Sadnja maslina u vrtovima i okućnicama

Sadnju manjeg broja sadnica maslina u vrtovima i okućnicama, obavlja se kopanjem sadnih jama. Treba koristiti samo zdrave i kvalitetne sadnice, nabavljene u ovlaštenom i kontroliranom rasadniku i prema unaprijed isplaniranom sortimentu, radi mogućnosti međusobnog oprašivanja. Poželjno je da sadne jame budu iskopane bar jedan mjesec prije sadnje. Dimenzije sadne jame trebaju biti najmanje 60 cm dubine i 80 – 100 cm širine. Što veća, šira i dublja jama, to bolje. Ako je sadna jama dublja od predviđene, to ne znači da sadnicu treba dublje posaditi. Gnojivo ne treba stavljati na dno sadne jame, a to često mnogi rade. Kad je sadna jama pripremljena za sadnju, par dana prije sadnje, treba vratiti 2/3 zemlje. Ako nedostaje zemlje zbog konfiguracije terena, treba je donijeti. Sadnica masline oslobodi se od plastične vrećice ili kontejnera i postavi u sadnu jamu. Oko sadnice se stavi mineralno gnojivo s manjim sadržajem dušika, kao npr. NPK u omjerima 5:20:30 ili 7:20:30. Zatim se zasipa s još malo zemlje i pri površini, cca 20 cm, stavlja se stajnjak oko sadnice, ne blizu sadnice, nago barem 15 – 20 cm daleko od nje u obliku vijenca. Stajnjak se stavlja u količini od 10 do 15 kg. Ako se stavi više, neće štetiti, već samo koristiti. Nakon toga sadnicu treba zaliti s malo vode, bez obzira na vlažnost tla, zagrnuti s još malo zemlje, nagaziti oko sadnice, i potom staviti još malo rahle zemlje oko sadnice i više ne gaziti. Sadnicu ne saditi preduboko, najbolje je posaditi do razine do koje je bila u vrećici ili 10-ak cm dublje. Uz sadnicu postaviti čvrst i ravan kolac za koji će se sadnicu masline privezati vezivom, i to u obliku osmice. Kolac je potreban da sadnici omogući uspravan rast, jer bi se bez kolca nagnula u smjeru u kojem najčešće puše vjetar. Maslinu odmah treba formirati nakon sadnje i prikratiti je na visinu od 100 do 140 cm. Treba skinuti sve izboje koji izbijaju u dnu sadnice. Najbolja je kasnojesenska sadnja Kasnojesenska sadnja, ako vremenske prilike dopuštaju, najkvalitetnija je sadnja i postiže najbolji uspjeh. Jesenska sadnja bolja je od proljetne iz više razloga. Kao prvo, u jesen je najveći i najbolji izbor sadnica. Osim izbora, vrlo su važne biološke prednosti takve sadnje. Poznato je da korijen voćke, za razliku od nadzem nog dijela, raste cijele godine ako su povoljni vlaga, temperatura i opskrbljenost hranjivima. Kad se sadnica posadi u jesen, lakše se primi, jer iskoristi taj jesenski rast korijena i formira bezbroj sitnih korijenovih dlačica. Maslina i druge voćke posađene u jesen iskoristit će i proljetni intenzivni rast korijena, za razliku od onih koje se posade u kasno proljeće, pa ne iskoriste taj val rasta korijena. Rezidba Neka osnovna pravila rezidbe masline:

Rezidbu provodimo zbog osiguranja obilnog i kvalitetnog uroda. Time nastojimo

uspostaviti ravnotežu između lisnate mase-vegetacije i uroda.

Rezidbom stvoriti mogućnosti: lake i dohvatljive obrade mehanizacijom, rezidbe,

prskanja, berbe... pa predvidjeti stanje stabla, ne za godinu-dvije, nego za 5 ili 20 godina.

Stalnom rezidbom spuštati pobjegle grane na dohvat ruke ili manjih skala –

ljestvi.

Težiti formiranju krošnje u obliku kotla (jedna od mogućnosti), s račvanjem

grana na 90 do 120 cm. Kao kod kotla ili lijevka, sredina treba biti čista, da se u krošnji odrasle masline čovjek nesmetano može pokretati. Maslina će godinama pod teretom grana i ploda spustiti grane ka zemlji, pa će ih trebati podrezivati.

Formirati stablo od prve godine uzgoja, pa se neće kasnije morati praviti radikalni

rezovi.

Ne podkresivati sporedne grane odozdo, jer će se stvoriti beskorisne i visoke

«metle», nego ravnomjernim rasporedom obući grane od početka do kraja.
• • •

Rezidbu po mogućnosti provoditi svake godine. Bez straha odstraniti neku granu, jer maslina ima odličnu moć obnavljanja. Nije neophodno tražiti rodne i nerodne grane, jer se teško razlikuju, nego vršiti

prorjeđivanje gustih grana, ili jednoreznim zahvatima jače ili slabije prikraćivati cijele skupove ili dijelove grana. Vršno ostavljene grane iza tih rezove ne ostavljati prema unutrašnjosti krošnje, nego prema vani.
• • • •

Odstranjivati suhe grane, koje su posljedica zapuštenosti. Odstranjivati unutarnje, snažne, vertikalne grane, tzv. vodopije, zimi ili još ljeti. Neuhranjena, oštećena i stabla nakon rodnije godine jače rezati. Maslina je zimzelena kultura, pa bez velike potrebe ne odstranjivati 60 ili 80 %

vegetacije. To se radi samo kod zapuštenih stabala, koja iza rezidbe izgledaju gola, ali se brzo obnove, i rezidbu stalno treba provoditi, da se ubrzo ne vrati isto stanje.

Zbog regeneracije iza požara ili starosti, procijeniti dali izrezati cijelo deblo iz

zemlje (ne pri zemlji) i ostaviti oko 3 mladice iz guka, ili prikratiti još uvijek solidno postojeće stablo, kako bi nove mladice krenule na 100 do 120 cm. visine.

Za rezidbu koristiti pravi voćarski alat, voćarske škare (bolje voćarske škare s 2

sječiva, nego vinogradarske) i specijalne profi pilice s tzv. «turbo zubom», iza kojih ostaje gladak rez, pa time izbjegavati korištenje velikih škara za grane, koje djelomično gnječe grane. Loš alat zna izazivati slabije zarastanje rana. Kod nekih voćaka izaziva smolarenje.

Ne ostavljati dugačke čepove dijela grane, koji ostaje na stablu. Duljina čepa

treba odgovarati polovici debljine odrezane grane ili nešto kraće. Sve veće grane premazati voćarskim voskom.

Kalendarsko vrijeme rezidbe odgovara periodu zimskog mirovanja kao

najprikladnije, ili vrijeme sredine ljeta, kada maslina prividno miruje, i to spada u dopunsku rezidbu. U pravilu nema ograničenja za rezidbu, jer je maslina uvijek dobro

podnosi.

I vrlo važno pravilo: «bolje je rezati nestručno i loše, nego nikako». Sorte maslina

Na maslinarskom području Hrvatske nalaze se mnoge sorte maslina, a neke od njih zadržale su i do danas svoje izvorne nazive i time nas podsjećaju na povezanost naših jadranskih prostora sa starim mediteranskim civilizacijama. Od starogrčkih sorata što su se u Istri i Kvarneru održale do danas, spominje se Orcola, dok su se u doba Mletačke Republike u 16. i 17.stoljeću, širile sorte Rossignolo, Buga, Carbona, Morasolo, Susino i druge. U novije doba introducirane su suvremene sorte maslina, kao Leccino, Picholine, Pendolino, Carolea, Coratina, Frantoio, Itrana, Cucco i dr., koje su zasađene na različitim maslinarskim područjima Hrvatske.

Prema uvjetima podneblja, Istra se nalazi u trećoj podzoni, također i u pretposljednjoj klimatskoj zoni uzgoja maslina – u području u kojem se mora brinuti o niskim temperaturama. Oštre zime pojavljuju se svakih 25-30 godina, a češće se javljaju niske temperature (od 7 do 8 C ispod ništice) koje mogu prouzročiti stanovite štete. U takvim uvjetima održale su se sorte maslina otporne na niske temperature.

Istarska bjelica (sinonimi:Bjelica, Belica, Zlatna belica, Bianchera, Bianca istriana)

Istarska bjelica vuče svoje podrijetlo iz područja Boljunca kod Trsta. Najviše je rasprostranjena na ankaranskom području u Sloveniji, a sve se više širi i na hrvatskom dijelu Istre (Buje, Tar, Poreč).

Srednje bujnog je rasta. Listovi su srednje veliki i široki, tamno zelene boje.

Plodovi su srednje veličine, svjetlozelene do rumenkaste boje.

Kasno dozrijeva, sredinom ili koncem studenog.

Odlične je rodnosti.

Sadržaj ulja u plodu iznosi oko 24%. Ulje je visoke kakvoće. Plodovi se također koriste i za konzerviranje.

Jedna je od najotpornijih sorti na niske temperature.

Crnica (Vodnjanska) (sinonim: Karbonera)

Vjerojatno je to varijetet crnice ženske vodnjanske (Carbonera femmina di Dignano). Vrlo je raširena oko Peroja i Fažane, manje oko Vodnjana.

Stablo doseže visinu i do 10metara. Grane su uspravne, duge, vitke, sa žućkastom korom.

List je tanji duži od onog crnice ženske, prema vrhu proširen i završava šiljkom koji je katkad srpastog oblika. Gornja strana je tamnozelena i sjajna, a donja vrlo svjetla s izraženom nervaturom.

Plod je gotovo okrugao, crne boje s crvenkastim odsjajem. Meso ploda je tamno sve do koštice.

Zbog slabije rodnosti, manje je raširena od crnice ženske, i više podložna oštećenjima od vremenskih nepogoda.

Sadržaj ulja u plodu kreće se oko 23 posto. Ulje je vrlo kvalitetno.

Buža (Vodnjanska)

Ova je sorta slična maslini Leccia di Toscana.

Stablo je veliko, doseže katkad visinu i do 10 metara. Krošnja je razvedena i viseća

List je velik, tanak, s gornje strane živo-zelen i sjajan, a s donje strane vrlo svijetao i bjelkastozelen.

Plod se koristi i za proizvodnju crnih maslina za jelo. Ulje je visoke kakvoće. Krčka krupna) Ova je sorta na otok Krk donesena s Lošinja. Količina ulja u plodu dostiže 20 posto. Krošnja je široka i gusta. Stablo je srednje bujnosti. List je duguljasto-okruglog oblika. s razgranatom krošnjom i visećim granama srednje dužine. Izvrsna je sorta za proizvodnju ulja i stolnih maslina. Debela (sinonimi: Lošinjka. S gornje strane je svijetlozelene boje. često nakrivljen na jednu stranu. . ljubičastozelene boje.stoljeću. Sadržaj ulja u plodu iznosi oko 17 posto. srednje veličine. najvjerojatnije u 18.Plod je velik i ovalan. Razvija srednje bujno stablo. Ulje je visoke kakvoće. Zahtijeva tople i zaštićene položaje. Rano dozrijeva i zadovoljavajućeg je priroda. Leccino (sinonim: Leccio) Leccino je talijanska sorta podrijetlom iz Toscane. pa je zbog toga nestalne i periodične rodnosti. Leccino je autosterilna sorta. crne boje. srednje veličine. Vrlo je osjetljiva u doba cvjetanja. a sivosrebrnast s donje strane. pa je uz nju potrebno saditi i sortu Pendolino kao oprašivača. Plod je elipsoidalnog oblika.

Ulje je visoke kakvoće. Stablo raste uspravno. List je proširen u sredini i zašiljen na vrhu. Ulje nije osobito cijenjeno. a s donje sive boje. vrlo mesnat. a ponekad vrlo širok. Kožica ploda tijekom zriobe postaje ljubičaste boje. Količina ulja dosiže 18-19 posto. Dobar je oprašivač za ostale sorte maslina na otoku Krku. Ova sorta je otporna na vjetar. krošnja je skupljena i slabo razgranata. . Plod je okruglasto izduženog oblika. List je uzak i duguljast. Plod je krupan. S gornje strane je sjajno zelene. Osjetljiva je na hladnoću i buru. Nedostatak joj je jako izbijanje izdanaka. Poznata je prvenstveno kao uljarica. s tendencijom rasta u visinu. ali je dobra i za proizvodnju stolnih maslina. Rošulja (vjerojatni sinonim: Rošulja piranska) Stablo je srednje veličine. U godinama obilnog uroda dugo zadržava zelenu boju. vrlo mali. Tijekom zriobe kožica ploda poprima tamnoljubičastu i crnu boju. bujno je i visoko. sušu i niske temperature. Naška Jedna je od najstarijih autohtonih sorti maslina. Količina ulja u plodu dosiže 19-20 posto. Kod prezrelih plodova meso je vinsko-crvene boje.List je dugačak.

Stablo je razmjerno niskog rasta. Plod je vrlo mesnat i zašiljen.40 posto. Grančice su viseće i duge. Orkula) Ime joj potječe od okruglastog. Oblica (sinonimi: Orgula. Količina ulja u plodu je niska. . Plodovi se koriste za prozvodnju ulja i za jelo. Ova sorta daje visoke prirode. Kod potpune zrelosti meso je ljubičasto. List je srednje širine. Slatka (sinonimi: Plominka i vjerojatno Trillo di Toscana) Uzgaja se na otoku Krku od davnih vremena. Prosječni postotak ulja je 19. Tijekom zriobe kožica ploda poprima tamnoljubičastu i crnu boju. na vrhu zašiljen i skoro trnovit.Plod je srednje veličine i okrugao. oblog oblika ploda. Razvija srednje bujna stabla. Vrlo je otporna na mraz i hladnoću. Ulje je dobre kakvoće. okruglaste krošnje u obliku otvorenog kišobrana. Ulje je vrlo visoke kakvoće i zbog toga se na Krku najviše cijeni. malo razgranjene. Boja kožice se mijenja od zelene na crvenkastu do crvenoljubičaste i zatvoreno ljubičaste. u prosjeku oko 16 posto. Ova sorta je osjetljiva na buru. dok je s donje svijetle boje. S gornje strane je vrlo tamne zelene boje. a vjerojatno je donesena iz Plomina. Uzgaja se od davnina u svim maslinicima otoks Korčule i ubraja u najstarije sorte otoka.

vjetrove i hladnoću. s velikim i prostranim deblom. Debela kožica lako se odvaja od čvrstog i tamno obojenog mesa u zrelosti. . rijetke krošnje.40 do 21. Oblica je rana sorta. zaobljenog vrha. Srednje je rana sorta jer joj je od cvatnje do zriobe potrebno oko 180 dana. zrenjem dobiva ljubičastu do tamno ljubičastu boju.80 do 22.10 posto. Količina ulja u plodu posljednjih dana studenog dosiže od 16. Boja ploda u zrenju je ružičasta do tamno ljubičasta. Razvija uspravno. simetričan. Količina ulja seže od 17.10 posto. bujno i visoko stablo. Najbrojnija je u maslinicima Blata i Vele Luke. Dobar je oprašivač za lastovku i oblicu. gdje se nalaze najstarija i najveća stabla. boje prije zriobe svijetlo zelenkaste. ujednačena. Otporna je na sušu. Plod je okruglasto izdužen. srednje krupan. osobito na zapadnom dijelu gdje postupno preuzima vodeće mjesto u sortimentu. Plod se koristi isključivo za dobivanje ulja. Ističe se bujnim porastom i visokom otpornošću na vjetrove. zimu i sušu. Plod je okruglast. Slabo je samooplodna i podložna je naizmjeničnoj rodnosti. Drobnica Najstarija je autohtona sorta masline otoka Korčule. Lastovka Uzgaja se na cijelom otoku Korčula. Meso ploda je čvrsto i sitno zrnato. a u zriobi tamnoljubičaste. sa 160 dana od cvatnje do zriobe.List je tamnozelene boje.

Ekološki uvjeti i sorte Ulja iz sjevernijih uzgojnih područja bogatija su nezasićenim masnim kiselinama i imaju skladniji odnos tih kiselina u odnosu na ulja iz južnih područja. Ubraja se u srednje rane sorte sa 190 dana od cvatnje do zriobe. Također. stupanj zrelosti ploda. Slabo je otporna na niske temperature. Meso je tamnocrveno. . veličina. ovise prvenstveno o čimbenicima koji prate primarnu proizvodnju: ekološki uvjeti uzgoja maslina. Plod se koristi isključivo za proizvodnju ulja. Dostatno je samooplodna. stupanj nezasićenosti i dr. O sortama ovise svojstva ploda: zrioba.Razvija srednje bujno stablo.40 do 24 posto. a u zriobi tamno ljubičasta do crna. Plod je duguljast. Lastovka je najuljevitija sorta na Korčuli. zbog čega je visoko cijenjena. sortiment. Donosi redovite i obilate prirode svake godine.). pa joj odgovaraju zaklonjeniji položaji i oni uz morsku obalu. odnos oleinske i linolne kiseline. srednje čvrsto. te načinu skladištenja i dorade ulja. organoleptička svojstva. odnos mesa ploda i koštice. Stoga je ulje. obično račvastog debla. prehrambena i tržišna vrijednost prirodnih maslinovih ulja. koje je nešto gorkastijeg okusa. Uzgoj masline Kemijski sastav. način berbe. agrotehničke mjere. kao proizvod metabolizma stabla masline jako pod utjecajem sorte. bačvast i simetričan. U tijeku prve dekade prosinca sadržaj ulja u svježem plodu seže od 16. Položaj i tlo. u istim uvjetima podneblja. Jednako tako i svaka sorta maslina ima svoju genetsku predodređenost. okruglasto. transporta i čuvanja ploda. količina ulja te glavni i prateći sastojci ulja (količina lipida. utječu također na proces zriobe plodova i sastava ulja. Boja ploda prije zriobe je zelenkasta. a za nju dobar je drobnica. ali također i o tehnološkim postupcima prerade maslina.

ako se iskoriste mogu pravodobno limitirati negativni utjecaj podneblja.sadržaj polifenola i značajnijih sterola pokazuje znatnije razlike po pojedinim sortama. pa ga se u toj fazi mora dodavati prihranom. njegova specifična uloga do danas nije poznata. te igra primarnu ulogu u fotosintezi. odnosno prinose ulja. kultivacija. ali bez znanstvene osnove. Maslina ima najveće zahtjeve za dušikom u fazi cvatnje. dobro pognojene masline potenciraju biološku snagu stabla. Stimulira vegetativni rast kao sastavni dio klorofila. Djelovanje gnojiva ovisno je o agrotehničkim zahvatima (na primjer navodnjavanju) koji mijenjaju apsorpciju a vezano s time. od kojih su neke dostigle visoki stupanj razvoja. Maslina veoma brzo reagira na dodani dušik odličnim rezultatima prinosa. te pomaže asimilaciji drugih hranjivih sastojaka. berba. rezidba. U svakom slučaju. navodnjavanje. balansirajući eventualne prevelike količine dušika. Čini se da pomaže cvatnji i oplodnji plodova a ubrzava procese zriobe. Potrošnja fosfora kod maslina je veoma . Fosfor Fosfor je vrlo značajan element mnogih enzima. dok su druge još uvijek gotovo nepoznate. Radi se o agrotehničkim mjerama – gnojidba. Ujedno. nije jednostavno pronaći neposredan odnos između gnojidbe i dobivenih prinosa. Iako je vezan na sve procese metabolizma. mogu utjecati na bolje prilagođavanje biljke ekosistemu na račun kvalitete i kvantitete. Dušik Dušik ima jednu od glavnih uloga u hranjivim elementima. Plodovi različitih sorti maslina nisu podjednako zreli u određenom razdoblju zriobe. proteina. ako su racionalno aplicirana. i iskoristivost gnojiva za vrijeme biološkog ciklusa. do okoštavanja sjemenki. Prevelike količine dušika povećavaju osjetljivost masline na niže zimske temperature kao i na napade štetočina. Postoje tehnička sredstva koja. Gnojidba i obrada Kod maslina. kao i kod drugih voćnih vrsta. ili se prakticiraju tradicionalno. iz čega proizlaze i razlike u sastavu ulja.

Plodovi su deformirani. Organska tvar . te kasnije opadaju. Pomanjkanje bora nadoknađuje se dodavanjem boraksa 200-400 grama po stablu. Kalcij Kalcij kontrolira ulogu pojedinih enzima. Iza toga pojavljuju se nekrotične pojave na vrhovima listova do početka njihova opadanja. do tamnjenja kore i drvnog tkiva. Manje je izražena zelena boja s eventualnom pojavom prijevremenog opadanja listova – filoptoza. U slučajevima jačeg pomanjkanja bora. U praksi. Simptomi pomanjkanja očituju se na listovima u blijedozelenoj boji sa slabijom klorozom na vršnom dijelu listova. listovi poprimaju klorotičnu boju. pomanjkanje magnezija se pojavljuje veoma rijetko. povećava njenu otpornost na bolesti i štetnike (posebice paunovog oka). Njegovo eventualno pomanjkanje rješava se dodavanjem 2 kg magnezijevog sulfata po stablu ili tretiranjem istim proizvodom u koncentraciji od 2 posto. Pomaže otpornosti masline na negativne klimatske uvjete. Magnezij Kod pomanjkanja magnezija vegetativna aktivnost masline se reducira. Među ostalim voćnim vrstama. Bor Čini se da je biološka aktivnost bora vezana za metabolizam ugljikohidrata. selidbi ugljikohidrata. Plodovi imaju ograničen razvoj. permeabilitetu citoplazme.malena i razina sadržaja u lišću ne varira. može doći do sušenja cijelih grana. Simptomi pomanjkanja kalija očituju se na starijim listovima s nekrozom lisnih vrhova. Kalij Kalij je najmobilniji element u maslini i igra veoma značajnu ulogu u njenom metabolizmu. sastavni je dio stanice. pomaže diobi stanice. Pomanjkanje fosfora je veoma rijetka pojava. maslina je najosjetljivija kultura u odnosu prema pomanjkanju kalcija.

a danas se u svijetu prakticira u toku plodonošenja dodavanje tlu količine od 4-5 q /ha svakih 5-6 godina. Raspadanjem organske materije hranjivi elementi. Oni budu malo upotrebljivi i to u veoma dugom vremenskom razdoblju. Aproksimativno se mogu odrediti količine po hektaru koje variraju od 2-3. postaju pristupačniji biljci. on se dodaje godišnje na način da se u prvoj godini doda 60 gr UREA 46 posto po sadnici. bakterije koriste određenu količinu dušika. Gnojidba u odnosu na razmještaj korjenova sustava Kod drvenastih kultura. Razgradnja ove materije obavlja se relativno brzo. koji se svakih 5-6 godina unošenjem fosforno-kalijevih dubokom . Tamo gdje se vrši obrada terena korjenov sustav nalazi se približno na dubini od 15-20 centimetara. Dušik možemo dodavati i putem lišća u koncentraciji od 1-6 posto UREA 46 postotne.8-3 kg za svakih 100 kg plodova masline. Što se tiče gnojidbe dušikom. Raznošenjem umjetnih gnojiva površinom. Među organskim gnojivima stajnjak ostaje uvijek najbolji. također postoji mogućnost tretiranja putem lišća u koncentraciji 3-4 posto kalijevog sulfata ili nitrata. pa se dodaje tlu približno 20-30 kg dušika po hektaru radi nadoknade.5 q dušika kod priroda od 20-50q maslina po 1 ha ili 2. i to 50 posto koncem veljače.Pozitivni efekti organske tvari poznati su – na laganim terenima povećava koheziju između čestica zemlje. fosfor i kalij vežu se na čestice zemlje i tako inaktiviraju. a 50 posto koncem ožujka. u drugoj godini 150 gr UREA 46 posto po sadnici. u trećoj godini 250 gr UREA 46 posto po sadnici. Što se tiče fosfornih i kalijevih gnojiva nakon sadnje. u četvrtoj godini 350 gr UREA 46 posto po sadnici. aktivira mikrobiološku aktivnost i pomaže asimilaciji ostalih hranjivih elemenata koji se nalaze u tlu. korjenov sustav se nalazi u površinskim slojevima. dok se nakon četvrte godine količina dušika preračunava na temelju priroda u toj godini. regulira pH terena. kao što su dušik. kalij s mnogo mikroelemenata. poboljšava strukturu teških terena. Stoga se fosforna i kalijeva gnojiva dodaju tlu prije rigolanja po čitavoj površini. međutim kod razgradnje. fosfor. Dušik se u sjevernim područjima dodaje tlu u dva navrata. i to približno u količini od 4-5 q superfosfata i 4-5 q kalijevog sulfata po 1 ha zemlje. Plitkom obradom kroz dugi niz godina stvara se na određenoj dubini sloj zemlje.

Jasminov moljac (Palpita unionalis Hb. Crveno ulje koncentracije 3%. Suzbijanje: kod mladih biljaka uništavanje insekticidima na bazi fosalona.3%. kod starijih biljaka uništavaju se napadnuti dijelovi. Oleoultracid koncentracije 0. Suzbijanje: prvenstveno preventivne mjere. diazinona. Granotoč (Zeuzera pyrina L. .brazdom na 20-30 cm razbija. odstranjivanje slabijih grana (a spaljivanje već zaraženih grana). Značaj ove dublje brazde (po mogućnosti svaki drugi red) sastoji se i od toga što se rezanjem korijena stimulira rast masline obnavljanjem.5%. Najčešći štetnici masline Crni maslinin medič (Saissetia oleae Olivier) Simptomi: izlučena medna rosa na kojoj se nastanjuju gljive čađavice. upravo. djelomično ili potpuno sušenje pojedinih grana. triklorfona.) Simptomi: crvenosmeđi tragovi na kori. korijena.) Simptomi: izgriženi mladi listovi i zapredeni tankim nitima.) Simptomi: kanali u deblu. te se stvaraju bolji uvjeti za rast korijena s istovremenim unošenjem u taj dio tla fosforno-kalijevih gnojiva. Crni maslinin potkornjak (Hylesinus oleiperda Fabr. Suzbijanje: Folidol ulje koncentracije 0.

deformirani plodovi. ali i dimetoatom i fosalonom. Maslinin smeđi potkornjak (Phloeotribus scarabeoides Bern. izgrižena sjemenka. Napadnute grane odstraniti i spaliti. Suzbijanje: mehanička metoda hvatanja muha ljepljivim trakama. deltrametrina. Napadnuti plodovi smežurani su i otpadaju. Ličinka buši plod i izjeda sjemenku. Suzbijanje: primjenom insekticida protiv moljca. triklorfona. Maslinin moljac (Prays oleae Bern. te potom spaliti. Suzbijanje: preventivno snopove manjih grana masline vješati na stabla kao mamce.vijugavi hodnici na listovima.) Simptomi: izbušeni hodnici u mladim grančicama. ili kemijski. Maslinin svrdlaš (Coenorrhinus cribripennis Desbr. kemijska zaštita prskanjem.) Simptomi: izgriženi cvjetovi i lišće.) Simptomi: Na plodu mali smeđi otvor. metoda zatrovanih mamaca.) Simptomi: izgriženi cvjetovi. . na bazi djelatne tvari tiakloprida. Plodovi postaju ljubičasti i opadaju. dimetoata. Maslinina muha (Bactrocera oleae Gmel. ili kemijski insekticidi na bazi triklorfona. deltametrina. čiju unutrašnjost nagriza ličinka. kolovozu i rujnu. s dubokim rupicama u kojima svrdlas polaže jaja.Suzbijanje: bioinsekticidi na bazi spora Bacillus turingiensis. Suzbijanje: mikrobiološki insekticidi na bazi spora Bacillus turingiensis. Plodovi opadaju u srpnju. oštećenja na spoju peteljke i ploda.

) Simptomi: početkom bolesti zelenkaste izrasline. suzbijanje ušiju. Olovna bolest masline Simptomi: grančice i peteljke lista i ploda sa sivim pjegama.Maslinin trips (Liothrips oleae Costa) Simptomi: svjetle pjege na deformiranim listovima. Suzbijanje: gnojidba. koje se kasnije povećavaju. Suzbijanje: bakrena sredstva. Suzbijanje: u slučaju pojave jakog tripsa tretira se insekticidima cijela krošnja. Najčešće bolesti masline Čađavica Simptomi: crno-sive gljivice koje parazitiraju na mednoj izlučevini. odrvenjavju i pucaju. Rak masline (Pseudomonas syringae pv.) Simptomi: na gornjoj strani lista okruglaste tamnozelene pjege koje postaju smeđe i crne. Paunovo oko (Spilocaea oleaginea Cast. Savastanoi Smith. na plodovima crvenkastosmeđe pjege. Suzbijanje: pripravci na osnovi bakra. . ubodeni plodovi opadaju. list požuti i opada.

S unutarnje i vanjske strane svake od osnovnih . premazivanje rana voćarskim voskom. dezinfekcija alata nakon tuče. počinju rezati u ožujku. kao i kod drugih voćki. potičući stvaranje „uniformnih“ plodova s manjim košticama (povoljniji odnos koštica-meso). Navodnjavanje Pomanjkanje vode kod maslina. Ako je rezidba nepravilna. takvi se plodovi mogu naći samo na vanjskoj strani krošnje. ogleda se u opadanju plodova. Maslina je produktivna kad rezidbom reguliramo prirodni razvoj i zajedno s ostalim agrotehničkim zahvatima omogućujemo pravilniju ravnotežu vegetativnih i generativnih organa. Navodnjavanje uljnih sorti masline u Hrvatskoj (i Italiji) nije znatnije prošireno. kad prođe opasnost od niskih temperatura. temperature. Plodovi se smežuraju a ulje postaje pikantnije i gorče. bez ljetnog zastoja. koje na kraju poprimaju okomiti piramidalni položaj. Tim uzgojnim oblikom formira se deblo visine 90-100 cm. rast plodova i proces stvaranja ulja odvija se kontinuirano. vjetrovi itd. Jedan od uzgojnih oblika. osigurava stalnost roda i uklanja opasnost od zaraze. Masline se. koji može jamčiti stalan rod s primjernim randmanom ulja. Područja na kojima se uzgajaju masline svojom su tradicijom i klimatskim uvjetima (oborine. Važne su preventivne mjere. na dobro osvijetljenim i prozračnim mjestima. na kojem se izdvajaju tri osnovne grane pod kutom od 40 do 50 stupnjeva. berbe. primjerice u sjevernim zonama. s većim randmanom ulja. rezidbe. naziva se polikonična vaza. a rezidba inače traje sve do početka vegetacije.) s vremenom uvjetovali i oblik i način rezidbe. Češćim navodnjavanjem. Redovitom i pravilnom rezidbom postiže se bolja osvijetljenost maslinika i kvalitetniji i veći plod. Rezidba Pravilnom rezidbom postiže se vegetativno-generativna ravnoteža.Suzbijanje: modra galica u proljeće i jesen.

na visini od otprilike jednog metra u početku puštaju se da slobodno rastu. . one za nekoliko godina ogoljuju. a poslije se oblikuju u nagib. svaka od triju osnovnih grana mora se razvijati točno u određenom smjeru. osobito polifenoli. koncentrirajući vegetaciju pri vrhu. da bismo olakšali njihov razvoj pri deblu. sastojci koji sprečavaju oksidacijske procese. Vrhove budućih osnovnih grana prorjeđujemo. „suncobran“. sastojci o kojima ovisi aroma i okus maslinova ulja. Prema načelu roventinia. provodnica se svake godine prikraćuje na slabije razvijenu granu koja poprima ulogu provodnice. Nagnute grane puštaju se da rastu u širinu. te se vremenom garnirati sekundarnim i tercijarnim granama njihovim skraćivanjem prema provodnici (vrhu). Najrazvijenije grane s najboljim položajem . Rezidbom se odstranjuju i izrođene grane. poprima obrise polikonične vaze. tako da se obnavljaju i vraćaju na jednogodišnje grančice. odakle i potječe naziv. Istodobno se rezidbom odstranjuju konkurentske grane. a smanjuje se klorofil. ona se reže radi usmjerenja. Tijekom zriobe također se smanjuju i karoteni. Ako neka od osnovnih grana slabo raste. prozorima. Mladice iz središnjeg dijela krošnje moraju se odstraniti kako ne bi ometale rast ostalih grana. s negativnom posljedicom kod prijenosa vibracije pri strojnoj berbi maslina. Takav se uzgojni položaj dobiva tako da se u prvim godinama nakon sadnje pušta slobodan rast mladice.grana nalaze se sekundarne i tercijarne grane. s trima osnovnim granama piramidalnog izgleda. Rezidba se treba provoditi sukladno uvjetima podneblja u određenim maslinarskim područjima. Tako razvijeno stablo masline. imaju niz negativnosti. Kad ostale grane dosegnu željenu visinu (4-5 metara) i razvoj. Također smetaju boljoj osvijetljenosti krošnje. Osnovne se grane prorjeđuju od provodnice prema bazalnom dijelu krošnje kako vegetacija gornjeg ne bi nadmašila vegetaciju donjeg dijela krošnje. jer sadržavaju vitamine A i E. U sjevernom podneblju zatvoreni uzgojni oblici krošnje. Ako se ne uklone. a poslije ih se usmjeruje u okomit položaj. međusobno odvojenim tzv. a okruglasti uzgojni oblici u južnijem podneblju prijeko su potrebni da bi se spriječile opekline kambijalnog sloja osnovnih grana. a pojačavaju i opasnost od zaraza i napada štetnika (štitaste uši i čađavica). Tako preuzimaju ulogu osnovnih grana. radi kolanja sokova i reguliranja rasta čitave osnovne grane. Berba maslina Zriobom maslina povećavaju se antocijani.

Hranidbene značajke vezane za kiselinski sastav i omjer oleinske i linoleinske kiseline. Postiže se bolja diferencijacija cvjetnih pupova. Ulja dobivena od površno pigmentiranih plodova sadržavaju homogenija organoleptička svojstva. odnosno bolje cvjetanje. Izbjegava se kasni napad maslinove muhe. Znači. Za . Izbjegava se fiziološko opadanje plodova. uz gubitak vode u plodovima. do stadija površne pigmentacije. Na temelju tih spoznaja jasno je da nakon početka površne pigmentacije nije potrebno odgađati berbu maslina jer to nije ekonomski neopravdano. smanjuju zriobom maslina. Postiže se veća efikasnost berača. Razlozi ranije berbe maslina: Postiže se bolja kakvoća ulja. koji sprječava oksidativne procese u ulju. koji je uočljiviji i skladniji kod ranijih berba. Nakon tog stadija zriobe (potpuna površna pigmentacija) količina ulja s u apsolutnu iznosu ne povećava. ukoliko se želi zadržati mirisne tvari u ulju. Berbu maslina treba početi kad je trećina ploda crne. što daju osnovu za tipičnost ulja nekog područja. a dvije trećine zelene boje.Fenolni se sastojci. koja se zriobom plodova gube. Berba ploda sa stabla U našim maslinicima još uvijek se najviše primjenjuje način ručne berbe maslina. U zriobi plodova postotak ulja se u odnosu prema suhoj tvari postupno povećava. mora se početi s ranijom berbom. te hidroksitirosol. Pomaže se maslini sačuvati hranu za sljedeći rod. Smanjuje se alternativnost roda masline i postiže stalnost u rodu. kao što je vanilinska kiselina koja daje ulju miris i okus.

U praksi to uvijek nije moguće. Posljedice su: duže razdoblje dozrijevanja i opadanja plodova. Što su plodovi zreliji. što se prenosi na deblo i glavne grane stabla. lako prenosivi strojevi za berbu maslina. U svrhu sprječavanja oštećenja plodova i ubrzanja berbe.dobivanje ulja visoke kakvoće najbolje je da plodovi ne padaju na tlo. lakše opadaju. proberu lišće i drugi otpaci. Za učinkovitu primjenu tih strojeva potrebni su odgovarajući uvjeti: Uzgojni oblik stabla treba biti takav da lako prenosi vibracije stroja Prilagodljivost terena za primjenu stroja Berbu valja obavljati u povoljnom stupnju zrelosti ploda Najbolja učinkovitost tresača postiže se kada je moguće prenijeti vibraciju preko debla stabla. te se nakon što je stablo obrano. Skupljanje plodova s tla U starim. višestoljetnim maslinicima obično rastu stabla s deblom i krošnjom velikih dimenzija. Oni rade na principu vibracije. prostiru se plastične mreže ispod krošnje stabla. što povećava cijenu ulja. pa se stoga plodovi skupljaju s tla nakon spontanog. Tako se samo jednom primjenom obavi berba. Ručna berbe zahtijeva mnogobrojne sudionike. te njihovo višednevno . U suvremenim nasadima maslina na većim površinama primjenjuje se mehanizirana berba maslina pomoću posebnih strojeva – tresača. Takav način rada zahtijeva veći utrošak vremena i daje manje iskorištenje. U tom slučaju nije moguće primijeniti opisane načine berbe. Za manje površine maslinika na terasastim terenima konstruirani su mali. pa se primjenjuje vibracija na granama. Za brže branje i veću učinkovitost upotrebljavaju se odgovarajuće alatke: češljevi i nazubljene škare kojima se brste plodovi koji tako padaju na plastičnu mrežu prostrtu ispod krošnje stabla. ali ima i svojih prednosti: omogućuje dobivanje svježeg i zdravog ploda te smanjuje količinu otpadnog lišća. već da se beru u košare ili torbe i odlažu u odgovarajuću ambalažu za prijevoz do uljare. prirodnog opadanja.

separacije uljnog mošta na ulje i vodu. oni se odmah pakiraju u odgovarajuću ambalažu i otpremaju u uljaru na preradbu. Prerada maslina Suvremena se preradba maslina sastoji od: čišćenja i pranja plodova. pravilo je da se plodovi maslina nakon berbe prerade istog dana ili sutradan. Pravilan postupak skladištenja sastoji se u prostiranju plodova maslina na pod u sloju od najviše 10-15 cm. štete su veće. Što je sloj maslina deblji i skladištenje dulje.ostajanje na tlu prije sakupljanja. Za skladištenje dostatna je prirodna temperatura od oko 10 stupnjeva Celzija. pa ih je potrebno uskladištiti. Prijevoz i skladištenje Da bi se sačuvala svojstvena kakvoća plodova u trenutku berbe. Ulja od plodova sakupljenih s tla. Svrha je tih postupaka da se na odgovarajući način izvrši pripravka maslinova tijesta te da se iz njega izluči ulje. Najčešće nije moguće ubrane plodove preraditi odmah. Jako hladna skladišta štetno djeluju na plodove maslina. U pravilu prostori za skladištenje maslina trebaju biti zatvoreni ili natkriti. pa se ovakav način berbe ne preporučuje. najčešće se ne ubrajaju u jestiva . danas su u suvremenim postrojenjima. svedeni na najmanju moguću mjeru. Čišćenje i pranje plodova . Na taj način sprječava se štetno zagrijavanje ploda. mljevenja. Za prijevoz najbolje je obrane plodove puniti u plastične sanduke s rupičastim stjenkama za cirkulaciju zraka. Tako uskladištene masline potrebno je svaki dan jedan ili više puta promiješati. miješanja tijesta. ovisno o uvjetima skladištenja. jer mogu biti štetna za zdravlje. odvajanja čvrstog od tekućeg dijela. a topla pospješuju kvarenje. prema normama EU. Eventualni negativni učinci preradbe na kvalitetu ulja. pod uvjetom da se njima stručno rukuje i da se poštuju propisani parametri rada. Ako se želi proizvesti ulje visoke kakvoće. s negativnim posljedicama za kakvoću ulja. U takvim uvjetima nastaju promjene u mesu ploda.

s diskovima. odstranjujući sitne. izbjegava se zagrijavanje tijesta. kamenčići itd. vrlo star postupak. ne utječe na stvaranje emulzije. zauzimanje dosta prostora. Mljevenje plodova obavlja se kamenim mlinovima (tradicionalni način). Na principu usisavanja uklanjaju se primjese vegetabilne prirode (lišće i grančice). ulja i čvrstog dijela (komine). Mljevenje Mljevenjem se drobi. i metalnim mlinovima (mlin čekićar i dr. Ako se želi proizvesti ulje osobite vrijednosti. smežurane. koji čine sastavni dio postrojenja. samljeveno tijesto zahtijeva poseban postupak miješanja. Obično su valjkastog oblika. . pa na taj način dijelom zamjenjuje rad mjesilice tijesta. neprekidni i automatizirani rad. Nedostaci su: postupak mljevenja je brz i nasilan te ne osigurava zadovoljavajuće razbijanje stanica ploda. koje se sastoji od vode. oštećene i trule plodove. Metalni mlinovi mogu biti različitog tipa: fiksni ili pokretni čekićari.) uklanjaju pomoću stroja za pranje uz stalno otjecanje vode. pomaže spajanje sitnih kapljica ulja. s nazubljenom površinom da bi se izbjeglo pretjerano usitnjavanje koštice. dok se primjese strane prirode (zemlja. teže se održava čistoća stroja i prostora. različitih veličina i težina. uputno je prije čišćenja i pranja obaviti prebiranje maslina. cijena i dimenzija stroja znatno su smanjene. i usitnjava plod masline tako da se dobije homogena masa – maslinovo tijesto. Sastoje se od metalnog dijela koji se okreće velikom brzinom i drobi plod uz fiksnu ili pokretnu metalnu ili rupičastu površinu.). Mljevenje maslina kamenim mlinovima predstavlja tradicionalni.Obavlja se pomoću automatskih strojeva. Prednosti metalnih mlinova su: visoki radni kapacitet. zupčasti i dr. Nedostaci su: visoka cijena. Kameni mlin ima sljedeće prednosti: priprema tijesto tako da su sačuvana sva prirodna svojstva ploda. koja služi kao drenažni materijal prilikom cijeđenja ulja. Obavlja se kamenima od granita. spor rad s prekidima. Mljevenje stoga ne treba biti dulje od 20-30 minuta. može doći do stvaranja emulzije i zagrijavanja tijesta. pijesak. ostvaruje učinkovito razbijanje stanica ploda i oslobađanje ulja.

koji su značajni za zaštitu ulja od oksidacije. TO je vrlo značajan postupak pripravka tijesta za učinkovito odvajanje čvrstog od tekućeg dijela. Zapaža se povećanje alkohola. Svrha mu je da poveća količinu „slobodnog ulja“. aldehida i klorofila. u svrhu postizanja što boljeg oslobađanja ulja iz stanica ploda masline. pospješujući spajanje sitnih kapljica ulja u veće kapi. u praktičnu proizvodnju uvode se i sljedeći načini: uljare koje rade sustavom prešanja imaju metalni predmlin prije kamenog mlina. dok one s kontinuiranim postrojenjima rade s metalnim mlinovima. U postupku miješenja tijesta dolazi do smanjenja ukupnih polifenola. Strojevi za miješenje tijesta izrađeni su od nehrđajućeg čelika.Uljare s hidrauličnim presama u pravilu imaju kamene mlinove. To sve skupa može utjecati na veće ili manje promjene organoleptičke i prehrambene vrijednosti ulja. Brzina cijeđenja i iskorištenje ulja ovise o 1. Također. a uljare s kontinuiranom preradbom vraćaju se ponekad na primjenu kamenog mlina. Odvajanje tekućeg od čvrstog dijela tijesta Prešanje se obavlja pomoću hidrauličnih presa visokog pritiska. Isto tako smanjuje se i količina hlapivih aromatskih sastojaka. osobito njihovih bitnih sastojaka. tako da se mogu odvajati u neprekidnom procesu te da se smanji stanje emulzije ulje/voda. kako bi se vrijeme mljevenja smanjilo. svojstvima plodova maslina – masline koje se „teško“ prerađuju u pravilu imaju veliku . Postupak se sastoji od neprekidnog i sporog miješenja tijesta. Opremljeni su sustavom zagrijavanja pomoću električne energije (kod manjih kapaciteta). Miješenje tijesta Nakon mljevenja dobiva se malinovo tijesto koje dolazi u stroj za miješenje. ili dovodom i cirkulacijom tople vode u dvostrukim stijenkama stroja. Ove promjene prvenstveno ovise o temperaturama i vremenu trajanja postupka.

jer kada se radi iznad propisanog kapaciteta. korisno je povećati temperaturu i vrijeme miješenja tijesta ili dodati suhi materijal (kominu) za drenažu. do 70-75 posto (kod plodova koji se „lakše“ . pri čemu se izlučivanje ulja obavlja u posebnom stroju pomoću odgovarajućih lamela od nehrđajućeg čelika. Pripravljeno se tijesto pomoću posebne crpke uz dodavanje tople vode. 2.količinu vode i nizak sadržaj ulja. Iskorištenje ulja ovim postupkom kreće se u količini od 40-45 posto (kod plodova koji se „teško“ prerađuju). U svrhu smanjenja količine vode u kominama i što boljeg iskorištenja ulja. Specifični pritisak može se kretati od 80-250 kg/cm2. Da bi se poboljšala preradba takvih maslina. korisno je primijeniti dodatna postrojenja za „drugu obradu“ tijesta. U svrhu unapređenja centrifugalnog izlučivanja ulja. Maslinovo tijesto razdvaja na dva dijela: ulje se izlučuje u zaseban dio. a posljedica je nedovoljno izlučivanje ulja. najvišem postignutom pritisku i specifičnom pritisku u komini – najviši pritisak koje suvremene preše mogu postići iznosi 350-450 kg/cm2. tijesto maslina (pomiješano s vodom) unutar dekantera nema prostora ni dovoljno vremena za čistu separaciju. koji se pomoću transportera izvozi iz uljare. proizveden je novi tip dekantera koji je prilagođen za rad bez dodavanja tople vode. zahvaljujući razlikama specifične težine između komine. brzini podizanja klipa i trajanju prešanja – nakon postizanja najvišeg pritiska. Selektivna filtracija temelji se na razlici površinskih napetosti između ulja i vegetabilne vode. 4. Treba voditi računa o kapacitetu dekantera. Primjenom tog postupka smanjuje se količina vode u komini na 50 posto. Centrifugiranjem se izlučivanje tekućeg od čvrstog dijela tijesta ostvaruje se centrifugalnom silom. vode i ulja. potrebno je da se stup tijesta drži pod tim pritiskom u trajanju od 30 do 60 minuta. načinu slaganja elemenata s tijestom na stup kolica hidraulične preše – najbolji se rezultati postižu s dva ili tri sloja tijesta. dovodi u dekanter koji razdvaja tijesto na tri spomenuta dijela. 3. a smjesa komine i biljne vode u drugi dio. a ukupno se iskorištenje ulja povećava na 93-97 posto.

a samo u iznimnim slučajevima duže vrijeme (za ulje lampante koje je namijenjeno za rafiniranje). Ovaj sustav povećava cijenu postrojenja. Prirodno odvajanje je sporo. Pravilo je da se proizvedeno ulje uskladišti u homogenoj masi. čuvanje i pripremanje ulja za potrošnju Tek proizvedeno prirodno maslinovo ulje nije potpuno čisto i još uvijek sadrži promjenjive količine drugih sastojaka (male količine vegetabilne vode. Separatori su različitog kapaciteta. Veće temperature i duže trajanje miješanja tijesta utječu na bolje iskorištenje ulja. To je brz postupak. odvajanje obavezno obavlja pomoću centrifugalnih separatora. dobije se jako vlažna i uljasta komina koju treba još jednom preraditi postupkom prešanja ili centrifugiranja. Zbog toga se. dviju tekućina različite specifične težine. što omogućuje kvarenje ulja. razvrstano po grupama kakvoće. ulje je dugo u dodiru s vegetabilnom vodom. a mogu biti opremljeni i posebnom crpkom za dovod uljnog mošta. Neophodno je da budu oslobođeni bilo kakvih izvora stranih mirisa. Prirodno se maslinovo ulje obično čuva u razdoblju između dviju sezona preradbe maslina. od 10 do 20 i više hl na sat). Ti sastojci pospješuju hidrolitičke promjene u sastavu ulja. pa se njihovo razlučivanje može obaviti prirodnim odvajanjem (dekantacijom) ili pomoću centrifugalnog separatora. jer ih ulje lako upija.prerađuju). organske i mineralne primjese i aktivne tvari) koje obično ne prelaze 0. a posljedice su povećanje slobodnih masnih kiselina i drugih proizvoda kvarenja. prozračni i zamračeni s temperaturom 14-15 stupnjeva Celzija. zahtijeva ograničenu radnu snagu i dopušta učinkovito uklanjanje nečistoća. Razlučivanje uljnog mošta Uljni mošt se sastoji od smjese ulja i vegetabilne vode. a dio ulja koji se izlučuje nakon selektivne filtracije. Nakon izlučivanja dijela ulja ovim postupkom. lošije je kakvoće. Prostori za čuvanje ulja trebaju biti svježi. . radi dobijanja ulja visoke kakvoće.5 posto.

s više skladnim mirisom i okusom od svježeg ulja. · oksidacijske promjene. a obično pakira u boce sa zatamnjenim staklom. prema potrebi se filtrira. ulja visoke kakvoće razvrstavaju se na: Novo ulje – do 4 mjeseca nakon proizvodnje. Za čuvanje ulja u većim količinama sve su više u uporabi spremnici od nehrđajućeg čelika (inoxa). s manje intenzivnim voćnim mirisom i okusom Mlado ulje – do 12 mjeseci od proizvodnje. U našim krajevima održao se. Maslinovo ulje Prirodno maslinovo ulje. Oni obuhvaćaju mnogobrojne kemijske spojeve . Tijekom čuvanja ulja nužno je izbjeći sljedeće promjene u njegovu sastavu: · promjene koje nastaju dodirom ulja s neprikladnim metalnim površinama. Kada se prirodno maslinovo ulje visoke kakvoće priprema za potrošnju. pripada značajnoj skupini spojeva koji se zajednički nazivaju lipidi. ne tako prikladan način čuvanja ulja u kamenicama s drvenim poklopcem.Na temelju trajanja razdoblja čuvanja. kao i sva ostala jestiva ulja i masti. izrazitog voćnog (od ploda masline) mirisa i okusa Svježe ulje – do 8 mjeseci nakon proizvodnje. Tradicionalni način čuvanja ulja u ukopanim cisternama još uvijek se primjenjuje u mnogim maslinarskim zemljama. · promjene nastale zbog dugotrajnog dodira s vodenim talogom.

U svrhu boljeg razumijevanja sastava i biološko-prehrambene vrijednosti maslinova ulja. glikolipidi. Zajedničko im je da su netopivi u vodi. Mogu biti zasićene ili različitog stupnja nezasićenosti. kao predstavnik skupine jednostavnih lipida. Maslinovo ulje. slijedi opis njegovih najvažnijih sastojaka. S prehrambenog stajališta lipidi se razvrstavaju u rezervne lipide (trigliceridi) koji se u organizmu talože u posebnim tkivima i imaju energetsko djelovanje. Lipide se dijeli u sljedeće skupine: Jednostavni lipidi: trigliceridi masnih kiselina (ulja i masti) i esteri viših alkohola s masnim kiselinama (voskovi). steroli.različitih svojstava i podrijetla. a lako se otapaju u organskim otapalima. U prirodnom maslinovom ulju nalaze se masne kiseline s 12 do 24 ugljikova atoma. alifatski i terpenski alkoholi. Složeni lipidi: fosfolipidi. tj. pa je zbog toga njihova glavna podjela na zasićene i nezasićene masne kiseline. glikolipidi kolesterol i dr. koji se nazivaju negliceridni ili neosapunjivi sastojci. U ovu skupinu ubrajaju se također prirodni prooksidansi i antioksidansi. . a najviše one s 16 i 18 C-atoma. sulfolipidi Derivati lipida: masne kiseline. aminolipidi. U pratnji triglicerida uvijek je i manja količina lipida iz drugih skupina. ugljikovodici.). Molekula svake masne kiseline građena je od lanca ugljikovodika sa svojstvenom kiselinskomkarboksilnom skupinom – COOH. estera masnih kiselina i glicerola (u prosjeku 99%). najvećim dijelom sastoji se od triglicerida. Masne kiseline Masne kiseline zastupljene su s 95 % u trigliceridima maslinova ulja. liposulibilni vitamini. te lipide koji sudjeluju u izgradnji stanica organizma (fosfolipidi. lipokromi.

pripadaju skupini nezasićenih masnih kiselina. što ovisi o ekološkim uvjetima uzgoja maslina i drugim čimbenicima. koji lako puca i lako se spaja s drugim atomima ili slobodnim spojevima. što se pripisuje prvenstveno palmitinskoj kiselini.esencijalne masne kiseline Linolna kiselina je redovito zastupljena u gliceridima maslinova ulja.5 %. Točka topljenja zasićenih masnih kiselina visoka je.5 do 21%. Gadoleinska kiselina zastupljena je u malim količinama.Zasićene masne kiseline U trigliceridima maslinova ulja najviše su zastupljene palmitinska u količini od 7. i stearinska kiselina s 0. Prirodno maslinovo ulje sadrži umjerene količine palmitinske kiseline. koje imaju visoki sadržaj zasićenih masnih kiselina.0 %. Palmitoleinska kiselina je redovito prisutna u gliceridima maslinova ulja. Masti bogat zasićenim kiselinama povećavaju količinu kolesterola u krvi. Naziv nezasićene proizlazi iz nestabilnosti dvostrukog veza. Višenezasićene .3 do 3.5 do 20 %. i zbog toga su životinjske masti. s 55 do 83%. nezasićene masne kiseline dijele se na jednozasićene (s jednim dvostrukim vezom). u količinama od 3. . Nezasićene masne kiseline Masne kiseline koje u molekuli imaju jedan ili više dvostrukih vezova -C=C. s 0. a također i ukupnih zasićenih masnih kiselina. u krutom stanju na sobnoj temperaturi. Jednonezasićene masne kiseline Oleinska kiselina bogato je zastupljena u maslinovom ulju. najviše s 0.5 do 5.4% od ukupnih količina masnih kiselina u gliceridima maslinova ulja. i višezasićene (s dva i više dvostrukih vezova). Lako je probavljiva kiselina i ima visoku biološko-prehrambenu vrijednost. Ovisno od prisutnog broja dvostrukih vezova.

a zatim one na položaju 1 i 3. Njihova je prisutnost u odgovarajućoj količini neophodna za normalno odvijanje značajnih bioloških procesa u organizmu. dva ili na sva tri hidroksila glicerola. visoki sadržaj oleinske kiseline (od 70 do 80%). Količina zasićenih masnih kiselina u položaju 2 glicerola. Poznavanje zastupljenosti pojedinih masnih kiselina u sastavu jestivih ulja i masti od osobitog je značenja za ocjenu njihove prehrambene vrijednosti. već ih mora dobiti u gotovom obliku putem hrane. najviše 0. Razmještaj masnih kiselina u prirodnim uljima nije slučajan. Linolna i linolenska kiselina također se nazivaju i esencijalnim masnim kiselinama zbog toga što ih ljudski organizam ne može biosintetizirati. di i trigliceridi. Negliceridni sastojci U negliceridni dio prirodnoga maslinova ulja uvrštavaju se svi lipidni sastojci koji nisu . ili kako se uobičajeno nazivaju. Esterifikacija može biti na jednom. nastaju mješoviti gliceridi. te najpovoljniju količinu višenezasićenihesencijalnih masnih kiselina (u prosjeku od 8 do 10%).5 %. Naime. Prirodno maslinovo ulje visoke kakvoće ima umjerenu količinu zasićenih masnih kiselina (u prosjeku oko16%).Linolenska kiselina dolazi u malim količinama. na atom ugljika u poziciji glicerola uglavnom se vezuju nezasićene masne kiseline. Ono se zbog toga bitno razlikuje od drugih jestivih ulja i masti. kod prirodnih maslinovih ulja. Ako su sve tri masne kiseline iste u molekuli glicerola. može biti najviše 1. nastaju jednostavni gliceridi.9%. Kod naziva se najprije navodi masna kiselina koja se nalazi na položaju 2 molekule glicerola. gliceridi. pa ovisno o tome nastaju mono. a kad su različite. Trigliceridi Trigliceridi (suvremenijeg naziva acigliceroli). esteri su masnih kiselina i trovaljanog alkohola glicerola. Naziv pojedinog glicerida ovisi o vrsti masnih kiselina i njenom položaju u molekuli.

U ulju su prisutni u malim količinama. Negliceridni esteri Alifatski alkoholi. smanjenje reprodukcije i otpornosti prema hemolizi. prisutnih također kao sastojci arome. Tokoferoli se nazivaju vitaminom E. što najčešće ovisi o kakvoći ploda. Nedostatak tokoferola u prehrani uzrokuje distrofiju mišića. Esteri alifatskih n-alkohola. Skvalen je temeljni prethodnik u biosintezi kolesterola i fitosterola. Zastupljeni su u količini između 150 i 180 mg/100g ulja ( u sjemenskim uljima ima ih manje od 100mg na 100g ulja). Tokoferoli su poznati i kao dobri antioksidansi. sprečavaju autooksidaciju ulja – vezanje kisika iz zraka na nezasićene vezove u lancu masne kiseline. Utvrđene su i male. To su prvenstveno derivati lipida (osim masnih kiselina). smetnje u živčanom sustavu i dr. negliceridni sastojci pokazuju značajnije razlike u zastupljenosti njihove količine i kakvoće. hormona nadbubrežne žlijezde i spolnih žlijezda). Naime. sterola i triterpenskih alkohola s masnim kiselinama utvrđeni su u negliceridnom dijelu ulja. ali značajne količine metilskih i etilskih estera. pojavu anemije.5 posto količine ulja. Količina tokoferola kod iste vrste ulja može imati znatna odstupanja. a u manjoj mjeri nalaze se složeni lipidi (fosfolipidi i glikolipidi) i drugi spojevi.gliceridi masnih kiselina. Prirodna maslinova ulja sadrže 125-750mg skvalena na 100 grama ulja (sjemenska ulja imaju manje od 100mg skvalena na 100 grama ulja). Ugljikovodici U prosjeku ugljikovodici sudjeluju s oko 50-60% u ukupnom sadržaju neosapunjivog dijela. steroli i triterpenski alkoholi prisutni su u prirodnom maslinovu ulju slobodni ili esterificirani. pa se također nazivaju i „sastojci u malom“. Od većeg značenja je prisutnost višenezasićenog ugljikovodika skvalena. također i svih steroidnih hormona (žučnih kiselina. osim nekih količinskih odstupanja. Ovi sastojci imaju osobitu biološko-prehrambenu vrijednost i specifičnog su sastava u pojedinim uljima i mastima. a u prosjeku je 1%.5 do 1. Dok je gliceridini dio gotovo jednak kod svih maslinovih ulja. Tokoferoli Redoviti su sastojci u negliceridnom dijelu maslinova ulja. . Njihov sadržaj zauzima od 0.

dok se kod dužeg čuvanja plodova ne očituju promjene. Alifatski alkoholi Alifatski alkoholi su prisutni u prirodnom maslinovu ulju kao slobodni ili esterificirani. 4-alfa-metilsteroli Ukupni sadžaj 4-alfa-metilsterola kreće se u količini između 8-20 mg/100 g ulja. a nakon toga se povećava. U tijeku dozrijevanja plodova. količina alifatskih alkohola smanjuje se sve do razdoblja kada je u plodu najveći sadržaj ulja. pa je stoga vrlo značajno da se odgovarajućim tehnološkim postupcima onemoguće oksidacijski procesi. Sorta kao čimbenik ne utječe značajnije na promjene sastava alifatskih alkohola. Njihova ukupna količina u prosincu je oko 15mg na 100g ulja.10 do 0. Triterpenski alkoholi Ukupan sadržaj triterpenskih alkohola u neosapunjivom dijelu prirodnih maslinovih ulja dolazi u količini između 100-300mg / 100g ulja. pa se i ukupna količina ovih spojeva povećava do stupnja najvećeg sadržaja ulja u plodu masline. U visokom postotku među sterolima zastupljen je beta-sitosterol. tokoferoli lako oksidiraju i prelaze u tokokinone. Njihovo je nastajanje povezano s biosintezom ulja u plodu. Naime.25 posto. Ova skupina praktično nije prisutna u prvim fazama razvoja ploda. dok su bitne promjene ustanovljene u slučaju dužeg skladištenja maslina prije preradbe. Znatnije razlike sastava ove skupine spojeva izražene su kod različitih sorti maslina. koji povezuju skvalen i triterpenske alkohole sa sterolima.načinu prerade i čuvanju ulja. Steroli Steroli količinski predstavljaju značajniju skupinu spojeva u neosapunjivom dijelu. kojemu se pripisuje značajna biološka uloga . Spojevi ove skupine značajni su posrednici u biosintetskom procesu. Njihove količine u maslinovim uljima kreću se od 0.

ograničavanja crijevnog upijanja viška kolesterola. betulinska i druge. Karotenoidi su vrlo rašireni u prirodi. utjecajem odgovarajućih enzima. dok klorofili dolaze samo u nekim uljima (maslinovo. Može ga biti najviše 0. pošto se u organizmu. uključujući i kategoriju lampante. Triterpendioli U neosapunjivom dijelu prirodnoga maslinova ulja prisutna su dva triterpenska diola: eritrodiol i uvaol. znatno je niži (najviše 4. koji se prvenstveno nalaze u kožici ploda. redoviti su sastojci biljnih ulja. ursolna. oleanolna. Karoteni imaju provitaminsko djelovanje. Hidroksi i Dihidroksiterpenske kiseline Spomenute terpenske kiseline također su ustanovljene među sastojcima prirodnoga maslinova ulja. U prirodnom maslinovom ulju prisutan je i kolesterol. u vrlo skromnim količinama. Promjene u sastavu sterolinskih sastojaka mogu nastati prigodom dužeg razdoblja skladištenja plodova maslina. Tako značajna odstupanja njihova sadržaja koriste se za razlikovanje ulja dobivenih mehaničkim postupcima iz ploda masline. sojino. ulje od sjemenki grožđa i dr). načinu prerade i čuvanja ulja.5% od ukupne količine sterola. a u manjim količinama i u ostalim dijelovima ploda.5%) u odnosu na ulja koja se dobivaju ekstrakcijom iz maslinovih komina (najmanje 12%). pretvaraju u vitamin A. Ukupan sadržaj karotenoida u maslinovom ulju ovisi o brojnim biloškim i tehnološkim čimbenicima tijekom zrenja ploda. Pigmenti (obojeni sastojci) Obojeni sastojci predstavnici su dviju skupina spojeva: karotenoida i klorofila. One su: maslinska. Količina klorofila u ulju prvenstveno ovisi o stupnju zrelosti ploda. nego ulja od zrelih i prezrelih plodova. izlučivanja i čuvanja ulja. od ulja što su dobivena organskim otapalima iz maslinovih komina. Liposolubilni vitamini . Ulje dobiveno od zelenih plodova masline sadrži više klorofila. Stoga su ulja dobivena od maslina ubranih na početku sezone prerade bogatija ovim sastojcima. Sadržaj eritrodiola i uvaola kod prirodnih maslinovih ulja.

trajanje uskladištenja prije preradbe. U biljnim uljima nalaze se karotenoidi (alfa i beta karoten) koji su provitamini vitamina A. D4 i drugi. K čine značajnu skupinu negliceridnih sastojaka. Međunarodnim normama propisano je da prirodna maslinova ulja mogu imati najviše 250mg voskova na 1kg ulja. Ovaj se parametar stoga koristi za kontrolu čistoće prirodnih maslinovih ulja. D. D3. Vitamin D U ovu skupinu spada veći broj vitamina: D2. koji su po biloškom djelovanju vrlo slični – reguliraju apsorpciju kalcija u organizmu.Liposolubilni (topljivi u mastima) vitamini A. Vitamin A ima niz vrlo značajnih funkcija u organizmu: značajan je za razvitak organizma. . Fenolni sastojci Prirodno maslinovo ulje sadrži promjenjive količine fenolnih sastojaka (općenito izeđu 50 i 500 mg/kg ulja). pigmenta neophodnog za vid. Voskovi Voskovi su esteri viših masnih kiselina i viših alifatskih alkohola pa njihove molekule sadrže veliki broj ugljikovih atoma. a osobito o starosti ulja. E. Sadržaj voskova u negliceridnom dijelu maslinova ulja vrlo je nizak. te način preradbe i čuvanje ulja. potreban za stvaranje vidnog purpura. što ovisi o biološkim i tehnološkim čimbenicima. Na promjene njihovih količina u ulju utječe više čimbenika: sorta. Vtamin A Dolazi samo u životinjskim mastima. Fosfolipidi Prirodna maslinova ulja sadrže skromne količine fosfolipida. stupanj zrelosti ploda. otpornost od infekcija.

Ova razgradnja nastaje prvenstveno u ulju unutar ploda . ketoni i drugi. Od njegove nazočnosti ovisi jačina gorkosti ploda i ulja. Ostali sastojci U neosapunjivom dijelu prirodnoga maslinova ulja. Antocijani u razdoblju pigmentacije daju plodu svojstvenu boju (crvenu. alifatski alkoholi. esteri. aldehidi.). Cu. u prisutnosti vode i enzima lipaze. TI procesi počinju već u plodu masline. Odvijaju se u odgovarajućim uvjetima. prisutan je i sastojakkoji pripada skupini ubikinona ili koenzima Q. oni utječu i na organoleptička svojstva ulja. nastavljaju se u razdoblju čuvanja plodova do prerade. Njihova prisutnost i u malim količinama pospješuje autooksidacijske procese kvarenja ulja.Prisutnost fenolnih sastojaka u prirodnom maslinovom ulju od velikog je značaja. Tijekom zrenja ploda njegova se količina smanjuje. Također. U prirodnom maslinovom ulju nalaze se različite skupine aromatski sastojaka: aromatski ugljikovodici. podložno je razgradnji. Svojstveni i glavni fenolni sastojak ploda masline je složeni glukozid oleuropein. ili ljubičastocrnu). kojemu se pripisuje svojstvo antioksidanta. Co. djelovanjem enzima. proizlazi i iz njegove svojstvene arome. kao i ostala ulja i masti. U prirodnim maslinovim uljima često se nalaze i različiti metali (fe. ljubičastu. Složeni fenolni sastojci mesa ploda također su i antocijani i flavonidi. odnosno kvarenju. Sastojci arome Osobita kakvoća prirodnoga maslinova ulja. Proizvodi razgradnje ulja Maslinovo ulje. Hidrolitička razgradnja je proces oslobađanja masnih kiselina iz molekule glicerida. Mn i dr. a također i u izlučenom ulju. Ni. mikroorganizama i kemijskih reakcija. pored opisanih prednosti. jer su oni prirodni antioksidanti koji zaštićuju ulje od autooksidacijskih promjena.

Biooksidacija ulja nastaje u slučaju pljesnivih plodova. gube prirodna svojstva mirisa i okusa. Posljedica je povećanje slobodnih masnih kiselina u ulju i nastajanje novih proizvoda razgradnje (mono i digliceridi.masline. beta-ketooksidacije. Kemijskim analizama utvrđuju se sljedeća mjerila kakvoće: sadržaj slobodnih masnih kiselina. dolazi do tzv. djelovanjem mikroorganizama (neke vrste gljivica i bakterija) u prisutnosti kisika iz zraka. Na taj način kao primarni proizvodi reakcije. ali i u izlučenom ulju. glicerol). peroksidni broj. koja se nakon ekstrakcije podvrgavaju postupku rafiniranja. izražene kao oleinska. nastaju beta-keto kiseline. Započeti se proces autooksidacije ne može zaustaviti. Najbrojniji su antioksidanti fenolnih spojeva koji su u prirodnom maslinovom ulju zastupljeni u dovoljnim količinama. koja se osnivaju na tehnici panel testa. . Ubrzavaju ga povišene temperature. po čemu se razlikuje od drugih jestivih ulja. ako je u dodiru s vodom i ako se čuva u neprikladnim uvjetima. sjemenska i druga biljna ulja. a usporavaju antioksidanti. svjetlo i tragovi metala. Senzorijalne analize Prirodno maslinovo ulje ima izražena specifična svojstva mirisa i okusa (flavor). Autooksidacija ulja ogleda se u lančanoj reakciji stvaranja slobodnih radikala u više faza. Naime. i metil ketoni kao sekundarni proizvodi reakcije. kojim se izražava količina hidroperoksida – primarnih proizvoda autooksidacije u ulju. određivanjem spektrofotometrijske apsorbancije u UV području utvrđuje se stupanj oksidacije ulja (ovim mjerilima utvrđuje se i eventualno rafiniranje ulja ili patvorenje dodavanjem rafiniranog ulja). ali se može ubrzati ili usporiti. Mjerila kakvoće Kakvoća prirodnih maslinovih ulja određuje se na temelju dobivenih rezultata organoleptičkih i kemijskih analiza te propisanih vrijednosti pojedinih svojstava. Prisutnost metil ketona u ulju uzrokuje neprijatan miris i okus kao po užeglosti. Njihova je zadaća da suzbiju početak reakcije i blokiraju proces stvaranja slobodnih radikala. Ulja s većom količinom višenezasićenih masnih kiselina podložnija su autooksidacijskim promjenama. Naime. Zbog toga su od strane COI-a i EU propisane objektivne metode o vrednovanju organoleptičkih svojstava prirodnih maslinovih ulja. Autooksidacija ulja nastaje djelovanjem kisika iz zraka na nezasićene masne kiseline.

Trava: flavor svojstven nekim uljima što podsjeća na svježe pokošenu travu. Dobiveni pojedinačni rezultati statistički se preračunavaju i u konačnoj ocjeni uzorka ulja uzimaju se prosjeci. svojstven uljima dobivenih na početku prerade maslina. ovisno o stupnju izraženosti. ubran u najpovoljnijem stupnju zrelosti Voćni flavor zrelog ploda: ulje dobiveno od zrelih plodova. Oporo: svojstveno ze neka ulja koja prilikom kušanja proizvode osjećaj trpkosti. Voćni flavor zelenog ploda: ulje dobiveno od zelenih plodova Svojstva više ili manje prijatna. Gorko: okus svojstven ulju dobivenom od zelenih ili djelomično zelenih plodova. kušanjem. trpko i pikante. Pikante: osjećaj oštrog okusa. Pozitivna svojstva Voćni flavor ploda masline: miris i okus podsjeća na zdrav i svjež plod masline.Organoleptička svojstva ulja određuje skupina specijaliziranih ocjenjivača. a okus slatkast. Oni pojedinačno. Zeleno lišće (gorko): flavor ulja dobivenog od pretjerano zelenih plodova ili kojih su samljeveni s lišćem ili grančicama maslina. Slatko: okus ulja je prijatan – slatkast. na čelu s voditeljem. ali utječu na voćnu aromu Jabuka: flavor maslinova ulja što podsjeća na jabuku. a svoja zapažanja i ocjenu vrijednosti unose u propisani profilni list i tablicu bodovanja. . miris je najčešće ublažen. u kojem se ne osjećaju svojstva gorko. ocjenjuju svojstva mirisa i okusa. ne smatraju se nedostacima. Može biti više ili manje prijatan.

Staro: flavor svojstven uljima kada se dugo drže u spremnicima kao zaliha. Ublažen i lagan: flavor maslinovog ulja s vrlo slabo izraženim organoleptičkim svojstvima. a u vezi je s fenolnim sastojcima. smatraju se kao organoleptički nedostaci: Zemlja: flavor svojstven za ulja dobivena od maslina skupljenih sa zemlje. ili onečišćenih. zbog gubitka aromatskih sastojaka. Upaljeno: kod ulja dobivenog od maslina skladištenih u stanju razvijene fermentacije. a uzrokuje ga dugotrajniji dodir ulja sa zrakom. koji se može zamijeniti s početnom užeglošću ulja. Neprijatna svojstva. Crvljivo: flavor svojstven ulju dobivenom od plodova jako napadnutih ličinkama maslinove mušice. . Sijeno: flavor svojstven nekim uljima što podsjeća na više ili manje suhu travu. Pljesnivost-vlaga: ulja dobivena od plodova u kojima su obilno razvijene plijesni i kvasci zbog skladištenja u vlažnim prostorima.osobito još zelenih maslina. Metalan: svojstven je uljima što su dugo u dodiru s metalima u tijeku prerade ili skladištenja. Bademasti: ovaj flavor može biti izražen na dva načina: tipičan za svježi plod badema ili onaj svojstven suhom i zdravom plodu. i kada je njihova izraženost manje primjetljiva. Užeglo: kod ulja u kojima je izražen autooksidacijski proces. Komina: flavor koji podsjeća na maslinove komine. Salamura: flavor ulja od maslina čuvanih u slanoj vodi.

Vinski-octikav: flavor koji podsjeća na vino i kiselinu. Europske unije i ostalih njegovih članica. čistoće i raspoređivanje prirodnih maslinovih ulja prema stupnju kakvoće obavljaju se sukladno s međunarodnim normama. Prihvaćene se norme primjenjuju na maslinova ulja i ulja od maslinovih komina u međunarodnoj trgovini ili poslovima u području koncesija i unapređenja prehrane. posebice toplinskim. isključujući ulja dobivena s otapalima ili pomoću postupaka reesterifikacije i bilo kakvog miješanja s uljima druge prirode. Maslinovo ulje je ulje koje potječe isključivo od ploda pitome masline (Olea europea sativa). Po talogu: svojstven ulju što se prikuplja u preljevnim taložnicama. Po krastavcu: flavor ostaje prilikom dugog skladištenja u hermetičkim posudama. službeno su prihvaćene od Međunarodnog savjeta za maslinovo ulje (COI-a). te ulja od maslinovih komina. Kuhan ili prekuhan: flavor ulja koji se dobije pretjeranim zagrijavanjem tijekom prerade.Sapunjiv: flavor s mirisom i okusom što podsjeća na onaj od zelenog sapuna. Virgin olive oil – prirodno maslinovo ulje je ono dobiveno od ploda masline jedino pomoću mehaničkih ili drugih fizikalnih načina. Naziv maslinovo ulje ne može se ni u kojem slučaju primijeniti za ulja od maslinovih komina. u uvjetima. uz prirodna dolaze i druga maslinova ulja. a potječe od stvaranja octene kiseline. a uzrokuje ga nastajanje 2-6 nonadienala. Kontrola podrijetla. etil acetata i etanola. Međunarodne norme za maslinova ulja U proizvodnji i prometu na tržištu. „Međunarodne komercijalne norme za maslinova ulja i ulja od maslinovih komina“. Vegetabilna voda: flavor što ulje poprima prilikom loše dekantacije i produženog dodira s vegetabilnom vodom. koji ne .

Maslinovo ulje rafinirano je ulje dobiveno od prirodnih maslinovih ulja primjenom postupka rafiniranja. koji ne djeluje na promjene prvobitnog sustava glicerida. Po kakvoći prirodno maslinovo ulje obuhavaća: Virgin olive oil extra – Prirodno maslinovo ulje ekstra: ulje s organoleptičkom ocjenom 6. Virgin olive oil lampante – Prirodno maslinovo ulje lampante. Namijenjeno je za industriju rafiniranja i za tehničku uporabu. Prodaje se pod sljedećim nazivima i opisima: Ulje od maslinovih komina. uzimajući u obzir i druga mjerila čistoće što su propisana normama. uzimajući u obzir i druga mjerila čistoće propisana Normama. nije prikladno za neposrednu potrošnju: prirodno maslinovo ulje s organoleptičkom ocjenom nižom od 3. sirovo jest ulje namijenjeno za rafiniranje. Ulje od maslinovih komina je ulje koje se dobiva pomoću organskih otapala iz maslinovih komina.5 boda i slobodnim masnim kiselinama (izražene kao oleinska) višim od 3. te se takvo stavlja u promet. u svrhu uporabe .3 grama na 100 grama ulja. te bilo kakva miješanja s uljima druge prirode. i koje nije bilo izloženo nijednom drugom postupku osim pranja. pretakanja. centrifugiranja i filtriranja.5 ili više bodova i slobodnim masnim kiselinama (izražene kao oleinska) najviše 1 gram na 100 grama ulja.5 ili više bodova i slobodnim masnim kiselinama (izražene kao oleinska) najviše 3. isključujući ulja dobivena reesterifikacijom.uzrokuju promjene u ulju. Virgin olive oil ordinary – Prirodno maslinovo ulje obično: prirodno maslinovo ulje s organoleptičnom ocjenom 3. Virgin olive oil – Prirodno maslinovo ulje (izraz fino može se upotrebiti u trgovini na veliko): prirodno maslinovo ulje s organoleptičkom ocjenom 5. uzimajući u obzir i druga mjerila čistoće koja su propisana Normama.5 ili više bodova i slobodnim masnim kiselinama (izražene kao oleinska) najviše 2 grama na 100 grama ulja.3 grama na 100 grama ulja. uzimajući u obzir i druga mjerila čistoće propisana Normama. Maslinovo ulje je ulje koje se dobiva križanjem rafiniranoga maslinova ulja i prirodnoga maslinova ulja.

koja su inače poznata kao tradicionalni potrošači drugih masnoća. Ovdje ćemo kratko opisati tehničko-tehnološke karakteristike podizanja maslinika i njegove njege i održavanja. što podrazumijeva manji broj stabala po hektaru. trajnost nasada 50 godina. te prihvaćanja suvremenih načela proizvodnje maslinova ploda i ulja. UZGOJ MASLINA 1. U svijetu se danas uzgaja više od 800 milijuna stabala maslina na površini od oko 9 600 000 ha. strpljivosti i marljivog rada. te ukazati na određene ekonomske pokazatelje isplativosti ove vrste proizvodnje. Na prostorima gdje nije moguća intenzivna proizvodnja. koji ne izaziva promjene prvobitnog sustava glicerida. Španjolska i Italija imaju najveći broj stabala maslina i vodeći su proizvođači maslinova ulja. Japan. Značajni proizvođači su i Grčka. UVOD Vrijednost masline kao mediteranske voćne vrste. razlog su za donošenje odluke o podizanju novih maslinika i obnovi starih maslina. Također. Kanada. je ulje koje se sastoji od križanja rafiniranog ulja maslinovih komina i prirodnog maslinova ulja. Da bi posve uspjeli u ovoj proizvodnji potrebno je puno znanja. broj stabala 200. pa s tim u svezi i nešto lošiji prinos i financijski rezultat. Bilo bi moguće osim na vlastitim površinama pokrenuti ovu proizvodnju i na dijelovima prostora Hrvatskih šuma omogućujući poduzetnicima dugogodišnju koncesiju zemljišta. Ekonomskom analizom prikazat ćemo maslinik na prostoru od 1 ha u intenzivnom nasadu. uzgoj će biti poluintenzivan. postignuti su značajni pomaci u potrošnji maslinova ulja i na velikim svjetskim tržištima – SAD. te visoka cijena ulja. rafinirano je ulje dobiveno od sirovog ulja maslinovih komina postupkom rafiniranja. . tradicija uzgoja maslina u našem priobalju. Ova mješavina ne može ni u kojem slučaju imati naziv maslinovo ulje. Ulje od maslinovih komina. Ulje od maslinovih komina. hranjiva i ljekovita vrijednost ploda masline i maslinova ulja.za ljudsku prehranu ili tehničke primjene. Maslinarstvo je danas iznimno profitabilna grana. Australija. Tunis i Turska. Na području Mediterana nalazi se oko 786 milijuna stabala i ostvaruje se 98% svjetskog priroda.

· · · · · · Male i velike škare za rezidbu Malu ručnu pilu Leđnu prskalicu Mreže za berbu Leđni raspršivač Veliki motokompresor s malim i velikim škarama. strojeve za rezidbu. kvrgasto. ovisno o osobinama tla.1. a za obradu tla traktor najmanje 40 KS s potrebnim priključcima. tzv. Potrebna mehanizacija Ako se maslinik podiže na tlima. nakon čega slijedi usitnjavanje kamena koji pri oranju izbije na površinu. tzv. Ovi strojevi specijalnih namjena vrlo su skupi. Kamen se usitnjava s pomoću snažnih traktora od najmanje 100-250 KS i drobilice kamena radnog zahvata 1-2 m u širini i 20-30 cm u dubini. riperima. te motokultivator s priključcima za obradu tla ovisno o terenu · Prijevozno sredstvo za odvoz i dovoz materijala Maslinari koji imaju više od 200 stabala moraju imati profesionalniju opremu. tj. Deblo je krivo. Korijen je razgranat i nalazimo ga na dubini 15-80 cm.2. rigolanje na 60-90 cm dubine. Listovi su duguljasto-eliptičnog oblika nasuprotno raspoređeni i imaju ulogu asimilacije. berbu i zaštitu većih kapaciteta. TEHNOLOŠKO-TEHNIČKE KARAKTERISTIKE UZGOJA MASLINA 2. 2. . Morfološka svojstva masline Maslina je zimzelena biljka koja raste u umjerenom pojasu i uzgaja se kao stablašica ili grm. Jame se kopaju bagerom ili pikamerom na jako skeletnim tlima. jer ih mogu koristiti iz usluge ili udruživanjem kroz udruge ili zadruge. gdje se može obaviti duboko oranje. priprema tla obavlja se jakim traktorima snage od 80-200 KS. Krošnju formiramo ovisno o sorti i uzgojnom obliku. U tlima tzv. te se u pripremi tla koriste iz usluge.2. Za agrotehniku održavanja maslinika do 200 stabala potrebno je imati slijedeću opremu i strojeve. Maslinari ne moraju imati sve potrebne strojeve. a formira se rezidbom. tresač grana sa štapom. kamenjarima može se također obavljati duboko oranje snažnim traktorima. a smješteno je između panja i krune krošnje.

Fiziološka svojstva maslina Maslina počinje vegetirati pri temperaturi većoj od 5 °C. Razmnožavanje maslina Generativno sa sjemenom. do 30. ovaj period traje oko 60 dana kada dolazi do cvatnje. primjenjuje se jedino kod proizvodnje podloga za navrtanje. Cvjetovi su dvospolni. Oplodnja i razvoj plodova traje od 01. udruženi u uspravne cvatove-rese. kad dozrije crvenkaste do crne boje. Pripada neplodnim voćnim vrstama.3. S obzirom da stablo masline tla potrebno je pokloniti posebnu . listopada. godine je razdoblje pune rodnosti i sa gospodarskog stanovišta je najvažnije razdoblje. Diferencijacija pupova počinje početkom veljače pri temperaturi oko 7 °C. pa sorte za optimalnu oplodnju zahtijevaju prisustvo oprašivača. reznicama i cijepljenjem (navrtanjem). U intenzivnim nasadima životni vijek maslina traje oko 50 godina i može se podijeliti na nekoliko razdoblja. Oprašivanje se vrši vjetrom. 2. lipnja do 15. Neproizvodno razdoblje do 5. a) Čišćenje terena raspoloživog zemljišta. 2. utjecaja tlu. pa raspored oprašivača u nasadima treba podrediti smjeru vjetrova koji vladaju u određenom mikroklimatu. Listovi ostaju na maslini 2-3 godine. tada je potrebno vršiti navodnjavanje. Maslina stvara normalne cvjetove i „morfološki-sterilne“ cvjetove. Podizanje nasada i uzgoj maslina 2. Cvatnja se odvija pri temperaturi 15-20 °C i traje samo nekoliko dana. do 50. bijeli.5. godine je razdoblje smanjene rodnosti. na prozračnim i procjeditim ostaje dugo godina na jednom mjestu pripremi pažnju. godine.5. u ovom periodu zahtjeva dovoljno optimalnih hraniva i vlage u tlu.disimilacije i transpiracije. a berba se nekad produži i do siječnja. Od 7. Plod je koštičasta bobica jajasta oblika dug 1-3 cm. debeo 1-5 cm u početku je zelene boje. Poznato je više načina vegetativnog razmnožavanja: gukom.1. dijelom panja. godine je razdoblje početne rodnosti. Od 30. Pupovi izbijaju pri temperaturi od 10 °C.4. izdankom. Izbor položaja i priprema tla za sadnju Položaj maslinika određuje se na temelju dominantnih vjetrova i vodno-zračnog režima u južnim dispozicijama. 2. Stoga maslinu valja saditi na tlima. pa se ono u praksi jedino primjenjuje. Vegetativno dijelom stabla gdje se vjerno prenose svojstva roditelja. Od 6. Dozrijevanje plodova počinje u listopadu. do 7. Da bi maslina imala dovoljno cvjetnih pupova.

Ako ne uspijemo instalirati sistem navodnjavanja morat ćemo svaki tjedan dovoziti vodu i zalijevati nasad. Ovom metodom se razbije struktura donjih dijelova tla. 2. grmlje. dok maslina ne razvije dovoljan korjenov sistem za samostalno odupiranje suši. iskopati korijenje i poravnati površinu tla. kada prestanu oborine. lošiji korjenov sistem zahtjeva jači rez nadzemnog dijela sadnice. c) Rigolanje i duboko oranje Traktorom velike snage vrši se rigolanje na dubinu 50-80 cm. Leccino. 2. regulira vodo-zračni kapilaritet. na temelju pedološke analize dodajemo NPK mineralno gnojivo u omjeru 7-20-30. Coratina. što je preduvjet intenzivne proizvodnje. Nakon toga u jamu se sa strana unosi 20 kg stajskog gnoja na kojega se pospe 15 dkg KANA 27% N. gnojiti sa stajskim gnojem. Sadnja Sadnja se vrši najčešće u smjeru sjever-jug. obavlja se plitka obrada tla. Tijekom lipnja. Pendolino…). Na pripremljenom tlu iskopa se jama odgovarajuće veličine. drvenaste kulture. Na 1 ha uzgaja se 200 maslina-intenzivna proizvodnja.2.5. Carolea. Zatim se sadnica u gornjoj trećini stabalca priveže uz kolac i zatrpa dijelom zemlje koja se pritisne uz korjenov sistem.3. radi uništavanja korova i održavanja vlage u tlu. U sklopu je potrebno posaditi 10% oprašivača . Sadnja se vrši na jesen ili u rano proljeće. vodeći računa da korjenov vrat sadnice bude zasađen kako je prije rasla. b) Melioracijska gnojidba U cilju povećanja plodnosti tla. Sitnica. do prvog uroda – peta godina. Na osnovi jačine korjenova sistema nadzemni dio sadnice se prikraćuje.5. na dno jame razaspe 20 dkg mineralnog gnojiva NPK 7-14-21 za zalihu. količinu gnojiva povećavamo. jama se sasvim zatrpa preostalom zemljom i polagano se ponovo nagazi.Potrebno je očistiti sav korov. Obradu zemljišta potrebno je vršiti na cijeloj površini maslinika. Zatim se u jamu doda nove zemlje 10-15 cm ovisno o visini rupe. KAN-om i NPK gnojivom. Sorta se izabire ovisno o mogućnosti nabavke (Orkula. To je potrebno činiti i u drugoj vegetacijskoj godini. Njega nasada Uspjeh nasada ovisi o njezi sadnica u prvim godinama života. . Razmak između redova i razmak između sadnica je 7 m. U narednim godinama.

aluminij. oplodnju i plodonošenje zahtjeva optimalne količine vlage u tlu i u zraku. . cink. koji pozitivno utječe na razvoj korjenovog sustava i na procese iskorištenja gnojiva. 100 kg/ha K2O u jes. kalij. i pro. 60 kg/ha P2O5. željezo i sumpor ).5. Imamo slijedeće vrste gnojidbe: · · · · · · Gnojidba stajskim gnojem (10 t / ha. kemijskih i mikrobioloških svojstava tla.). kalcij. Jesenska gnojidba ( NPK 6-18-36 .4. mangan. silicij i natrij ). 2 kg po stablu ). te očuvanja vlage u tlu. ovisno o plodnosti tla. Za izgradnju tkiva i životne funkcije maslina zahtjeva u tlu optimalne količine osnovnih elemenata (dušik. starosti biljke i planirane rodnosti. Svi navedeni mikro i makro elementi moraju biti zastupljeni u dovoljnim količinama i međusobno uravnoteženi. Ona omogućuje veći pristup zraka u tlu. Agrotehničke mjere a) Obrada tla Obradu tla u masliniku vršimo u svrhu poboljšanja fizikalnih. Proljetna gnojidba ( UREA 46% N. klor.prihranjivanje ( UREA 1 kg na 100 l otopine. pri zaštiti u svibnju i srpnju ). kao i mikro elemente u manjim količinama (bor. bakar. 2 kg po rodnom stablu ). jod. Obradu tla vršimo traktorom ili motokultivatorom ovisno o cilju i dubini obrade. U praksi provodimo slijedeće obrade tla: · · · Jesenska duboka obrada Proljetna plitka obrada Ljetna obrada (prašenje) b) Gnojidba Maslinik se redovito gnoji svake godine. fosfor. Uspješnost gnojidbe ovisi o vlažnosti tla. Dopunska gnojidba. molibden. Maslina donosi cvjetne pupove na jednogodišnjim grančicama. u jesen ) Zelena gnojidba Redovita godišnja gnojidba(150 kg/ha N. magnezij. pa je najbolje gnojiti pri optimalnoj vlažnosti.2. c) Navodnjavanje Maslina za održavanje života.

crna uš. Osnovni cilj rezidbe je što više produžiti fazu jake reproduktivne i umjerene vegetativne aktivnosti. potkornjaci. S obzirom na mogućnosti predlažemo slijedeće vrste navodnjavanja: • • kap po kap mikroorošivači d) Rezidba Rezidbom se uspostavlja ravnoteža između porasta i rodnosti biljke. maslinin moljac. rezidbu na rod i rezidbu radi pomlađivanja i regeneracije. Program zaštite maslinika provoditi prema stručnim pokazateljima ovisno o vremenu. Umjeren vegetativni porast donosi dobar urod i među ostalim faktorima regulira se rezidbom.pa ako ih u prethodnoj godini biljka nije odgojila. Zreli plodovi masline sadrže 40-45 % vode i 18-25 % ulja ovisno o osobinama sorte. jačini i vrsti štetnika. siva pjegavost (paunovo oko) i čađavica. Rezidba se vrši voćarskim škarama. Po završetku rezidbe nastalu ranu potrebno je premazati voćarskim voskom. Berbu ćemo obaviti upotrebom stroja tresača koji trese grane ili cijelo stablo pri čemu plodovi padaju na prostirku postavljenu ispod krošnje. Nakon berbe plodove ćemo čim prije preraditi u ulje. Ambalaža za čuvanje ulja treba biti od plastike ili stakla tamne boje i mora biti besprijekorno čista. e) Zaštita maslina Maslinu napadaju mnogi štetnici i biljne bolesti od kojih su gospodarski najznačajniji: maslinina muha. a ujedno su najkvalitetniji. električnim ili motornim pilama. prstenovane i oštećene grane i izboje iz panja. da maslina dobro i što duže rađa. crni medič. rak masline. usklađuje lisnu površinu sa ostalim uvjetima koji doprinosi efikasnijoj fotosintezi te uspostavlja odnos između kapaciteta korjenovog sistema i nadzemnog dijela biljke. f) Berba i prerada maslina Berba se obavlja kada plodovi postignu punu pigmentaciju. Zaštitu svakako provoditi u suradnji sa stručnim službama za zaštitu bilja. Ove radnje se obavljaju nakon berbe. Skladište za čuvanje ulja do prodaje mora imati ujednačenu temperaturu i biti zasjenjeno. Imamo više vrsta rezidbe od kojih izdvajamo: uzgojnu rezidbu. ne može se očekivati urod. Posude u kojima se nalazi ulje potrebno je dobro zatvoriti bez prisustva zraka. tj. U siječnju i početkom veljače obavljamo rezidbu u cilju obnove krošnje i regeneracije stabla. jer tada sadrže najveću količinu ulja. formiranje krošnje. što podrazumijeva integriranu zaštitu ili ekološku zaštitu ovisno o opredjeljenju za način proizvodnje. suvišne grane. Tijekom ožujka nakon diferencijacije pupova obavljamo rezidbu radi uroda. . odstranjujemo vodopije i suvišne grane ili cijela stabla. S obzirom na vrijeme izvođenja rezidbu smo podijelili: • • • Tijekom listopada i studenog odstranjujemo suhe grane. ručnim. Po potrebi berba se obavlja u više navrata ovisno o dozrijevanju plodova.

400.1.00 75. Ukupno radovi 79.00 16.600.00 6.00 kn 7.27.000.00 4.000. Radovi u masliniku IV god.000.00 21.00 16. Kamata 4 god. FINANCIJSKA PODIZANJE MASLINIKA OPRAVDANOST ULAGANJA U (intenzivna proizvodnja) 3.00 4. Račun dobiti i gubitaka (Puna rodnost) PRIHODI KOLIČINA PROIZVODA CIJENA IZNOS Djevičansko ulje 1.00 9.200 l 70.000.00 kn 84.000.00 Zakup zemljišta za 4 god.00 3.00 kn . Ostali troškovi 4 god.3.000. Troškovi podizanja i održavanja nasada prve 4 godine TROŠKOVI RADOVA IZNOS kn/ha Priprema tla Sadnja Radovi u masliniku I god.500.000.00 kn Poticaj za preradu 200 stabala 35.00 8.000. do rodnosti 102.000.2. 9.500. Radovi u masliniku II god. Radovi u masliniku III god. Sveukupno troškovi Izvanredni prihod (poticaj) Razlika za 4 god.00 8.000.00 Amortizacija 4god.000.000.00 .

00 kn Ostali troškovi - - 1. stoga preporučujemo poduzetnicima povećanje proizvodnje na 2 ha i više.) linearna (stopa 2% 1.00 kn Sredstva za zaštitu bilja 400. Uz primjenu integrirane.00 kn Amortizacija god.00 kn SVEUKUPNO BRUTO RASHODI 35. ZAKLJUČNA OCJENA Iz navedenog možemo zaključiti: • • • • • Ulaganje se vraća za dvije godine pune rodnosti maslina.00 kn Različiti radovi (obrada. dovoljno drenirana i opskrbljena humusom i mineralnim hranivima.000 kg 0.90 kn/kg 6. berba) 20. komercijalizirati se i zaposliti nove djelatnike. ovisno o izboru proizvodnje. Mala su ulaganja u osnovna sredstva mehanizacije.600.500. vijek trajanja nasada 50 Kamata na sredstva zaduženja (3% godišnje) 2.00 kn RASHODI Mineralno gnojivo 1.00 kn Stajski gnoj 1. kao i manji prinos.300. ali isto daje dobre financijske rezultate.00 kn UKUPNI RASHODI 31.00 kn godišnje.00 kn Plastične vreće 250.400.500.00 kn DOBIT 55. nema opasnosti od zagađenja okoliša.000. .UKUPNI PRIHODI - - 91.000. neutralne.00 kn Usluga prerade ploda 7. te ekološke zaštite.450.500. Maslinik je trajni nasad koji traje 50 godina.450. 4. te osigurava egzistenciju i slijedećim generacijama. SADNJA MASLINA: TLO: Za uzgoj masline najprikladnija su duboka pjeskovito-ilovasta tla. rezidba. Do 200 stabala je hobi proizvodnja. slabo alkalne ili slabo kisele reakcije.00 kn Napomena: Kod poluintenzivnog nasada imamo manji broj stabala po hektaru. čime će akumulirati dodatna financijska sredstva.550.

te položaji gdje nema velikih kolebanja temperature tijekom dana i noći. oko i iznad korijena se stavlja sloj rahle zemlje. ali i osigurati krošnji što više svijetla i prozračnosti.7m). a također i tijekom cijele godine. VRIJEME SADNJE: Maslinu je najbolje posaditi u vrijeme mirovanja vegetacije. Preporučuje se proljetna sadnja. u jesen ili u rano proljeće. najbolje u kasnu jesen.5 . SAVJETI ZA SADNJU: Kod kontejniranih sadnica masline.1 kg mineralnog gnojiva NPK . Ova voćna vrsta je kserofit (prilagođena sušnim uvjetima) pa dobro podnosi sušu. odnosno obnavljati rodno drvo s rodnim pupovima. koji se izmiješa sa cca. Kontejnirane sadnice maslina mogu se saditi tijekom cijele godine te su pogodne za nadopunjavanje postojećih maslinika. Uz svaku sadnicu preporuča se staviti potporni kolac i uz njega povezati sadnicu. korijen se u pravilu ne dira.KLIMA: Maslini odgovara maritimna klima. Ispod. Potrebno je paziti da gnojiva nisu u izravnom kontaktu s korijenom. Sadnica masline se sadi u svježe iskopanu jamu. u dobro pripremljeno tlo (do dubine 0. GNOJIDBA: Voćke je potrebno gnojiti stajskim i mineralnim gnojivima. 20 kg stajskog gnoja i 0. eventualno nekoliko centimetara dublje. REZIDBA: Rezidbom je potrebno regulirati generativni i vegetativni rast.najbolje prema analizi tla. u vrijeme intenzivnog rasta plodova. Sva dodana gnojiva se prekriju sa zemljom te se voćka zalije s 20 -30 litara vode. NAČIN UZGOJA: Razmak između voćaka masline može biti 6 -8 m. . a kritično razdoblje za vodom je kolovoz i rujan. ograničavati bujnije grane u korist onih manje bujnih. Sadnica mora biti posađena na istu dubinu kao što je bila u kontejneru.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful