac: semikopulativni glagol + leksičko jezgro Semikopulativni glagoli funkcionalno su slični kopulativnom glagolu biti.. a svi je zovu Grlicom. -Oni su već postali nestrpljivi.. Uz neke od ovih glagola leksičko jezgro može imati i oblik akuzativa s prijedlogom za: . prikazati. praviti se. imaju i leksičko značenje. imenovati.. . nepouzdani. učiniti. ali se od njega razlikuju po tome što. Uz prijelazne semikopulativne glagole: zvati. označiti. a one što nemaju – budalastim.Ime joj je Mara. držati. ostati.) i prijelazni (smatrati.. ispasti.leksičko jezgro dolazi u obliku nominativa ili instrumentala: .5.Zvali su one što imaju pametnim.2. Semikopulativni predikat Semikopulativni predikat sastoji se od semikopulativnog glagola u ličnom glagolskom obliku i leksičkog jezgra. Njihovo je leksičko značenje. prozvati. ostati. nazvati. a prijelaznim objektu. činiti se.Prikazali su to kao uspjeh.Vi ste kao i oni. prozvati se.. Uz neke od ovih glagola leksičko jezgro može imati i oblik konstrukcije s veznikom kao: . imenovati.).. izgledati. 9 . nazvati se.. Uz ne prijelazne semikopulativne glagole: postati. Ili konstrukcije sa veznikom kao: . Semikopulativni glagoli mogu biti ne prijelazni (postati.leksičko jezgro dolazi u obliku instrumentala: ..Sve je sada postalo košmar..Smatrali su ga za ludaka. zvati se. Ne prijelaznim semikopulativnim glagolima leksički se sadržaj pripisuje subjektu.

učiniti. dati. ŠIRENJE PREDIKATA U bosanskom jeziku vrlo je živ proces širenja predikata. činiti. voditi.6. pružiti. dok je glagolska imenica u obliku akuzativa nosilac leksičkog značenja predikata. Dekompozicija. npr: razmjenjivati > vršiti razmjenu. Od značenjski nepotpunih glagola u sastavu dekomponiranih predikata najčešće dolaze: vršiti. imati.1. Temeljno leksičko i gramatičko značenje predikata pritom se ne mijenja.Dekompozicija Dekompozicijom se naziva razlaganje punoznačne glagolske lekseme na značenjski nepotpun glagol i glagolsku imenici izvedenu od glagolske lekseme koja se razlaže. zahvaća i punoznačne glagolske lekseme u sastavu složenoga glagolskog predikata. : .Mogao bi povesti parnicu.. ubiti > počiniti ubistvo. 6. Predikati koji su nastali po strukturnom obrascu: nepunoznačni glagol + glagolska imenica zovu se dekomponiranim predikatima.. držati. .Neću drţati propovijed. promijeniti > izvršiti promjenu. Uobičajeno je da se dekomponiranim predikatom naziva razloženi prosti glagolski predikat. al ostvaruje se na dva načina – dekompozicijom i usložnjavanjem. meĎutim. 10 . izraziti.U našem se gradu obavlja regrutacija. npr: . U dekomponiranoj predikatskoj strukturi nepunoznačnih glagol u ličnom glagolskom obliku semantički je sveden tek na označavanje procesa.Na ovom mjestu moţete obaviti namaz – govorio je. počiniti. izvršiti. obaviti. Ovaj proces označava uključivanje novih strukturni komponenata u sastav predikata. . on je nosilac predikativnodti.

npr: nastaviti plesati – pokušati nastaviti plesati. ali se unose dodatne crte u njegovo gramatičko značenje. Temeljno leksičko značenje predikata pritom se ne mijenja.. Usloţnjavanje Usložnjavanjem se naziva uključivanje jednog ili više novih članova u sastav predikata. . nosioci predikativnosti. 11 . namjeravati doći – prestati namjeravati doći. dakle. a ostali modalni / fazni glagoli kao i punoznačni glagoli stoje u obliku infinitiva ili prezenta s veznikom da.3.Smjeli smo početi raditi. Kod svih usložnjenih predikata gramatičko i leksičko značenje izriču se odvojeno. modalni / fazni glagol + modalni / fazni glagol + punoznačni glagol Složenom se glagolskom predikatu može dodati jedan ili više modalnih ili faznih glagola. 6. 6.Usloţnjeni glagolski predikat Usložnjavanjem prostoga glagolskog predikata nastaje poseban tip predikata – složeni glagolski predikat. Predikati nastali kao rezultat procesa usložnjavanja nazivaju se usloţnjenim predikatima.2.. Rezultat je ovog vida usložnjavanja glagolskog predikata unošenje novih komponenata modalnosti u gramatičko značenje predikata. U tom se slučaju samo prvi modalni / fazni glagol javlja u ličnom glagolskom obliku.: . koje su. Po tome se usložnjavanje razlikuje od dekompozicije. koji se može dalje usložnjavati na dva osnovna načina: 1. obaviti transakciju. Usložnjavanje jednako zahvaća i glagolske i imenske predikate i to one njihove komponente koje izriču gramatičko značenje. npr: počiniti zločin. izvrsiti odmazdu.Dekomponiranim se predikatima smatraju i oni kojima se ne može uspostaviti istovrijedna glagolska leksema.Nije mogao prestati ţeljeti da uspije.

. 6. Usloţnjeni imenski predikat Usložnjeni imenski predikat obrazuje se. Umjesto kopulativnog glagola u modalnoj perifrastičnoj konstrukciji može doći i koji drugi značenjski oslabljen glagol.Nije bio u stanju odlučiti da nastavi raditi.4. dok su ostali glagoli u obliku infinitiva ili prezenta s veznikom da..Imao sam moć da dokučim nečiju misao. npr: . 12 .. Na taj se način precizira poseban tip obilježenog modalnog značenja...2. Uobičajeno je upotrijebiti prezent sa veznikom da onda kad se temeljnoj imenskoj predikatskoj konstrukciji dodaju dva ili više modalnih / faznih glagola.: modalni / fazni glagoli + kopulativni glagol „biti“ / semikopulatini glagol + leksičko jezgro 2.Bio je gotov poginuti. morati raditi – biti dužan / biti obavezan raditi . modalni / fazni glagol (ili više njih). npr: moći pobijediti – biti sposoban / biti kadar / biti u stanju / biti u mogućnosti pobijediti. Temeljnoj imenskoj predikativnoj konstrukciji (kopulativni / semikopuklativni glagol + leksičko jezgro ) može se dodati: 1. kao i usložnjeni glagolski predikat na dva osnovna načina. npr: . tj. npr: . modalna perifrastična konstrukcija + punoznačni glagol Umjesto modalnoga ili faznoga glagola u sastavu složenoga glagolskog predikata može doći modalna perifrastična (opisna) konstrukcija koja se sastoji os kopule u ličnom glagolskom obliku i pridjeva ili prijedložno – padežnog izraza kao dopune.Nisam ja duţna trpiti tvoje gluposti. modalna perifrastična konstrukcija koja se sastoji od kopulativnoga glagola i pridjeva ili prijedložno – padežnog izraza tj: modalna perifrastička konstrukcija + kopulativni glagol „biti“ / semikopulativni glagol + leksičko jezgro U ovim je konstrukcija samo prvi glagol – bilo da je modalni ili fazni bilo da je kopulativni – u ličnom glagolskom obliku. Spomenuta dva tipa usložnjavanja mogu se i kombinirati.

npr: .Odlučni su biti otvoreni.Volim biti mrtva. 13 . . npr: . Dok se kod onih nastalih po drugom modelu posebno preciziran tip obilježene modalnosti. .Umiju biti kraljice i sluškinje.Nismo spremni proglasiti to neuspjehom.U gramatičko značenje usložnjenih imenskih predikata nastalih po prvom modelu unose se dodatne komponente modalnosti. I u jednom i u drugom slučaju temeljno leksičko značenje predikata ostaje nepromjenjeno.

. meĎutim.Kud svi Turci tu i mali Mujo. Tako je na primjer u tzv.Litru.Bijelo. ISPUŠTANJE PREDIKATA Predikat u rečenici može biti i izostavljen. Ispuštanje predikata u velikom je broju primjera uvjetovano stilskim razlozima jer rečenica bez predikata nosi veću stilsku vrijednost.Sodu? . . . npr: . nominativnim rečenicama: .pola.Crno ili bijelo? . a vuk na vrata. Te rečenicama s pojačanom uskličnom intonacijom: . .Mi o vuku. Načelno.7.Eto vojske! – Evo pobjednika! Najčešće se. predikat ispušta u dijalozima. u kojima se i inače izostavlja sve ono što se iz konteksta može razabrati: .Jok! 14 .Četvrtak.Mahmurluk starih kapetana. izostavljanje predikata moguće je u kontekstu iz kojega se sasvim jasno može razabrati o kojoj se predikatskoj sintaksemi radi.

. Sarajevo Publishing. Midžić. S. Halilović. Zenica. 2000. Sarajevo. i Palić. 2003. Gramatika bosanskog jezika. udžbenik za 3 razred gimnazije. 15 . 2.8. I. Dž. LITERATURA 1. Naš jezik. Jahić. S.

Sign up to vote on this title