Sadnja maslina u vrtovima i okućnicama

Sadnju manjeg broja sadnica maslina u vrtovima i okućnicama, obavlja se kopanjem sadnih jama. Treba koristiti samo zdrave i kvalitetne sadnice, nabavljene u ovlaštenom i kontroliranom rasadniku i prema unaprijed isplaniranom sortimentu, radi mogućnosti međusobnog oprašivanja. Poželjno je da sadne jame budu iskopane bar jedan mjesec prije sadnje. Dimenzije sadne jame trebaju biti najmanje 60 cm dubine i 80 – 100 cm širine. Što veća, šira i dublja jama, to bolje. Ako je sadna jama dublja od predviđene, to ne znači da sadnicu treba dublje posaditi. Gnojivo ne treba stavljati na dno sadne jame, a to često mnogi rade. Kad je sadna jama pripremljena za sadnju, par dana prije sadnje, treba vratiti 2/3 zemlje. Ako nedostaje zemlje zbog konfiguracije terena, treba je donijeti. Sadnica masline oslobodi se od plastične vrećice ili kontejnera i postavi u sadnu jamu. Oko sadnice se stavi mineralno gnojivo s manjim sadržajem dušika, kao npr. NPK u omjerima 5:20:30 ili 7:20:30. Zatim se zasipa s još malo zemlje i pri površini, cca 20 cm, stavlja se stajnjak oko sadnice, ne blizu sadnice, nago barem 15 – 20 cm daleko od nje u obliku vijenca. Stajnjak se stavlja u količini od 10 do 15 kg. Ako se stavi više, neće štetiti, već samo koristiti. Nakon toga sadnicu treba zaliti s malo vode, bez obzira na vlažnost tla, zagrnuti s još malo zemlje, nagaziti oko sadnice, i potom staviti još malo rahle zemlje oko sadnice i više ne gaziti. Sadnicu ne saditi preduboko, najbolje je posaditi do razine do koje je bila u vrećici ili 10-ak cm dublje. Uz sadnicu postaviti čvrst i ravan kolac za koji će se sadnicu masline privezati vezivom, i to u obliku osmice. Kolac je potreban da sadnici omogući uspravan rast, jer bi se bez kolca nagnula u smjeru u kojem najčešće puše vjetar. Maslinu odmah treba formirati nakon sadnje i prikratiti je na visinu od 100 do 140 cm. Treba skinuti sve izboje koji izbijaju u dnu sadnice. Najbolja je kasnojesenska sadnja Kasnojesenska sadnja, ako vremenske prilike dopuštaju, najkvalitetnija je sadnja i postiže najbolji uspjeh. Jesenska sadnja bolja je od proljetne iz više razloga. Kao prvo, u jesen je najveći i najbolji izbor sadnica. Osim izbora, vrlo su važne biološke prednosti takve sadnje. Poznato je da korijen voćke, za razliku od nadzem nog dijela, raste cijele godine ako su povoljni vlaga, temperatura i opskrbljenost hranjivima. Kad se sadnica posadi u jesen, lakše se primi, jer iskoristi taj jesenski rast korijena i formira bezbroj sitnih korijenovih dlačica. Maslina i druge voćke posađene u jesen iskoristit će i proljetni intenzivni rast korijena, za razliku od onih koje se posade u kasno proljeće, pa ne iskoriste taj val rasta korijena. Rezidba Neka osnovna pravila rezidbe masline:

Rezidbu provodimo zbog osiguranja obilnog i kvalitetnog uroda. Time nastojimo

uspostaviti ravnotežu između lisnate mase-vegetacije i uroda.

Rezidbom stvoriti mogućnosti: lake i dohvatljive obrade mehanizacijom, rezidbe,

prskanja, berbe... pa predvidjeti stanje stabla, ne za godinu-dvije, nego za 5 ili 20 godina.

Stalnom rezidbom spuštati pobjegle grane na dohvat ruke ili manjih skala –

ljestvi.

Težiti formiranju krošnje u obliku kotla (jedna od mogućnosti), s račvanjem

grana na 90 do 120 cm. Kao kod kotla ili lijevka, sredina treba biti čista, da se u krošnji odrasle masline čovjek nesmetano može pokretati. Maslina će godinama pod teretom grana i ploda spustiti grane ka zemlji, pa će ih trebati podrezivati.

Formirati stablo od prve godine uzgoja, pa se neće kasnije morati praviti radikalni

rezovi.

Ne podkresivati sporedne grane odozdo, jer će se stvoriti beskorisne i visoke

«metle», nego ravnomjernim rasporedom obući grane od početka do kraja.
• • •

Rezidbu po mogućnosti provoditi svake godine. Bez straha odstraniti neku granu, jer maslina ima odličnu moć obnavljanja. Nije neophodno tražiti rodne i nerodne grane, jer se teško razlikuju, nego vršiti

prorjeđivanje gustih grana, ili jednoreznim zahvatima jače ili slabije prikraćivati cijele skupove ili dijelove grana. Vršno ostavljene grane iza tih rezove ne ostavljati prema unutrašnjosti krošnje, nego prema vani.
• • • •

Odstranjivati suhe grane, koje su posljedica zapuštenosti. Odstranjivati unutarnje, snažne, vertikalne grane, tzv. vodopije, zimi ili još ljeti. Neuhranjena, oštećena i stabla nakon rodnije godine jače rezati. Maslina je zimzelena kultura, pa bez velike potrebe ne odstranjivati 60 ili 80 %

vegetacije. To se radi samo kod zapuštenih stabala, koja iza rezidbe izgledaju gola, ali se brzo obnove, i rezidbu stalno treba provoditi, da se ubrzo ne vrati isto stanje.

Zbog regeneracije iza požara ili starosti, procijeniti dali izrezati cijelo deblo iz

zemlje (ne pri zemlji) i ostaviti oko 3 mladice iz guka, ili prikratiti još uvijek solidno postojeće stablo, kako bi nove mladice krenule na 100 do 120 cm. visine.

Za rezidbu koristiti pravi voćarski alat, voćarske škare (bolje voćarske škare s 2

sječiva, nego vinogradarske) i specijalne profi pilice s tzv. «turbo zubom», iza kojih ostaje gladak rez, pa time izbjegavati korištenje velikih škara za grane, koje djelomično gnječe grane. Loš alat zna izazivati slabije zarastanje rana. Kod nekih voćaka izaziva smolarenje.

Ne ostavljati dugačke čepove dijela grane, koji ostaje na stablu. Duljina čepa

treba odgovarati polovici debljine odrezane grane ili nešto kraće. Sve veće grane premazati voćarskim voskom.

Kalendarsko vrijeme rezidbe odgovara periodu zimskog mirovanja kao

najprikladnije, ili vrijeme sredine ljeta, kada maslina prividno miruje, i to spada u dopunsku rezidbu. U pravilu nema ograničenja za rezidbu, jer je maslina uvijek dobro

podnosi.

I vrlo važno pravilo: «bolje je rezati nestručno i loše, nego nikako». Sorte maslina

Na maslinarskom području Hrvatske nalaze se mnoge sorte maslina, a neke od njih zadržale su i do danas svoje izvorne nazive i time nas podsjećaju na povezanost naših jadranskih prostora sa starim mediteranskim civilizacijama. Od starogrčkih sorata što su se u Istri i Kvarneru održale do danas, spominje se Orcola, dok su se u doba Mletačke Republike u 16. i 17.stoljeću, širile sorte Rossignolo, Buga, Carbona, Morasolo, Susino i druge. U novije doba introducirane su suvremene sorte maslina, kao Leccino, Picholine, Pendolino, Carolea, Coratina, Frantoio, Itrana, Cucco i dr., koje su zasađene na različitim maslinarskim područjima Hrvatske.

Prema uvjetima podneblja, Istra se nalazi u trećoj podzoni, također i u pretposljednjoj klimatskoj zoni uzgoja maslina – u području u kojem se mora brinuti o niskim temperaturama. Oštre zime pojavljuju se svakih 25-30 godina, a češće se javljaju niske temperature (od 7 do 8 C ispod ništice) koje mogu prouzročiti stanovite štete. U takvim uvjetima održale su se sorte maslina otporne na niske temperature.

Istarska bjelica (sinonimi:Bjelica, Belica, Zlatna belica, Bianchera, Bianca istriana)

Istarska bjelica vuče svoje podrijetlo iz područja Boljunca kod Trsta. Najviše je rasprostranjena na ankaranskom području u Sloveniji, a sve se više širi i na hrvatskom dijelu Istre (Buje, Tar, Poreč).

Srednje bujnog je rasta. Listovi su srednje veliki i široki, tamno zelene boje.

Plodovi su srednje veličine, svjetlozelene do rumenkaste boje.

Kasno dozrijeva, sredinom ili koncem studenog.

Odlične je rodnosti.

Sadržaj ulja u plodu iznosi oko 24%. Ulje je visoke kakvoće. Plodovi se također koriste i za konzerviranje.

Jedna je od najotpornijih sorti na niske temperature.

Crnica (Vodnjanska) (sinonim: Karbonera)

Vjerojatno je to varijetet crnice ženske vodnjanske (Carbonera femmina di Dignano). Vrlo je raširena oko Peroja i Fažane, manje oko Vodnjana.

Stablo doseže visinu i do 10metara. Grane su uspravne, duge, vitke, sa žućkastom korom.

List je tanji duži od onog crnice ženske, prema vrhu proširen i završava šiljkom koji je katkad srpastog oblika. Gornja strana je tamnozelena i sjajna, a donja vrlo svjetla s izraženom nervaturom.

Plod je gotovo okrugao, crne boje s crvenkastim odsjajem. Meso ploda je tamno sve do koštice.

Zbog slabije rodnosti, manje je raširena od crnice ženske, i više podložna oštećenjima od vremenskih nepogoda.

Sadržaj ulja u plodu kreće se oko 23 posto. Ulje je vrlo kvalitetno.

Buža (Vodnjanska)

Ova je sorta slična maslini Leccia di Toscana.

Stablo je veliko, doseže katkad visinu i do 10 metara. Krošnja je razvedena i viseća

List je velik, tanak, s gornje strane živo-zelen i sjajan, a s donje strane vrlo svijetao i bjelkastozelen.

Plod je velik i ovalan. s razgranatom krošnjom i visećim granama srednje dužine. Krošnja je široka i gusta. Krčka krupna) Ova je sorta na otok Krk donesena s Lošinja. Stablo je srednje bujnosti. ljubičastozelene boje. Zahtijeva tople i zaštićene položaje. srednje veličine.stoljeću. Plod je elipsoidalnog oblika. Plod se koristi i za proizvodnju crnih maslina za jelo. Sadržaj ulja u plodu iznosi oko 17 posto. Ulje je visoke kakvoće. Leccino je autosterilna sorta. List je duguljasto-okruglog oblika. . Ulje je visoke kakvoće. Rano dozrijeva i zadovoljavajućeg je priroda. Razvija srednje bujno stablo. S gornje strane je svijetlozelene boje. a sivosrebrnast s donje strane. Leccino (sinonim: Leccio) Leccino je talijanska sorta podrijetlom iz Toscane. crne boje. Debela (sinonimi: Lošinjka. često nakrivljen na jednu stranu. Količina ulja u plodu dostiže 20 posto. Izvrsna je sorta za proizvodnju ulja i stolnih maslina. pa je zbog toga nestalne i periodične rodnosti. srednje veličine. najvjerojatnije u 18. Vrlo je osjetljiva u doba cvjetanja. pa je uz nju potrebno saditi i sortu Pendolino kao oprašivača.

List je dugačak. . List je proširen u sredini i zašiljen na vrhu. S gornje strane je sjajno zelene. Stablo raste uspravno. Naška Jedna je od najstarijih autohtonih sorti maslina. Rošulja (vjerojatni sinonim: Rošulja piranska) Stablo je srednje veličine. Kod prezrelih plodova meso je vinsko-crvene boje. krošnja je skupljena i slabo razgranata. bujno je i visoko. s tendencijom rasta u visinu. Ulje je visoke kakvoće. Količina ulja u plodu dosiže 19-20 posto. Kožica ploda tijekom zriobe postaje ljubičaste boje. Osjetljiva je na hladnoću i buru. Nedostatak joj je jako izbijanje izdanaka. Poznata je prvenstveno kao uljarica. Količina ulja dosiže 18-19 posto. Plod je krupan. Tijekom zriobe kožica ploda poprima tamnoljubičastu i crnu boju. a ponekad vrlo širok. sušu i niske temperature. a s donje sive boje. vrlo mali. Ulje nije osobito cijenjeno. List je uzak i duguljast. ali je dobra i za proizvodnju stolnih maslina. vrlo mesnat. Plod je okruglasto izduženog oblika. U godinama obilnog uroda dugo zadržava zelenu boju. Ova sorta je otporna na vjetar. Dobar je oprašivač za ostale sorte maslina na otoku Krku.

Oblica (sinonimi: Orgula. List je srednje širine. Boja kožice se mijenja od zelene na crvenkastu do crvenoljubičaste i zatvoreno ljubičaste. Količina ulja u plodu je niska. dok je s donje svijetle boje. Prosječni postotak ulja je 19.Plod je srednje veličine i okrugao. Grančice su viseće i duge. Plodovi se koriste za prozvodnju ulja i za jelo. u prosjeku oko 16 posto. . Slatka (sinonimi: Plominka i vjerojatno Trillo di Toscana) Uzgaja se na otoku Krku od davnih vremena. malo razgranjene. Uzgaja se od davnina u svim maslinicima otoks Korčule i ubraja u najstarije sorte otoka. S gornje strane je vrlo tamne zelene boje. Kod potpune zrelosti meso je ljubičasto.40 posto. na vrhu zašiljen i skoro trnovit. Plod je vrlo mesnat i zašiljen. Ova sorta daje visoke prirode. Stablo je razmjerno niskog rasta. Ulje je dobre kakvoće. Ulje je vrlo visoke kakvoće i zbog toga se na Krku najviše cijeni. oblog oblika ploda. Orkula) Ime joj potječe od okruglastog. Tijekom zriobe kožica ploda poprima tamnoljubičastu i crnu boju. Ova sorta je osjetljiva na buru. okruglaste krošnje u obliku otvorenog kišobrana. Vrlo je otporna na mraz i hladnoću. a vjerojatno je donesena iz Plomina. Razvija srednje bujna stabla.

gdje se nalaze najstarija i najveća stabla. Dobar je oprašivač za lastovku i oblicu. bujno i visoko stablo. zrenjem dobiva ljubičastu do tamno ljubičastu boju. Debela kožica lako se odvaja od čvrstog i tamno obojenog mesa u zrelosti. Plod je okruglast. Meso ploda je čvrsto i sitno zrnato. osobito na zapadnom dijelu gdje postupno preuzima vodeće mjesto u sortimentu.10 posto. vjetrove i hladnoću. Boja ploda u zrenju je ružičasta do tamno ljubičasta. Ističe se bujnim porastom i visokom otpornošću na vjetrove. Količina ulja u plodu posljednjih dana studenog dosiže od 16. Plod se koristi isključivo za dobivanje ulja. boje prije zriobe svijetlo zelenkaste. Količina ulja seže od 17. Srednje je rana sorta jer joj je od cvatnje do zriobe potrebno oko 180 dana. rijetke krošnje. sa 160 dana od cvatnje do zriobe. .List je tamnozelene boje. Plod je okruglasto izdužen. Lastovka Uzgaja se na cijelom otoku Korčula. Otporna je na sušu. zaobljenog vrha. simetričan. Slabo je samooplodna i podložna je naizmjeničnoj rodnosti. zimu i sušu. Najbrojnija je u maslinicima Blata i Vele Luke. Razvija uspravno.40 do 21. ujednačena.80 do 22. Oblica je rana sorta. s velikim i prostranim deblom. Drobnica Najstarija je autohtona sorta masline otoka Korčule. a u zriobi tamnoljubičaste.10 posto. srednje krupan.

ali također i o tehnološkim postupcima prerade maslina.40 do 24 posto. Donosi redovite i obilate prirode svake godine. Boja ploda prije zriobe je zelenkasta. Položaj i tlo. u istim uvjetima podneblja. a u zriobi tamno ljubičasta do crna. odnos oleinske i linolne kiseline. Ubraja se u srednje rane sorte sa 190 dana od cvatnje do zriobe. količina ulja te glavni i prateći sastojci ulja (količina lipida. Meso je tamnocrveno. stupanj zrelosti ploda. Lastovka je najuljevitija sorta na Korčuli. Ekološki uvjeti i sorte Ulja iz sjevernijih uzgojnih područja bogatija su nezasićenim masnim kiselinama i imaju skladniji odnos tih kiselina u odnosu na ulja iz južnih područja. kao proizvod metabolizma stabla masline jako pod utjecajem sorte. O sortama ovise svojstva ploda: zrioba. koje je nešto gorkastijeg okusa. U tijeku prve dekade prosinca sadržaj ulja u svježem plodu seže od 16. Uzgoj masline Kemijski sastav. način berbe.). utječu također na proces zriobe plodova i sastava ulja. ovise prvenstveno o čimbenicima koji prate primarnu proizvodnju: ekološki uvjeti uzgoja maslina. veličina. . stupanj nezasićenosti i dr. agrotehničke mjere.Razvija srednje bujno stablo. Plod se koristi isključivo za proizvodnju ulja. srednje čvrsto. te načinu skladištenja i dorade ulja. sortiment. Jednako tako i svaka sorta maslina ima svoju genetsku predodređenost. Stoga je ulje. Slabo je otporna na niske temperature. zbog čega je visoko cijenjena. pa joj odgovaraju zaklonjeniji položaji i oni uz morsku obalu. odnos mesa ploda i koštice. Dostatno je samooplodna. obično račvastog debla. transporta i čuvanja ploda. organoleptička svojstva. prehrambena i tržišna vrijednost prirodnih maslinovih ulja. Plod je duguljast. Također. a za nju dobar je drobnica. okruglasto. bačvast i simetričan.

Čini se da pomaže cvatnji i oplodnji plodova a ubrzava procese zriobe. ili se prakticiraju tradicionalno. dobro pognojene masline potenciraju biološku snagu stabla. dok su druge još uvijek gotovo nepoznate. Gnojidba i obrada Kod maslina. proteina. Potrošnja fosfora kod maslina je veoma . nije jednostavno pronaći neposredan odnos između gnojidbe i dobivenih prinosa. njegova specifična uloga do danas nije poznata. Prevelike količine dušika povećavaju osjetljivost masline na niže zimske temperature kao i na napade štetočina. Radi se o agrotehničkim mjerama – gnojidba. balansirajući eventualne prevelike količine dušika. Iako je vezan na sve procese metabolizma. ali bez znanstvene osnove. pa ga se u toj fazi mora dodavati prihranom. te igra primarnu ulogu u fotosintezi. Maslina ima najveće zahtjeve za dušikom u fazi cvatnje. Djelovanje gnojiva ovisno je o agrotehničkim zahvatima (na primjer navodnjavanju) koji mijenjaju apsorpciju a vezano s time. iz čega proizlaze i razlike u sastavu ulja. do okoštavanja sjemenki. mogu utjecati na bolje prilagođavanje biljke ekosistemu na račun kvalitete i kvantitete. Fosfor Fosfor je vrlo značajan element mnogih enzima. Plodovi različitih sorti maslina nisu podjednako zreli u određenom razdoblju zriobe. navodnjavanje. rezidba. berba. Maslina veoma brzo reagira na dodani dušik odličnim rezultatima prinosa. ako se iskoriste mogu pravodobno limitirati negativni utjecaj podneblja. Stimulira vegetativni rast kao sastavni dio klorofila. od kojih su neke dostigle visoki stupanj razvoja. odnosno prinose ulja.sadržaj polifenola i značajnijih sterola pokazuje znatnije razlike po pojedinim sortama. Postoje tehnička sredstva koja. kao i kod drugih voćnih vrsta. Ujedno. Dušik Dušik ima jednu od glavnih uloga u hranjivim elementima. te pomaže asimilaciji drugih hranjivih sastojaka. i iskoristivost gnojiva za vrijeme biološkog ciklusa. kultivacija. U svakom slučaju. ako su racionalno aplicirana.

Magnezij Kod pomanjkanja magnezija vegetativna aktivnost masline se reducira. Kalcij Kalcij kontrolira ulogu pojedinih enzima. pomaže diobi stanice. Pomaže otpornosti masline na negativne klimatske uvjete. Pomanjkanje fosfora je veoma rijetka pojava. Bor Čini se da je biološka aktivnost bora vezana za metabolizam ugljikohidrata. Plodovi imaju ograničen razvoj. do tamnjenja kore i drvnog tkiva. Pomanjkanje bora nadoknađuje se dodavanjem boraksa 200-400 grama po stablu. sastavni je dio stanice. povećava njenu otpornost na bolesti i štetnike (posebice paunovog oka). U slučajevima jačeg pomanjkanja bora. Simptomi pomanjkanja kalija očituju se na starijim listovima s nekrozom lisnih vrhova. Plodovi su deformirani. te kasnije opadaju. pomanjkanje magnezija se pojavljuje veoma rijetko. Među ostalim voćnim vrstama. može doći do sušenja cijelih grana.malena i razina sadržaja u lišću ne varira. maslina je najosjetljivija kultura u odnosu prema pomanjkanju kalcija. Organska tvar . Iza toga pojavljuju se nekrotične pojave na vrhovima listova do početka njihova opadanja. selidbi ugljikohidrata. Manje je izražena zelena boja s eventualnom pojavom prijevremenog opadanja listova – filoptoza. listovi poprimaju klorotičnu boju. Simptomi pomanjkanja očituju se na listovima u blijedozelenoj boji sa slabijom klorozom na vršnom dijelu listova. permeabilitetu citoplazme. Njegovo eventualno pomanjkanje rješava se dodavanjem 2 kg magnezijevog sulfata po stablu ili tretiranjem istim proizvodom u koncentraciji od 2 posto. U praksi. Kalij Kalij je najmobilniji element u maslini i igra veoma značajnu ulogu u njenom metabolizmu.

Pozitivni efekti organske tvari poznati su – na laganim terenima povećava koheziju između čestica zemlje. Aproksimativno se mogu odrediti količine po hektaru koje variraju od 2-3. a danas se u svijetu prakticira u toku plodonošenja dodavanje tlu količine od 4-5 q /ha svakih 5-6 godina. Tamo gdje se vrši obrada terena korjenov sustav nalazi se približno na dubini od 15-20 centimetara. Među organskim gnojivima stajnjak ostaje uvijek najbolji. postaju pristupačniji biljci. aktivira mikrobiološku aktivnost i pomaže asimilaciji ostalih hranjivih elemenata koji se nalaze u tlu. i to 50 posto koncem veljače. pa se dodaje tlu približno 20-30 kg dušika po hektaru radi nadoknade. regulira pH terena. kao što su dušik. Što se tiče gnojidbe dušikom. poboljšava strukturu teških terena. također postoji mogućnost tretiranja putem lišća u koncentraciji 3-4 posto kalijevog sulfata ili nitrata. bakterije koriste određenu količinu dušika. fosfor i kalij vežu se na čestice zemlje i tako inaktiviraju. Oni budu malo upotrebljivi i to u veoma dugom vremenskom razdoblju. dok se nakon četvrte godine količina dušika preračunava na temelju priroda u toj godini. koji se svakih 5-6 godina unošenjem fosforno-kalijevih dubokom . međutim kod razgradnje. fosfor. kalij s mnogo mikroelemenata. Plitkom obradom kroz dugi niz godina stvara se na određenoj dubini sloj zemlje. Dušik se u sjevernim područjima dodaje tlu u dva navrata. Raznošenjem umjetnih gnojiva površinom. Dušik možemo dodavati i putem lišća u koncentraciji od 1-6 posto UREA 46 postotne. on se dodaje godišnje na način da se u prvoj godini doda 60 gr UREA 46 posto po sadnici. Što se tiče fosfornih i kalijevih gnojiva nakon sadnje.8-3 kg za svakih 100 kg plodova masline. Razgradnja ove materije obavlja se relativno brzo. korjenov sustav se nalazi u površinskim slojevima. Raspadanjem organske materije hranjivi elementi. Gnojidba u odnosu na razmještaj korjenova sustava Kod drvenastih kultura. u trećoj godini 250 gr UREA 46 posto po sadnici. u drugoj godini 150 gr UREA 46 posto po sadnici. i to približno u količini od 4-5 q superfosfata i 4-5 q kalijevog sulfata po 1 ha zemlje. Stoga se fosforna i kalijeva gnojiva dodaju tlu prije rigolanja po čitavoj površini.5 q dušika kod priroda od 20-50q maslina po 1 ha ili 2. u četvrtoj godini 350 gr UREA 46 posto po sadnici. a 50 posto koncem ožujka.

upravo. triklorfona.3%. Suzbijanje: kod mladih biljaka uništavanje insekticidima na bazi fosalona.) Simptomi: izgriženi mladi listovi i zapredeni tankim nitima. kod starijih biljaka uništavaju se napadnuti dijelovi. Značaj ove dublje brazde (po mogućnosti svaki drugi red) sastoji se i od toga što se rezanjem korijena stimulira rast masline obnavljanjem.) Simptomi: kanali u deblu. diazinona. Crni maslinin potkornjak (Hylesinus oleiperda Fabr. . Suzbijanje: prvenstveno preventivne mjere. Crveno ulje koncentracije 3%. djelomično ili potpuno sušenje pojedinih grana. Najčešći štetnici masline Crni maslinin medič (Saissetia oleae Olivier) Simptomi: izlučena medna rosa na kojoj se nastanjuju gljive čađavice.) Simptomi: crvenosmeđi tragovi na kori. te se stvaraju bolji uvjeti za rast korijena s istovremenim unošenjem u taj dio tla fosforno-kalijevih gnojiva.brazdom na 20-30 cm razbija. Suzbijanje: Folidol ulje koncentracije 0.5%. odstranjivanje slabijih grana (a spaljivanje već zaraženih grana). Granotoč (Zeuzera pyrina L. Oleoultracid koncentracije 0. korijena. Jasminov moljac (Palpita unionalis Hb.

deformirani plodovi. na bazi djelatne tvari tiakloprida. Napadnute grane odstraniti i spaliti. čiju unutrašnjost nagriza ličinka. Plodovi postaju ljubičasti i opadaju. ali i dimetoatom i fosalonom.) Simptomi: Na plodu mali smeđi otvor. Ličinka buši plod i izjeda sjemenku. s dubokim rupicama u kojima svrdlas polaže jaja. te potom spaliti. Maslinin svrdlaš (Coenorrhinus cribripennis Desbr.) Simptomi: izbušeni hodnici u mladim grančicama. izgrižena sjemenka. Suzbijanje: primjenom insekticida protiv moljca.) Simptomi: izgriženi cvjetovi. Plodovi opadaju u srpnju. . dimetoata. oštećenja na spoju peteljke i ploda. Maslinin moljac (Prays oleae Bern. Suzbijanje: mikrobiološki insekticidi na bazi spora Bacillus turingiensis. kolovozu i rujnu.Suzbijanje: bioinsekticidi na bazi spora Bacillus turingiensis. kemijska zaštita prskanjem.) Simptomi: izgriženi cvjetovi i lišće.vijugavi hodnici na listovima. deltrametrina. Suzbijanje: preventivno snopove manjih grana masline vješati na stabla kao mamce. ili kemijski. Maslinin smeđi potkornjak (Phloeotribus scarabeoides Bern. ili kemijski insekticidi na bazi triklorfona. Maslinina muha (Bactrocera oleae Gmel. Napadnuti plodovi smežurani su i otpadaju. triklorfona. deltametrina. Suzbijanje: mehanička metoda hvatanja muha ljepljivim trakama. metoda zatrovanih mamaca.

Olovna bolest masline Simptomi: grančice i peteljke lista i ploda sa sivim pjegama. Savastanoi Smith.) Simptomi: početkom bolesti zelenkaste izrasline. koje se kasnije povećavaju. na plodovima crvenkastosmeđe pjege. list požuti i opada. Najčešće bolesti masline Čađavica Simptomi: crno-sive gljivice koje parazitiraju na mednoj izlučevini.Maslinin trips (Liothrips oleae Costa) Simptomi: svjetle pjege na deformiranim listovima. Suzbijanje: u slučaju pojave jakog tripsa tretira se insekticidima cijela krošnja. suzbijanje ušiju. odrvenjavju i pucaju. Suzbijanje: gnojidba.) Simptomi: na gornjoj strani lista okruglaste tamnozelene pjege koje postaju smeđe i crne. Rak masline (Pseudomonas syringae pv. . Suzbijanje: pripravci na osnovi bakra. ubodeni plodovi opadaju. Suzbijanje: bakrena sredstva. Paunovo oko (Spilocaea oleaginea Cast.

Jedan od uzgojnih oblika. dezinfekcija alata nakon tuče. kad prođe opasnost od niskih temperatura. Navodnjavanje Pomanjkanje vode kod maslina. potičući stvaranje „uniformnih“ plodova s manjim košticama (povoljniji odnos koštica-meso). berbe. počinju rezati u ožujku. Plodovi se smežuraju a ulje postaje pikantnije i gorče. koje na kraju poprimaju okomiti piramidalni položaj. koji može jamčiti stalan rod s primjernim randmanom ulja. primjerice u sjevernim zonama. osigurava stalnost roda i uklanja opasnost od zaraze. bez ljetnog zastoja. premazivanje rana voćarskim voskom.) s vremenom uvjetovali i oblik i način rezidbe. rast plodova i proces stvaranja ulja odvija se kontinuirano. takvi se plodovi mogu naći samo na vanjskoj strani krošnje. Navodnjavanje uljnih sorti masline u Hrvatskoj (i Italiji) nije znatnije prošireno. temperature.Suzbijanje: modra galica u proljeće i jesen. rezidbe. vjetrovi itd. kao i kod drugih voćki. Češćim navodnjavanjem. na dobro osvijetljenim i prozračnim mjestima. S unutarnje i vanjske strane svake od osnovnih . a rezidba inače traje sve do početka vegetacije. ogleda se u opadanju plodova. Područja na kojima se uzgajaju masline svojom su tradicijom i klimatskim uvjetima (oborine. Redovitom i pravilnom rezidbom postiže se bolja osvijetljenost maslinika i kvalitetniji i veći plod. Maslina je produktivna kad rezidbom reguliramo prirodni razvoj i zajedno s ostalim agrotehničkim zahvatima omogućujemo pravilniju ravnotežu vegetativnih i generativnih organa. naziva se polikonična vaza. Masline se. Tim uzgojnim oblikom formira se deblo visine 90-100 cm. s većim randmanom ulja. Važne su preventivne mjere. na kojem se izdvajaju tri osnovne grane pod kutom od 40 do 50 stupnjeva. Rezidba Pravilnom rezidbom postiže se vegetativno-generativna ravnoteža. Ako je rezidba nepravilna.

Osnovne se grane prorjeđuju od provodnice prema bazalnom dijelu krošnje kako vegetacija gornjeg ne bi nadmašila vegetaciju donjeg dijela krošnje. da bismo olakšali njihov razvoj pri deblu. radi kolanja sokova i reguliranja rasta čitave osnovne grane. sastojci o kojima ovisi aroma i okus maslinova ulja. međusobno odvojenim tzv. a pojačavaju i opasnost od zaraza i napada štetnika (štitaste uši i čađavica). Ako se ne uklone. Rezidba se treba provoditi sukladno uvjetima podneblja u određenim maslinarskim područjima. U sjevernom podneblju zatvoreni uzgojni oblici krošnje. poprima obrise polikonične vaze. a poslije se oblikuju u nagib. Rezidbom se odstranjuju i izrođene grane. svaka od triju osnovnih grana mora se razvijati točno u određenom smjeru. provodnica se svake godine prikraćuje na slabije razvijenu granu koja poprima ulogu provodnice. jer sadržavaju vitamine A i E. Nagnute grane puštaju se da rastu u širinu. one za nekoliko godina ogoljuju. Tako razvijeno stablo masline. . s negativnom posljedicom kod prijenosa vibracije pri strojnoj berbi maslina. Kad ostale grane dosegnu željenu visinu (4-5 metara) i razvoj. Tijekom zriobe također se smanjuju i karoteni.grana nalaze se sekundarne i tercijarne grane. imaju niz negativnosti. „suncobran“. s trima osnovnim granama piramidalnog izgleda. a smanjuje se klorofil. Takav se uzgojni položaj dobiva tako da se u prvim godinama nakon sadnje pušta slobodan rast mladice. Također smetaju boljoj osvijetljenosti krošnje. tako da se obnavljaju i vraćaju na jednogodišnje grančice. a poslije ih se usmjeruje u okomit položaj. odakle i potječe naziv. te se vremenom garnirati sekundarnim i tercijarnim granama njihovim skraćivanjem prema provodnici (vrhu). Mladice iz središnjeg dijela krošnje moraju se odstraniti kako ne bi ometale rast ostalih grana. Istodobno se rezidbom odstranjuju konkurentske grane. ona se reže radi usmjerenja. koncentrirajući vegetaciju pri vrhu. Prema načelu roventinia. Ako neka od osnovnih grana slabo raste. na visini od otprilike jednog metra u početku puštaju se da slobodno rastu. a okruglasti uzgojni oblici u južnijem podneblju prijeko su potrebni da bi se spriječile opekline kambijalnog sloja osnovnih grana. Tako preuzimaju ulogu osnovnih grana. Vrhove budućih osnovnih grana prorjeđujemo. Berba maslina Zriobom maslina povećavaju se antocijani. prozorima. sastojci koji sprečavaju oksidacijske procese. Najrazvijenije grane s najboljim položajem . osobito polifenoli.

ukoliko se želi zadržati mirisne tvari u ulju. Berba ploda sa stabla U našim maslinicima još uvijek se najviše primjenjuje način ručne berbe maslina. Razlozi ranije berbe maslina: Postiže se bolja kakvoća ulja. Za . što daju osnovu za tipičnost ulja nekog područja. Postiže se veća efikasnost berača. U zriobi plodova postotak ulja se u odnosu prema suhoj tvari postupno povećava. uz gubitak vode u plodovima. smanjuju zriobom maslina. Smanjuje se alternativnost roda masline i postiže stalnost u rodu. mora se početi s ranijom berbom. odnosno bolje cvjetanje. Nakon tog stadija zriobe (potpuna površna pigmentacija) količina ulja s u apsolutnu iznosu ne povećava. te hidroksitirosol. Izbjegava se kasni napad maslinove muhe. do stadija površne pigmentacije. Izbjegava se fiziološko opadanje plodova. koji sprječava oksidativne procese u ulju. a dvije trećine zelene boje. Pomaže se maslini sačuvati hranu za sljedeći rod. Hranidbene značajke vezane za kiselinski sastav i omjer oleinske i linoleinske kiseline. koja se zriobom plodova gube. kao što je vanilinska kiselina koja daje ulju miris i okus.Fenolni se sastojci. Berbu maslina treba početi kad je trećina ploda crne. Postiže se bolja diferencijacija cvjetnih pupova. Znači. Na temelju tih spoznaja jasno je da nakon početka površne pigmentacije nije potrebno odgađati berbu maslina jer to nije ekonomski neopravdano. Ulja dobivena od površno pigmentiranih plodova sadržavaju homogenija organoleptička svojstva. koji je uočljiviji i skladniji kod ranijih berba.

pa se stoga plodovi skupljaju s tla nakon spontanog. Takav način rada zahtijeva veći utrošak vremena i daje manje iskorištenje. Oni rade na principu vibracije. pa se primjenjuje vibracija na granama. Za manje površine maslinika na terasastim terenima konstruirani su mali. U praksi to uvijek nije moguće. U svrhu sprječavanja oštećenja plodova i ubrzanja berbe. već da se beru u košare ili torbe i odlažu u odgovarajuću ambalažu za prijevoz do uljare. Za brže branje i veću učinkovitost upotrebljavaju se odgovarajuće alatke: češljevi i nazubljene škare kojima se brste plodovi koji tako padaju na plastičnu mrežu prostrtu ispod krošnje stabla. proberu lišće i drugi otpaci. što se prenosi na deblo i glavne grane stabla. Skupljanje plodova s tla U starim. prostiru se plastične mreže ispod krošnje stabla. što povećava cijenu ulja. Što su plodovi zreliji. te se nakon što je stablo obrano. lakše opadaju. ali ima i svojih prednosti: omogućuje dobivanje svježeg i zdravog ploda te smanjuje količinu otpadnog lišća.dobivanje ulja visoke kakvoće najbolje je da plodovi ne padaju na tlo. prirodnog opadanja. lako prenosivi strojevi za berbu maslina. Tako se samo jednom primjenom obavi berba. U tom slučaju nije moguće primijeniti opisane načine berbe. Posljedice su: duže razdoblje dozrijevanja i opadanja plodova. Ručna berbe zahtijeva mnogobrojne sudionike. U suvremenim nasadima maslina na većim površinama primjenjuje se mehanizirana berba maslina pomoću posebnih strojeva – tresača. te njihovo višednevno . višestoljetnim maslinicima obično rastu stabla s deblom i krošnjom velikih dimenzija. Za učinkovitu primjenu tih strojeva potrebni su odgovarajući uvjeti: Uzgojni oblik stabla treba biti takav da lako prenosi vibracije stroja Prilagodljivost terena za primjenu stroja Berbu valja obavljati u povoljnom stupnju zrelosti ploda Najbolja učinkovitost tresača postiže se kada je moguće prenijeti vibraciju preko debla stabla.

mljevenja. Tako uskladištene masline potrebno je svaki dan jedan ili više puta promiješati. oni se odmah pakiraju u odgovarajuću ambalažu i otpremaju u uljaru na preradbu. U takvim uvjetima nastaju promjene u mesu ploda. Ulja od plodova sakupljenih s tla. Prerada maslina Suvremena se preradba maslina sastoji od: čišćenja i pranja plodova. Eventualni negativni učinci preradbe na kvalitetu ulja. Najčešće nije moguće ubrane plodove preraditi odmah. miješanja tijesta. pa ih je potrebno uskladištiti. Što je sloj maslina deblji i skladištenje dulje. ovisno o uvjetima skladištenja. odvajanja čvrstog od tekućeg dijela. pod uvjetom da se njima stručno rukuje i da se poštuju propisani parametri rada. Ako se želi proizvesti ulje visoke kakvoće. jer mogu biti štetna za zdravlje.ostajanje na tlu prije sakupljanja. prema normama EU. pa se ovakav način berbe ne preporučuje. separacije uljnog mošta na ulje i vodu. Pravilan postupak skladištenja sastoji se u prostiranju plodova maslina na pod u sloju od najviše 10-15 cm. U pravilu prostori za skladištenje maslina trebaju biti zatvoreni ili natkriti. Čišćenje i pranje plodova . Na taj način sprječava se štetno zagrijavanje ploda. danas su u suvremenim postrojenjima. a topla pospješuju kvarenje. pravilo je da se plodovi maslina nakon berbe prerade istog dana ili sutradan. štete su veće. Jako hladna skladišta štetno djeluju na plodove maslina. Za prijevoz najbolje je obrane plodove puniti u plastične sanduke s rupičastim stjenkama za cirkulaciju zraka. svedeni na najmanju moguću mjeru. s negativnim posljedicama za kakvoću ulja. Prijevoz i skladištenje Da bi se sačuvala svojstvena kakvoća plodova u trenutku berbe. Svrha je tih postupaka da se na odgovarajući način izvrši pripravka maslinova tijesta te da se iz njega izluči ulje. Za skladištenje dostatna je prirodna temperatura od oko 10 stupnjeva Celzija. najčešće se ne ubrajaju u jestiva .

Na principu usisavanja uklanjaju se primjese vegetabilne prirode (lišće i grančice). zupčasti i dr. Ako se želi proizvesti ulje osobite vrijednosti. ulja i čvrstog dijela (komine). Kameni mlin ima sljedeće prednosti: priprema tijesto tako da su sačuvana sva prirodna svojstva ploda. različitih veličina i težina. izbjegava se zagrijavanje tijesta. ostvaruje učinkovito razbijanje stanica ploda i oslobađanje ulja. Obično su valjkastog oblika. Obavlja se kamenima od granita. oštećene i trule plodove. Prednosti metalnih mlinova su: visoki radni kapacitet. ne utječe na stvaranje emulzije. s nazubljenom površinom da bi se izbjeglo pretjerano usitnjavanje koštice. samljeveno tijesto zahtijeva poseban postupak miješanja. zauzimanje dosta prostora. Nedostaci su: visoka cijena. i usitnjava plod masline tako da se dobije homogena masa – maslinovo tijesto. Sastoje se od metalnog dijela koji se okreće velikom brzinom i drobi plod uz fiksnu ili pokretnu metalnu ili rupičastu površinu. i metalnim mlinovima (mlin čekićar i dr. neprekidni i automatizirani rad.).Obavlja se pomoću automatskih strojeva. smežurane. Nedostaci su: postupak mljevenja je brz i nasilan te ne osigurava zadovoljavajuće razbijanje stanica ploda. s diskovima. Mljevenje plodova obavlja se kamenim mlinovima (tradicionalni način). pijesak.) uklanjaju pomoću stroja za pranje uz stalno otjecanje vode. Metalni mlinovi mogu biti različitog tipa: fiksni ili pokretni čekićari. Mljevenje stoga ne treba biti dulje od 20-30 minuta. odstranjujući sitne. kamenčići itd. pomaže spajanje sitnih kapljica ulja. . koji čine sastavni dio postrojenja. Mljevenje maslina kamenim mlinovima predstavlja tradicionalni. pa na taj način dijelom zamjenjuje rad mjesilice tijesta. teže se održava čistoća stroja i prostora. koja služi kao drenažni materijal prilikom cijeđenja ulja. koje se sastoji od vode. dok se primjese strane prirode (zemlja. uputno je prije čišćenja i pranja obaviti prebiranje maslina. može doći do stvaranja emulzije i zagrijavanja tijesta. cijena i dimenzija stroja znatno su smanjene. Mljevenje Mljevenjem se drobi. spor rad s prekidima. vrlo star postupak.

kako bi se vrijeme mljevenja smanjilo. Odvajanje tekućeg od čvrstog dijela tijesta Prešanje se obavlja pomoću hidrauličnih presa visokog pritiska. Opremljeni su sustavom zagrijavanja pomoću električne energije (kod manjih kapaciteta). ili dovodom i cirkulacijom tople vode u dvostrukim stijenkama stroja. dok one s kontinuiranim postrojenjima rade s metalnim mlinovima. pospješujući spajanje sitnih kapljica ulja u veće kapi. TO je vrlo značajan postupak pripravka tijesta za učinkovito odvajanje čvrstog od tekućeg dijela. Isto tako smanjuje se i količina hlapivih aromatskih sastojaka. Ove promjene prvenstveno ovise o temperaturama i vremenu trajanja postupka. svojstvima plodova maslina – masline koje se „teško“ prerađuju u pravilu imaju veliku . Miješenje tijesta Nakon mljevenja dobiva se malinovo tijesto koje dolazi u stroj za miješenje. Postupak se sastoji od neprekidnog i sporog miješenja tijesta.Uljare s hidrauličnim presama u pravilu imaju kamene mlinove. osobito njihovih bitnih sastojaka. U postupku miješenja tijesta dolazi do smanjenja ukupnih polifenola. u praktičnu proizvodnju uvode se i sljedeći načini: uljare koje rade sustavom prešanja imaju metalni predmlin prije kamenog mlina. aldehida i klorofila. Brzina cijeđenja i iskorištenje ulja ovise o 1. u svrhu postizanja što boljeg oslobađanja ulja iz stanica ploda masline. Strojevi za miješenje tijesta izrađeni su od nehrđajućeg čelika. To sve skupa može utjecati na veće ili manje promjene organoleptičke i prehrambene vrijednosti ulja. a uljare s kontinuiranom preradbom vraćaju se ponekad na primjenu kamenog mlina. Svrha mu je da poveća količinu „slobodnog ulja“. tako da se mogu odvajati u neprekidnom procesu te da se smanji stanje emulzije ulje/voda. Zapaža se povećanje alkohola. koji su značajni za zaštitu ulja od oksidacije. Također.

načinu slaganja elemenata s tijestom na stup kolica hidraulične preše – najbolji se rezultati postižu s dva ili tri sloja tijesta. do 70-75 posto (kod plodova koji se „lakše“ . U svrhu smanjenja količine vode u kominama i što boljeg iskorištenja ulja. korisno je povećati temperaturu i vrijeme miješenja tijesta ili dodati suhi materijal (kominu) za drenažu. koji se pomoću transportera izvozi iz uljare. 3. potrebno je da se stup tijesta drži pod tim pritiskom u trajanju od 30 do 60 minuta. Primjenom tog postupka smanjuje se količina vode u komini na 50 posto. a smjesa komine i biljne vode u drugi dio. jer kada se radi iznad propisanog kapaciteta.količinu vode i nizak sadržaj ulja. dovodi u dekanter koji razdvaja tijesto na tri spomenuta dijela. tijesto maslina (pomiješano s vodom) unutar dekantera nema prostora ni dovoljno vremena za čistu separaciju. vode i ulja. najvišem postignutom pritisku i specifičnom pritisku u komini – najviši pritisak koje suvremene preše mogu postići iznosi 350-450 kg/cm2. Treba voditi računa o kapacitetu dekantera. Iskorištenje ulja ovim postupkom kreće se u količini od 40-45 posto (kod plodova koji se „teško“ prerađuju). a ukupno se iskorištenje ulja povećava na 93-97 posto. 4. U svrhu unapređenja centrifugalnog izlučivanja ulja. a posljedica je nedovoljno izlučivanje ulja. Da bi se poboljšala preradba takvih maslina. zahvaljujući razlikama specifične težine između komine. 2. Centrifugiranjem se izlučivanje tekućeg od čvrstog dijela tijesta ostvaruje se centrifugalnom silom. pri čemu se izlučivanje ulja obavlja u posebnom stroju pomoću odgovarajućih lamela od nehrđajućeg čelika. Pripravljeno se tijesto pomoću posebne crpke uz dodavanje tople vode. Maslinovo tijesto razdvaja na dva dijela: ulje se izlučuje u zaseban dio. brzini podizanja klipa i trajanju prešanja – nakon postizanja najvišeg pritiska. korisno je primijeniti dodatna postrojenja za „drugu obradu“ tijesta. Specifični pritisak može se kretati od 80-250 kg/cm2. proizveden je novi tip dekantera koji je prilagođen za rad bez dodavanja tople vode. Selektivna filtracija temelji se na razlici površinskih napetosti između ulja i vegetabilne vode.

organske i mineralne primjese i aktivne tvari) koje obično ne prelaze 0. prozračni i zamračeni s temperaturom 14-15 stupnjeva Celzija. Zbog toga se. To je brz postupak. a posljedice su povećanje slobodnih masnih kiselina i drugih proizvoda kvarenja. Prirodno se maslinovo ulje obično čuva u razdoblju između dviju sezona preradbe maslina. Separatori su različitog kapaciteta. a mogu biti opremljeni i posebnom crpkom za dovod uljnog mošta. čuvanje i pripremanje ulja za potrošnju Tek proizvedeno prirodno maslinovo ulje nije potpuno čisto i još uvijek sadrži promjenjive količine drugih sastojaka (male količine vegetabilne vode. pa se njihovo razlučivanje može obaviti prirodnim odvajanjem (dekantacijom) ili pomoću centrifugalnog separatora. Nakon izlučivanja dijela ulja ovim postupkom. a dio ulja koji se izlučuje nakon selektivne filtracije. Pravilo je da se proizvedeno ulje uskladišti u homogenoj masi. jer ih ulje lako upija. što omogućuje kvarenje ulja. . zahtijeva ograničenu radnu snagu i dopušta učinkovito uklanjanje nečistoća. Ti sastojci pospješuju hidrolitičke promjene u sastavu ulja.prerađuju). Neophodno je da budu oslobođeni bilo kakvih izvora stranih mirisa. Prostori za čuvanje ulja trebaju biti svježi. dviju tekućina različite specifične težine. Prirodno odvajanje je sporo.5 posto. ulje je dugo u dodiru s vegetabilnom vodom. radi dobijanja ulja visoke kakvoće. razvrstano po grupama kakvoće. Veće temperature i duže trajanje miješanja tijesta utječu na bolje iskorištenje ulja. Razlučivanje uljnog mošta Uljni mošt se sastoji od smjese ulja i vegetabilne vode. a samo u iznimnim slučajevima duže vrijeme (za ulje lampante koje je namijenjeno za rafiniranje). Ovaj sustav povećava cijenu postrojenja. lošije je kakvoće. dobije se jako vlažna i uljasta komina koju treba još jednom preraditi postupkom prešanja ili centrifugiranja. odvajanje obavezno obavlja pomoću centrifugalnih separatora. od 10 do 20 i više hl na sat).

Tijekom čuvanja ulja nužno je izbjeći sljedeće promjene u njegovu sastavu: · promjene koje nastaju dodirom ulja s neprikladnim metalnim površinama. ne tako prikladan način čuvanja ulja u kamenicama s drvenim poklopcem. pripada značajnoj skupini spojeva koji se zajednički nazivaju lipidi. prema potrebi se filtrira. s manje intenzivnim voćnim mirisom i okusom Mlado ulje – do 12 mjeseci od proizvodnje. · promjene nastale zbog dugotrajnog dodira s vodenim talogom. Oni obuhvaćaju mnogobrojne kemijske spojeve . s više skladnim mirisom i okusom od svježeg ulja. a obično pakira u boce sa zatamnjenim staklom.Na temelju trajanja razdoblja čuvanja. · oksidacijske promjene. U našim krajevima održao se. kao i sva ostala jestiva ulja i masti. ulja visoke kakvoće razvrstavaju se na: Novo ulje – do 4 mjeseca nakon proizvodnje. izrazitog voćnog (od ploda masline) mirisa i okusa Svježe ulje – do 8 mjeseci nakon proizvodnje. Tradicionalni način čuvanja ulja u ukopanim cisternama još uvijek se primjenjuje u mnogim maslinarskim zemljama. Za čuvanje ulja u većim količinama sve su više u uporabi spremnici od nehrđajućeg čelika (inoxa). Maslinovo ulje Prirodno maslinovo ulje. Kada se prirodno maslinovo ulje visoke kakvoće priprema za potrošnju.

lipokromi. najvećim dijelom sastoji se od triglicerida. a lako se otapaju u organskim otapalima. U svrhu boljeg razumijevanja sastava i biološko-prehrambene vrijednosti maslinova ulja. aminolipidi. estera masnih kiselina i glicerola (u prosjeku 99%). steroli. slijedi opis njegovih najvažnijih sastojaka. ugljikovodici. te lipide koji sudjeluju u izgradnji stanica organizma (fosfolipidi. pa je zbog toga njihova glavna podjela na zasićene i nezasićene masne kiseline. Mogu biti zasićene ili različitog stupnja nezasićenosti. Zajedničko im je da su netopivi u vodi. Maslinovo ulje. alifatski i terpenski alkoholi. koji se nazivaju negliceridni ili neosapunjivi sastojci. sulfolipidi Derivati lipida: masne kiseline. Masne kiseline Masne kiseline zastupljene su s 95 % u trigliceridima maslinova ulja. kao predstavnik skupine jednostavnih lipida. Lipide se dijeli u sljedeće skupine: Jednostavni lipidi: trigliceridi masnih kiselina (ulja i masti) i esteri viših alkohola s masnim kiselinama (voskovi). glikolipidi. S prehrambenog stajališta lipidi se razvrstavaju u rezervne lipide (trigliceridi) koji se u organizmu talože u posebnim tkivima i imaju energetsko djelovanje. liposulibilni vitamini. . tj.).različitih svojstava i podrijetla. a najviše one s 16 i 18 C-atoma. glikolipidi kolesterol i dr. U ovu skupinu ubrajaju se također prirodni prooksidansi i antioksidansi. U prirodnom maslinovom ulju nalaze se masne kiseline s 12 do 24 ugljikova atoma. U pratnji triglicerida uvijek je i manja količina lipida iz drugih skupina. Molekula svake masne kiseline građena je od lanca ugljikovodika sa svojstvenom kiselinskomkarboksilnom skupinom – COOH. Složeni lipidi: fosfolipidi.

što se pripisuje prvenstveno palmitinskoj kiselini. i stearinska kiselina s 0.5 do 20 %. Višenezasićene .5 do 5. Jednonezasićene masne kiseline Oleinska kiselina bogato je zastupljena u maslinovom ulju. Naziv nezasićene proizlazi iz nestabilnosti dvostrukog veza. i zbog toga su životinjske masti. nezasićene masne kiseline dijele se na jednozasićene (s jednim dvostrukim vezom). Prirodno maslinovo ulje sadrži umjerene količine palmitinske kiseline. koji lako puca i lako se spaja s drugim atomima ili slobodnim spojevima. Nezasićene masne kiseline Masne kiseline koje u molekuli imaju jedan ili više dvostrukih vezova -C=C.3 do 3. Ovisno od prisutnog broja dvostrukih vezova.5 do 21%. . u količinama od 3.5 %. s 55 do 83%. i višezasićene (s dva i više dvostrukih vezova). Točka topljenja zasićenih masnih kiselina visoka je.pripadaju skupini nezasićenih masnih kiselina. Palmitoleinska kiselina je redovito prisutna u gliceridima maslinova ulja. koje imaju visoki sadržaj zasićenih masnih kiselina.esencijalne masne kiseline Linolna kiselina je redovito zastupljena u gliceridima maslinova ulja. s 0. Masti bogat zasićenim kiselinama povećavaju količinu kolesterola u krvi. najviše s 0. što ovisi o ekološkim uvjetima uzgoja maslina i drugim čimbenicima. Gadoleinska kiselina zastupljena je u malim količinama. u krutom stanju na sobnoj temperaturi. Lako je probavljiva kiselina i ima visoku biološko-prehrambenu vrijednost. a također i ukupnih zasićenih masnih kiselina.Zasićene masne kiseline U trigliceridima maslinova ulja najviše su zastupljene palmitinska u količini od 7.0 %.4% od ukupnih količina masnih kiselina u gliceridima maslinova ulja.

najviše 0. ili kako se uobičajeno nazivaju. Kod naziva se najprije navodi masna kiselina koja se nalazi na položaju 2 molekule glicerola. esteri su masnih kiselina i trovaljanog alkohola glicerola. nastaju jednostavni gliceridi. Razmještaj masnih kiselina u prirodnim uljima nije slučajan.Linolenska kiselina dolazi u malim količinama. Količina zasićenih masnih kiselina u položaju 2 glicerola. već ih mora dobiti u gotovom obliku putem hrane. Prirodno maslinovo ulje visoke kakvoće ima umjerenu količinu zasićenih masnih kiselina (u prosjeku oko16%).9%. Esterifikacija može biti na jednom. Poznavanje zastupljenosti pojedinih masnih kiselina u sastavu jestivih ulja i masti od osobitog je značenja za ocjenu njihove prehrambene vrijednosti.5 %. nastaju mješoviti gliceridi. dva ili na sva tri hidroksila glicerola. Trigliceridi Trigliceridi (suvremenijeg naziva acigliceroli). Njihova je prisutnost u odgovarajućoj količini neophodna za normalno odvijanje značajnih bioloških procesa u organizmu. Naziv pojedinog glicerida ovisi o vrsti masnih kiselina i njenom položaju u molekuli. gliceridi. visoki sadržaj oleinske kiseline (od 70 do 80%). te najpovoljniju količinu višenezasićenihesencijalnih masnih kiselina (u prosjeku od 8 do 10%). di i trigliceridi. a kad su različite. Naime. Negliceridni sastojci U negliceridni dio prirodnoga maslinova ulja uvrštavaju se svi lipidni sastojci koji nisu . kod prirodnih maslinovih ulja. pa ovisno o tome nastaju mono. može biti najviše 1. Ono se zbog toga bitno razlikuje od drugih jestivih ulja i masti. a zatim one na položaju 1 i 3. Linolna i linolenska kiselina također se nazivaju i esencijalnim masnim kiselinama zbog toga što ih ljudski organizam ne može biosintetizirati. Ako su sve tri masne kiseline iste u molekuli glicerola. na atom ugljika u poziciji glicerola uglavnom se vezuju nezasićene masne kiseline.

U ulju su prisutni u malim količinama. Naime. prisutnih također kao sastojci arome. negliceridni sastojci pokazuju značajnije razlike u zastupljenosti njihove količine i kakvoće. smetnje u živčanom sustavu i dr. što najčešće ovisi o kakvoći ploda. hormona nadbubrežne žlijezde i spolnih žlijezda). Skvalen je temeljni prethodnik u biosintezi kolesterola i fitosterola. Esteri alifatskih n-alkohola. Utvrđene su i male. Njihov sadržaj zauzima od 0. Ovi sastojci imaju osobitu biološko-prehrambenu vrijednost i specifičnog su sastava u pojedinim uljima i mastima. To su prvenstveno derivati lipida (osim masnih kiselina). a u prosjeku je 1%. osim nekih količinskih odstupanja. a u manjoj mjeri nalaze se složeni lipidi (fosfolipidi i glikolipidi) i drugi spojevi. Količina tokoferola kod iste vrste ulja može imati znatna odstupanja. Ugljikovodici U prosjeku ugljikovodici sudjeluju s oko 50-60% u ukupnom sadržaju neosapunjivog dijela. Prirodna maslinova ulja sadrže 125-750mg skvalena na 100 grama ulja (sjemenska ulja imaju manje od 100mg skvalena na 100 grama ulja). sterola i triterpenskih alkohola s masnim kiselinama utvrđeni su u negliceridnom dijelu ulja. . Od većeg značenja je prisutnost višenezasićenog ugljikovodika skvalena. Tokoferoli se nazivaju vitaminom E. Dok je gliceridini dio gotovo jednak kod svih maslinovih ulja. Tokoferoli su poznati i kao dobri antioksidansi.5 posto količine ulja.gliceridi masnih kiselina. sprečavaju autooksidaciju ulja – vezanje kisika iz zraka na nezasićene vezove u lancu masne kiseline. Negliceridni esteri Alifatski alkoholi. Tokoferoli Redoviti su sastojci u negliceridnom dijelu maslinova ulja. pojavu anemije. Zastupljeni su u količini između 150 i 180 mg/100g ulja ( u sjemenskim uljima ima ih manje od 100mg na 100g ulja).5 do 1. ali značajne količine metilskih i etilskih estera. smanjenje reprodukcije i otpornosti prema hemolizi. pa se također nazivaju i „sastojci u malom“. steroli i triterpenski alkoholi prisutni su u prirodnom maslinovu ulju slobodni ili esterificirani. Nedostatak tokoferola u prehrani uzrokuje distrofiju mišića. također i svih steroidnih hormona (žučnih kiselina.

a nakon toga se povećava. kojemu se pripisuje značajna biološka uloga . dok su bitne promjene ustanovljene u slučaju dužeg skladištenja maslina prije preradbe. Njihovo je nastajanje povezano s biosintezom ulja u plodu. pa je stoga vrlo značajno da se odgovarajućim tehnološkim postupcima onemoguće oksidacijski procesi. Sorta kao čimbenik ne utječe značajnije na promjene sastava alifatskih alkohola.10 do 0. dok se kod dužeg čuvanja plodova ne očituju promjene.25 posto. Spojevi ove skupine značajni su posrednici u biosintetskom procesu. koji povezuju skvalen i triterpenske alkohole sa sterolima. Njihova ukupna količina u prosincu je oko 15mg na 100g ulja. Znatnije razlike sastava ove skupine spojeva izražene su kod različitih sorti maslina. Ova skupina praktično nije prisutna u prvim fazama razvoja ploda. Steroli Steroli količinski predstavljaju značajniju skupinu spojeva u neosapunjivom dijelu. Triterpenski alkoholi Ukupan sadržaj triterpenskih alkohola u neosapunjivom dijelu prirodnih maslinovih ulja dolazi u količini između 100-300mg / 100g ulja.načinu prerade i čuvanju ulja. 4-alfa-metilsteroli Ukupni sadžaj 4-alfa-metilsterola kreće se u količini između 8-20 mg/100 g ulja. Alifatski alkoholi Alifatski alkoholi su prisutni u prirodnom maslinovu ulju kao slobodni ili esterificirani. Naime. U tijeku dozrijevanja plodova. U visokom postotku među sterolima zastupljen je beta-sitosterol. pa se i ukupna količina ovih spojeva povećava do stupnja najvećeg sadržaja ulja u plodu masline. tokoferoli lako oksidiraju i prelaze u tokokinone. količina alifatskih alkohola smanjuje se sve do razdoblja kada je u plodu najveći sadržaj ulja. Njihove količine u maslinovim uljima kreću se od 0.

betulinska i druge. Pigmenti (obojeni sastojci) Obojeni sastojci predstavnici su dviju skupina spojeva: karotenoida i klorofila. znatno je niži (najviše 4. Može ga biti najviše 0. Karoteni imaju provitaminsko djelovanje. Hidroksi i Dihidroksiterpenske kiseline Spomenute terpenske kiseline također su ustanovljene među sastojcima prirodnoga maslinova ulja. Triterpendioli U neosapunjivom dijelu prirodnoga maslinova ulja prisutna su dva triterpenska diola: eritrodiol i uvaol. Sadržaj eritrodiola i uvaola kod prirodnih maslinovih ulja. U prirodnom maslinovom ulju prisutan je i kolesterol. redoviti su sastojci biljnih ulja. Liposolubilni vitamini . dok klorofili dolaze samo u nekim uljima (maslinovo. uključujući i kategoriju lampante. Promjene u sastavu sterolinskih sastojaka mogu nastati prigodom dužeg razdoblja skladištenja plodova maslina. oleanolna. ursolna. Ukupan sadržaj karotenoida u maslinovom ulju ovisi o brojnim biloškim i tehnološkim čimbenicima tijekom zrenja ploda. načinu prerade i čuvanja ulja.5% od ukupne količine sterola. od ulja što su dobivena organskim otapalima iz maslinovih komina. u vrlo skromnim količinama. Stoga su ulja dobivena od maslina ubranih na početku sezone prerade bogatija ovim sastojcima. sojino.5%) u odnosu na ulja koja se dobivaju ekstrakcijom iz maslinovih komina (najmanje 12%). Karotenoidi su vrlo rašireni u prirodi. utjecajem odgovarajućih enzima. pretvaraju u vitamin A. One su: maslinska. koji se prvenstveno nalaze u kožici ploda. a u manjim količinama i u ostalim dijelovima ploda.ograničavanja crijevnog upijanja viška kolesterola. Ulje dobiveno od zelenih plodova masline sadrži više klorofila. Tako značajna odstupanja njihova sadržaja koriste se za razlikovanje ulja dobivenih mehaničkim postupcima iz ploda masline. Količina klorofila u ulju prvenstveno ovisi o stupnju zrelosti ploda. nego ulja od zrelih i prezrelih plodova. izlučivanja i čuvanja ulja. pošto se u organizmu. ulje od sjemenki grožđa i dr).

potreban za stvaranje vidnog purpura. D. Fenolni sastojci Prirodno maslinovo ulje sadrži promjenjive količine fenolnih sastojaka (općenito izeđu 50 i 500 mg/kg ulja). pigmenta neophodnog za vid. Međunarodnim normama propisano je da prirodna maslinova ulja mogu imati najviše 250mg voskova na 1kg ulja. U biljnim uljima nalaze se karotenoidi (alfa i beta karoten) koji su provitamini vitamina A. Vitamin D U ovu skupinu spada veći broj vitamina: D2. otpornost od infekcija. Sadržaj voskova u negliceridnom dijelu maslinova ulja vrlo je nizak. što ovisi o biološkim i tehnološkim čimbenicima. stupanj zrelosti ploda. trajanje uskladištenja prije preradbe. . a osobito o starosti ulja. koji su po biloškom djelovanju vrlo slični – reguliraju apsorpciju kalcija u organizmu. Na promjene njihovih količina u ulju utječe više čimbenika: sorta. Ovaj se parametar stoga koristi za kontrolu čistoće prirodnih maslinovih ulja. Vtamin A Dolazi samo u životinjskim mastima. D4 i drugi. Voskovi Voskovi su esteri viših masnih kiselina i viših alifatskih alkohola pa njihove molekule sadrže veliki broj ugljikovih atoma. K čine značajnu skupinu negliceridnih sastojaka. E. Fosfolipidi Prirodna maslinova ulja sadrže skromne količine fosfolipida. te način preradbe i čuvanje ulja. D3. Vitamin A ima niz vrlo značajnih funkcija u organizmu: značajan je za razvitak organizma.Liposolubilni (topljivi u mastima) vitamini A.

Ni. Odvijaju se u odgovarajućim uvjetima. Također. jer su oni prirodni antioksidanti koji zaštićuju ulje od autooksidacijskih promjena. Tijekom zrenja ploda njegova se količina smanjuje. ljubičastu. oni utječu i na organoleptička svojstva ulja. Mn i dr. Antocijani u razdoblju pigmentacije daju plodu svojstvenu boju (crvenu. kao i ostala ulja i masti. Co. podložno je razgradnji. ketoni i drugi. Od njegove nazočnosti ovisi jačina gorkosti ploda i ulja. nastavljaju se u razdoblju čuvanja plodova do prerade. pored opisanih prednosti. Složeni fenolni sastojci mesa ploda također su i antocijani i flavonidi. Cu. TI procesi počinju već u plodu masline. esteri. prisutan je i sastojakkoji pripada skupini ubikinona ili koenzima Q. Njihova prisutnost i u malim količinama pospješuje autooksidacijske procese kvarenja ulja. alifatski alkoholi. proizlazi i iz njegove svojstvene arome.). Ostali sastojci U neosapunjivom dijelu prirodnoga maslinova ulja. aldehidi. u prisutnosti vode i enzima lipaze. mikroorganizama i kemijskih reakcija. Hidrolitička razgradnja je proces oslobađanja masnih kiselina iz molekule glicerida. djelovanjem enzima. a također i u izlučenom ulju. odnosno kvarenju. Svojstveni i glavni fenolni sastojak ploda masline je složeni glukozid oleuropein. U prirodnim maslinovim uljima često se nalaze i različiti metali (fe.Prisutnost fenolnih sastojaka u prirodnom maslinovom ulju od velikog je značaja. Sastojci arome Osobita kakvoća prirodnoga maslinova ulja. Ova razgradnja nastaje prvenstveno u ulju unutar ploda . kojemu se pripisuje svojstvo antioksidanta. ili ljubičastocrnu). Proizvodi razgradnje ulja Maslinovo ulje. U prirodnom maslinovom ulju nalaze se različite skupine aromatski sastojaka: aromatski ugljikovodici.

izražene kao oleinska. i metil ketoni kao sekundarni proizvodi reakcije. po čemu se razlikuje od drugih jestivih ulja. Ubrzavaju ga povišene temperature. Senzorijalne analize Prirodno maslinovo ulje ima izražena specifična svojstva mirisa i okusa (flavor). Ulja s većom količinom višenezasićenih masnih kiselina podložnija su autooksidacijskim promjenama. dolazi do tzv. glicerol). Kemijskim analizama utvrđuju se sljedeća mjerila kakvoće: sadržaj slobodnih masnih kiselina. a usporavaju antioksidanti. Mjerila kakvoće Kakvoća prirodnih maslinovih ulja određuje se na temelju dobivenih rezultata organoleptičkih i kemijskih analiza te propisanih vrijednosti pojedinih svojstava. Započeti se proces autooksidacije ne može zaustaviti. nastaju beta-keto kiseline. Naime. Najbrojniji su antioksidanti fenolnih spojeva koji su u prirodnom maslinovom ulju zastupljeni u dovoljnim količinama. Biooksidacija ulja nastaje u slučaju pljesnivih plodova. kojim se izražava količina hidroperoksida – primarnih proizvoda autooksidacije u ulju. djelovanjem mikroorganizama (neke vrste gljivica i bakterija) u prisutnosti kisika iz zraka. gube prirodna svojstva mirisa i okusa. sjemenska i druga biljna ulja. Naime. Prisutnost metil ketona u ulju uzrokuje neprijatan miris i okus kao po užeglosti. Njihova je zadaća da suzbiju početak reakcije i blokiraju proces stvaranja slobodnih radikala. Autooksidacija ulja nastaje djelovanjem kisika iz zraka na nezasićene masne kiseline. ako je u dodiru s vodom i ako se čuva u neprikladnim uvjetima. beta-ketooksidacije. Posljedica je povećanje slobodnih masnih kiselina u ulju i nastajanje novih proizvoda razgradnje (mono i digliceridi.masline. određivanjem spektrofotometrijske apsorbancije u UV području utvrđuje se stupanj oksidacije ulja (ovim mjerilima utvrđuje se i eventualno rafiniranje ulja ili patvorenje dodavanjem rafiniranog ulja). ali se može ubrzati ili usporiti. Autooksidacija ulja ogleda se u lančanoj reakciji stvaranja slobodnih radikala u više faza. koja se osnivaju na tehnici panel testa. koja se nakon ekstrakcije podvrgavaju postupku rafiniranja. Zbog toga su od strane COI-a i EU propisane objektivne metode o vrednovanju organoleptičkih svojstava prirodnih maslinovih ulja. ali i u izlučenom ulju. svjetlo i tragovi metala. . Na taj način kao primarni proizvodi reakcije. peroksidni broj.

Trava: flavor svojstven nekim uljima što podsjeća na svježe pokošenu travu. a okus slatkast. trpko i pikante. Zeleno lišće (gorko): flavor ulja dobivenog od pretjerano zelenih plodova ili kojih su samljeveni s lišćem ili grančicama maslina. ali utječu na voćnu aromu Jabuka: flavor maslinova ulja što podsjeća na jabuku. Voćni flavor zelenog ploda: ulje dobiveno od zelenih plodova Svojstva više ili manje prijatna. u kojem se ne osjećaju svojstva gorko. Može biti više ili manje prijatan. Dobiveni pojedinačni rezultati statistički se preračunavaju i u konačnoj ocjeni uzorka ulja uzimaju se prosjeci. Pozitivna svojstva Voćni flavor ploda masline: miris i okus podsjeća na zdrav i svjež plod masline. ocjenjuju svojstva mirisa i okusa. Oni pojedinačno. . ovisno o stupnju izraženosti. miris je najčešće ublažen. ubran u najpovoljnijem stupnju zrelosti Voćni flavor zrelog ploda: ulje dobiveno od zrelih plodova. ne smatraju se nedostacima. Pikante: osjećaj oštrog okusa. Slatko: okus ulja je prijatan – slatkast.Organoleptička svojstva ulja određuje skupina specijaliziranih ocjenjivača. kušanjem. Oporo: svojstveno ze neka ulja koja prilikom kušanja proizvode osjećaj trpkosti. a svoja zapažanja i ocjenu vrijednosti unose u propisani profilni list i tablicu bodovanja. svojstven uljima dobivenih na početku prerade maslina. Gorko: okus svojstven ulju dobivenom od zelenih ili djelomično zelenih plodova. na čelu s voditeljem.

Užeglo: kod ulja u kojima je izražen autooksidacijski proces.osobito još zelenih maslina. Salamura: flavor ulja od maslina čuvanih u slanoj vodi. Sijeno: flavor svojstven nekim uljima što podsjeća na više ili manje suhu travu. Upaljeno: kod ulja dobivenog od maslina skladištenih u stanju razvijene fermentacije. . Neprijatna svojstva. a uzrokuje ga dugotrajniji dodir ulja sa zrakom. Pljesnivost-vlaga: ulja dobivena od plodova u kojima su obilno razvijene plijesni i kvasci zbog skladištenja u vlažnim prostorima. Staro: flavor svojstven uljima kada se dugo drže u spremnicima kao zaliha. zbog gubitka aromatskih sastojaka. Crvljivo: flavor svojstven ulju dobivenom od plodova jako napadnutih ličinkama maslinove mušice. i kada je njihova izraženost manje primjetljiva. Bademasti: ovaj flavor može biti izražen na dva načina: tipičan za svježi plod badema ili onaj svojstven suhom i zdravom plodu. a u vezi je s fenolnim sastojcima. Ublažen i lagan: flavor maslinovog ulja s vrlo slabo izraženim organoleptičkim svojstvima. ili onečišćenih. Komina: flavor koji podsjeća na maslinove komine. Metalan: svojstven je uljima što su dugo u dodiru s metalima u tijeku prerade ili skladištenja. smatraju se kao organoleptički nedostaci: Zemlja: flavor svojstven za ulja dobivena od maslina skupljenih sa zemlje. koji se može zamijeniti s početnom užeglošću ulja.

Vinski-octikav: flavor koji podsjeća na vino i kiselinu. službeno su prihvaćene od Međunarodnog savjeta za maslinovo ulje (COI-a). Po krastavcu: flavor ostaje prilikom dugog skladištenja u hermetičkim posudama. a potječe od stvaranja octene kiseline. te ulja od maslinovih komina. Kontrola podrijetla. Naziv maslinovo ulje ne može se ni u kojem slučaju primijeniti za ulja od maslinovih komina. uz prirodna dolaze i druga maslinova ulja. a uzrokuje ga nastajanje 2-6 nonadienala.Sapunjiv: flavor s mirisom i okusom što podsjeća na onaj od zelenog sapuna. Maslinovo ulje je ulje koje potječe isključivo od ploda pitome masline (Olea europea sativa). u uvjetima. isključujući ulja dobivena s otapalima ili pomoću postupaka reesterifikacije i bilo kakvog miješanja s uljima druge prirode. čistoće i raspoređivanje prirodnih maslinovih ulja prema stupnju kakvoće obavljaju se sukladno s međunarodnim normama. Po talogu: svojstven ulju što se prikuplja u preljevnim taložnicama. koji ne . posebice toplinskim. „Međunarodne komercijalne norme za maslinova ulja i ulja od maslinovih komina“. Kuhan ili prekuhan: flavor ulja koji se dobije pretjeranim zagrijavanjem tijekom prerade. etil acetata i etanola. Virgin olive oil – prirodno maslinovo ulje je ono dobiveno od ploda masline jedino pomoću mehaničkih ili drugih fizikalnih načina. Vegetabilna voda: flavor što ulje poprima prilikom loše dekantacije i produženog dodira s vegetabilnom vodom. Prihvaćene se norme primjenjuju na maslinova ulja i ulja od maslinovih komina u međunarodnoj trgovini ili poslovima u području koncesija i unapređenja prehrane. Europske unije i ostalih njegovih članica. Međunarodne norme za maslinova ulja U proizvodnji i prometu na tržištu.

i koje nije bilo izloženo nijednom drugom postupku osim pranja. uzimajući u obzir i druga mjerila čistoće koja su propisana Normama. Virgin olive oil lampante – Prirodno maslinovo ulje lampante. nije prikladno za neposrednu potrošnju: prirodno maslinovo ulje s organoleptičkom ocjenom nižom od 3. koji ne djeluje na promjene prvobitnog sustava glicerida. pretakanja. Prodaje se pod sljedećim nazivima i opisima: Ulje od maslinovih komina.5 ili više bodova i slobodnim masnim kiselinama (izražene kao oleinska) najviše 1 gram na 100 grama ulja. Virgin olive oil – Prirodno maslinovo ulje (izraz fino može se upotrebiti u trgovini na veliko): prirodno maslinovo ulje s organoleptičkom ocjenom 5. Virgin olive oil ordinary – Prirodno maslinovo ulje obično: prirodno maslinovo ulje s organoleptičnom ocjenom 3. te se takvo stavlja u promet. Po kakvoći prirodno maslinovo ulje obuhavaća: Virgin olive oil extra – Prirodno maslinovo ulje ekstra: ulje s organoleptičkom ocjenom 6. Namijenjeno je za industriju rafiniranja i za tehničku uporabu. centrifugiranja i filtriranja. sirovo jest ulje namijenjeno za rafiniranje.uzrokuju promjene u ulju. u svrhu uporabe . Maslinovo ulje rafinirano je ulje dobiveno od prirodnih maslinovih ulja primjenom postupka rafiniranja. isključujući ulja dobivena reesterifikacijom.5 boda i slobodnim masnim kiselinama (izražene kao oleinska) višim od 3. uzimajući u obzir i druga mjerila čistoće propisana Normama. Maslinovo ulje je ulje koje se dobiva križanjem rafiniranoga maslinova ulja i prirodnoga maslinova ulja.3 grama na 100 grama ulja.3 grama na 100 grama ulja. uzimajući u obzir i druga mjerila čistoće što su propisana normama. Ulje od maslinovih komina je ulje koje se dobiva pomoću organskih otapala iz maslinovih komina.5 ili više bodova i slobodnim masnim kiselinama (izražene kao oleinska) najviše 2 grama na 100 grama ulja. uzimajući u obzir i druga mjerila čistoće propisana Normama. te bilo kakva miješanja s uljima druge prirode.5 ili više bodova i slobodnim masnim kiselinama (izražene kao oleinska) najviše 3.

postignuti su značajni pomaci u potrošnji maslinova ulja i na velikim svjetskim tržištima – SAD. . koja su inače poznata kao tradicionalni potrošači drugih masnoća. te prihvaćanja suvremenih načela proizvodnje maslinova ploda i ulja. rafinirano je ulje dobiveno od sirovog ulja maslinovih komina postupkom rafiniranja. Također. Tunis i Turska. pa s tim u svezi i nešto lošiji prinos i financijski rezultat. uzgoj će biti poluintenzivan. te ukazati na određene ekonomske pokazatelje isplativosti ove vrste proizvodnje. Ulje od maslinovih komina. Maslinarstvo je danas iznimno profitabilna grana. razlog su za donošenje odluke o podizanju novih maslinika i obnovi starih maslina. U svijetu se danas uzgaja više od 800 milijuna stabala maslina na površini od oko 9 600 000 ha.za ljudsku prehranu ili tehničke primjene. koji ne izaziva promjene prvobitnog sustava glicerida. što podrazumijeva manji broj stabala po hektaru. Australija. strpljivosti i marljivog rada. je ulje koje se sastoji od križanja rafiniranog ulja maslinovih komina i prirodnog maslinova ulja. hranjiva i ljekovita vrijednost ploda masline i maslinova ulja. Značajni proizvođači su i Grčka. Bilo bi moguće osim na vlastitim površinama pokrenuti ovu proizvodnju i na dijelovima prostora Hrvatskih šuma omogućujući poduzetnicima dugogodišnju koncesiju zemljišta. Da bi posve uspjeli u ovoj proizvodnji potrebno je puno znanja. trajnost nasada 50 godina. Kanada. Ulje od maslinovih komina. Na području Mediterana nalazi se oko 786 milijuna stabala i ostvaruje se 98% svjetskog priroda. Na prostorima gdje nije moguća intenzivna proizvodnja. UVOD Vrijednost masline kao mediteranske voćne vrste. Ovdje ćemo kratko opisati tehničko-tehnološke karakteristike podizanja maslinika i njegove njege i održavanja. UZGOJ MASLINA 1. broj stabala 200. Španjolska i Italija imaju najveći broj stabala maslina i vodeći su proizvođači maslinova ulja. Ekonomskom analizom prikazat ćemo maslinik na prostoru od 1 ha u intenzivnom nasadu. te visoka cijena ulja. Japan. tradicija uzgoja maslina u našem priobalju. Ova mješavina ne može ni u kojem slučaju imati naziv maslinovo ulje.

Morfološka svojstva masline Maslina je zimzelena biljka koja raste u umjerenom pojasu i uzgaja se kao stablašica ili grm. riperima. Krošnju formiramo ovisno o sorti i uzgojnom obliku. tj. a formira se rezidbom. rigolanje na 60-90 cm dubine. tresač grana sa štapom. . U tlima tzv. tzv. Maslinari ne moraju imati sve potrebne strojeve. Korijen je razgranat i nalazimo ga na dubini 15-80 cm. Potrebna mehanizacija Ako se maslinik podiže na tlima. nakon čega slijedi usitnjavanje kamena koji pri oranju izbije na površinu.2. Jame se kopaju bagerom ili pikamerom na jako skeletnim tlima. Listovi su duguljasto-eliptičnog oblika nasuprotno raspoređeni i imaju ulogu asimilacije. kamenjarima može se također obavljati duboko oranje snažnim traktorima. a smješteno je između panja i krune krošnje. te se u pripremi tla koriste iz usluge.2. Za agrotehniku održavanja maslinika do 200 stabala potrebno je imati slijedeću opremu i strojeve. priprema tla obavlja se jakim traktorima snage od 80-200 KS. tzv. TEHNOLOŠKO-TEHNIČKE KARAKTERISTIKE UZGOJA MASLINA 2. · · · · · · Male i velike škare za rezidbu Malu ručnu pilu Leđnu prskalicu Mreže za berbu Leđni raspršivač Veliki motokompresor s malim i velikim škarama. kvrgasto. berbu i zaštitu većih kapaciteta. te motokultivator s priključcima za obradu tla ovisno o terenu · Prijevozno sredstvo za odvoz i dovoz materijala Maslinari koji imaju više od 200 stabala moraju imati profesionalniju opremu. Deblo je krivo. strojeve za rezidbu. ovisno o osobinama tla. 2. Kamen se usitnjava s pomoću snažnih traktora od najmanje 100-250 KS i drobilice kamena radnog zahvata 1-2 m u širini i 20-30 cm u dubini.1. Ovi strojevi specijalnih namjena vrlo su skupi. gdje se može obaviti duboko oranje. jer ih mogu koristiti iz usluge ili udruživanjem kroz udruge ili zadruge. a za obradu tla traktor najmanje 40 KS s potrebnim priključcima.

4. listopada. primjenjuje se jedino kod proizvodnje podloga za navrtanje. Fiziološka svojstva maslina Maslina počinje vegetirati pri temperaturi većoj od 5 °C.5. bijeli. Diferencijacija pupova počinje početkom veljače pri temperaturi oko 7 °C. Pupovi izbijaju pri temperaturi od 10 °C. a) Čišćenje terena raspoloživog zemljišta. Listovi ostaju na maslini 2-3 godine. pa raspored oprašivača u nasadima treba podrediti smjeru vjetrova koji vladaju u određenom mikroklimatu. godine je razdoblje pune rodnosti i sa gospodarskog stanovišta je najvažnije razdoblje. Plod je koštičasta bobica jajasta oblika dug 1-3 cm. a berba se nekad produži i do siječnja. Da bi maslina imala dovoljno cvjetnih pupova. Pripada neplodnim voćnim vrstama. Od 30. debeo 1-5 cm u početku je zelene boje. lipnja do 15. Neproizvodno razdoblje do 5. reznicama i cijepljenjem (navrtanjem). 2. U intenzivnim nasadima životni vijek maslina traje oko 50 godina i može se podijeliti na nekoliko razdoblja. Podizanje nasada i uzgoj maslina 2. ovaj period traje oko 60 dana kada dolazi do cvatnje. Od 6. na prozračnim i procjeditim ostaje dugo godina na jednom mjestu pripremi pažnju. pa sorte za optimalnu oplodnju zahtijevaju prisustvo oprašivača. pa se ono u praksi jedino primjenjuje. do 7. kad dozrije crvenkaste do crne boje. utjecaja tlu. Oplodnja i razvoj plodova traje od 01. S obzirom da stablo masline tla potrebno je pokloniti posebnu . Od 7.3. Cvjetovi su dvospolni. do 30. Stoga maslinu valja saditi na tlima. godine je razdoblje početne rodnosti. izdankom. Vegetativno dijelom stabla gdje se vjerno prenose svojstva roditelja.5.1. Maslina stvara normalne cvjetove i „morfološki-sterilne“ cvjetove. dijelom panja. do 50. Cvatnja se odvija pri temperaturi 15-20 °C i traje samo nekoliko dana. tada je potrebno vršiti navodnjavanje. 2. godine. Dozrijevanje plodova počinje u listopadu. Oprašivanje se vrši vjetrom. udruženi u uspravne cvatove-rese. Izbor položaja i priprema tla za sadnju Položaj maslinika određuje se na temelju dominantnih vjetrova i vodno-zračnog režima u južnim dispozicijama. u ovom periodu zahtjeva dovoljno optimalnih hraniva i vlage u tlu.disimilacije i transpiracije. Poznato je više načina vegetativnog razmnožavanja: gukom. 2. Razmnožavanje maslina Generativno sa sjemenom. godine je razdoblje smanjene rodnosti.

Sitnica. što je preduvjet intenzivne proizvodnje. kada prestanu oborine. gnojiti sa stajskim gnojem.2. Sorta se izabire ovisno o mogućnosti nabavke (Orkula. To je potrebno činiti i u drugoj vegetacijskoj godini. Nakon toga u jamu se sa strana unosi 20 kg stajskog gnoja na kojega se pospe 15 dkg KANA 27% N. Na pripremljenom tlu iskopa se jama odgovarajuće veličine. 2. Na osnovi jačine korjenova sistema nadzemni dio sadnice se prikraćuje.3. Sadnja Sadnja se vrši najčešće u smjeru sjever-jug. Ovom metodom se razbije struktura donjih dijelova tla. drvenaste kulture. dok maslina ne razvije dovoljan korjenov sistem za samostalno odupiranje suši. na temelju pedološke analize dodajemo NPK mineralno gnojivo u omjeru 7-20-30. U sklopu je potrebno posaditi 10% oprašivača . Leccino. radi uništavanja korova i održavanja vlage u tlu. vodeći računa da korjenov vrat sadnice bude zasađen kako je prije rasla. Tijekom lipnja. do prvog uroda – peta godina. Zatim se u jamu doda nove zemlje 10-15 cm ovisno o visini rupe. Zatim se sadnica u gornjoj trećini stabalca priveže uz kolac i zatrpa dijelom zemlje koja se pritisne uz korjenov sistem. Razmak između redova i razmak između sadnica je 7 m. . Ako ne uspijemo instalirati sistem navodnjavanja morat ćemo svaki tjedan dovoziti vodu i zalijevati nasad. grmlje. Carolea. Sadnja se vrši na jesen ili u rano proljeće. Pendolino…).5. na dno jame razaspe 20 dkg mineralnog gnojiva NPK 7-14-21 za zalihu.5. KAN-om i NPK gnojivom. regulira vodo-zračni kapilaritet. lošiji korjenov sistem zahtjeva jači rez nadzemnog dijela sadnice.Potrebno je očistiti sav korov. b) Melioracijska gnojidba U cilju povećanja plodnosti tla. U narednim godinama. 2. obavlja se plitka obrada tla. iskopati korijenje i poravnati površinu tla. Obradu zemljišta potrebno je vršiti na cijeloj površini maslinika. Na 1 ha uzgaja se 200 maslina-intenzivna proizvodnja. Njega nasada Uspjeh nasada ovisi o njezi sadnica u prvim godinama života. Coratina. c) Rigolanje i duboko oranje Traktorom velike snage vrši se rigolanje na dubinu 50-80 cm. jama se sasvim zatrpa preostalom zemljom i polagano se ponovo nagazi. količinu gnojiva povećavamo.

jod. 60 kg/ha P2O5.prihranjivanje ( UREA 1 kg na 100 l otopine. U praksi provodimo slijedeće obrade tla: · · · Jesenska duboka obrada Proljetna plitka obrada Ljetna obrada (prašenje) b) Gnojidba Maslinik se redovito gnoji svake godine. kalij. cink. Obradu tla vršimo traktorom ili motokultivatorom ovisno o cilju i dubini obrade. starosti biljke i planirane rodnosti. Svi navedeni mikro i makro elementi moraju biti zastupljeni u dovoljnim količinama i međusobno uravnoteženi.2. te očuvanja vlage u tlu. pri zaštiti u svibnju i srpnju ). željezo i sumpor ). Jesenska gnojidba ( NPK 6-18-36 . kalcij. kao i mikro elemente u manjim količinama (bor. Uspješnost gnojidbe ovisi o vlažnosti tla. Proljetna gnojidba ( UREA 46% N. 2 kg po rodnom stablu ). Agrotehničke mjere a) Obrada tla Obradu tla u masliniku vršimo u svrhu poboljšanja fizikalnih. c) Navodnjavanje Maslina za održavanje života. koji pozitivno utječe na razvoj korjenovog sustava i na procese iskorištenja gnojiva.).5. Ona omogućuje veći pristup zraka u tlu. magnezij. molibden. silicij i natrij ). u jesen ) Zelena gnojidba Redovita godišnja gnojidba(150 kg/ha N. klor. 100 kg/ha K2O u jes. aluminij. pa je najbolje gnojiti pri optimalnoj vlažnosti. ovisno o plodnosti tla. 2 kg po stablu ). mangan. oplodnju i plodonošenje zahtjeva optimalne količine vlage u tlu i u zraku. fosfor. bakar.4. i pro. . kemijskih i mikrobioloških svojstava tla. Imamo slijedeće vrste gnojidbe: · · · · · · Gnojidba stajskim gnojem (10 t / ha. Maslina donosi cvjetne pupove na jednogodišnjim grančicama. Dopunska gnojidba. Za izgradnju tkiva i životne funkcije maslina zahtjeva u tlu optimalne količine osnovnih elemenata (dušik.

jer tada sadrže najveću količinu ulja. Zaštitu svakako provoditi u suradnji sa stručnim službama za zaštitu bilja. prstenovane i oštećene grane i izboje iz panja. što podrazumijeva integriranu zaštitu ili ekološku zaštitu ovisno o opredjeljenju za način proizvodnje. odstranjujemo vodopije i suvišne grane ili cijela stabla. Imamo više vrsta rezidbe od kojih izdvajamo: uzgojnu rezidbu. a ujedno su najkvalitetniji. rezidbu na rod i rezidbu radi pomlađivanja i regeneracije. Po završetku rezidbe nastalu ranu potrebno je premazati voćarskim voskom. jačini i vrsti štetnika. Ambalaža za čuvanje ulja treba biti od plastike ili stakla tamne boje i mora biti besprijekorno čista. suvišne grane. Po potrebi berba se obavlja u više navrata ovisno o dozrijevanju plodova. tj. Skladište za čuvanje ulja do prodaje mora imati ujednačenu temperaturu i biti zasjenjeno. crni medič. Umjeren vegetativni porast donosi dobar urod i među ostalim faktorima regulira se rezidbom. .pa ako ih u prethodnoj godini biljka nije odgojila. crna uš. Berbu ćemo obaviti upotrebom stroja tresača koji trese grane ili cijelo stablo pri čemu plodovi padaju na prostirku postavljenu ispod krošnje. e) Zaštita maslina Maslinu napadaju mnogi štetnici i biljne bolesti od kojih su gospodarski najznačajniji: maslinina muha. Nakon berbe plodove ćemo čim prije preraditi u ulje. usklađuje lisnu površinu sa ostalim uvjetima koji doprinosi efikasnijoj fotosintezi te uspostavlja odnos između kapaciteta korjenovog sistema i nadzemnog dijela biljke. rak masline. maslinin moljac. Program zaštite maslinika provoditi prema stručnim pokazateljima ovisno o vremenu. ne može se očekivati urod. Ove radnje se obavljaju nakon berbe. formiranje krošnje. f) Berba i prerada maslina Berba se obavlja kada plodovi postignu punu pigmentaciju. električnim ili motornim pilama. Rezidba se vrši voćarskim škarama. S obzirom na mogućnosti predlažemo slijedeće vrste navodnjavanja: • • kap po kap mikroorošivači d) Rezidba Rezidbom se uspostavlja ravnoteža između porasta i rodnosti biljke. S obzirom na vrijeme izvođenja rezidbu smo podijelili: • • • Tijekom listopada i studenog odstranjujemo suhe grane. ručnim. Tijekom ožujka nakon diferencijacije pupova obavljamo rezidbu radi uroda. U siječnju i početkom veljače obavljamo rezidbu u cilju obnove krošnje i regeneracije stabla. Zreli plodovi masline sadrže 40-45 % vode i 18-25 % ulja ovisno o osobinama sorte. Osnovni cilj rezidbe je što više produžiti fazu jake reproduktivne i umjerene vegetativne aktivnosti. da maslina dobro i što duže rađa. Posude u kojima se nalazi ulje potrebno je dobro zatvoriti bez prisustva zraka. potkornjaci. siva pjegavost (paunovo oko) i čađavica.

Radovi u masliniku II god. do rodnosti 102.1.500.200 l 70.00 .00 kn 84. 9.000. Radovi u masliniku IV god.500.00 8.00 16.3.000.27.00 kn Poticaj za preradu 200 stabala 35.2.000.000. Račun dobiti i gubitaka (Puna rodnost) PRIHODI KOLIČINA PROIZVODA CIJENA IZNOS Djevičansko ulje 1.00 75. Kamata 4 god. Radovi u masliniku III god.00 8.00 Amortizacija 4god.00 Zakup zemljišta za 4 god.000.000. Troškovi podizanja i održavanja nasada prve 4 godine TROŠKOVI RADOVA IZNOS kn/ha Priprema tla Sadnja Radovi u masliniku I god.000.400.00 3.00 4. Ostali troškovi 4 god. FINANCIJSKA PODIZANJE MASLINIKA OPRAVDANOST ULAGANJA U (intenzivna proizvodnja) 3.00 4.00 kn .000.600.000.00 21.000.00 16. Ukupno radovi 79.00 kn 7. Sveukupno troškovi Izvanredni prihod (poticaj) Razlika za 4 god.00 9.000.000.00 6.

te ekološke zaštite. dovoljno drenirana i opskrbljena humusom i mineralnim hranivima. Uz primjenu integrirane.300.000 kg 0.00 kn Sredstva za zaštitu bilja 400.00 kn DOBIT 55. vijek trajanja nasada 50 Kamata na sredstva zaduženja (3% godišnje) 2.00 kn Usluga prerade ploda 7. komercijalizirati se i zaposliti nove djelatnike.90 kn/kg 6. stoga preporučujemo poduzetnicima povećanje proizvodnje na 2 ha i više.00 kn SVEUKUPNO BRUTO RASHODI 35. čime će akumulirati dodatna financijska sredstva. SADNJA MASLINA: TLO: Za uzgoj masline najprikladnija su duboka pjeskovito-ilovasta tla.) linearna (stopa 2% 1.00 kn Stajski gnoj 1. nema opasnosti od zagađenja okoliša.00 kn Amortizacija god. 4.00 kn Napomena: Kod poluintenzivnog nasada imamo manji broj stabala po hektaru.550.400. . Do 200 stabala je hobi proizvodnja. te osigurava egzistenciju i slijedećim generacijama.500.450.00 kn Različiti radovi (obrada.00 kn RASHODI Mineralno gnojivo 1.500. Mala su ulaganja u osnovna sredstva mehanizacije. slabo alkalne ili slabo kisele reakcije.00 kn Plastične vreće 250.500.600.00 kn UKUPNI RASHODI 31. neutralne.000. ovisno o izboru proizvodnje. berba) 20. Maslinik je trajni nasad koji traje 50 godina. rezidba. ali isto daje dobre financijske rezultate.00 kn Ostali troškovi - - 1.UKUPNI PRIHODI - - 91. kao i manji prinos. ZAKLJUČNA OCJENA Iz navedenog možemo zaključiti: • • • • • Ulaganje se vraća za dvije godine pune rodnosti maslina.000.450.00 kn godišnje.

a također i tijekom cijele godine. u dobro pripremljeno tlo (do dubine 0. u vrijeme intenzivnog rasta plodova.1 kg mineralnog gnojiva NPK . GNOJIDBA: Voćke je potrebno gnojiti stajskim i mineralnim gnojivima. REZIDBA: Rezidbom je potrebno regulirati generativni i vegetativni rast. koji se izmiješa sa cca.7m). ali i osigurati krošnji što više svijetla i prozračnosti.najbolje prema analizi tla. Sva dodana gnojiva se prekriju sa zemljom te se voćka zalije s 20 -30 litara vode. . korijen se u pravilu ne dira. najbolje u kasnu jesen. Preporučuje se proljetna sadnja. Kontejnirane sadnice maslina mogu se saditi tijekom cijele godine te su pogodne za nadopunjavanje postojećih maslinika. Ispod. Potrebno je paziti da gnojiva nisu u izravnom kontaktu s korijenom. Sadnica masline se sadi u svježe iskopanu jamu.5 . a kritično razdoblje za vodom je kolovoz i rujan. Uz svaku sadnicu preporuča se staviti potporni kolac i uz njega povezati sadnicu. u jesen ili u rano proljeće. Ova voćna vrsta je kserofit (prilagođena sušnim uvjetima) pa dobro podnosi sušu. ograničavati bujnije grane u korist onih manje bujnih. oko i iznad korijena se stavlja sloj rahle zemlje.KLIMA: Maslini odgovara maritimna klima. 20 kg stajskog gnoja i 0. SAVJETI ZA SADNJU: Kod kontejniranih sadnica masline. Sadnica mora biti posađena na istu dubinu kao što je bila u kontejneru. te položaji gdje nema velikih kolebanja temperature tijekom dana i noći. odnosno obnavljati rodno drvo s rodnim pupovima. VRIJEME SADNJE: Maslinu je najbolje posaditi u vrijeme mirovanja vegetacije. NAČIN UZGOJA: Razmak između voćaka masline može biti 6 -8 m. eventualno nekoliko centimetara dublje.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful