Teorija Mreža - 1

Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
1. Objasnite na nekoliko primjera što znači tvrdnja da model neke naprave
posjeduje neka svojstva koja sama naprava ne posjeduje?
U modelu otpornika postoji trenutna promjena napona i struje što u stvarnom slučaju ne
postoji. Isto je i za modele kondenzatora i zavojnice.
Otpornik posjeduje sva tri parametra : otpor, induktivitet i kapacitet, dok njegov model
sadrži samo otpor. Jednako vrijedi i za zavojnicu i kondenzator.
2. U kojim bi slučajevima vrijedio KZS za efektivne vrijednosti struja grane neke
mreže?
Vrijedio za mreže gdje je I
EF
= I
SR
tj. u istosmjernim i kvazi-istosmjernim mrežama (gdje se
pojavljuju samo induktiviteti ili kapaciteti)
Kirchoffovi zakoni vrijede za srednje vrijednosti, a ne za efektivne korjen nije linearna
operacija
3. Obrazložite vrijedi li KZN za Fourierove koeficijente napona grana neke mreže?
,... 2 , 1 , 0 ; sin ) (
1
,... 2 , 1 , 0 ; cos ) (
1
) sin cos (
2
1
0
= =
= =
+ + =
}
}
¿
÷
÷
·
=
k kxdx x f b
k kxdx x f a
kx b kx a
a
u
k
k
k
k k n
t
t
t
t
t
t
KZN vrijedi za Fourierove koeficijente
napona grana jer za dobivanje
koeficijenata koristimo integriranje, a
integriranje je linearna transformacija. KZ
vrijede za linearne transformacije.
4. Petlju prožetu izmjeničnim magnetskim poljem indukcijom b(t) tvore četiri
otpornika od 1O. Efektivna vrijednost struje petlje je 1A. Odredite efektivnu
vrijednost napona između A i B.
Napon ne možemo odrediti jer je petlja prožeta
magnetskim poljem pa ne vrijede KZ, odnosno prema
drugom i četvrtom postulatu TM nema magnetske veze
između naprava tj. nema magnetske veze koja prožima tu
petlju
5. Pod kojim uvjetima vrijede Kirchoffovi zakoni?
- Dimenzije električnih naprava i od njih stvorena mreža zanemarive su u odnosu na valnu
duljinu koja odgovara najvišoj frekvenciji potrebnoj za rad mreže.
- Spojni vodiči među napravama beskonačne su vodljivosti i oko njih nema EM polja.
- Rezultantni naboja svake naprave u mreži jednak je nuli.
- Nema magnetske veze između naprava u mreži.
Teorija Mreža - 2
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
- algebarski zbroj struja neke naprave u bilo kojem trenutku jednak je nuli = KZS
- oko vodiča nema elektromagnetskog polja = KZN
6. U mreži prema slici a) izmjerena je struja kroz otpor R
5
=1O u iznosu 2A. Koliki je
napon na R
1
=2O iste mreže otpora, ali uz premješteni naponski izvor E=10V kako
je prikazano slikom b)?
a)
b)
- nadomjesna shema za Tellegenov teorem:
¿
=
=
b
k
k k
t i t u
1
2 1
0 ) ( ) (
a)
Prvi pokus:
V u
V E u
i i
R
0
10
2
2
2 5
=
= =
=
4 2 2
2
2 10 0 0 10
1 1 1
1
1 2 1
2 2 1 1 2 2 1 1
= · = =
=
· + = +
+ = +
R i u
A i
i i i
i u i u i u i u
R R
b)
Drugi pokus:
0
10
1
2
=
= =
u
V E u
Teorija Mreža - 3
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
7. Promjenom napona E
1
za AE
1
struja i
1
promjeni se za Ai
1
, a struja i
2
za Ai
2
.
odredite promjenu struje izvora E
1
ako se napon E
2
promjeni za AE
2
.
) ( ) (
) ( ) ( ) ( ) (
2 2 1 1
2 2 1 1 2 2 1 1
i E i E
i E i E i E i E
A ÷ A = A ÷ · A
A ÷ A + A ÷ · A = A ÷ A + A ÷ · A

2
1
2
1
i
E
E
i A
A
A
= A
8. U mreži sa b grana napon i struja svake grane rastavljeni su u istosmjernu i
izmjeničnu komponentu, što znači da za k-tu granu vrijedi da je:
) (
~
) 0 ( ) ( t u U t u
k k k
+ = , ) (
~
) 0 ( ) ( t i I t i
k k k
+ = . Čemu je jednak umnožak
¿
=
b
k
k k
I U
1
) 0 ( ) 0 ( , a
čemu umnošci
¿
=
b
k
k k
i u
1
~
~
i
¿
=
b
k
k k
i U
1
~
) 0 ( ?

¿
=
=
b
k
k k
I U
1
0 ) 0 ( ) 0 ( ●
¿
=
=
b
k
k k
i u
1
0
~
~

¿
=
=
b
k
k k
i U
1
0
~
) 0 ( (Tellegen)
a), b) – zakon očuvanja energije (što izvor privede, trošilo mora potrošiti), c) prvi pokus
istosmjerni poticaj, drugi pokus izmjenični poticaj po Tellegenu =0.
- p P t p
~
) 0 ( ) ( + = - zakon očuvanja snage na frekvenciji
¿ ¿
= =
= =
b
k
b
k
p P
1 1
0
~
; 0 ) 0 ( , (Tellegen)
9. Vrijedi li za dvije mreže prikazane na slikama a) i b) da je:
¿
=
=
b
k
k k
i u
1
0
~
gdje je sa
k
u
označen napon k-te grane prema slici a), a s
k
i
~
struja k-te grane prema slici b).
Obrazložite.
Teorija Mreža - 4
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
10.
Izraz
¿
=
=
b
k
k k
i u
1
0
~
predstavlja Tellegenov teorem i u ovom slučaju vrijedi jer se nije
izmijenio graf mreže (broj grana i čvorova je ostao isti). Različite mreže samo moraju
imati isti graf jer za KZS i KZN ne igraju ulogu komponente nego samo kako su
međusobno spojene.
Teorija Mreža - 5
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
Na mreži linearnih vremenski nepromjenjivih otpora M provedena su dva pokusa.
U prvom pokusu narinut je napon E=3V i uz opteretni otpor 1O izmjerena je struja
naponskog izvora i
E
=1A i napon na opteretnom otporu u
R
=2V. U drugom pokusu
narinut je napon E =6V i uz opteretni otpor R =2O izmjerena je struja naponskog
izvora
E
i =1,5A. Odredite napon na opteretnom otporu
R
u u drugom pokusu.
V u
u u
u
u
R
u
u i E
R
u
u i E
i u i E i u i E
R
R R
R
R
R
R E
R
R E
R R E R R E
5 , 1
5 , 4 6 2
1
2
1 6
2
2 5 , 1 3
) ( ) (
=
÷ = + ÷
|
.
|

\
|
÷ + · =
|
.
|

\
|
÷ · + ·
|
.
|

\
|
÷ + = |
.
|

\
|
÷ +
÷ + = ÷ +
11. Zašto je linearni memnistor identičan linearnom otporu?
●Relacijalinearnogotpora: R i u · =
●Relacijalinearnogmemnistora:
Mi u
dt
dq
M
dt
d
dt
d
q M
=
=
· =
¢
¢ /
- linearni memnistor ne posjeduje svojstvo pamćenja i ima jednaku relaciju kao i
linearni otpor
12. Nacrtati karakteristiku otpora zadanog sa ) cos(
ˆ
) ( ¢ e + = t I t i .
- minimum funkcije je u I
ˆ
÷ , a
maksimum u I
ˆ
, zbog cos
- ovo je karakteristika nelinearnog
otpora, predstavlja strujni izvor =
poopćeni prekid
|
|
.
|

\
|
÷
÷
÷
s + s ÷
I
I
t i
t
ˆ
min
ˆ
max
) (
1 ) cos( 1 ¢ e
e
¢ t
t ¢ e
¢ e
÷
=
= + ·
÷ = + ·
t
t
t 1 ) cos(
e
¢
¢ e
¢ e
÷ =
= + ·
= + ·
t
t
t
0
1 ) cos(
dt
d
M R
dt
dq
i
dt
d
u
I
U
R
¢
¢
= =
= = = ....,.... ...,..
Teorija Mreža - 6
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
13. Zadana je karakteristika otpora prema slici. Je li otpor aktivan / pasivan,
linearan / nelinearan i kako je upravljan?
- aktivan jer na dijelu kart. vrijedi 0 <
R R
i u (prolazi kroz 2 i 4
kvadrant)
- nelinearan jer ne prolazi kroz ishodišta (nema aditivnosti ni
homog.)
- strujno i naponski upravljan (monoton)
Otpor je nelinearan jer nije zadovoljio načelo homogenosti,
aktivan, jer mu karakteristika prolazi kroz II i IV kvadrant u-i
ravnine, vremenski nepromjenjiv jer se u karakteristici
eksplicitno ne pojavljuje vrijeme t.
b u
a
b
i
a T
b T
+ · ÷ = ÷
)
`
¹
) 0 , (
) , 0 (
2
1
jednadžba pravca
KVAZI – AKTIVAN jer vrijedi uvjet
0 ) (
0 ) (
0 ) ( ) (
0
> ÷
< ÷
< ÷ · ÷
< A · A
B A
B A
B A B A
i i
u u
i i u u
i u
14. Odredite koji je od ovih otpora pasivan, a koji aktivan: a) t u i e 2 cos = ,
b) ) sin(
ˆ
¢ e + = t I i , c)
3
2 3 u u i + + = , d) i sh u 3 = , e)
2
3 2 i i u + = .
- otpor je pasivan ako prolazi kroz 1 i 3 kvadrant
- otpor je aktivan ako prolazi kroz 2 i 4 kvadrant
a) t u i e 2 cos = - aktivan
b) ) sin(
ˆ
¢ e + = t I i - aktivan
c)
3
2 3 u u i + + = - aktivan
-2 -1 1 2
-15
-10
-5
5
10
15
20
d) i sh u 3 = - pasivan
- striktno pasivan
e)
2
3 2 i i u + = - aktivan
Teorija Mreža - 7
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
-6 -4 -2 2 4 6
-3
-2
-1
1
2
3
15. Navedite nekoliko primjera naprava s pomoću kojih se može realizirati
poopćeni kratki spoj.
Svaki naponski izvor možemo interpretirati kao poopćeni kratki spoj (akumulator,
istosmjerni generator, izmjenični generator).
16. Je li bipolarni tranzistor kvazi-aktivni otpor? Obrazložiti.
0 ) ( ) (
?
0 0
< ÷ · ÷
= A · A
<
>
> <
¸¸ ¸_ ¸ ¸¸ ¸_ ¸
B a B A
B A
B A
i i u u
i u
i i
u u
- otpor je kvazi-aktivan ako vrijedi:
0 )] ( ) ( [ )] ( ) ( [ < ÷ · ÷ t i t i t u t u
B A B A
a) ako možemo mijenjati struju baze, tj.
) (t i i
B B
= , tada je tranzistor kvazi-aktivan
otpor (možemo naći dvije točke A i B koje
zadovoljavaju gornji uvjet – točku A na
karakteristici za ) (
1
t i
B
, a točku B na
karakteristici ) (
2
t i
B
).
b) ako je
B
i konstantno tada tranzistor nije
kvazi-aktivni otpor.
17. Odredite jalovu i prividnu snagu izvora t U u e sin
ˆ
= .
T
f
T
f
t
R
U
t I i
t U u
t
t e
e e
e
2
2 ,
1
sin
ˆ
sin
ˆ
sin
ˆ
¬ = =
= =
=
¸
( )
4
ˆ ˆ
4
ˆ
0 0
2
2 2
sin
2 4
1
2 2
1
ˆ
1
) 2 sin(
4
1
2
1
ˆ
1
) ( sin ) ( sin
ˆ
1
) ( sin
ˆ
1
) ( ) (
1
2
0
2
2 /
0
2
2 /
0
0
2 /
2 2
2
2
0
2
0
I U
R
U T
T
T T
R
U
T
t t
R
U
T
dt t dt t
R
U
T
dt t
R
U
T
dt t i t u
T
P
T
T T
T
T T
·
= =
(
(
(
(
(
¸
(

¸

÷ ÷ |
.
|

\
|
·
÷
=
(
¸
(

¸

÷ =
(
(
¸
(

¸

+ = = =
} } } }
¸ ¸ ¸ ¸ ¸ ¸ ¸ ¸ ¸ _ ¸
¸ ¸ ¸ ¸ ¸ _ ¸
t
t
e
e
e e e
e
Teorija Mreža - 8
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
2
ˆ
2
1
ˆ
) 0 0 (
2
2
2 sin
4
1
2 2
1 1
ˆ
) 2 sin(
4
1
2
1 1
ˆ
* *
2
ˆ
) 0 0 (
2
2 sin
2 4
1
2
1 1
ˆ
) 2 sin(
4
1
2
1 1
ˆ
*
8
ˆ
** * ) ( sin
ˆ
1
) ( sin
ˆ
1 1 1
0
2 /
0
0
0
2
2 /
0
2
2
2
0
2 2
2 /
0
2
0
2
I
R
U T
T
T T
T R
U
t t
T R
U
U
T
T
T
T
T
U t t
T
U
R
U
dt t
R
U
T
dt t U
T
dt i
T
dt u
T
UI S
T
T
T T T T
= =
(
(
(
¸
(

¸

÷ ÷ |
.
|

\
|
2
÷ =
(
¸
(

¸

÷ =
=
(
(
(
¸
(

¸

÷ ÷
|
.
|

\
|
÷ =
(
¸
(

¸

÷ =
= · = = = =
} } } }
¸ ¸ ¸ ¸ ¸ ¸ ¸ _ ¸
¸ ¸ ¸ ¸ ¸ ¸ ¸ _ ¸
t
t
e
e
t
t
e
e
e e
4
ˆ ˆ
4
ˆ
16
ˆ ˆ
2
16
ˆ
8
ˆ
2
2
4 4
2
4
2
4
2 2
I U
R
U
R
U U
R
U
R
U
P S Q
·
= =
÷
= ÷ = ÷ =
18. Na otpor t R R t R
1 1 0
sin ) ( e + = narinuta je struja valnog oblika izraza t I i e sin
ˆ
= .
Odredite valni oblik napona na otporu kao i sve članove pripadnog Fourierova
reda.
( ) ( ) | | t t R I t R I t u
t t R I t R I t i t R t u
) ( cos ) ( cos
2
1
ˆ
) sin(
ˆ
) (
) sin( ) sin(
ˆ
) sin(
ˆ
) ( ) ( ) (
1 1 1 0
1 1 0
e e e e e
e e e
+ ÷ ÷ + =
+ = =
a) ako zbog lakšeg računanja
pretpostavimo ... 3 , 2 , 1 ,
1
= = n ne e tada je da
je:
I R a I R b
k k
ˆ
2
1
,
ˆ
1 0
= =
b) ako nije zadovoljen uvjet e e n =
1
tada se
koeficijenti računaju po formuli:
,... 2 , 1 , 0 ; sin ) (
1
,... 2 , 1 , 0 ; cos ) (
1
) sin cos (
2
1
0
= =
= =
+ + =
}
}
¿
÷
÷
·
=
k kxdx x f b
k kxdx x f a
kx b kx a
a
u
k
k
k
k k n
t
t
t
t
t
t
19. Obrazložite koji uvjeti moraju biti zadovoljeni da bi se realizirao linearni
aktivni otpor?
Linearnost zahtjeva da karakteristika prolazi
kroz ishodište, a aktivnost da karakteristika ne
prolazi kroz ishodište. Kontradikciju možemo
izbjeći samo tako da aktivnost definiramo u
odnosu na pogodno odabranu fiksnu točku
karakteristike ) , (
0 0
I U tako da u okolišu točke
vrijedi 0 ) )( (
0 0
< ÷ ÷ I i U u .
-mora prolaziti kroz 2 i 4 kvadrant
Teorija Mreža - 9
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
-dodatni izvor na račun kojeg se fiksira radna
točka da vrijedi 0 ) ( ) (
0 0
< ÷ · ÷ I i U u
- realizacija linearnoa aktivnog otpora
pomoću OP
20. U mreži sheme spoja prema slici traži se struja kroz otpor R
6
. Nacrtati
maksimalno pojednostavljenu shemu spoja zadane mreže na temelju koje se
može odrediti tražena struja.
Po Millmanovom tm:
5 4 6 4 6 5
4 4 5 2
6
6
6
5 4 6 4 6 5
6 4 4 5 2
6 5 4
5 4 6 4 6 5
5 4
4 4 5 2
6 5 4
5
4
4
2
6
) (
1 1 1
0
R R R R R R
R E R E
R
U
I
R R R R R R
R R E R E
R R R
R R R R R R
R R
R E R E
R R R
R
E
R
E
U
+ +
+
= =
+ +
+
=
+ +
+
=
+ +
+ +
=
21. Kapacitet je naponom upravljan ako se naboj kapaciteta q(t) može izraziti
jednoznačnom funkcijom napona na kapacitetu, tj. q(t)=f[u
c
(t)]. Dokažite da je
uskladištena energija naponom upravljanog kapaciteta dana izrazom:
}
÷ =
) (
0
) ( ) ( ) ( ) ( ) (
t u
c c C
c
x du x q t q t u t c .
Teorija Mreža - 10
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
}
} }
} }
}
÷ · =
÷ · =
÷ · =
=
=
· ÷
· ÷
) (
0
) (
0
) (
0
) (
0
) ( ) ( ) ( ) ( ) (
) ( ) ( ) ( ) ( ) (
)) ( , 0 ( :
)) ( ( )) ( ( ) (
) (
)) ( ( ) (
t U
C C C
t U
C
t q
C C
t
C C
t
C C C
t q
C
C
C
C
t dU t q t q t U t
t dU t q t q t U t
t q q
dU t U f t U f U t
dq U t
t U f t q
c
c
c
c
Teorija Mreža - 11
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
22. Odredite uskladištenu energiju kapaciteta F µ 5 , 0 ÷ nabijenog na napon 10V.
Obrazložite!
Energija je beskonačna, tj. onolika koliku je uskladišti izvor. Po konvenciji uskladištena je
beskonačna energija, realno onoliko koliko uskladišti izvor.
Ovdje se radi o negativnom kapacitetu koji u teoriji mreža postoji i moguće ga je realizirati
sa operecijskim pojačalom uz dodatni izvor energije. Prema teoriji mreža izvor je neiscrpan
pa je prema tome uskladištena energija beskonačna, tj.onolika koliku uskladišti izvor.
23. Kako bi se obzirom na svojstvo upravljivosti nazvali kapacitet karakteristike
na slici? Je li ovaj kapacitet aktivan ili pasivan?
- Naponom je upravljan (jer tada uvijek imamo točno
definiran iznos naboja)
-lokalno aktivan ili kvaziaktivan
vrijedi da je u2>u1 tj. napon raste a pri tome je q2<q1 tj.
naboj opada odnosno kapacitet se prazni  ponaša se
kao izvor. 0
2
1
< =
}
q
q
c C
dq u W
24. Pod kojim je uvjetima moguć skok napona na kapacitetu?
Moguć je ako je kapacitet nelinearan ili vremenski promjenjiv.
a) vremenski promjenjiv
0
) 0 ( ) 0 (
) 0 ( ) 0 (
) 0 ( ) 0 (
) ( ) ( ) (
= A + A
÷ ÷ + = A
÷ ÷ + = A
+ =
÷ ÷ + = A
=
C u u C
t C t C C
t u t u u
dC u Cdu dq
t q t q q
t u t C t q
c c
c c c
c c
c
- u dva međusobno bliska trenutka za isti naboj
imamo različiti napon = SKOK NAPONA
b) naponom upravljan u području
višenačnosti – više u
c
za isti q = SKOK
NAPONA
Teorija Mreža - 12
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
25. Vrijedi li i za nelinearni kapacitet nejednoznačne karakteristike q-u
c
da je
I
c
(0)=0?
} } }
+ + +
= = =
T t
t
T t
t
T t
t
c C
dq
T
dt
dt
dq
T
dt t i
T
I
1 1
) (
1
) 0 (
Vrijede karakteristike ako je pobuda periodična, tj. ako je
) ( ) ( T t q t q + =
.
VRIJEDI :
} } }
· ÷ · ÷
= = =
t t t q
C c
dq
T
dx
dx
dq
T
dt t i
T
I
) (
0
1 1
) (
1
) 0 (
Za periodički režim rada je q(t) = q (t + T)
}
+
=
) (
) (
1
) 0 (
T t q
t q
C
dq
T
I pošto je q(t) = q (t + T) biti će integral
}
+
=
) (
) (
0
T t q
t q
dq
PA VRIJEDI 0 ) 0 ( ÷
C
I
Teorija Mreža - 13
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
26. Nacrtajte shemu spoja mreže dualnu zadanoj mreži. S1 i S2 su periodički
upravljane sklope koje sklapaju protutaktno.
Dualnost:
KZN =
ˆ
KZS
L =ˆ C
i
L
=ˆ u
c
u
L
=
ˆ
i
c
q =
ˆ
¢
u =ˆ i
0 0
0 0
= =
= =
u u
i i
- jednadžbe mreže:
3 petlje 3 KZN
4 čvora 3 KZS
KZN: 1.
dt
di
L
dt
di
L u
L L 2
2
1
1
+ =
2.
1
1
1
0
S R
L
u u
dt
di
L ÷ + =
3.
2
2
2
0
S R
L
u u
dt
di
L ÷ ÷ =
KZS: 1.
1 1 S L
i i i + =
2.
2 1 L L R
i i i ÷ =
3.
1 2 S R S
i i i + =
Dualnost: 3 KZS, 3KZN
1. KZS
dt
du
C
dt
du
C i
C C 2
2
1
1
+ =
2. KZS
1
1
1
0
S R
C
i i
dt
du
C ÷ + =
3. KZS
2
2
2
0
S R
C
i i
dt
du
C ÷ ÷ =
1. KZN
1 1 S C
u u u + =
2. KZN
2 1 C C R
u u u ÷ =
3. KZN
1 2 S R S
u u u + =
dt
di
L u
dt
du
C i
L
C
C
=
=
}
}
· ÷
· ÷
=
=
t
L L
t
C C
dt t u
L
i
dt t i
C
u
) (
1
) (
1
27. Je li dvoznačnom karakteristikom (krivuljom) prema slici korektno prikazana
karakteristika zavojnice s feromagnetskom jezgorm?
za bilo koju vrijednost
mora biti moguće
Krivuljom na slici nije korektno prikazana karakteristika zavojnice,
jer po definiciji : karakteristika jednoprilaza je da se za bilo koji
poticaj , u bilo kojem trenutku t, struja i tok mogu prikazati krivuljom
u ravnini ¢ ÷ i .
Zbog toga ovo nije korektno prikazana karakteristika,jer ovisi kakav
je poticaj ; u ovom slučaju imamo dva poticaja, tj.ovisnost odziva da
li poticaj raste ili se smanjuje.
Teorija Mreža - 14
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
odrediti tok ¢ i
obrnuto
Karakteristika bi bila korektno prikazana da je poticaj izmjeničan
periodi čan, npr.za sinusni poticaj je korektno prikazana.
28. Je li u mrežama sheme spoja prema slikama a) i b) moguća istosmjerna
komponenta napona na kapacitetu C
1
u periodičkom režimu rada?
- nacrtamo mrežu za srednje vrijednosti ÷ istosmjerne komponente:
0 ) 0 (
1
÷
C
U
- nije moguća istosmjerna komponenta
- napon na C
1
je izmjeničan
0 ) 0 (
0 ) 0 ( ) 0 (
1
2 1
=
= +
C
C C
U
U U
- moguća je istosmjerna komponenta ovisno
o početnim uvjetima
29. Mreža sastavljena od jednoprilaza M i serijskog spoja induktiviteta L i
kapaciteta C nalazi se u periodičkom režimu rada. Valni oblik napona na
induktivitetu je zadan. Odredite i nacrtajte valni oblik struje kroz induktivitet.
0 ) 0 ( ÷
C
I - da nema C ništa
se ne mijenja jer ne znamo
što je u mreži, da imamo R
tada bi se mijenjalo
eksponencijalno.
- periodi čki režim rada srednja vrijednost napona mora biti =0 tj. 0 ) 0 ( =
C
U
}
= = dt u
L
i
dt
di
L u
L L L
1
; 0 ) 0 ( =
L
I jer je 0 ) 0 ( =
Csr
I 
L
i će biti izmjenična
¦
¦
¦
¹
¦
¦
¦
´
¦
s s ÷
÷ s s
s s
=
2 2
0 )
2
)
0 0 )
1
2
1 1
1
T
t t
T
c
t
T
t t E b
t t a
u
L
a) 0 0 0 < = = ¬ = i const i
dt
di
L
L
L
b) ) ( ) (
1 1
) (
) (
1 1
t i t t
L
E
i dt
L
E
di
dt
di
L E
L L
T
t
t i
t i
L
L
L
L
+ ÷ = ¬ = ¬ =
} }
| > ~
L
L
i
L
E
dt
di
, 0
c) 0 0 > = ÷ = const i
dt
di
L
L
Teorija Mreža - 15
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
1 1 1 1
1 1
1 1
2
) ) (
) 2 / (
) (
I t t
T
L
E
I b t i
I t T i
I t i
t
L
L
L
÷
|
.
|

\
|
÷ ÷ = ¬ ÷
)
`
¹
= ÷
÷ =
A
¸¸ ¸_ ¸

L
t E
I
2
1
A
=
Teorija Mreža - 16
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
30. Sklopke S1 i S2 periodički i protutaktno sklapaju i to tako da je svaka od
sklopki polovinu periode T uklopljena, a polovinu isklopljena. Odredite srednje
vrijednosti napona na C1 i C2 ako je poznato L1, E, C1=2C2. Obrazloži.
0
0 ) 0 (
) 0 ( ) 0 (
2 1
1
2 1
÷ ÷
÷
+ =
C C
L
C C
I I
U jer
U U E
kada je sklopka S
1
uklopljena ona kratko
spoji C
1
,abudući da je S
2
isklopljena, na C
2
(i na S
1
) je napon E
- shema za srednje vrijednosti Kada je sklopka uklopljena na C je napon
jednak E, kada je isklopljena onda je napon
0. Kako je pola vremena uključena, a pola
isključena tada je srednja vrijednost napona
napon na
2
1
E
C = i
2
2
E
C = .
Ekvivalentno je za obratan uklop sklopki.
Budući da je pola vremena S
1
uključena, a
pola S
2
, vrijedi da je
2
) 0 ( ) 0 (
2 1
E
U U
C C
= =
podatak za C
1
=2C
2
je naebitan za ovaj
zadatak
31. Zašto za vremenski promjenjivi induktivitet ne vrijedi P
L
=0? Navesti primjer.
Vremenski promjenjivi induktivitet predstavlja model električke naprave za koje ne važi
uvjet nedisipativnosti
|
.
|

\
|
= = +
}
+
0 ) ( ) ( ) , (
T t
t
L L L
dx x i x u T t t W . Fizikalni mehanizam pomoću
kojeg se ostvaruje vremenska promjenjivost valja shvatiti kao izvor djelatne snage (uvor).
Uloženi mehanički rad pretvara se u električnu energiju (npr. generatori).
Kako je razlika između brzine kojom vanjski svijet ulaže energiju u L(t) i brzine kojom L (t)
uskladištava tu energiju, uvjek različita od nule, a također i sama brzina uskladištenja je
različita od nule iz tog proizlazi da je P
L
također različit od nule.
Dakle vremenski promjenjivi induktivitet je model naprave za koju ne vrijedi uvjet
nedisipativnosti :
) (
2
1
) (
2
t i
dt
dL
dt
d
t P
L
L
L
= =
c
Primjer ovakvih sustava su oni sustavi kod kojih postoji pretvorba mehaničkog rada u
električnu energiju, npr.generatori.
Teorija Mreža - 17
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
32. Što određuje broj prilaza neke naprave sa 3 ili više priključaka?
Broj prilaza neke naprave ovisi o primjeni naprave odnosno o vrsti spoja naprave.
Npr. ako bipolarni tranzistor radi u spoju pojačala tada je on dvoprilaz, dok ako radi kao
sklopka tada je jednoprilaz. (o primjeni naprave).
Broj prikaza nije jednoznačan i ovisi o vrsti spoja naprave (broj priključnica ne određuje
nužno broj prilaza)
33. Je li zadani dvoprilaz aktivan ili pasivan?
- opteretimo sa R
2
da vidimo je li dvoprilaz
aktivan ili pasivan
? : nas zanima 0
2 2 1 1
1 2
2 2 2
1 1 1
= +
¦
)
¦
`
¹
=
= +
= ÷
i u i u
Au u
R i u
Ri Au u
u
1
– nezavisna varijabla
2
2
1 2 1
1 2 2
2
1 1
1 1 1
) (
) 1 ( ) 1 (
R
u
A
R
u
A u A i u
R
u A
R
u A
u i u
÷ = ÷ · · = ·
· ÷
=
÷
= ·
2
1
2
2
2
2 2 2
1
1
1 1
) 1 (
) 1 (
R
Au
R
u
i
R i u
R
u A
i
Ri A u
÷ = ÷ =
÷ =
÷
=
= ÷
0 ) 1 (
2
2
1 2
2
1
2 2 1 1
<
>
÷ ÷ = +
R
u
A
R
u
A i u i u
R A R A
R
A
R
A
u
R
u
A
R
u
A
2
2
2
2
2
1
2
2
1
2
2
1
) 1 (
1
: 0 ) 1 (
> ÷
>
÷
> ÷ ÷
a)
2
2
1
R
R
A A > ÷ - dvoprilaz je pasivan
b)
2
2
1
R
R
A A < ÷ - dvoprilaz je aktivan
c) ako je A>1 uvijek je aktivan
Teorija Mreža - 18
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
34. Simbol OP prikazan je na slici. Zašto se priključak 2' ne smije u analizi
ispustiti i kako je on u stvarnosti realiziran.
Ako ispustimo priključak 2' u skladu sa KZS-om i
konstitutivnom relacijom i
-
=0, i
+
=0 vrijedilo bi i
i
=0 što nije
točno.
(KZS  Za j-tu napravu N
j
sa m-priključaka vrijedi da je:
¿
=
=
m
k
k jk
i a
1
0 .)
U stvarnosti taj priključak ne postoji nego se napon izlaza
u
i
definira u odnosu na srednju točku izvora za napajanje.
35. Odredite prijenosnu karakteristiku sklopa u
i
=f(u).
E U kad E u
E U kad E u
E u E u u
u f u
Z i
Z i
d
i
< ÷ =
> =
= ¬ ÷ =
= ) (
Teorija Mreža - 19
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
36. U mreži sheme spoja prema slici a) spojena je dioda V karakteristike na slici
b). Odredite u-i karakteristiku mreže.
a) linearni režim
Z i Z
d
E u E
i i
u
< s ÷
= =
=
÷ +
0
0
) ( 0
0
0 0
Z V Z Z
v
v i d v i
d
E f i E u E za
i i
u u u u u
u u u
= < ¬ < s ÷
=
÷ = ¬ = + +
= ¬ = +
v
i i u = = 0
b) nelinearni režim – zasićenje
d Z v d v Z
d
Z i
i
d
u E u u u E
u u u
E u
i i
u
÷ ÷ = = + +
< ¬ = +
> =
= =
>
+
0
0 0
0
0
0
V v
i i u = = ¬ < 0 0
Teorija Mreža - 20
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
37. Odredite u-i karakteristiku zadane mreže ako se idealno OP nalazi samo u
linearnom režimu rada.
- u-i karakteristika jednoprilaza,
i
u
R
ul
=
Linearni režim rada
0
0
=
= =
÷ +
d
u
i i
Mreža za KZN
3 KZN-a
1. R i u
R
=
2. 0
2 2 1 1
= + R i R i
R R
3. R i R i u
R R izl
+ =
2
2
Mreža za KZS
2 KZS-a
1.
÷
+ = i i i
R1
2.
+
+ = i i i
R R2
R
R
R
i R
R
R i
R i R i u
KZS
R
KZN
R
KZS
KZN
R
2
1
) 1 (
2
1 1
) 2 (
2
) 2 (
) 1 (
÷ =
÷
= = =
¸ ¸ ¸
* 
R R
R
u i
1
2
÷ = **
) ( ) (
1
) (
2
2
1
1
2
*
2
2
1
* *
2
) 1 (
2
) 2 (
) 3 (
2 2
R R
R
R
R R
R
u R R
R
R
R
R
i R R
R
u
R i R i R i R i u
KZN
R R
KZS
KZN
R R izl
+ = + ÷ = + = + = + =
¸ ¸ ¸ ¸ ¸ ¸ ¸
R
R R
u u
izl
+
=
2
- linearni režim rada:
Z izl Z
E u E s s ÷
¸¸ ¸_ ¸ ¸¸ ¸_ ¸
1 1
2 2
2
u
Z
u
Z
Z Z
R R
R
E u
R R
R
E
E
R
R R
u E
+ ÷
+
s s
+
÷
s
+
s ÷
( ovaj element mreže je vremenski ne promjenjiv, linearan, aktivan; negativni otpor)
Teorija Mreža - 21
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
38. Koji je linearni zavisni izvor realiziran zadanom mrežom nakon što uklopi
sklopka S?
0 =
d
u
2 2 1 1 2
1 1 2
0
R i R i u
u R i u
d
= ÷ =
= + +
0 = =
+ ÷
i i
- nakon što uklopi sklopka nema više R
2
0
1
= =
d
u u - strujom upravljani element mreže
1 2 1 1 2
R i R i u ÷ = = - Strujom Upravljani Naponski Izvor
SUNI ) , (
1 1 2
R i f u =
39. Koji je linearni zavisni izvor realiziran mrežom nakon što isklopi S?
- nakon što isklopi sklopka S nema više R
1
2
1
2
1 2 2 2 1 2
2 1 2 1
R
u
i
u R i R i u
u u u u u
R
R R d
÷ =
= ÷ = =
= ¬ = +
) , (
2 1 2
R u f i = - Naponom Upravljan Strujni Izvor.
STRUJA IZLAZA JE FUNKCIJA ULAZNOG NAPONA.
NUSI
40. Koji je element mreže realiziran shemom prema slici?
KZN1:
2 2
R i u
R
= KZS1: i i i i i
R R
÷ = ¬ = +
÷ 1 1
KZN2:
1 1 R C
i R u = KZS2:
2 2 R C R C
i i i i i = ¬ + =
+
2
R i u
c
=
dt
du
C i
C
C
=
( )
dt
di
R CR
dt
i R d
CR
dt
i R d
CR R
dt
du
C u
R C
2 1
1
2
1 1
2 2
) ( ) (
÷ =
÷
= = =
dt
di
L u ÷ = ,
2 1
R CR L =
- negativni induktivitet
Teorija Mreža - 22
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
41. Dokažite koji je element realiziran shemom?
0 ; 0 = = =
÷ +
i i u
d
1KZN:
C d
u u u = + 1KZS:
C C
i i i i i = ¬ + =
+ 2 2
2KZN:
2 1
0
R R
u u ÷ = 2KZS: i i i i i ÷ = ¬ + =
÷ 1 1
} }
= = = dt i
C
dt i
C
u u
C C 2
1 1
i i i R i R i u u
R R
÷ = = ¬ = ¬ =
1 2 2 1 2 1
( )
} }
÷ = ÷ = idt
C
dt i
C
u
1 1
- realiziran je negativni kapacitet
42. Nacrtajte element mreže dualan idealnom transformatoru zadanom
konstitutivnim relacijama
2 1
nu u = ,
1 2
ni i ÷ = .
1 2
ni i ÷ =
2 1
nu u =
Dualan element:
2 1 1 2
1 2 2 1
1
1
u
n
u nu u
i
n
i ni i
÷ = ¬ ÷ =
= ¬ =
(kod dualnosti n=-1/n pa se mogu direktno
napisati jednadžbe)
43. Dokažite da se «lebdeći induktivitet» može realizirati mrežom:
1 1
1 1
'
'
ri u
ri u
÷ =
=
2 2 2 2
2 2
1
' * '
'
u
r
i ri u
ri u
÷ = ¬ ÷ =
=
Lebdeći induktivitet realiziran je
giratorom
1 2 2 1
ri u ri u ÷ = =
Teorija Mreža - 23
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
C C
C C
i i i i i i
u u u u
÷ ÷ = ¬ + + =
= ¬ ÷ =
' ' ' ' 0
' ' 0
2 1 2 1
1 1
dt
ri d
rC u
r
r
dt
du
rC ri
dt
du
C i r i i r ri u
C
C
) ( 1 '
' ' ) ' ( '
1
2
1
2 2 2 1 1
÷
÷
|
.
|

\
|
÷ ÷ = ÷ ÷ =
|
.
|

\
|
÷ ÷ = ÷ ÷ = =
¸
dt
di
L u
dt
di
C r u u
L
1
2
1
2
2 1
+ = + =
Teorija Mreža - 24
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
44. Na linearnom dvonamotnom transformatoru L
1
=L
2
=100mH provedena su dva
mjerenja. U prvom je mjerenju narinut na primar izmjenični napon V U
ef
100
1
= , a
na neopterećenom sekundaru izmjeren je izmjenični napon
V U
ef
10
2
=
. U drugom
mjerenju narinut je na sekundar izmjenični napon V U
ef
10
2
= . Kolika je izmjerena
efektivna vrijednost napona
1
U na neopterećenom primaru i zašto?
V U n U
U
U
n
1 10
10
1
10
1
100
10
2 1
1
2
= = =
= = =
Napon na primaru u pokusu 2 će biti 1V jer je prijenosi omjer
transformatora 1:10. Ovaj pokus je izveden sa ne opterećenim
primarnim krugom pa nećemo dobiti dodatne gubitke.
45. Za shemu spoja napišite jednadžbe mreže.
dt
di
M
dt
di
M
dt
di
M
dt
di
M i R
dt
di
L
dt
di
L E
2
32
1
31
3
13
2
12 3 3
3
3
1
1
÷ + + ÷ + + =
dt
di
M
dt
di
M
dt
di
M
dt
di
M
dt
di
L i R U dt i
C dt
di
L
C
2
32
1
31
3
23
1
21
3
3 3 3 2
2
2
) 0 (
1
0 + ÷ ÷ ÷ ÷ ÷ + + =
}
Teorija Mreža - 25
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
46. Za magnetski krug prema slici odrediti predznake svih međuinduktivnosti.
M>0 ako 0
2 1
> H H
, ,
, tj. ako
° < s 90 ) , ( 0
2 1
H H
, ,
o
(ne translatirat vektore nego ih ''voziti '' po jarmu)
0
0 0
0 0 0
14
24 23
14 13 12
<
> >
< < <
M
M M
M M M
47. Nadomjesna induktivnost paralelnog spoja dvaju magnetskih vezanih
induktiviteta dana je izrazom:
M L L
M L L
L
ekv
2
2 1
2
2 1
÷ +
÷
= . Znači li to da je pri savršenoj
magnetskoj vezi namota 0 =
ekv
L ?
- pri savršenoj vezi 1 = k i
2
2 1
M L L =
- savršenu magnetsku vezu može postići samo ako je broj
zavoja jednak i ako žice jednog namota «padaju» u žice
drugog. Pri tome vrijedi da je L L L = =
2 1
.
2 ) ( 2
) )( (
2 2
2 2
M L
M L
M L M L
M L
M L
L
ekv
+
=
÷
÷ +
=
÷
÷
=
L M L ~ + ) (
2
1
- ovaj je izraz proporcionalan sa L što znači
da je postojao samo jedan induktivitet.
48. Objasnite pod kojim uvjetom vrijedi da je induktivitet zavojnice od N zavoja
jednak
1
2
L N L = , gdje je
1
L induktivitet jednog zavoja.
Izraz vrijedi ako je magnetska veza među njima savršena, što znači da se magnetske
silnice dvaju susjednih zavoja poklapaju. Problem je što savršena veza ne postoji.
L M L M
L L L L
M L L L
K
n
n
= ¬ =
= · ·
= · ·
=
2 2
2 1
2
2 1
1
M L L K
L L
K
K
n
L L M
L
L
n
= ·
·
=
=
· =
=
2 1
2 1
2 1
2
1
1
n n
n UK
N I L
n I L
n I L
n I L
H n A L
L L L L L
· =
+ · =
+ · =
· =
= · =
+ + + =
.
2
1
2
1
3 2 1
Teorija Mreža - 26
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
49. Nacrtajte i objasnite nadomjesnu shemu nelinearnog savršenog transformatora.
Savršeni:
idealni + induktivitet magnetiziranja
Idealni transformator:
0
1
2 1
2 1
= +
=
i
n
i
nu u
Konstruktivne relacije nelinearnog savršenog transformatora:
2 1 2 1 1
2 1
1 2 1
1
) (
1
'
0
1
'
'
i
n
f i
n
i i i i
i
n
i
u nu u
÷ = ÷ = + =
= +
= =
¢
µ µ
nelinearni savršeni
savršeni linearni
¢


2 1 1
2 1
1
) ( i
n
f i
nu u
÷ =
=
¢
Savršeni transformator prikazujemo kao lančani spoj induktiviteta magnetiziranja L
1
i
idealnog transformatora.
50. Objasnite je li moguće da u linearnom dvonamotnom transformatoru
protjeranom strujama ) (
1
t i i ) (
2
t i bude barem u jednom trenutku ukupna
uskladištena energija jednaka nuli?
} } }
} } }
+ = =
+ = =
1 2
0
2 2 2 2 2 2
2 1
0
1 1 1 1 1 1
) , 0 (
) , 0 (
di Mi di i L dt i u T W
di Mi di i L dt i u T W
¸¸ ¸_ ¸
¸ _ ¸
(matematika 0
1 2 2 1
= +
} }
di i di i ) pa dobivamo  0 ) , 0 ( ) , 0 (
2 1
= + T W T W
0
1 2 2 1
= +
} }
di Mi di Mi
0 ) , 0 (
1
> T W  prvi namot se ponaša kao trošilo  0 | ) , 0 ( | ) , 0 (
1 2
< ÷ = T W T W drugi namot
se ponaša kao izvor.
Teorija Mreža - 27
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
- faktor magnetske veze k: 1
| |
0
2 1
s = s
L L
M
k
● ako je k=0 ili ako su u nekom trenutku struje i
1
i i
2
proporcionalne.
51. Objasnite način prijenosa električne energije između dva galvanski odvojena
sustava u periodičkom režimu rada s pomoću termina TM.
Prijenos električne energije između dva galvanski odvojena sustava moguć je ako postoji
međuinduktivitet 0 = M i drugi uvjet je da u ravnini ) , (
2 1
i i postoji petlja nenulte površine, da
vrijedi
} }
= = 0
1 2 2 1
di i di i . Drugi uvjet je da struje nisu proporcionalne tj. . ,
2 1
konst A Ai i = =
52. Odredite snagu prenesenu linearnim dvonamotnim transformatorom trošilu
ako su poznati valni oblici struja namota. t J t I i e e sin
ˆ
cos
ˆ
1 1 1
÷ = , t I i e cos
ˆ
2 2
= , te svi
parametri transformatora
}
=
= +
T
dt i u
T
P
P P
0
1 1 1
2 1
1
0
( )
( ) ( )
t J I M t t I I M t t J L t I J L t J I L t t I L
t J t I t I M t J L t I L i u
t I M t J t I L
dt
di
M
dt
di
L u
e e e e e e e e e e e e e e e
e e e e e e e e
e e e e e e
2
1 2 2 1
2
1 1
2
1 1 1
2
1 1 1
2
1 1
1 1 2 12 1 1 1 1 1 1
2 12 1 1 1
2
12
1
1 1
sin
ˆ ˆ
cos sin
ˆ ˆ
cos sin
ˆ
cos
ˆ ˆ
sin
ˆ ˆ
cos sin
ˆ
sin
ˆ
cos
ˆ
sin
ˆ
cos
ˆ
sin
ˆ
) sin (
ˆ
cos
ˆ
) sin (
ˆ
+ ÷ + ÷ + ÷ =
÷ · ÷ ÷ ÷ =
÷ + ÷ ÷ = + =
0 cos sin = t t e e - zbog ortogonalnosti
t J I M t J I L t J I L i u e e e e e e
2
1 2
2
1 1 1
2
1 1 1 1 1
sin
ˆ ˆ
cos
ˆ ˆ
sin
ˆ ˆ
+ ÷ =
( )
}
+ ÷ =
T
dt t J I M t J I L t J I L
T
P
0
2
1 2
2
1 1 1
2
1 1 1
sin
ˆ ˆ
cos
ˆ ˆ
sin
ˆ ˆ
1
e e e e e e
t t t t
t t t t
T
T
T
T
2
1
2 sin
4
1
2
1
cos
2
1
2 sin
4
1
2
1
sin
0
0
2
0
0
2
=
|
.
|

\
|
+ =
=
|
.
|

\
|
÷ =
}
}
e
e
e
e
e
e
|
.
|

\
|
+ ÷ = T J I M T J I L T J I L
T
P
2
1
ˆ ˆ
2
1
ˆ ˆ
2
1
ˆ ˆ
1
1 2 1 1 1 1 1 1
e e e 
1 2
ˆ ˆ
2
1
J I M P e =
53. Objasnite kada se dvonamotni transformator shvaća kao pasivni dvoprilaz, a
kada kao aktivni jednoprilaz! Je li on tada reaktivni ili disipativni jednoprilaz?
Teorija Mreža - 28
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
Sa strane sekundara je aktivni jednoprilaz, tada je on disipativan jednoprilaz
Ako se ispituju svojstva transformatora sa gledišta oba prilaza ta je on pasivan dvoprilaz.
Disipativan je. (Otpori su disipativni elementi mreže kao i izvori.)
54. Zašto idealni transformator nije reaktivni element mreže?
Idealni transformator niti rasipa niti uskladištava energiju. Prijenos energije idealnim
transformatorom ne možemo objasniti koristeći pojmove vezane uz reaktivne elemente.
55. Na slici je prikazana nadomjesna shema linearnog dvonamotnog savršenog
transformatora pri čemu je induktivitet magnetiziranja podijeljen u dva
induktiviteta L
A
i L
B.
A) odredite što je dualno linearnom dvonamotnom
savršenom transformatoru; B) zašto je bilo nužno razdijeliti induktivitet
magnetiziranja u L
A
i L
B
.
Dualnost :
KZN :
dt
di
L u u
LA
= =
'
1 1
dt
di
L u u
LB
= =
'
2 2
KZS :
'
1 1
i i i
LA
+ =
'
2 2
i i i
LB
+ =
__________________________________
KZS :
dt
du
C i i
CA
= =
'
1 1
dt
du
C i i
CB
= =
'
2 2
KZN :
'
1 1
u u u
CA
+ =
'
2 2
u u u
CB
+ =
a)
KZS KZN
u i
C L
i u
C L
=
=
=
=
ˆ
ˆ
ˆ
ˆ
0
1
'
2
'
1
'
1
'
2
'
2
'
1
= +
· ÷ =
· =
i
n
i
i n i
u n u
'
1
'
2
'
2
'
1
u n u
i n i
· ÷ =
· =
Teorija Mreža - 29
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
b)
L
A
i L
B
nam služe da bi mogli odrediti gubitke u transformatoru (iz pokusa praznog
hoda određujemo gubitke u željezu, a iz pokusa kratkog spoja određujemo gubitke u
bakru). Pošto kod transformatora možemo zamijeniti ulaz s izlazom tada ponovo moramo
imati istu konfiguraciju odnosno zbog toga razdvajamo induktivitet.
56. Objasnite pod kojim uvjetima u mreži nastupa prijelazno stanje.
Promjenom mreže ili nekih parametara nastaje prijelazno stanje. Prijelaznom stanju uvijek
prethodi komutacija i prvobitno ustaljeno stanje,a slijedi novo ustaljeno stanje ili nestabilno
stanje.
Prijelazno stanje nastaje ako u mreži imamo L ili C ili ako kratko spojimo dio mreže, nakon
skokovitih promjena amplitude ili frekvencije itd.
57. Je li mreža na slici, nakon što uklopi sklopka S dobro ili loše definirana
mreža?
dt
di
L
dt
di
L
M
L
M E
u
dt
di
L
dt
di
M u
L dt
di
M E
dt
di
dt
di
M
dt
di
L E
C
C
2
2
2
1
2
1
2
2
1
1
2 1 2 1
1
1
+
|
.
|

\
|
÷
·
=
+ =
|
.
|

\
|
÷ = ¬ + =
ako je
2 1
1 L L M k = ¬ = tada je
dt
di
L
dt
di
L
L L
L
L L E
u
C
2
2
2
1
2 1
1
2 1
+ ÷ = ,tj. Postojat će skok napona na
kapacitetu :
1
) 0 (
L
M E
u
C
·
= + pa je mreža loše definirana
ako je 1 = k moguće je da u
C
(-0)=u
C
(+0) , tj.da je mreža dobro definirana
Teorija Mreža - 30
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
58. Izvedite zakon komutacije za kapacitivnu petlju.
- kapacitivna petlja je svaka petlja koja nastaje komutacijom, a tvore ju samo kapaciteti i
naponski izvori.
- obzirom da su naponi na kapacitetu neposredno prije komutacije nezavisni moguća su
dva slučaja:
¿ ¿
¿ ¿
e e
e e
= ÷ + ÷
= ÷ + ÷
C k E k
kj kj
C k E k
kj kj
u u
u u
0 ) 0 ( ) 0 ( ) 2
0 ) 0 ( ) 0 ( ) 1
C, E skup svih kapaciteta / naponskih izvora
koji NAKON KOMUTACIJE tvore j-tu
kapacitivnu petlju.
Nakon komutacije vrijedi:
¿ ¿
e e
= + + +
C k E k
kj kj
u u 0 ) 0 ( ) 0 (
Slučaj pod 1) zanemarimo jer pretpostavimo da stvaranjem kapacitivne petlje promatrana
mreža postaje loše definirana mreža.
- KZS za n-ti čvor:
¿ ¿ ¿ ¿
e e e e
= + + +
C k
n
L k
kn
R k
kn
I k
kn
dt
dq
i i i 0
- integriramo jednadžbu u intervalu [-0, +0]:
0
0
0
=
¿
}
e
+
÷
I k
kn
dt i
;
0
0
0
=
¿
}
e
+
÷
R k
kn
dt i
;
0
0
0
=
¿
}
e
+
÷
L k
kn
dt i
;
¿
}
e
+
÷
=
C k
n
dt
dq
0
0
0
- iz toga slijedi:
¿ ¿
e e
+ = ÷
C k
kn
C k
kn
q q ) 0 ( ) 0 (
Teorija Mreža - 31
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
59. Napišite sustav jednadžbi pomoću kojega se mogu odrediti naponi na svim
kapacitetima mreže neposredno nakon uklopa S. Do uklopa svi kapaciteti
nenabijeni.
Kapacitivna petlja:
4 2 1
, , , C C C E
) 0 ( ) 0 ( + = ÷ q q
) 0 ( ) 0 ( ... .......;..
1
) 0 (
1
) 0 ( ... ......;...
1
) 0 (
) 0 (
) 0 (
) 0 (
_______ __________ __________ __________ __________ __________
) 0 (
) 0 ( 0 ) 0 ( ) 0 ( 0
) 0 (
) 0 ( 0 ) 0 ( ) 0 ( 0
) 0 ( ) 0 ( ) 0 (
3 3
4
2
1
2
4
2
4
4
2
1
2
1
2
1
4
2
1
2
2
4
2 2
2
1
2 2
4
2 2
4 4 4 2 2
1
2 2
1 2 2 1 1
4 2 1
+ = ÷
|
|
.
|

\
|
+ +
÷ = +
|
|
.
|

\
|
+ +
= +
|
|
.
|

\
|
+ +
= +
· + ÷
÷ + +
· +
=
· + ÷
= + ¬ = · + ÷ · + ÷ ÷ =
· +
= + ¬ = · + + · + ÷ ÷ =
+ ÷ + + + =
¿
¿
C C C
C C
C
C
C
C
C C C
B
A
C
C C C
C C C
u u
C
C
C
C
E
C
C
u
C
C
C
C
E
C
C
u
C
C
C
C
E
u
C
C u
u
C
C u
E
C
C u
u C u C u q
C
C u
u C u C u q
u u u E
Teorija Mreža - 32
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
60. U zadanoj mreži svi su kapaciteti do t=-0 nenabijeni. U t=0 uklopi sklopka S.
Odredite napon na svik kapacitetima u t≠0.
Kapacitivna petlja: E C C C , , ,
3 2 1
Loše definirana mreža – 2 spremnika energ.
Za loše definiranu mrežu KZN:
¿
=
A
q 0
- kapaciteti ne nabijeni:
0 ) 0 ( ) 0 ( ) 0 (
3 2 1
= ÷ = ÷ = ÷
C C C
u u u , ali
0 ) 0 ( ) 0 (
0 ) 0 ( ) 0 (
0 ) 0 ( ) 0 (
3 3
2 2
1 1
= ÷ = +
= ÷ = +
= ÷ = +
C C
C C
C C
u u
u u
u u
0 ) 0 ( ) 0 ( 0
0 ) 0 ( ) 0 ( 0
) 0 ( ) 0 ( ) 0 (
1 1 3 3
3 3 2 2
1 3 2
= + + + ÷ ÷ =
= + + + ÷ ÷ =
+ + + + + =
¿
¿
C u C u q
C u C u q
u u u E
C C
B
C C
A
C C C
) 0 (
) 0 ( ) 0 (
) 0 (
) 0 (
) 0 (
) 0 (
3
2
3 3
1
3 3
2
3 3
2
1
3 3
1
+ +
+
+
+
=
¦
¦
)
¦
¦
`
¹
+
= +
+
= +
C
C C
C
C
C
C
u
C
C u
C
C u
E
C
C u
u
C
C u
u
|
|
.
|

\
|
+ +
= +
|
|
.
|

\
|
+ +
= +
|
|
.
|

\
|
+ +
= +
1
) 0 (
1
) 0 (
1
) 0 (
2
3
1
3
2
3
2
2
3
1
3
1
3
1
2
3
1
3
3
C
C
C
C
E
C
C
u
C
C
C
C
E
C
C
u
C
C
C
C
E
u
C
C
C
Teorija Mreža - 33
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
61. U t=0 uklopi sklopka S. Odredite struje primarnog i sekundarnog namota u
trenutku t=+0 ako je transformator linearan i savršen.
2 1
L L M =
2
2
2
1
2 1
1
0 Ri
dt
di
L
dt
di
M
dt
di
M
dt
di
L E
+ + =
+ =
2
2 2 1
i
M
R
dt
di
M
L
dt
di
÷ ÷ =
2
1
2
1
0
2
2 1 2
2
1 2 1 2
2
2
1 2 2 1
2
2
2 2
1
i
M
RL
E
i
M
RL
M
M L L
dt
di
i
M
RL
M
M
L L
dt
di
E
dt
di
M i
M
RL
dt
di
M
L L
E
dt
di
M i
M
R
dt
di
M
L
L E
÷ =
÷
|
|
.
|

\
|
+ ÷
= ÷
|
.
|

\
|
+ ÷ =
+ ÷ ÷ =
+
|
.
|

\
|
÷ ÷ =
¸ ¸ ¸ ¸ ¸ _ ¸
E
RL
M
i
1
2
) 0 ( ÷ = +
Transformator je savršen pa vrijedi: 0 ) 0 ( ) 0 (
2
1
2
1
= + + + i
L
L
i 
E
RL
M
L
L
i
1 1
2
1
) 0 ( = +
62. Do trenutka t=-0 mreža je bila ustaljenom stanju. U t=0 isklopi sklopka S.
Odrediti struju kroz L
1
u t=+0.
) 0 ( ) 0 ( ) 0 ( ) 0 (
2 2 1 1 2 2 1 1
+ + + = ÷ + ÷ i L i L i L i L - zakon očuvanja toka
R
E
L L
L
L L R
R L
L L
R
E L
i
L L i
R
E
L
R
E
i i L i L i L
i i
2 1
1
2 1 1
1
2 1
1
1
1
2 1 1
1
1
1
1 1 2 1 1 1 1
2 1
) (
) 0 (
] )[ 0 (
) 0 ( ) 0 ( ) 0 ( ) 0 (
) 0 ( ) 0 (
+
=
+
=
+
= +
+ + =
= ÷ + + + = ÷
+ = +
0 ) 0 (
2
= ÷ i
Teorija Mreža - 34
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
63. Do t=-0 mreža je bila u ustaljenom stanju. U t=0 isklopi sklopka S. Odredite
količinu energije pretvorene u toplinu na sklopci. Komentirajte slučaj
2
2
1
1
R
L
R
L
= .
Loše definirana mreža (imamo induktivni čvor)
?
) 0 ( ) 0 (
) 0 ( ) 0 (
2 2
1 1
= A
+ = ÷
+ = ÷
S
L L
L L
W
i i
i i
) 0 ( ) 0 ( ) 0 (
2 1
+ = + = +
L L L
i i i
)] 0 ( ) [(
2
1
)] 0 ( ) 0 ( [
2
1
2
2 1 2
2 2
2
1 1 1
+ + =
÷ + ÷ =
L
R R
i L L W
i L i L W
- u ustaljenom stanju (sve veličine ili periodičke ili konstantne): 0 = =
dt
di
L u
L
L
,
1
1
R
E
i
R
=
;
2
2
R
E
i
R
=
,
) 0 (÷ = t
0 =
¿
¢
2 1
2
2
1
1
2 1 2 2 1 1
) 0 (
) 0 ( ) ( ) 0 ( ) 0 (
0 0
L L
R
L
R
L
E
i
i L L i L i L
t t
L
L R R
+
|
|
.
|

\
|
÷
= +
+ + = ÷ ÷ ÷
+ = ÷ =
(
(
¸
(

¸

+
|
|
.
|

\
|
÷ ÷
|
|
.
|

\
|
+ = ÷ = A ) (
2
1
2 1
2
2
2
1
1
2
2
2
2
1
1 2
2 1
L L
R
L
R
L
R
L
R
L
E W W W
- ako
2
2
1
1
R
L
R
L
= tada 
|
|
.
|

\
|
+ = A
2
2
2
2
1
1
2
2
1
R
L
R
L
E W i pri tome su gubici najveći na
sklopci.
Teorija Mreža - 35
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
64. Objasnite na primjerima zašto neka stvarna mreža (uređaj) koja na razini
najjednostavnijih modela komponenata koje tvore tu mrežu predstavlja loše
definiranu mrežu najvjerojatnije neću u praksi uspješno raditi?
a) Kod uzbude motora prilikom otvaranja
sklopka će izgorjeti. Moguća je zaštita
reverzno spojena dioda. (bez diode loše
definirana mreža, s diodom dobro
definrana)
b) Uklapanje / isklapanje tranzistora
65. Dokažite da je u mreži sheme prema slici napon na kapacitetu od t=+0 dan
izrazom
}
÷ ÷
+ + =
t
RC
t
RC
t
C C
dx x u e
RC
e u t u
0
) (
1
) 0 ( ) (
u u
dt
du
u u
dt
du
RC u
dt
du
RC u
dt
du
C i u Ri u u u
C
C
C
C
C
C
C
C C C R
= +
= + ¬ + =
= + = + =
t
) ( ) ( ' x Q y x P y = + - linearna diferencijalna jednadžba; rješenje:
(
¸
(

¸

+
} }
=
}
÷
C dx Qe e y
Pdx Pdx
a
t u
Q P t u t u t u
C C
t t t t
) (
,
1
) (
1
) (
1
) ( ' = = = +
}
}
}
}
÷
÷ ÷
+ ÷ ÷
÷
}
÷
+ + =
+ =
(
¸
(

¸

+ =
(
¸
(

¸

+
}
=
T
x t t
C
x t t
t t
dt dt
dx x u e e u
dx e x u Ce
C dt e t u e
C dt e
t u
e u
0
1 1
) (
1
) 0 (
) (
1
) (
1
) (
t t
t t t
t t
t t
t
t
t
t
Teorija Mreža - 36
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
66. U mreži sheme spoja prema slici a) djeluje izmjenični strujni izvor valnog
oblika prema slici b). U t=0 isklopi S. A) Odredite valni oblik napona na
kapacitetu, b) odredite valni oblik napona na kapacitetu za nekoliko različitih
trenutaka isklopa sklopke S. Interpretirajte fizikalno dobivene valne oblike; c)
Odredite valni oblik napona na kapacitetu u periodičkom režimu rada.
linearan t
C
I
Idt
C
u
t
C
÷ = =
}
0
1
c) istosmjerni odziv ne nastaje
od periodičnih poticaja. Uzrok –
posljedica.
Za periodički poticaj srednja
vrijednost =0
67. Na slici je prikazan valni oblik struje kroz jedan element kapacitivne mreže
prvog reda nakon sklapanja sklopke u t=0. odredite najjednostavniju shemu spoja
te mreže.
R
E I
i t
R
E
I i t
2 2
0
= = · =
= = =
68. Na slici je prikazan valni oblik struje kroz jedan element induktivne mreže
prvog reda. Nakon sklapanja sklopke u t=0. odrediti najjednostavniju shemu
spoja.
I i t
I i t
3
0
= ÷ · =
= ÷ =
R
E
I jer I i
R
E
R
R E
R
R
E
R R
R R
E
i
I
R
E
i t
2
3
2
3
2
3
3
2
2
2
2
0
2 2
= =
=
·
= =
+
·
=
= = =
Teorija Mreža - 37
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
69. Odredite valni oblik struje izvora ako u t=0 uklopi sklopka S. Do t=-0 mreža je
bila u ustaljenom stanju. Nacrtajte mrežu dualnu zadanoj.
S otvorena:
C R R
u u u E + + =
2 1
S zatvorena:
C R
u u E + =
1
Dulano:
S otvorena:
L R R
i i i I + + =
2 1
S zatvorena:
L R
i i I + =
1
70.
Teorija Mreža - 38
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
71. Na mrežu prvog reda narinuta je struja valnog oblika prema slici a). Prisilni
odziv mreže je na slici b) i sastoji se od dvaju segmenata eksponencijalne
funkcije vremenske konstante 1,44ms. Odrediti shemu spoja i vrijednosti
elemenata.
Mreža dobro definirana (jer je 1. reda)
- induktivitet
- 2 otpora
L
L
R
L R
i R
dt
di
L i R
i i
2 1 1
1
1
+ =
= +
2 1
1
2 1
R R
R
i
dt
di
R R
L
L
L
+
= +
+
dif. jed. Kruga
o stacionarn L no partikular L L
i i i + =
stacionarno
2 1
1
1
R R
R
i
stac L
+
=
Partikularno
?
1
0 1
=
=
= ¬ = +
=
÷
K
Ke i
s
Ke i
t
prijel L
s
st
prijel L
t
t
t
t
t
L
Ke
R R
R
i
÷
+
+
=
2 1
1
( )
t /
2 1
1
2 1
1
1
0 0
t
L
L
e
R R
R
i
R R
R
K i t
÷
÷
+
=
+
÷ = ¬ = ¬ =
L R R
i i i R u ÷ = = 1 ;
1 1 1
( )
t /
1 2
2 1
1
t
e R R
R R
R
u
÷
+
+
=
mH L
R R
L
ms
R
e R
R
V ms u ms t
R u
V u t
9 44 , 1
25 , 1
) 5 (
5
5
2
2 ) 2 ( 2
5 ) 0 (
5 ) 0 ( 0
2 1
2
44 , 1 / 2
2
2
1
= ¬
+
= =
O =
+
+
=
= =
O = ¬
= =
÷
t
Teorija Mreža - 39
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
72. Obrazložite zašto je fizikalno nemoguće da u serijskom RL-krugu napajanom
iz istosmjernog izvora napona E i u jednom trenutku struja prisilnog odziva kruga
bude veća od E/R.
iR
dt
di
L E + =
Prisilni odziv je linearna funkcija vanjskog poticaja, tj. E. U t=0 kada uključimo sklopku
zavojnica nema uskladištene energije, tj. ne ponaša se kao izvor. ¸
Jedini poticaj u mreži je E. Kada bi i>E/R bio bi prekršen zakon očuvanja energije.
73. U istosmjernom krugu prvog reda poznat je potpuni odziv za neku varijablu
mreže 0 , > + =
÷
t B Ae y
t o
. Odredite slobodni i prisilni odziv kruga.
B B K K
K
K B K A A K e
K B Ae K Ae
K y K
dt
dy
t
t t
o
o
o
o
o
o o
= =
=
= + ÷
= + + ÷
= +
÷
÷ ÷
1 2
1
2 1 1
2 1
2 1
; ) (
) (
¸ ¸
i prisi
slobodni
y y y ka pretpostav
B y
dt
dy
ln
2 1
: + =
= + o o
- iz definicije prisilnog odziva 0 ) 0 (
2
= + y
K Ke B A y
e y
e t y
dt
y
dy
y
dt y
dt
dy
y
dt
dy
Ke y
B A B Ae y y
t
t
= = + = +
=
· ÷ =
· ÷ =
· · · ÷ =
= · +
=
+ = + = + = +
· ÷
· ÷
· ÷
· ÷
}
0
1
1
1
0
1
) 0 (
/ ln
/
1
/ /
0
) 0 ( ) 0 (
o
o
o
o
o
o
o
o
ODZIV PRISILNI t e B y
ODZIV SLOBODNI t e B A y
t
t
0 ) 1 (
0 ) (
2
1
> ÷ =
> + =
÷
÷
o
o
Teorija Mreža - 40
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
74. Krug prvog reda opisan je diferencijalnom jednadžbom
t
Ae y
dt
dy
o
o
÷
= + .
Odredite potpuni odziv ako je
0
) 0 ( y y = .
0 = + y
dt
dy
o mrtva mreža (slobodni odziv) 
t
Ke y
o ÷
=
K K y
Ate Ke y
t t
= + · =
+ =
÷ ÷
0 1 ) 0 (
o o

t
e At y y
o ÷
+ = ) (
0
75. Odredite količinu energije pretvorene u toplinu u otporu R nakon uklapanja
sklopke S u t=0.
0 ) 0 (
) 0 (
2
0 1
= ÷
= ÷
C
C
u
u u
|
|
.
|

\
|
+
÷ =
+
÷ = + ÷ ÷ =
+
=
+
+ = + + = +
+
= ÷
+
= + = ÷ = +
· + + + = ÷ + ÷
= ÷
2 1
2
1
2 1
2
1
2
0
2
0 1
2 1
2
1
2
0
2
0
2
2 1
2
1
2 1
2
2 1
0
2 1
1
1
2 1
1
2 1
2 2 1
0
2 2 1 1
2
0 1
1
1
2
1
2
1
2
1
) 0 ( ) 0 (
2
1
) (
) (
2
1
) 0 ( ) (
2
1
) 0 (
) 0 ( ) 0 ( ) 0 ( ) 0 (
) 0 ( ) 0 ( ) 0 ( ) 0 (
2
1
) 0 (
C C
u C
C C
C
u u C W
C C
C
u u
C C
C
C C u C C
u
C C
C
u
C C
C
u u u
u C u C u C u C
u C
o R
C
C C C C
C C C C
c c
c
c
¸¸ ¸_ ¸
Teorija Mreža - 41
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
76. Od trenutka t=+0 kapacitet C prethodno nabijen na U
0
prazni se u jednom
slučaju preko linearnog vremenski ne promjenjivog otpora R, a u drugom slučaju
preko otpora konstantne snage zadanog izrazom:
R
U
i u
R R
2
0
=
. Nacrtati valne oblike
napona na kapacitetu za 0 + > t u oba slučaja.
a) b)
RC e U U
dt
du
RC U
dt
du
C i
R R
t
C
C
= =
=
=
=
÷
t
t /
0
t
t
t
t
t
t
t
t
C
t
C
C
C
C
C
C
C
C
C
C R
e u u
e K u
K
t
u
dt
u
du
u
dt
du
C R
u
dt
du
u
dt
du
RC
u i R
÷
÷
· =
· =
+ ÷ =
÷ =
÷ =
· =
= +
= +
= + ·
}
0
ln
/
1
0
1
0
0
t K
RC
t
U u
t
RC
U
u
dt
RC
U
udu
C
dt
R
U
dt
du
C u
R U
U
i
R
U
i u
R
R
R
R R R
= =
=
=
=
= ¬ =
2
2
1
0
2
0
2
2
0
2
0
2
0
2
0
t
t
t
t
t
u u u K
u u t K t u
u
dt U du u
R u
U
R u
U
i u u
U
dt
du
RC
R
R u
U
dt
du
C
i
dt
du
C
R
u
dt
du
C
R u
dt
du
RC
u R
U
i
R
U
i u
C
C
C
u t
C C
C R
R C R
C
C
C
R
C
R C
R
C
R
R R R
·
÷ = ¬ · · =
+ = = · +
÷ =
·
=
·
= =
÷ =
· =
·
+
= +
= +
= +
·
= ¬ = ·
} }
}
2
1
2
1
? ... 0 ....;....
2
...;..
/
/ 0
0
0
: / 0
0
2
0
0
2
0
2
0 0
2
0
0
2
0
2
0
2
0
0
2
0
2
0
2
0
a)
b)
Teorija Mreža - 42
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
Teorija Mreža - 43
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
77. Odredite faktor gušenja i vlastite frekvencije mreže.
0
0
1
= +
= +
= +
}
dt
di
L Ri
dt i
C
Ri
i i i
L
R
C R
R C L
0 ) (
0
1
= ÷ +
= +
}
C R R
C R
i i
dt
d
L Ri
dt i
C
Ri
0 ) (
0
1
) (
2 1 1
2 1
2 1 2 1
= ÷ +
= +
÷ = = =
}
st st
st st
st
L
st
C
st
R
e
dt
d
K K L e RK
dt e K
C
e RK
e K K i e K i e K i
0
0
1 1
2 1 1
2 1
= ÷ +
= +
st st st
st st
se LK se LK e RK
e
s
K
C
e RK
0 ) (
0
1 1
2 1
2 1
= ÷ +
= +
LsK K Ls R
K
s C
RK
RC
LC
s
RC
s
RLC R sL RLC s
Ls R RLC s
Cs Ls R
Cs
RLs
LS LS R
s C
R
1
2
0
1 1
: 0
0
) ( 0 ) (
1
1 1
2
2
2
=
= + +
= + +
= + +
÷ = + ÷ ÷ =
÷ +
·
o
faktor gušenja 
RC 2
1
= o vlastita frekvencija mreže 
LC
1
0
= e
Teorija Mreža - 44
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
78. Odredite faktor gušenja i vlastitu frekvenciju mreže.
- faktor gušenja o i vlastita frekvencija
0
e su neovisni o
poticaju ukinemo poticaj.
KZN:
2 2
2
2 2
2
2
1
1 1 1
2
0
R i
dt
di
L u u
dt
di
L
dt
di
L i R
R
L
L R
L L
L
= = =
= + +
KZS:
2 2 1 R L L
i i i + =
( ) 0
0
2 1
2
2
2
2 1 2
2 2
2
2
2 2
2
2
= ÷ ÷
÷ =
= ÷
=
L L
L
L L R
R
L
R
L
i i
dt
di
R
L
i i i
R i
dt
di
L
R i
dt
di
L
0
0
2
2
1
1 1 1
2
2
2
2 1
= + +
= ÷ ÷
dt
di
L
dt
di
L i R
dt
di
R
L
i i
L L
L
L
L L
st
L
st
L
e K i
e K i
2 2
1 1
=
=

0
0
2 2 1 1 1 1
2
2
2
2 1
= + +
= ÷ ÷
st st st
st st st
e sK L e sK L e K R
e sK
R
L
e K e K
0 , ; 0 ) (
) ( 0 1
2 1 2 2 1 1 1
1 1 2
2
1
1
= = + +
+ =
|
|
.
|

\
|
+ ÷
K K K sL K sL R
sL R K
R
L
s K
( )
¸
0
1
2
0
2 1
2 1
2
2
2
1
2
1
1
2
2 1 1
2
1
= +
|
|
.
|

\
|
+ + +
= +
|
|
.
|

\
|
+
e o
L L
R R
s
L
R
L
R
L
R
s
sL sL R
R
L
s
¸ ¸ ¸ ¸ ¸ _ ¸
Teorija Mreža - 45
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
79. Odredite prirodne frekvencije mreže.
}
}
= ÷ ÷
÷ = = +
÷ =
0
1
; 0
1
dt i
C
R i R i
i i i R i dt i
C
i i i
RC RC R
RC C R R C
R C RC
0
1
0
1
= ÷ ÷ ÷
= ÷ +
}
}
dt i
C
R i R i R i
R i R i dt i
C
RC RC RC C
RC C C
st
R
st
RC
st
C
e K K i
e K i
e K i
) (
2 1
2
1
+ =
=
=
0
1 1
2
0
1 1
2 2 1
2 1 1
= ÷ ÷
= ÷ +
st st st
st st st
e K
s C
R e K R e K
R e K R e K e
s
K
C
0
1 1
2
0
1 1
2 1
2 1
=
|
.
|

\
|
+ ÷
= ÷
|
.
|

\
|
+
s C
R K R K
R K R
s C
K
¸
0
1 3
: 0 1 ) 3 (
0 1 2
) ( 0 2
1 2
0
1 1
2
1 1
0
2 2
2
2
2 2 2 2 2
2 2 2
2 2 2 2
2 2
2
= + +
= + +
= + + +
÷ = + ÷ ÷ ÷ ÷
= +
|
.
|

\
|
+
|
.
|

\
|
+ ÷
¸ _ ¸
e
o
C R RC
s s
C R RC s C R s
RCs s C R RCs
s C R
Cs
R
R
s C Cs
R
R
s C
R R
s C
RC RC C R RC C R C R RC
s
s
2
5
2
3
4
4 9
2
3 1
4
9
2
3
2 2 2 2 2 2
1
2
0
2
2 , 1
÷ ÷ =
÷
÷ ÷ = ÷ ÷ ÷ =
÷ ± ÷ = e o o
RC
s
2
5 3
1
÷ ÷
=
RC
s
2
5 3
2
+ ÷
=
Teorija Mreža - 46
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
80. Odredite prirodne frekvencije mreže.
0
0
0
2
2
2
2
2
2
3 2
= ÷
= ÷
= ÷
= =
s
L
R
s
dt
dq
L
R
dt
q d
i R
dt
di
L
i i i
L
L
L
L
R
s
s
L
R
L
R
L
R
L
R
s
2
2
1
2 2
2
2
2 2
2 , 1
0
2 2 4 2
÷ =
=
± ÷ = ± ÷ =
81. Kondenzator kapaciteta C početno nabijen na napon U
0
prazni se od t=0 preko
otpornika R. Idealni valni oblik struje pražnjenja dan je na slici. Nacrtajte i
objasnite neke od mogućih valnih oblika struje pražnjenja.
Za primjer ćemo se poslužiti otpornikom snage koji je izveden od puno zavoja debele žice,
pa osim što ima svojstvo otpora, javlja se i svojstvo induktiviteta.
Možemo nacrtati nadomjesnu shemu :
Krug 2. reda, diferencijalna jednadžba
drugog reda. Za varijablu stanja je
zgodno odabrati struju i
L
, koja je ista na
svim elementima
a) 0
1
4
2
2
> ÷
LC L
R
prirodne frekvencije
su realni brojevi – aperiodski odziv
b) 0
1
4
2
2
< ÷
LC L
R
prirodne frekvencije
su konjugirano-kompleksni brojevi-
oscilatorni odziv
2
0
2
2 , 1
2
2
2 , 1
2
0
2
2
2
2
2
0
0
.. .......;..
1
4 2
1
...;... 2
0
1
0
1
_ __________ __________ __________
0
1
/ 0 ) (
1
0 ) (
1
0
e o o
e o
÷ ± ÷ = ÷ ±
÷
=
= =
= + +
= + +
= + +
· = · + + ÷
= · + +
= + +
}
}
· ÷
s
LC L
R
L
R
s
LC L
R
LC
s
L
R
s
i
LC dt
di
L
R
dt
i d
dt
di
R
dt
i d
L i
C
dt
d
i R
dt
di
L u t i
C
i R
dt
di
L dt t i
C
u u u
L
L L
L L
L
L
L
L
L
L
L
R L C
Teorija Mreža - 47
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
82. Odredite otpor slabo prigušenog serijskog RLC kruga ako je poznat L, C, a
vršna vrijednost napona na C se nakon 5 perioda istitravanja smanji na 10%
početne vrijednosti.
0
2
2
5 10
1 , 0
1
e e t
e
t
~ = =
= = =
+
d
d
n m
m
LC T
n
A
A
¦
¦
)
¦
¦
`
¹
=
=
L
R
LC
2
1
0
o
e
za serijski RLC - krug
LC LC LC
A
A
nT L
R
n m
m
073 , 0
10
3 , 2
10 ln
2 5
1
ln
1
2
= =
·
= = =
+
t t
o
C
L
R
LC
L
R
146 , 0
073 , 0
2
= ¬ =
Teorija Mreža - 48
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
83. Odredite faktor dobrote slabo prigušenog titrajnog kruga.
0
0
1
1 2
2
= + +
= +
}
dt
di
L R i R i
dt i
C
R i
RL
RL R
C R
C R RL RL C R
i i i i i i ÷ = ¬ + =
( ) 0
0
1
1 1 2
2
= ÷ + ÷ +
= +
}
C R C R R
C R
i i
dt
d
L R i R i R i
dt i
C
R i
st
RL
st
C
st
R
e K K i
e K i
e K i
) (
2 1
2
1
÷ =
=
=
st st st st st
st st st
e e s K K L R e K R e K R e K
e e K
s C
R e K
: 0 ) (
0 : 0
1 1
2 1 1 2 1 1 2 1
2 2 1
= · · ÷ + ÷ +
= = · +
Ls R
Ls R R
K
K
Ls R K Ls R R K
Cs R
K
K
s C
K R K
+
+ +
= ¬ = + ÷ + +
÷ = ¬ · ÷ =
1
2 1
1
2
1 2 2 1 1
2
1
2
2 2 1
0 ) ( ) (
1 1
) ( : 0 ) ( ) ( ) (
2 2 1 2 1 2
2
2 1
2
2 2 1
1
2 1
2
CL R R R L C R R s CL R s
Ls R R CLs R Cs R R
Ls R
Ls R R
Cs R
= + + + +
+ + = ÷ ÷
+
+ +
= ÷
¸¸ ¸_ ¸ ¸ ¸¸ ¸ ¸_ ¸
2
0
2
2 1
2
2
2 1 2
e
o
|
|
.
|

\
| +
+
|
|
.
|

\
| +
+
CL R
R R
CL R
L C R R
s s
L C R R
CL R R R
CL R
L C R R
CL R
R R
Q
+
· +
=
+
+
= =
2 1
2 2 1
2
2 1
2
1 1
0
2o
e
Teorija Mreža - 49
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
84. Odredite faktor dobrote serijskog RL-kruga priključenog na izmjenični izvor
frekvencije f.
L
R
s s
L
R
s
s s
dt
dq
L
R
dt
q d
L
R
i
dt
di
iR
dt
di
L
÷ = ¬ = +
= + +
= + ¬ = +
= +
0
0 2
0 0
0
2
2
0
2
2
2
e o
Faktor dobrote:
) ( ) (
) (
2
T periodi u krugu u energija disipirana
krugu u energija na uskladište
2
T t t
t
Q
+ ÷
= =
E E
E
c c
c
t t
R
L
R
L
T RT
L
T Ri
Li
Q
RI P t Li t
L
L
R
e
t
t t
c
= = = =
= =
2
2
2
1
2
1
2
) (
2
1
) (
2
2
2 2
85. Koji uvjet mora biti zadovoljen da bi u istosmjernoj mreži sheme spoja prema
slici bio ostvaren periodički režim rada?
Periodički režim rada zadovoljen je ako je
}
+
=
T t
t
dt Ri 0
2
. Ovaj
se uvjet može zadovoljiti samo ako je 0 ) (
>
s
= t R R . Otpor R
mora biti vremenski promjenjiv, ali tako da u dijelu periode T
iskazuje svojstvo pasivnog otpora, a u dijelu periode T
svojstva aktivnog otpora.
86. Zašto je poznavanje slobodnog odziva dovoljno da bi se odredio potpuni
odziv istosmjerne mreže.
Poznavanje slobodnog odziva dovoljno je da se odredi
potpuni odziv istosmjerne mreže u kojoj je istosmjerni
naponski izvor spojen u seriju s kapacitetom ili istosmjerni
strujni izvor spojen u paralelu s induktivitetom, jer sa
stajališta analize nema razlike između početnog napona na
kapacitetu i nezavisnog izvora, odnosno početne struje
kroz induktivitet i nezavisnog strujnog izvora spojenog
paralelno induktivitetu.
Teorija Mreža - 50
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
87. Zašto valni oblici odziva u prijelaznom stanju ne ovise o valnim oblicima
poticaja? Objasniti na primjeru RL kruga uključenog u t=0 na izvor t U u e sin
ˆ
= .
ustaljeno stanje + prijelazno stanje
Za krugove s konstantnim ili periodičkim poticajem za određivanje prijelaznog stanja
rješavamo homogenu diferencijalnu jednadžbu, dakle ne sudjeluje poticaj. Valni oblici
ovise isključivo o prirodnim frekvencijama kruga.
( poticaj ne igra ulogu u prijelaznom stanju, dok početni uvjeti imaju utjecaja)
88. Nacrtajte najjednostavniju shemu spoja mreže napajane iz istosmjernog
naponskog izvora pri čemu je struja izvora
t t
e I e I I i
2 1
2 1 0
o o ÷ ÷
+ + =
.
Odziv:
2 1 0
, , I I I konstante
0 ,
2 1
> o o
Poticaj: istosmjerni naponski
Ustaljeno stanje: i – istosmjerno;
0
I i t = ¬ · = (moguća 2 rješenja)
Prijelazno stanje:
2 1
, o o  mreža 2. reda
(moguće da se pojave LC, LL, CC)
- moram paziti da ne dobijemo kratki spoj, i
da imamo mrežu 2. reda tj. da se od dva C
ne može napraviti nadomjesni C).
Rješenje:
Teorija Mreža - 51
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
89. Nakon uklopa koje sklopke ili grupe sklopki se može u mreži sheme prema
slici postići samo prigušeni odziv neovisno o vrijednostima elemenata mreže?
Moguće dvije mogućnosti :
- aperiodski odziv
- prigušeni odziv : ako je
0
e o > i prirodne
frekvencije s
1
i s
2
su dva realna broja
- ako uklopi S
2
– mreža je prvog reda,
odziv je eksponencijalan
(nije moguć ni prigušeni ni aperiodski odziv) :
- ako uklopi S
1
, mreža je drugog reda
(ako je R
1
<0 – aperiodski odziv) :
- u kombinacijama S
1
- S
2
, S
1
- S
3
, S
1
- S
2
- S
3
=> zbog induktiviteta postoji
aperiodski odziv (ako uklopi S
3
mreža je 2. reda – ne postoji induktivitet)
- bez obzira na R i C vrijedi da je odziv prigušen zato što postoji ustaljeno stanje
- ako uklopi S
2
i S
3
možemo otpore R
1
i R
2
nadomjestiti ekvivalentnim potporom i
tada se slučaj svodi na uklop S
3
,
te je i ovo rješenje zadatka :
-rješenje je ako uklopi S
2
i S
3
ili samo S
3
Teorija Mreža - 52
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
90. Na karakteristici kapaciteta grafički prikažite energetske odnose u
istosmjernom serijskom RLC krugu ako se napon napajanja skokovito mijenja kao
na slici. C je linearan i VNP.
n CE w
nE C
CE w
E C
R
C
R
C
2
2
2
2
2
1
) (
2
1
disipirana
2
1
3
energija na uskladište ) 3 (
2
1
=
=
÷ =
÷ =
c
c
Kod kumulacije pri skoku napona
nastavljamo na već dobiveno. Kod
disipacije padnemo na nulu pa pri
skoku počinjemo iznova. Zato imamo
iste površine.
Kapacitet posjeduje svojstvo
pamćenja,a otpor ne.
Kapacitet pamti prethodna stanja, a
otpor ne pamti.
91. Odredite koliko se energije pretvorilo u toplinu na otporu R za vrijeme
nabijanja kapaciteta karakteristike | |
C C
u Au q = na napon izvora E. Prikažite
grafičke energetske odnose u krugu.
stanje ustaljeno
) (
÷
=
o
o
t
E t u
C
3 3
0
3
0
3
0
2
0
2
1
2
1
E
A
u
A du Au qdu W
dq u W
E
C
E
C C
E u
u
C R
q
q
C C
C
C
= = = =
> =
} }
}
=
=
| |
C C
u Au q = - karakteristika kapaciteta
pasivan trošilo, C punjenje , ÷ ÷ | | q u
C
- nelinearan, vremenski nepromjenjiv,
pasivan
Teorija Mreža - 53
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
92. Na serijski RC krug narinut je napon valnog oblika prema slici. Koji uvjet mora
biti zadovoljen da bi se snaga disipirana na otporu s dovoljnom tehničkom
točnošću mogla izračunati prema izrazu:
t
e
2
,
2
= = f fCU P
R
?
t/2 t
3t/2
2t
et
Mora biti zadovoljen uvjet da je RC T >> , (tada ''odmah'' nastupa ustaljeno stanje,t. napon
RC C
u u ~ inače bi disipaciju morali računati po R I
2
.
93. Količina energije predana serijskom RC krugu iz izvora valnog oblika napona
0 ); 1 (
/
> ÷ =
÷
T e E u
T t
do t=0 do uspostava ustaljenog stanja iznosi:
RC T
RC T
CE W
E
+
+
=
2
2
1
2
. Odredite količinu energije disipiranu na otporu R te
komentirajte slučaj T>>RC i T<<RC.
|
|
.
|

\
|
÷ + ÷
+
+
=
|
|
.
|

\
|
+ ÷ ÷
+
+
=
+ ÷
=
|
|
.
|

\
|
+ ÷ = =
÷ =
=
÷
=
÷ ÷ ÷
÷ ÷
÷ ÷
¸ _ ¸ ¸ _ ¸
0
2
0
2
2
2 2
2
2 2 2
2
2 2
2 1
2
2
1
2 1
2
1 2
2
1
2
2
2 1
2
1
2
1
RC
t
RC
t t t
R
t t
t t
C
C E R
e e
RC T
RC T
CE e e CE
RC T
RC T
CE W
e CE e CE CE
e e CE CU
W W
t t
t t
t t
c
c
1) T>>RC
(odmah nastupi ustaljeno stanje)
-kapacitet je L/VNP pa je
2
2
1
CE
C
= c
¸
¸
0
2
1 2
2
1
) , 0 (
2 2
~
÷
+
+
= ÷ = ·
<<
<<
R
T
T
C E R
W
CE
RC T
RC T
CE W W c
-kapacitet se odmah nabije, pa kroz otpor
ne teće struja
2) T<<RC
2 2
2
1
1
2
2
1
CE
RC
RC
CE W
R
=
|
.
|

\
|
÷ =
Koliko se energije uskladišti na
kondenzatoru toliko se disipira na otporniku.
Teorija Mreža - 54
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
94. a) Odredite snagu istosmjernog naponskog izvora E ako sklopke S
1
i S
2
sklapaju protutaktno, svaka je uklopljena polovinu periode T i T>>RC. B) Da li se
smanjivanjem periode T u odnosu na vremensku konstantu kruga poveća ili
smanjuje potrebna snaga istosmjernog naponskog izvora?
a)
2
2
2
E C f P
P P
E
RC E
· · · =
· =
- ako je T>>RC ''odmah'' nastupa ustaljeno stanje
- u pola periode na R
1
C
1
energije je
2
2
1
CE ,i u drugoj polovini periode na R
2
C
2
je
2
2
1
CE ,
pa je ukupna energija
2 2
2
1
2 CE CE W = =
b) ako se smanjuje perioda T u odnosu na vremensku konstantu RC. tj. sada je T>RC,
energija će se povećati (duže treba da dođe do ustaljenog stanja tj. da C bude prekid)
95. Količina energije pretvorene u toplinu u serijskom RC krugu napajanog iz
naponskog izvora valnog oblika prema slici, do uspostave ustaljenog stanja
iznosi: ( ) RC
T
e
T
CE W
t
R
=
(
¸
(

¸

÷ =
÷
t
t t
t
; 1
/ 2
. Odredite količinu energije pretvorene u
toplinu za dva posebna slučaja a) t >> T , b) t << T te objasnite rezultate.
a) 0 ÷ ÷ >>
R
W T t
''odmah'' nastupa ustaljeno
stanje
b)
2 2
2
2
2
2
2
/
2
1
2
1
1 1
2
1
1 1 1
2
1
1
CE
T
T
CE W
T
T T
T
CE W
T T
e
T
R
R
t
=
(
¸
(

¸

+ ÷ =
(
¸
(

¸

|
|
.
|

\
|
÷ + ÷ ÷ =
+ ÷ ~
<<
÷
t
t
t
t t
t
t t
t
t
Teorija Mreža - 55
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
96. Za mrežu opisanu diferencijalnom jednadžbom t X y
dt
dy
dt
y d
e e o sin
ˆ
2
2
0
2
2
= + +
pretpostavljeno je rješenje u ustaljenom stanju ) sin(
ˆ
¢ e + = t Y y . Odrediti Y
ˆ
i ¢
metodom izjednačavanja koeficijenata uz ortogonalne komponente rješenja.
2
) sin(
ˆ
) cos(
ˆ
) sin(
ˆ
e ¢ e
e ¢ e
¢ e
+ ÷ =
+ =
+ =
t Y y
t Y y
t Y y
` `
`
¢ e ¢ e ¢ e
¢ e ¢ e ¢ e
sin sin cos cos ) cos(
sin cos cos sin ) sin(
t t t
t t t
÷ = +
+ = +
t X t t Y t t Y t t Y e ¢ e ¢ e e ¢ e ¢ e oe ¢ e ¢ e e sin
ˆ
) sin cos cos (sin
ˆ
) sin sin cos (cos
ˆ
2 ) sin cos cos (sin
ˆ
2
0 0
2
= + + ÷ + + ÷
izjednačimo koeficijente uz t e sin i t e cos
¢ ¢ e ¢ oe ¢ e
¢ ¢ e ¢ oe ¢ e
sin : 0 sin
ˆ
cos
ˆ
2 sin
ˆ
cos :
ˆ
cos
ˆ
sin
ˆ
2 cos
ˆ
2
0 0
2
2
0 0
2
= + + ÷
= + ÷ ÷
Y Y Y
X Y Y Y
0 2
2
0
2
= + + ÷ e ¢ oe e ctg
2
0
2
2
0
2
2
2
e e
oe
¢
oe
e e
¢
÷
=
÷
= tg ctg
2
0
2
2
e e
oe
¢
÷
= arctg
¢
e
e e
oe
oe e
¢
e ¢ oe e
cos
ˆ
2
2
ˆ
cos
ˆ
ˆ ˆ
2
ˆ
2
0
2
0
2
0
2
2
0 0
2
X
Y
X
Y tg Y Y
=
|
|
.
|

\
|
+
÷
÷ ÷
= + ÷ ÷
) )( ( 4
cos
ˆ
ˆ
2
0
2 2
2
0 0
2
2
0
2
e e e e e e o
e e
¢
÷ ÷ + ÷
÷
=
X
Y
97. Zašto umnožak fazora nije fazor?
FAZOR – kompleksni broj kojim je prikazana jednoharmonijska funkcija.
Monoharmonijske funkcije: ) sin( , 2 sin , cos , sin ¢ ÷ x x x x
- neka su zadana dva fazora:
t I i I I
t U u U U
e
e
sin
ˆ
0 /
ˆ
sin
ˆ
0 /
ˆ
= ÷ =
= ÷ =
`
`
I U
` `
- nije fazor.
¸
(
(
(
¸
(

¸

2 ÷ =
÷
= =
¸¸ ¸_ ¸
član izmj
član ist
t I U
t
I U t I U ui
.
.
2
cos
2
1
2
1
ˆ ˆ
2
) 2 cos 1 (
ˆ ˆ
sin
ˆ ˆ
e
e
e
Pri množenju dva fazora ne dobijemo jednoharmonijsku funkciju pa zaključujemo da
umnožak fazora nije fazor.
Teorija Mreža - 56
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
98. Metodom fazorske transformacije odrediti valni oblik odziva u ustaljenom
stanju mreže opisane diferencijalnom jednadžbom:
10 , 10 sin 20 2 6 , 0 1 , 0
2
= = + + e t x
dt
dx
dt
x d
.
¢
¢
e e
e e
/ 2
/ 10
0 / 20
6 8
0 / 20
6 2 10
0 / 20
0 / 20 2 6 10
0 / 20 2 6 , 0 1 , 0
0 / 20 2 6 , 0 1 , 0
2 2
2
2 2
= =
+
=
+ + ÷
=
= + + ÷
= + + ÷
= + +
o o o
o
o
o
j
x
x x j x
x x j x
x x j x j
`
` ` `
` ` `
` ` `
{ }
{ }
{ }
o
t
X e X
dt
x d
X j e X j
dt
dx
X e X t x
t j
t j
t j
0 /
2 ) ( 2
2
2
) (
) (
20 10 sin 20
ˆ
Re
ˆ
Re
ˆ
Re ) (
÷
÷ ÷ ÷ =
÷ =
÷ =
+ ·
+ ·
+ ·
`
`
`
e e
e e
¢ e
¢ e
¢ e
o
o
o
o
o
j
j
13 , 143 / 2
13 , 143 / 10
0 / 20
13 , 143 / 10 6 8
0 20 0 / 20
÷ =
= + ÷
+ =
=>
o
X 13 , 143 / 2 ÷ =
99. Funkcija ) sin( ¢ e + = t x prikazana je fazorom 1 = x
`
. Kojim je fazorom prikazana
funkcija ) sin( ¢ e + = t y .
1 ) sin( = ÷ + = x t x ` ¢ e deriviramo j t = + ) cos( ¢ e
| | ) sin( ) cos( ) cos( ) sin( ) ( ) ( sin ) sin( ) sin( ¢ ¢ ¢ e ¢ ¢ ¢ e ¢ ¢ ¢ e ¢ ¢ ¢ e ¢ e ÷ + + ÷ + = ÷ + + = ÷ + + = + t t t t t
y j ÷ ÷ + ÷ ) sin( ) cos( ¢ ¢ ¢ ¢
100. Funkcija ) sin(
ˆ
¢ e + t A prikazana je fazorom A A =
`
. Kojim je fazorom prikazana
funkcija t B e cos
ˆ
?
¢ ¢ ¢ ¢ e ¢ ¢ e ¢ ¢ e
¢ e
¢ e
¢ ¢ e
¢ e
sin cos sin ) sin( cos ) cos( ) cos(
) cos(
1 ) sin(
) cos (sin ? cos
ˆ
) sin(
ˆ
+ ÷ + + + = ÷ +
÷ +
÷ +
+ ¬ ÷
= ÷ +
j t t t
j t
t
j B t B
A A t A
`
Teorija Mreža - 57
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
101. Funkcija ) sin( ¢ e + t C prikazana je fazorom jB A+ . Kojim je fazorom prikazana
funkcija ) sin( ¢ e + t D ?
(
¸
(

¸

÷ + ÷ +
(
¸
(

¸

÷ ÷ ÷ ÷ +
÷
|
.
|

\
|
÷ + ÷
|
.
|

\
|
+ ÷ +
÷
|
.
|

\
|
÷ + ÷
|
.
|

\
|
+ =
÷ + + ÷ + =
÷ + + = ÷ + +
÷ = + + = +
) sin( ) cos( ) sin( ) cos( ) sin(
) sin( ) cos( ) sin(
) sin( ) cos(
) sin( ) cos( ) cos( ) sin(
)] ( ) sin[( ) sin(
) cos( ) sin(
¢ ¢ ¢ ¢ ¢ ¢ ¢ ¢ ¢ e
¢ ¢ ¢ ¢ ¢ e
¢ ¢ ¢ ¢
¢ ¢ ¢ e ¢ ¢ ¢ e
¢ ¢ ¢ e ¢ ¢ ¢ e
¢ e ¢ e
C
AD
C
BD
j
C
BD
C
AD
t D
C
BD
C
AD
j
C
BD
j
C
AD
t D
C
B
C
A
j
C
B
j
C
A
t t
t t
C
B
C
A
j t
C
B
j
C
A
t
102. Fazorom jA prikazana je funkcija t A e cos . Kojim je fazorom prikazana funkcija
) cos( ¢ e ÷ t B ?
j t ÷ e cos deriviramo
1 sin
1 sin
÷
÷ ÷ ÷
t
t
e
e
) cos (sin ) cos(
sin cos
sin sin cos cos ) cos(
¢ ¢ ¢ e
¢ ¢
¢ e ¢ e ¢ e
j B t B
j
t t t
+ ÷ ÷
+ =
+ = ÷
`
103. Funkcija ) cos(
ˆ
¢ e + t A prikazana je fazorom A A =
`
. Koja je funkcija prikazana
fazorom jA A+ ?
1 ) cos( = +¢ et deriviramo j t = + ÷ ) sin( ¢ e
j t t + = + ÷ + 1 ) sin( ) cos( ¢ e ¢ e
|
.
|

\
|
+ + =
|
.
|

\
|
+ +
=
÷ ÷ + + + + + +
= + ÷
|
.
|

\
|
+ +
4
cos 2
2
2
4
sin
2
4
2
cos 2
2
2
sin
2
2
cos 2 ) sin(
2
sin
t
¢ e
t
t
¢ e
¢ e
t
¢ e ¢ e
t
¢ e
¢ e
t
¢ e t
t
t t t t
t t
|
.
|

\
|
+ + =
4
cos 2
t
¢ et
jA A t A + ÷
|
.
|

\
|
+ +
4
cos 2
ˆ
t
¢ e
Teorija Mreža - 58
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
104. Zadan je fazor A+jB. Koje od te tri navedene funkcije prikazuju taj fazor?
a) ) cos(
2 2
A
B
arctg t B A + + e
b)
A
B
arctg B A C t C = + = + ¢ ¢ e
2 2
) sin(
c) )
4
cos(
2 2
t
e + + t B A
- sve tri funkcije su rješenje jer način preslikavanja nije zadan. Fazorska transformacija
počinje nakon definiranja pravila preslikavanja.
105. Zadana je amplitudna karakteristika impedanijce neke naprave. Odredite
najjednostavniju shemu spoja te naprave.
) ( e j Z - ulazna funkcija mreže
u
u
I
U
j Z
`
`
= ) ( e
- nadomjesna shema: na niskim i visokim frekvencijama ulazna impedancija je
beskonačna, a na srednjim frekvencijama ima minimum.
- elementi mreže zapisani u fazorskompodručju:
Slika kapaciteta
C C
I
C j
U
` `
e
1
=
niske frekvencije
0 ÷ e  · ÷ | ) ( | e j Z
Slika induktiviteta
L L
I L j U
` `
e =
visoke frekvenicije
· ÷ e
 · ÷ | ) ( | e j Z
Minimum – područje
konstantne impedancije.
- induktivitet
- kapacitet
- otpor
jeL 1/jeL
106. Koji se elementi mreže nalaze u crnoj kutiji B ako je ) 60 314 sin( 120 ° + = t u ,
) 80 314 cos( 15 ° + = t i
) 170 314 sin( 15
) 60 314 sin( 120
° + =
° + =
t i
t u
2
sin cos
t
¢ ¢ + =
Ako kut između napona i struje nije između -90° i 90° radi se o aktivnim elementima mreže.
Zaključujemo da je u crnoj kutiji B naponski ili strujni izvor.
Teorija Mreža - 59
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
107. Odredite prijenosne funkcije mreže dvoprilaza. Poticaj djeluje na prilazu 1.
C C C
L
C
C
C L
U CL U u
dt
di
L u
C U j
dt
du
C i i i
` `
`
+ ÷ ÷ + =
÷ = = =
1
1
Prijenosna impedancija:
jC C U j
U
I
U
j Z
C
C
1
) (
1
2
21
= = =
`
`
`
`
e
Prijenosni omjer struja:
0 ) (
1
2
21
= =
I
I
j
`
`
e o
Prijenosni omjer napona:
CL CL U
U
U
U
j A
C
C
÷
=
+ ÷ ÷
= =
1
1
) 1 (
) (
1
2
21
`
`
`
`
e
Prijenosna admitancija:
0
) 1 (
0
1
2
21
=
÷
= =
CL U U
I
Y
C
` `
`
`
108. Zadana je prijenosna funkcija mreže
e o
e
j U
U
+
=
1
2
`
`
. Odredite efektivnu
vrijednost u
2
(t) ako je poznat valni oblik poticaja: t U t U t U u 5 cos
ˆ
3 sin
ˆ
sin
ˆ
5 3 1 1
+ + = .
2 2
2
5
2 2
2
3
2 2
2
1
2 2
2
2
5
2 2
2
2
3
2 2
2
2
1 2
2
2
2
2
2
2 2
2 2
1 2
2 2
1 2
2 2
1 2
25
25
9
9 1
25
25
9
9
) 5 ( ) 3 ( ) (
25
5
) 5 ( ) 5 (
9
3
) 3 ( ) 3 (
) ( ) (
e o e o e o
e
e o
e
e o
e
e o
e
e e e
e o
e
e e
e o
e
e e
e o
e
e e
+
+
+
+
+
=
+
+
+
+
+
=
+ + =
+
=
+
=
+
=
U U U U U U U
U U U U
U U
U U
U U
109. Zašto se ne može reći da je rezonancija nastupila u točno određenom
trenutku?
Rezonancija je pojava koja se promatra u ustaljenom stanju. Stanje u nekom trenutku nije
bitno, bitan je proces koji traje.
Teorija Mreža - 60
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
110. Amplituda napona na kapacitetu u serijskom RLC krugu napajanom iz
naponskog izvora t U u e cos
ˆ
= dana je izrazom :
2 2 2 2 2
0
2
0
4 ) (
ˆ ˆ
e o e e
e
÷ ÷
=U U
C
, gdje je
o faktor gušenja, a
0
e vlastita frekvencija kruga. Odredite maksimalnu vrijednost
napona na kapacitetu ako se mijenja
0
e .
2 2
2
0
2
0
2 2 2
0
2
2
0
4
0
2 2 4 2
2
0
4
0
2
2
0
3
0
2 2 2 2
2
0 0
2 2 2 2
2
0
0
2 2
0
2 2 2 2
2
0
2
0
2 2 2 2 2
0 0
0
0
4
0 4 2
0 4 2
0 ) ( 2 ] 4 ) [( 2
0
4 ) (
2 ) ( 2
4 ) ( 2
1
4 ) ( 2
ˆ
0
) (
e o e
e o e e
e e e e o e e e e
e e e e o e e e
e o e e
e e e
e o e e
e e o e e e
e
e
÷ ÷ = ÷
= + + + ÷
= + ÷ + + ÷
= ÷ ÷ + ÷
=
+ ÷
÷
+ ÷
÷ + ÷
=
U
d
dU
C
2 2
0
4o e e + =
r
) 4 ( 4
4
ˆ
4 16
4
ˆ
4 ) 4 (
4
ˆ
) (
2 2 2
2 2
2 2 4
2 2
2 2 2 2 2 2
2 2
0
e o o
o e
e o o
o e
e o e o e
o e
e
+
+
=
+
+
=
+ ÷ +
+
= U U U U
r C
o
e
oe
e
e
2
ˆ
2
ˆ
) (
0
0
2
0
0
r
r
r
r C
U U U = =
111. Zašto je definicija faktora dobrote
) ( ) (
) (
2
T t t
t
Q
+ ÷
=
E E
E
c c
c
t gdje je ) (t
E
c
uskladištena energija u krugu u nekom trenutku t, a T perioda titranja,
neprimjenjiva na harmonički poticane krugove?
Kod harmonički poticanih krugova energije u trenutku t i t+T su jednake pa bi u izrazu za
dobrotu nazivnik bio jednak 0 i dobrota bi bila beskonačna.
) ( ) ( T t t +
¿
=
¿
c c
Teorija Mreža - 61
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
112. Zašto je rezonancija odziv na jednoharmonijski poticaj?
Ako u nekoj mreži djeluje npr. opći periodički poticaj (ems) periode
r
r
T
e
t 2
= , u Fourierovom
rastavu nema harmonijskog člana potrebne frekvencije
r
e pa rezonancije neće biti.
Npr. RLC serijski kad na njega djeluje višeharmonijski naponski izvor:
2
2
2 2
2
0
1
1
4
1 ) (
ˆ
) (
ˆ
) cos( ) (
ˆ
) cos( ) (
ˆ
1
o
e
e e
¢ ¢ e
¢ e
+
|
|
.
|

\
|
÷
=
+ + =
+ = + +
¿
¿
}
=
=
n
n
L
n U
n I
t n n I i
t n n U idt
C
Ri
dt
di
L
N
n
n n
N
n
n
Odavde vidimo da je za frekvenciju e n moguća rezonancija, ali samo ako postoji
odgovarajući poticaj
) (
ˆ
n U
na toj frekvenciji.
113. Trošilo otpora R napaja se preko LC kruga iz izmjenične mreže. Koji uvjet
mora biti zadovoljen da efektivna vrijednost struje trošila ne bi ovisila o
vrijednosti otpora? Koja svojstva posjeduje u tom slučaju promatrana mreža?
1 ...
) 1 (
) ( ) (
1
) (
2
2
2
÷ ÷ ÷ =
+ ÷
=
+ ÷ = + + =
= ¬ =
+ + =
LC je ako
L j
U
L j LC R
U
I
R LRC L j I I R I RC j I L j U
RC j I I I R I
C j
I R I I L j U
R
R R R R
R C R C
R R C
e
e e e
e e e e
e
e
e
` `
`
` ` ` ` `
` ` ` `
` ` ` `
- ako je 1
2
÷ LC e  da efektivna vrijednost trošila ne bi ovisila o R vlastita frekvencija
kruga mora biti jednaka frekvenciji poticaja.
Mreža posjeduje svojstvo strujnog izvora.
Teorija Mreža - 62
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
114. Trošilo otpora R napaja se preko LC kruga iz izmjenične mreže. Koji uvjet
mora biti zadovoljen da efektivna vrijednost struje izvora ne ovisi o promjeni
otpora trošila.
jeL
1/jeC
UVJET:
) (R f I =
- treba naći frekvenciju
poticaja da bi to bilo
ispunjeno
( )
¸
( )
¸ ¸ ¸ ¸ ¸ _ ¸
¸ ¸ ¸ ¸ ¸ ¸ ¸ ¸ ¸
2
1
3
2
2
2
2
2
2
1
1 1
1
1 1
1
1
1 1
C j
1
1
Z
Z
Z
ul
ul
LC
L
R
j
LC
L
R
j
L j Z
LC
L
R
j
LC
L
R
j
L j
LC
L
R
j
L
R
j RC j
L j
RC j
R RLC L j
RC j
R
L j
R
C j
R
L j Z
e
e
e
e
e
e
e
e
e
e
e
e
e
e
e
e
e e
e
e
e
e
e
+
÷ ÷
=
+
+ ÷ ÷
=
+
÷ +
=
+
+ ÷
=
+
+ =
+
+ =
- frekvencija mora biti
LC 2
1
i tada je ostvaren uvjet da ) (R f I = ¸
115. Koliki mora kapacitet C biti da se u zadanoj mreži nakon uklopa sklopke S ne
promijeni efektivna vrijednost struje izvora
L C L
L C L
L C L
ul ul
X X X
X R X X R
jX R X X j R
Z Z
= ÷
+ = ÷ +
+ = ÷ +
=
2
2 2 2
) (
| | | ) ( |
| * | | |
L C
X X 2 =
1 2
2
1
2
=
=
LC
L
C
e
e
e

L
C
2
2
1
e
=
( )
2 2
2
2
2
2
) ( 1
1 1
| |
LC
L
R
LC
L
R
L Z
ul
e
e
e
e
e
|
.
|

\
|
+
÷
|
.
|

\
|
+
=
 izjednačimo
brojnik i nazivnik
LC
LC
LC LC
2
1
2 / 1
1
2
2 2
= ¬ =
= ÷
e e
e e
Teorija Mreža - 63
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
116. Nacrtajte amplitudnu karakteristiku funkcije mreže
1
2
) (
U
U
j H
`
`
= e . Koji uvjet
mora biti zadovoljen da bi se ova mreža ponašala kao niskopropusni filtar?
jeL
1/jeC
- prilaz 2 nije opterećen pa je 0 =
R
I
`
KZN:
) 1 (
1
2
2 2 1 1
2 1 1 2
LC U U L j I U
U C j I
C j
I U
e e
e
e
÷ = + =
= ¬ =
` ` ` `
` ` ` `

LC U
U
j H
2
1
2
1
1
) (
e
e
÷
= =
`
`
( )
LC
LC
j H
2
2
2
1
1
1
1
| ) ( |
e
e
e
÷
=
÷
=
· ÷ ¬ =
=
= ÷
| ) ( |
1
0 1
2
e e e
e
e
j H
LC
LC
r
r
e
|H(je)|
e
- amplitudna
karakteristika – kako
se modul mijenja
ovisno o frekvenciji.
- Niski propust – propušta niske frekvencije. Pojačanje do
g
e treba biti konstantno, treba
postojati konstantan omjer struje i napona (R) odnosno treba mrežu M opteretiti.
KZN, KZS:
2 1
2 2
1 1
1
1
I I I
C j
I R I U
C j
I L j I U
C
C
C
` ` `
` ` `
` ` `
÷ =
= =
+ =
e
e
e
L j LC R
R
U
U
j H
R
LC R L j
U U
e e
e
e e
+ ÷
= =
|
|
.
|

\
| ÷ +
=
) 1 (
) (
) 1 (
2
1
2
2
2 1
`
`
` `
2 2 2 2 2
) 1 (
| ) ( |
L LC R
R
j H
e e
e
+ ÷
=
e
|H(je)|
e
1 | ) ( | 0 = ÷ = e e j H
,
0 | ) ( | lim =
· ÷
e
e
j H
-
g
e - gornja granična frekvencija : ona kod koje pojačanje opadne za 3 dB
- 707 , 0 2 / 1 | ) ( | = =
g
j H e - bitan za određivanje granične frekvencije
Teorija Mreža - 64
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
117. Nacrtati amplitudnu karakteristiku funkcije mreže
1
2
) (
U
U
j H
`
`
= e . Koji uvjet mora
biti zadovoljen da bi se mreža ponašala kao visokopropusni filtar?
j eL
1/jeC
- prilaz 2 nije opterećen pa 0
2
= I
`
|
.
|

\
|
÷ = + =
= ¬ =
LC
U U
C j
I U
L j
U
I L j I U
2
2 2 1 1
2
1 1 2
1
1
1
e e
e
e
` ` ` `
`
` ` `

1
1
1
) (
2
2
2
2
2
1
2
÷
=
|
.
|

\
|
÷
= =
LC
LC
LC
U
U
U
U
j H
e
e
e
e
`
`
`
`
· ÷ ¬ =
= ÷
÷
=
÷
=
| ) ( |
1
0 1
) 1 (
) (
) 1 (
) (
| ) ( |
2
2
2
2 2
2 2
e e
e
e
e
e
e
e
j H
LC
LC
LC
LC
LC
LC
j H
r
e
|H(je)|
e
- Visoki propust – propušta visoke frekvencije. Pojačanje do
g
e treba biti konstantno, treba
postojati konstantan omjer struje i napona (R) odnosno treba mrežu M opteretiti.
L j
U
R
U
I I I
L j I R I U
U
C j
I U
L
L
e
e
e
2 2
2 1
2 2
2 1 1
1
` `
` ` `
` ` `
` ` `
+ = + =
= =
+ =
RLC j
RLC j jR L
U
LC
RC j
U U
L j
U
R
U
C j
U
2
2
2
2
2 2
2 2
1
1
1 1 1
e
e e
e
e e e
+ ÷
=
|
|
.
|

\
|
+ ÷ = +
|
|
.
|

\
|
+ =
` ` `
` `
`
2 2 2 2
2
2
2
2
2
2
) 1 ( ) (
| ) ( |
) 1 ( ) 1 (
(
LC R L
RLC
j H
LC jR L
RLC j
RLC j
LC jR L
U
U
j H
e e
e
e
e e
e
e
e e
e
÷ +
=
÷ ÷
=
÷ ÷
= )
`
`
e
|H(j e)|
e
· = ¬ · ÷
= ¬ =
) (
0 ) ( 0
e e
e e
j H
j H
Teorija Mreža - 65
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
118. Dokažite da u reaktivnom pojasnom propustu sheme spoja prema slici vrijedi
da je: o
e e oe
oe
2 ,
) ( 2
2
2
0
2
1
2
=
÷ +
= B
j
U
U
`
`
, gdje je o faktor gušenja, a
0
e vlastita
frekvencija.
j eL
1/jeC
|
|
.
|

\
|
+ + = +
|
|
.
|

\
|
+ =
= ¬ =
1
1 1
2 2 1 1
2
1 1 2
CR j R
L j
U U
C j
L j I U
R
U
I R I U
e
e
e
e
` ` ` `
`
` ` `
¸ ¸
o
e
e e
e
e e
e
e
e e
e
e
e
e
2
2
2 2
2
2
1
2
2
0
1 1
1
1 1
1
1
L
R
j
LC
L
R
j
LC
LC
RC j LC
RC j
C j
RC j LC
R
R
C j
L j
R
R
C j
L j
R
U
U
U
U
+ + ÷
= ·
+ + ÷
=
+ + ÷
=
+ +
=
|
|
.
|

\
|
+ +
=
`
`
`
`
) ( 2
2
) ( 2
2
) ( 2
2
2
0
2 2
2
0
2
2
0
e e oe
oe
e e oe
oe
e e o e
o e
÷ +
=
÷ ÷
=
÷
÷
·
÷ +
=
j j j
j
j
j
119. Obrazložite fizikalni smisao pojma jalove snage. Zašto dimenzije reaktivnih
elemenata ovise o njihovoj jalovoj snazi?
Jalova snaga je mjera za količinu energije koja njiše između izvora i pasivnog jednoprilaza
i ne sudjeluje u pretvorbi električne energije u drugi oblik.
Jalova snaga je amplituda trenutne snage i zato je mjera za dimenzije reaktivnih
komponenti. Veći elementi se lakše rashlađuju.
Teorija Mreža - 66
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
120. Valni oblik trenutne snage jednoprilaza dan je izrazom
W t t p , 2 sin 6 ) 2 cos 1 ( 4 e e + ÷ = . Odredite djelatnu, jalovu i prividnu snagu
jednoprilaza. Obrazložite fizikalni smisao prividne snage.
1 2 3 4 5 6
-5
-2.5
2.5
5
7.5
10
VAr Q
P S Q
VA S
W P
t t P
6
4 2 , 7
2 , 7 52 6 ) 4 (
4
2 sin 6 2 cos 4 4
2 2 2 2
2 2
=
÷ = ÷ =
= = + ÷ =
=
· + · ÷ = e e
Prividna snaga je najveća moguća djelatna snaga koju bi jednoprilaz mogao preuzeti iz
izvora pri danim efektivnim vrijednostima napona i struje jednoprilaza.
121. Zadana je pozitivna amplituda P
1
trenutne snage i negativna amplituda P
2
trenutne snage. Odredite djelatnu, jalovu i prividnu snagu jednoprilaza.
Teorija Mreža - 67
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
122. Zašto za kompleksnu snagu vrijedi zakon o očuvanju, a ne vrijedi za prividnu
snagu?
Ako u nekoj mreži vrijede Kirchoffovi zakoni vrijedi i zakon očuvanja energije što je
posljedica Tellegenova teorema.
Zakon očuvanja energije vrijedi za linearne transformacije, a prividna snaga je dana
izrazom
2
2
Q P S
R
+ = ; korjenovanje nije linearna transformacija pa ne vrijedi zakon
očuvanja prividne snage.
Kompleksna snaga dana je izrazom jQ P S
R
+ =
`
. Zbrajanje jest linearna transformacija pa
vrijedi zakon očuvanja kompleksne snage.
Dokaz Kirchoffovih zakona za fazore:
KZS:
¿
=
=
n
k
k jk
i a
1
0 za j-ti čvor
k
j
K K
e I I
¢
ˆ
=
`
jednoharmonijska funkcija { }
t j
k K
e i i
e
Re = linearno
KZN:
¿
=
=
n
k
k jk
U b
1
0
`
, iz Tellegena:
¿ ¿
= =
= =
b
k
b
k
k k k
S I U
1 1
0
2
1
` ` `
- u svakoj linearnoj vremenski nepromjenjivoj mreži u kojoj djeluju izvori na samo jednoj
frekvenciji e očuvana je kompleksna snaga.
123. Trošilo i izvor spojeni su parom vodova induktiviteta L
V
i otpora R
V
. Neka se
na trošilu održava konstantna efektivna vrijednost napona U i djelatna snaga P.
Dokažite da su gubici u prijenosu energije minimalni ako je jalova snaga trošila
potpuno kompenzirana.
GUBICI PRIJENOSA: ono što se izgubilo na
vodu u toku prijenosa energije.
U
Q P
I Q P UI S
2 2
2 2
+
= ¬ + = =
¸
(
(
(
¸
(

¸

+ = =
2
2
.
2
2
2
U
Q
U
P
R R I P
konst
V V R
; 0
min
= ¬ Q za P
R
- P i U su konstantni, pa će P
R
biti minimalan ako je Q=0, odnosno kompenzirana jalova
snaga.
Teorija Mreža - 68
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
124. Iz izmjeničnog naponskog izvora efektivne vrijednosti napona U=10V i
impedancije eL=1O napaja se u jednom slučaju radno trošilo, a u drugom slučaju
radno-kapacitivno trošilo kako je to prikazano na slikama a) i b). Izračunajte u oba
slučaja djelatne snage trošila i pripadne faktore snage. Iz dobivenih rezultata
proizišao bi zaključak da se maksimalna djelatna snaga trošila pri istoj efektivnoj
vrijednosti struje ne postiže uz faktor snage trošila 1 cos =
T
¢ . Je li taj zaključak
ispravan?
R =1O
eL=1O
1/eC=1O
R = 2O
eL=1O
2 2
)
1
(
C
L R Z
T
e
e ÷ + =
1 cos
2
2
2
1
50 50
50
cos
50
2
100
1
50
2
100
1
2
10
2 1 1
2
2 2 2 2
2
2
2 2
= =
= =
+
=
+
=
= = =
= · = =
= =
= + =
R
R
T
L R
R
L
R
P
P
Q P
P
VAr LI Q
W RI P
A
Z
U
I
Z
¢
¢
e
3
2
50 ) 2 50 (
2 50
cos
1
) (
cos
50
50
2 50
2
10
2
2
10
1
1
2 2
2 2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
=
+
=
+
=
=
÷ +
=
= =
= =
=
|
.
|

\
|
= =
=
|
.
|

\
|
÷ +
= ¬
|
.
|

\
|
÷ + =
C R
R
T
C L R
R
C
L
R
T
T
Q P
P
Q Q P
P
VAr
C
I
Q
VAr LI Q
W RI P
A
C
L R
U
I
C
L R I U
¢
¢
e
e
e
e
e
e
Da, ali maksimalnu djelatnu snagu koju bi jednoprilaz mogao uzeti iz izvora pri danim
efektivnim vrijednostima struje i napona je pri S UI I R P
R
= = = ¬ =
2
ˆ
2
1
1 cos¢ . Pod b) je
ostvaren uvjet rezonancije struje (Q
L
=Q
C
) , tj. jalova snaga trošila je kompenzirana
(
C
L
e
e
1
= )
Teorija Mreža - 69
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
125. Zašto je u pasivnim mrežama složenosti po volji na svakom prilazu fazni
pomak napona i struje tog prilaza u granicama
(
¸
(

¸

÷
2
,
2
t t
?
Impedancija u pasivnim mrežama dana je izrazom:
2
ˆ
) ( 4 2
) (
I
j P
j Z
C L R
c c e
e
÷ +
=
{ } { } 0 ) ( Im , 0 ) ( Re 0
s
>
> ¬ > e e j Z j Z P , pa je kut impedancije
P
arctg
C L
2
) ( 4 c c e
¢
÷
= .
Ovaj kut je uvijek:
2
)) ( (
2
t
e
t
s Z s ÷ j Z
I Z U
` `
· = , tako je maksimalni fazni pomak između U i I
2
)) ( (
2
t
e
t
s Z s ÷ j Z .
126. Koji uvjeti moraju biti zadovoljeni da bi u jdenopirlaznoj mreži složenosti po
volji nastupila fazna rezonancija, a koji da bi nastupila prava rezonancija.
2
1
ˆ
) ' ' ( 4 2
) (
I
j P
j Z
C L
c c e
e
÷ +
= , Z(je) – impedancija općeg jednoprilaza, '
L
c - srednja magnetska
energija uskladištena u svim induktivitetima mreže, '
C
c - srednja elektrostatička energija
uskladištena u svim kapacitetima mreže M.
- fazna rezonancija nastupa pod uvjetom da je ' '
C L
c c =
- ako npr. je ' '
C L
c c = , ali je razlika | ' ' |
C L
c c ÷ mala u odnosu na '
L
c odnosno '
C
c , tada smo
sigurni da smo u okolišu točke fazne rezonancije. Ako je istodobno
e
P
malen u odnosu
prema '
L
c odnosno '
C
c , tada se sigurno nalazimo u blizini maksimuma amplitudnih
karakteristika. (Uočimo da se pri
0
e o << fazna rezonancija podudara s ''pravim''
rezonancijama). Prava rezonancija nastaje pri
0
e e =
r
127. U mreži sheme prema slici poznat je valni oblik napona naponskog izvora
t U t U u e e 2 cos
ˆ
sin
ˆ
2 1
+ = te valni oblik struje strujnog uvora
t I t I i e ¢ e 3 sin
ˆ
) 2 sin(
ˆ
3 2 2
+ + = . Nacrtati nadomjesnu shemu za prvi, drugi i treći
harmonik.
Teorija Mreža - 70
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
128. Odredite snagu otpora R ako je RC<<T i to ako je u jednom slučaju valni oblik
napona u(t) kao na slici b), a u drugom slučaju kao na slici c).
a)
b)
{ }
f CE P
E
C
T
t u
C
T
du t u C
T
dt
dt
du
C t u
T
dt t i t u
T
P
f CE CE
T
P P
T t
T
T
t
i i
T t
T
T
t E
u
R
E E
C
T
C
T
C R
R RC
2
2
0 0
2 2
0 0
2 2
2
2
1
2
) (
2
1
) ( 2
1
) ( 2
1
) ( ) (
1
1
0
2
....,.... 0
2
0 ...,... 0
0
2
0
2
0
=
= = = = · = · =
= = =
¦
¦
¹
¦
¦
´
¦
< <
< <
= ¬ =
¦
¦
)
¦
¦
`
¹
¦
¦
¹
¦
¦
´
¦
< <
< <
=
} } } }
C fE P
2
2
1
=
¸
T
C E
T C E
T
t
T
C E
T
P
C
T
E
t
T
E
T
du t i t u
T
P
T t T
T t C
T
E
i
T t T
T t t
T
E
u
e u u T RC u u
dt
du
C i
uidt P
T
T T
t
C C
2
2 2
3
4
3
0
2
2
2
4
3
0 0
0
2
1
16
9 1
9
8
2
1 1
9
16 1
0
3
4
3
4 1
) ( ) (
1
4
3
0
4
3
0
3
4
4
3
0
4
3
0
3
4
1 zbog
= = =
+ · = =
¦
¦
)
¦
¦
`
¹
¦
¦
¹
¦
¦
´
¦
< <
< <
=
¦
¦
)
¦
¦
`
¹
¦
¦
¹
¦
¦
´
¦
< <
< <
=
|
|
.
|

\
|
÷ = << = =
=
} }
}
÷
÷
t
Teorija Mreža - 71
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
129. Odredite valni oblik napona na induktivitetu u ustaljenom stanju kao i srednju
vrijednost struje izvora ako je T
R
L
>> .
oT
E U U
RI u u
iR
dt
di
L u
L
L
o ÷ =
+ =
+ =
) 0 (
R
U
I t i
) 0 (
) 0 ( ) ( = ~ ustaljeno stanje
Srednja vrijednost je:
R
E
R
U
I
o
= =
0
) 0 (
KZN za srednje vrijednosti
KZN za trenutne vrijednosti :
R i u u
I i
u R i u
u u u
L L
L
L L
R L
· ÷ =
=
+ · =
+ =
) 0 (
) 1 (
0
:
o
o
o
÷ =
÷ =
=
< <
E u
E E u
E u
T t
A
L
L
E u
E u
u
T t T
B
L
L
o
o
o
÷ =
÷ =
=
< <
0
0
:
R
E
R
U
I
R I U
U U
U
U U U
R
L
R L
o
= =
· =
=
÷
+ =
) 0 (
) 0 (
) 0 ( ) 0 (
) 0 ( ) 0 (
0 ) 0 (
) 0 ( ) 0 ( ) 0 (
GLATKA i
I I konst i
dt
di
T
R
L
T
R
L
T
i
R
u
dt
di
T
R
L
T
i
dt
di
R
L
R
u
R i R
dt
di
L u
u u u
L
L L L
L
L
L
L
L
L
L
R L
~
= = =
÷
· ÷ ¬ >>
|
.
|

\
|
÷ = ·
+ · =
· + =
+ =
) 0 (
0
1
1
. /
: /
¹
´
¦
÷
÷
=
T T
T
E u
L
, ......
, 0 ... 1
o o
o o
Teorija Mreža - 72
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
130. Odredite valni oblik struje izvora u ustaljenom stanju za dva granična slučaja
a)T>>RC, b)T<<RC.
a) T>>RC => odmah nastupa ustaljeno stanje (kapacitet se brzo puni i prazni)
-pošto se radi o RC-krugu struja pada i raste eksponencijalno
C
T
u E E T
T
Edt
T
U = · = · · = =
}
o o
o
1 1
) 0 (
0
b) T<<RC
) 0 (
0 ...;..
1
/
C C
C
C C
C
C
U konst u
dt
du
T
RC
T
u u
dt
du
T
RC
T
u u
dt
du
RC
= =
÷ · ÷
÷
=
· = +
KZN za srednje vrijednosti :
KZN za trenutne vrijednosti : interval ''A'' interval ''B''
) 0 ( ) 0 (
0 ) 0 (
) 0 ( ) 0 ( ) 0 (
) 0 ( ) 0 ( ) 0 (
U U u
I
U R I U
U U U
C C
C
C C
C R
= =
÷
+ · ÷ =
+ =
R
u u
i
R i u u
u u u
C
C C
R C
÷
=
+ =
+ =
R
E E
i
C
) 1 ( o ÷
=
R
E
i
C
o
÷ =
Teorija Mreža - 73
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
131. Odredite efektivnu vrijednost struje kapaciteta C ako je LC T t 2 << . Za koju
se vrijednost o postiže najveća efektivna vrijednost struje
C
I .
oT
T
2
1
2 1
) 1 ( 2
2 1
0
) 1 ( 2
) 1 (
vrijednost efektivnu najvecu za 0
) 1 ( ) 1 ( ) 1 2 ( ) 1 ( ) 1 (
) 1 ( ) (
1
) (
1
) (
1
) (
1 1
0
0 ) 1 (
1
) (
1
) 0 (
0 ) 0 ( ) 0 ( : pa periodicna je Pobuda
2
) 0 ( ) 0 (
) 0 (
) 0 ( ) 0 ( ) 0 (
) 0 ( ) 0 (
2 2 2 2 2 2 2 2
2 2 2
0
2
0
2
0 0
= ¬ = ¬
÷
÷
¬ =
÷
÷ ÷
=
÷ = ÷ = ÷ + + ÷ = ÷ + ÷ =
÷ + ÷ = + ÷ = =
)
`
¹
¹
´
¦
s < = ÷
s s ÷ = ÷
= ÷ =
= = = = =
=
÷ =
<<
)
`
¹
=
=
)
`
¹
+ =
+ =
} } }
} }
o o
o o
o
o o
o o
o
o o o o o o o o o o o o
o o o o o o
o o o
o o o
o o
t
o
o
o
I
d
dI
I I a I I I I
T I
T
T I I
T
dt I
T
dt I I
T
dt i
T
I
T t T I I
T t I I I
i i i
I T
T
I
Idt
T
dt t i
T
I i
E u
U I
LC T jer
I I
E U
i vrijednost srednje za KZ
I I I
U U E
c
C
T
T
T
C C
L C
T T
L
C
L C
L
C
C L
C L
132. Odredite valni oblik napona na induktivitetu te srednju vrijednost napona na
otporu R, ako je u periodi rada T sklopka S u položaju 1 oT vremena, a u položaju
2 (1-o)T vremena.
T RC >>
o
o
o o
÷
= =
÷ =
~ ¬ >> =
÷
1
) 0 (
) 1 (
.
0 ) 0 (
E U U
T u T E
u u T RC konst U
U
R C
C
C L C
L
oT
T
) 0 (
1
: / ) 1 (
) 1 ....( 2
... 1
R C
C
C C L
L
U E U
T T u T E
U u u T
E u T
=
÷
=
÷ =
= = ÷ ÷
= ÷
o
o
o o
o
o
Teorija Mreža - 74
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
133. Odredite valni oblik napona na induktivitetu L i kapacitetu C, ako je u periodi
rada T sklopka S u položaju 1 oT vremena, a položaju 2 (1-o)T vremena.
T RC
T
R
L
>>
>>
E E U U U U
E RI U U
R
E
I i
C L
R C
L
) 1 (
) 0 (
) 0 (
o o
o
o
÷ = ÷ = ÷ +
= ~ =
= ~
) 0 ( ) 0 ( ) 0 (
0 ) 0 ( ) 0 ( ) 0 ( ) 0 (
R C
L C L
U E U U
U U U U
= = =
÷ ÷ + =
o
C
U je konstantna i ne mijenja se preklopom sklopke pa i kroz R teče konstantna struja.
E E E U ) 1 ( o o
o
÷ = ÷ =
T T E
T
Edt
T
U
T
o o
o
= = =
}
1 1
) 0 (
0
KZN za trenutne vrijednosti :
C L
C C
C L
u u u
T RC zbog E U u
u u u
÷ =
>> ÷ = =
+ =
.. ) 0 ( o
interval ''A'' interval ''B''
) 1 ( o
o
÷ =
÷ =
=
E u
E E u
E u
L
L
E u
u
L
o ÷ =
= 0
Teorija Mreža - 75
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
134. Odredite valni oblik struje trošila za dva granična slučaja a) T
R
L
<< , b) T
R
L
>> .
u=Usinet
V
1
i V
2
su idealne
Nadomjesna shema
t 2t
et
pozitivni poluval negetivni poluval - tu se
krije višeharmonijski signal,
ne rješavati fazorima
a) T
R
L
>>
T
i
R
u
dt
di
T
R L
T R
u
i
dt
di
R
L
R Ri
dt
di
L u
u u u
konačon
L
LR L
LR
L
L
L
LR
R L LR
L
1 /
1
:
¸¸ ¸_ ¸
|
.
|

\
|
÷ =
= +
+ =
+ =
) 0 ( . tj. , 0 mora
/
L L L
L
I I konst i
dt
di
T
R L
T
R
L
= = = ÷
· ÷
|
.
|

\
|
¬ >>
( )
t t
e
t
e e
t
t
t
U U
t
U
U
t d t U U
I konst i
R I U U
U
U U U
L L
L R
L
R L LR
ˆ
)] 1 ( 1 [
2
ˆ
cos
2
ˆ
) 0 (
sin
ˆ
2
1
) 0 (
) 0 (
) 0 ( ) 0 ( ) 0 (
0 ) 0 (
) 0 ( ) 0 ( ) 0 (
0
0
= ÷ ÷ = =
= =
=
= =
÷
+ =
}
R
U
I
L
t
ˆ
) 0 ( =
t 2t
et
b) T
R
L
<< ustaljeno stanje je nastupilo trenutno ,
trošilo je čisti otpor tj.
R
U
i
LR
= , te je valni oblik
struje jednak kao i valni oblik napona trošila.
t 2t
et
Teorija Mreža - 76
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
135. Za mrežu sheme spoja prema slici objasnite postupak određivanja tipa
periodičkog rješenja ako je L/R>T/2.
KZN, KZS
d d
d
d
V V d
d V
d V
i R
dt
di
L u
i i i
u u
u u u
+ =
+ =
+ =
+ =
2 1
2
1
0
Postoje 4 moguća načina intervala rada: a) V
1
i V
2
vode
b) V1 ne vodi, V2 ne vodi
c) V
1
vodi, V
2
ne vodi
d) V
1
ne vodi, V
2
vodi
a) u
v2
=0 u
d
=0 & u
v1
=0 u=0, a u≠0 – nije moguć
b) i
d
=0  u
d
=0  u
v2
=0 (moguće u ishodištu) , u
v1
=u (ne vodi ako je negativna
poluperioda). b) moguće ako U<0
c) u
v1
=0, u
v2
– samo ako je u
d
pozitivan. ako je u
d
pozitivan moguće samo ako je U>0.
d) u
v2
=0 u
d
=0 ne smije voditi v1u
v1
<0 U<0.
- ako U<0 moguća rješenja B, BD, D, DB.
Rješenje B i BD nemoguće jer pri slučaju C, U>0  imamo struju i
d
, a pri U<0 nemamo
struju odnosno tada bi bio srušen zakon o očuvanju toka. Slučaj D, DB su mogući, struja i
dalje teče i može pasti na nulu.
U pozitivnoj polu periodi moguć je samo slučaj C, a u negativnoj zbog
2
T
R
L
>
slučaj D.
Sada dobivamo:
)
`
¹
¹
´
¦
< <
< <
= +
T t T
T t E
Ri
dt
di
L
2 / 0
2 / 0
136. Periodički upravljana sklopka S polovinu periode T je u položaju 1, a drugu
polovinu u položaju 2. Sve vremenske konstante kruga zanemarive su u odnosu
na trajanja periode T. A) nacrtajte valni oblik napona u
2
(t). B) odredite ukupnu
snagu disipiranu na otporima R
1
i R
2
.
t
t
t t
t
C C
C
C
C
C
C
C R
C C
Ke u u
dt
du
E u
dt
du
C R
dt
du
C R E u
u R i E
u u E
÷
÷ = ÷ ÷ =
= +
÷ =
+ =
+ =
2 2
2
2
2
2 1
2
1 1 2
2 1 1
2 1
1
1 1
: /
Teorija Mreža - 77
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
137. Objasnite kako se s pomoću sklopkama preklapanim kapacitetom realizira
otpor.
fC
R
1
=
Neka je S polovinu periode u 1, polovinu u 2.
)
`
¹
¹
´
¦
s s
s s
= +
T t T u
T t u
u
dt
du
C R
C
C
2 /
2 / 0
2
1
1
zbog
Perioda T je dovoljno kratka da se u
1
i u
2
unutar nje ne promjene.
)
`
¹
¹
´
¦
s s
s s
=
T t T u
T t u
u
C
2 /
2 / 0
2
1
Količina naboja prenesena kapacitetom od prilaza 1 do 2 u periodi T jednaka je:
i u u fC
T
u u C
dt
dq
i u u C q = ÷ =
÷
= = ÷ = ) (
) (
) (
2 1
2 1
2 1
,
a to je ekvivalentno prolazu iste količine naboja kroz otpornik otpornosti
fC
R
1
= .
138. Odredite ukupnu snagu disipiranu na R
1
i R
2
ako je S trećinu periode rada T u
položaju 1, a dvije trećine periode u 2.
T C R
T C R
<<
<<
2
1
1 1
1 1 1
3
0
E u
dt
du
C R
E u i R
T
t
c
C
C
= +
= +
s s
2 2
3
E u
dt
du
C R
T t
T
C
C
= +
s s
T C R
T C R
zbog
T t T E
T t E
u
C
<<
<<
)
`
¹
¹
´
¦
s s
s s
~ ¬
2
1
2
1
,
3 /
3 / 0
- koli čina naboja prenesena od E
1
do E
2
u T:
T C R
T C R
<<
<<
2
1
Teorija Mreža - 78
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
R
U
i i E E fC
T
E E C
E E C q
CU w
U
q
C
= = ÷ =
÷
÷ =
= ¬ =
) (
) (
) (
2 1
2 1
2 1
- zbog 1 nabijanja i 1izbijanja C u periodi:
2
2 1 2 1
2 2
) ( ) (
2
1
2 E E C U E E C qU U
U
q
CU W
R
÷ = ÷ = = = =
- disipacija na otporima R
1
i R
2
:
2
2 1
) ( E E fC
T
W
P
R
÷ = =
139. Zašto je rješenje nelinearne diferencijalne jednadžbe, kojom opisujemo
ustaljeno stanje neke mreže, dobiveno primjenom načela o ravnoteži
harmonijskih članova uvijek približno rješenje?
Diferencijalna jednadžba se ne može u potpunosti riješiti jer nakon što postavimo
jednadžbu kruga i pretpostavimo rješenje dolazimo do izvora kod kojeg bi prema načelu
ravnoteže harmonijskih članova trebali izjednačiti koeficijente s lijeve i desne strane
jednadžbe, a zbog nelinearnih elemenata uvijek se jave članovi koji nemaju svoj par na
desnoj strani, tj. član koji ne možemo uravnotežiti.
140. Odrediti osnovni harmonijski član struje induktiviteta ako je zadana
karakteristika induktiviteta
3
| | b a i + = , te
t e | | sin
ˆ
=
.
3 3
3 3
3 3 3
ˆ
4
1
) 3 (
ˆ
..........
ˆ
4
3
ˆ
) 1 (
ˆ
sin
4
1
ˆ
sin
4
3
ˆ
sin
ˆ
3 sin
4
1
sin
4
3
sin sin
ˆ
sin
ˆ
| | |
e | e | e |
e e e e | e |
b I b a I
t b t b t a i
t t t t b t a i
÷ = + =
3 ÷ + =
÷ = + =
141. Odredite valni oblik napona i struje induktiviteta karakteristike
3
¢ ¢ b a i + = ,
ako je zadan valni oblik toka t e | ¢ cos
ˆ
= .
(
¸
(

¸

+
|
.
|

\
|
+ ÷ =
(
¸
(

¸

÷ ÷ ÷ = =
+ =
3 + + =
|
.
|

\
|
3 + + =
3 + = + =
t b t b a L t b t b t a I
dt
di
L u
b a I
t b t b t a t t b t a i
t t t t b t a i
L
L
e | e | | e e e | e e | e e |
| |
e | e | e | e e | e |
e e e e | e |
3 sin
ˆ
4
3
sin
ˆ
4
3
ˆ
3 sin
ˆ
4
3
sin
ˆ
4
3
sin
ˆ
ˆ
4
3
ˆ
) 1 (
ˆ
cos
4
1
ˆ
cos
4
3
ˆ
cos
ˆ
cos
4
1
cos
4
3
ˆ
cos
ˆ
cos
4
1
cos
4
3
cos cos
ˆ
cos
ˆ
3 3 3 3
3
3 3 3
3 3 3
Teorija Mreža - 79
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
142. Na nelinearni element mreže karakteristike
3
ax y = narinut je poticaj
t X X x e sin ) 1 (
ˆ
) 0 ( + = . Dokažite da istosmjerna komponenta odziva Y(0) ovisi o X(0),
ali i o ) 1 (
ˆ
X . Pod kojim se uvjetom u odzivu pojavljuju parni harmonijski članovi.
| |
( )
(
¸
(

¸

+ =
(
¸
(

¸

+ =
(
¸
(

¸

÷ + ÷ + + =
(
¸
(

¸

|
.
|

\
|
÷ + ÷ + + =
+ + + =
) 1 (
ˆ
2
3
) 0 ( ) 0 ( ) 1 (
ˆ
) 0 (
2
3
) 0 ( ) 0 (
3 sin
4
1
) 1 (
ˆ
sin
4
3
) 1 (
ˆ
2 cos ) 1 (
ˆ
) 0 (
2
3
) 1 (
ˆ
) 0 (
2
3
sin ) 1 (
ˆ
) 0 ( 3 ) 0 (
3 sin
4
1
sin
4
3
) 1 (
ˆ
2 cos 1
2
1
) 1 (
ˆ
) 0 ( 3 sin ) 1 (
ˆ
) 0 ( 3 ) 0 (
sin ) 1 (
ˆ
sin ) 1 (
ˆ
) 0 ( 3 sin ) 1 (
ˆ
) 0 ( 3 ) 0 (
2 2 2 3
3 3 2 2 2 3
3 2 2 3
3 3 2 2 2 3
X X aX X X X a y
t X t X t X X X X t X X X a y
t t X t X X t X X X a y
t X t X X t X X X a y
e e e e
e e e e
e e e
- parni harmonijski članovi pojavljuju se ako se pobuda (poticaj) sastoji od zbroja ili razlike
istosmjerne komponente i jednoharmonijske komponente ili ako je istosmjerna
komponenta ± dvoharmonijska komponenta.
143. Za mrežu shemem spoja prema slici a) s nelinearnim induktivitetom L
izračunata je i nacrtana karakteristika ) ( ) 1 ( U f U
L
= prikazana na slici b). Je li
moguće mjerenjem efektivnih vrijednosti U
L
(1) i U u potpunosti rekonstruirati
izračunatu karakteristiku?
- uz stalni faktor gušenja o i fiksiranu frekvenciju
poticaja e i promjenu amplitude poticaja X
ˆ
dobiva se prikazana karakteristika
Teorija Mreža - 80
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
144. Odredite efektivnu vrijednost osnovnog harmonijskog člana napona na C ako
je poznata karakteristika nelinearnog induktiviteta ) 1 ( ) 1 ( ) 1 (
3
L L L
U U i | o + = gdje su
) 1 ( ) 1 (
L L
U i I efektivne vrijednosti osnovnih harmonijskih članova struje i napona
nelinearnog induktiviteta.
Usinet
- monoharmonijska funkcija
Rješenje tražimo u
frekvencijskom području 
L – je nelinearan, opisujemo
ga funkcijom, ne brojem
1/jeC
jeL
R
KZN:
) 1 ( ) 1 (
) 1 (
L C
C R
U U
U I R U
` `
` ` `
=
+ =
KZS: ) 1 (
) 1 (
) 1 ( ) 1 ( ) 1 (
C
L
L
C L R
U C j
jX
U
I I I
`
`
` ` `
e + = + =
(
¸
(

¸

+ ÷ + = RC j
X
R
j U U U
L
L C
e ) 1 ( ) 1 (
` ` `
) 1 (
1
) 1 ( ) 1 (
) 1 (
) 1 (
) 1 (
2 3
C
C C
C
L
L
L
U
U U
U
I
U
X
| o
| o
+
=
+
= =
` `
`
`
`
| | ) 1 ( ( ) 1 (
2
C C
U j jR RC j U U
` ` `
| o e + ÷ =
| | )) 1 ( ( ) 1 ( ) 1 (
2
C L C
U j jR RC j u u u
`
` ` ` | o e + ÷ + =
Efektivne vrijednosti:
( ) | |
2
2
2
2
) 1 ( 1 ) 1 (
C C
U L R U U o| e ÷ + =
| | RC j U j jR U U u
C L C
e | o + + ÷ + = )) 1 ( ( ) 1 ( ) 1 (
2
` ` `
`
Teorija Mreža - 81
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
145. Pokažite da u mreži prema slici može u nelinearnom induktivitetu u ustaljnom
stanju rada postojati istosmjerni tok.
Usinet
i (¢)
) 0 (
~
~
) 0 (
~
~
) 0 (
~
) 0 (
~
~
) 0 (
~
L L L
L L L L
C C C C
C C C
I i i
u U u u
i I i i
U u u
u U u u
+ =
= + =
= + =
+ =
= + =
*
~
1
) 0 (
~ ~
) 0 (
~ ~ ~
__________ __________
..;...
¦
)
¦
`
¹
+ + =
+ + =
= + =
+ =
L L L C
C C L
L
R
L
L C
C L
u
R
I i i
U u u u
R
u
i
R
u
i i
u u u
Shema za srednje vrijednosti :
* *
~
1
~
) 0 (
~
~ ~
) 0 (
~
_________ __________ __________
~
) 0 (
~
) 0 (
~
) 0 (
~
) 0 (
~
) 0 (
~
) 0 (
_________
¦
)
¦
`
¹
+ + =
+ + =
+
+ + = +
+ + + = +
+ =
+ =
L L L C
L C C
L L
L L C C
L L C C
R L C
L C
u
R
i I i
u u U u
R
u U
i I i I
u U u U u U
i i i
u u u
Pretpostavka:
L L
u
dt
d
dt
d
dt
d
dt
d
u
~
~ ~
) 0 (
~
) 0 (
0
= = + = =
+ =
=
¢ ¢ | ¢
¢ | ¢
¸ _ ¸
Istosmjerna komponenta ne narušava jednadžbe (* i ** ).
0 ) 0 (
0 ) 0 (
÷
÷
L
C
U
I
Teorija Mreža - 82
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
146. Zbog nelinearnog induktiviteta struja RLC – kruga u ustaljenom stanju dana je
izrazom ) 3 sin( ) 3 (
ˆ
) sin( ) 1 (
ˆ
3 1
¢ e ¢ e ÷ + ÷ = t I t I i . Nacrtajte fazorski dijagram za treći
harmonijski član. Komentirajte rezultat.
Usinet
Nadomjesne mreže po harmonicima
U
1/jeC
jeL
I(e)
U (e)
I(3e)
j3eL
U (3e)
1/j3eC
- svaki naponski izvor je popćeni kratki spoj ( za harmonik kojeg nema će izvor biti K.S.)
n=3, zbog lakšeg crtanja ¢
3
=0
KZN:
0 ) 3 ( ) 3 ( ) 3 ( = + + e e e
C R L
U U U
` ` `
¿
=
=
3
1
0 ) 3 (
n
n
U e
) 3 ( ), 3 ( e e ¢
L
U I izmeđz kut
` `
÷
-element mreže:
2
2
t
¢
t
¢
>
s
ako aktivan
ako pasivan
I(3e)
U (3e)
U (3e)
U (3e)
¢
- kut ¢ je veći od 90° i induktivitet se ponaša
kao aktivni element mreže.
- induktivitetu je omogužena pretvorba
snage na frekvenciji
147. U linearnoj vremenski nepromjenjivoj mreži djeluju dva naponska izvora. Koji
uvjet mora biti zadovoljen da bi u toj mreži i za djelatne snage vrijedilo načelo
superpozicije?
Superpozicija:
2 1
P P P
uk
+ = ,
1
P - disipirana snaga na otporima ako djeluje izvor u
1
.
2
P - disipirana snaga na otporima ako djeluje izvor u
2
.
¿
}
¿
}
=
=
=
=
n
k
T
k k
n
k
T
k k
dt R u i
T
P
dt R u i
T
P
1
0
2
2
2
1
0
1
2
1
) (
1
) (
1
) (
1
u i
k
- struja k-te grane ako u mreži djeluje samo u
1.
) (
2
u i
k
- struja k-te grane ako u mreži djeluje samo u
2.
Djelatna snaga mreže: ( )
¿
}
=
+ =
n
k
T
k k k
dt R u i u i
T
P
1
0
2
2 1
) ( ) (
1
Superpozicija za djelatne snage: ( )
¿
}
=
+ =
n
k
T
k k k
dt R u i u i
T
P
1
0
2
2
1
2
) ( ) (
1
Da bi superpozicija vrijedila:
uk
P P =  ( ) ( )
} }
+ = +
T
k k k
T
k k k
dt R u i u i dt R u i u i
0
2
2
1
2
0
2
2 1
) ( ) ( ) ( ) (
Teorija Mreža - 83
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
0 ) ( ) ( 2
0
2 1
÷ ¬
}
T
k k
u i u i
, ako su struje ortogonalne (npr. coset i sinet, k≠1)
Teorija Mreža - 84
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
148. Zašto ne možemo izgraditi ispravljač koji bi se sastojao samo od reaktivnih
komponenti?
Svojstvo ispravljača je da se ponaša kao istosmjerni izvor, tj. istosmjerna snaga mora biti
negativna.
Istosmjerna snaga linearnih i nelinearnih vremenskih
nepromjenjivih reaktivnih elemenata jednaka je nuli, pa
se ti elementi ne mogu upotrijebiti za izradu ispravljača.
0 ) 0 ( ) 0 ( 0 ) 0 (
0 ) 0 ( ) 0 ( 0 ) 0 (
= <
= <
C C C
L L L
I U P
I U P
149. Zašto se ne može izgraditi ispravljač koji bi kao komponente za pretvorbu
djelatne snage imao samo bipolarne tranzistore?
Za bilo koji trenutak vrijedi 0 ) 0 ( ) 0 ( >
V V
I U
Za ispravljač je potreban da vrijedi uvjet 0 ) 0 ( ) 0 ( <
V V
I U , a to se s
bipolarnim tranzistorom ne može postići.
150. Objasnite pretvaračka svojstva serijskog spoja diode i bipolarnog tranzistora
u sklopnom načinu rada.
0 ) 0 ( ) 0 ( ) 0 (
s
>
=
V V V
I U P
iz ovog uvjeta je vidljivo da se
izmjenična snaga može pretvoriti u
istosmjernu i obrnuto.
151. Dokažite da za djelatnu snagu na frekvenciji vrijedi zakon o očuvanju.
Zakon očuvanja srednje djelatne snage:
grana broj b P dt i u
T
b b
T
÷ = =
¿ ¿
}
= =
, 0
1
1 1
0
o
o
o
o o
Ovaj izraz vrijedi i za svaku komponentu na bilo kojoj frekvenciji ... 2 , 1 , 0 , = = n n
n
e e
Vrijede KZ pa vrijedi i Tellegenov teorem. Treba pokazati da vrijede KZ za komponente
rastava valnih oblika napona i struje u Fourierovom redu.
petlju tu j za t u b
čvor ti j za t i a
b
j
b
j
÷ =
÷ =
¿
¿
=
=
1
1
0 ) (
0 ) (
o
o o
o
o o
¿ ¿
¿ ¿
= =
= =
= =
= =
b
j
b
j
b
j
b
j
n V a n U b
n J a n I a
1 1
1 1
0 ) (
ˆ
, 0 ) (
ˆ
0 ) (
ˆ
, 0 ) (
ˆ
o
o o
o
o o
o
o o
o
o o
u skladu s Tellegoenovim teoremom slijedi:
2 , 1 , 0 , 0 ) (
ˆ
) (
ˆ
, 0 ) (
ˆ
) (
ˆ
1 1
= = =
¿ ¿
= =
n n J n V n I n U
b b
o
o o
o
o o
polazna je tvrdnja dokazana:
¿
=
=
b
n P
1
0 ) (
o
o
Teorija Mreža - 85
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
Ako se neki element mreže ponaša kao izvor na frekvenciji e
n
, neki drugi element mora biti
trošilo na toj frekvenciji.
152. Nelinearni kapacitet zadan je karakteristikom
2
C
u q = . Obrazložite osnovna
energetska svojstva ovog kapaciteta ako je:
t U t U t U u
C C C C
e e e 3 + + = sin ) 3 (
ˆ
2 sin ) 2 (
ˆ
sin ) 1 (
ˆ
- ovaj kapacitet može generirati više harmonike, moguća
pretvorba snage na frekvenciji.
153. Nelinearni kapacitet zadan je sa
2
bq aq u
C
+ = . Odredite iznos djelatne snage
koju ovaj kapacitet prima, odnosno predaju drugim dijelovima ako je poznato
t I t I i
C C C
e e 2 cos ) 2 (
ˆ
sin ) 1 (
ˆ
+ = .
154. Objasnite Hartleyev efekt.
lokalni oscilator
frekvencije e
ulazni signal
frekvencije e
trošilo
0 0
, 0
0 1 0
0
0 1 1
1
0 1
=
+
+ =
+
+
e = + +
e e e e e e n m
nP P
n m
mP
P
Z n m P P P
mn mn
mn
- Manley-Posove jednadžbe za slučaj 3 frek.
- za slučaj m=-1, n=1, e
0
>e
1
P
11
=P
-
0 , 0 , 0
0 0
1 0
1 0 0
0
1 0 1
1
< > <
=
÷
+ =
÷
÷
÷
÷ ÷
P P P
P P P P
e e e e e e
Lokalni oscilator daje energiju izlaznom krugu, ali i ulaznom krugu. Ovo znači da nelinearni
kapacitet prima energiju na frekvenciji lokalnog oscilatora e
0
i vraća dio energije
generatora signala. Ovo je isto kao da je u ulazni krug uveden negativni otpor koji
nadmašivši pozitivne otpore generatora ulaznog signala može dovesti do nestabilnosti
rada modulatora.
Teorija Mreža - 86
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
155. Pod kojim je uvjetom skup svih harmonijskih članova struje jednoprilaza
jednak skupu svih harmonijskih članova napona jednoprilaza?
Neka je M konačan skup harmonijskih članova struje, a N konačan skup harmonijskih
članova napona. Samo u slučaju kada spojna mreža nije modelirana idealnim izvorom
M=N jer tada skup M nema članova, a ni N nema tada članova.
156. Odredite jalovu snagu ) (n Q
o
elementa mreže o na n-tom harmonijskom članu
ako su valni oblici napona i struje na n-tom harmonijskom članu dani kao:
t n n J t n n I t n i
t n n V t n n U t n u
e e
e e
o o o
o o o
sin ) (
ˆ
cos ) (
ˆ
) , (
sin ) (
ˆ
cos ) (
ˆ
) , (
+ =
+ =
.
| |
| |
| || |
| | | |
| | | |
) (
ˆ
) (
ˆ
) (
ˆ
) (
ˆ
2
1
) ( ) (
ˆ
) (
ˆ
) (
ˆ
) (
ˆ
4
1
) (
2
4
1
4
1
) ( ) ( ) (
) (
ˆ
) (
ˆ
) (
ˆ
) (
ˆ
4
1
) (
) (
ˆ
) (
ˆ
) (
ˆ
) (
ˆ
) (
ˆ
) (
ˆ
2 ) (
ˆ
) (
ˆ
4
1
) (
) (
ˆ
) (
ˆ
) (
ˆ
) (
ˆ
2
1
) , ( ) , (
1
) (
2
2
2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2
2 2 2
2 2 2 2 2
2 2 2 2 2
0
n J n U n I n V n Q n J n U n I n V n Q
UIVJ J V I U J V I V J U I U n P n S n Q
n J n I n V n U n S
n J n V n J n V n I n U n I n U n P
n J n V n I n U dt t n i t n u
T
n P
T
o o o o o o o o o o
o o o
o o o o o
o o o o o o o o o
o o o o o o o
÷ = ¬ ÷ =
+ + ÷ + + + = ÷ =
+ + =
+ + =
+ = =
}
157. Istosmjerni izvor napona E i unutarnjeg otpora R opterećen je trošilom koje se
sastoji od periodički upravljene sklopke S koja je polovinu periode rada T
uklopljena, a polovinu isklopljena. A) nacrtajte valne oblike napona i struje
sklopke, b) postoji li prijenos energije između izvora i trošila, c) postoji li jalova
snaga trošila.
Teorija Mreža - 87
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
158. Odredite djelatnu, jalovu i prividnu snagu te faktor snage trošila R.
T
f
T
f
t
R
U
t I i
t U u
t
t e
e e
e
2
2 ,
1
sin
ˆ
sin
ˆ
sin
ˆ
¬ = =
= =
=
¸
( )
R
U T
T
T T
R
U
T
t t
R
U
T
dt t dt t
R
U
T
dt t
R
U
T
dt t i t u
T
P
T
T T
T
T T
4
ˆ
0 0
2
2 2
sin
2 4
1
2 2
1
ˆ
1
) 2 sin(
4
1
2
1
ˆ
1
) ( sin ) ( sin
ˆ
1
) ( sin
ˆ
1
) ( ) (
1
2
0
2
2 /
0
2
2 /
0
0
2 /
2 2
2
2
0
2
0
=
(
(
(
(
(
¸
(

¸

÷ ÷
|
.
|

\
|
·
÷
=
(
¸
(

¸

÷ =
(
(
¸
(

¸

+ = = =
} } } }
¸ ¸ ¸ ¸ ¸ ¸ ¸ ¸ ¸ _ ¸
¸ ¸ ¸ ¸ ¸ _ ¸
t
t
e
e
e e e
e
2
1
ˆ
) 0 0 (
2
2
2 sin
4
1
2 2
1 1
ˆ
) 2 sin(
4
1
2
1 1
ˆ
* *
2
ˆ
) 0 0 (
2
2 sin
2 4
1
2
1 1
ˆ
) 2 sin(
4
1
2
1 1
ˆ
*
8
ˆ
** * ) ( sin
ˆ
1
) ( sin
ˆ
1 1 1
0
2 /
0
0
0
2
2 /
0
2
2
2
0
2 2
2 /
0
2
0
2
R
U T
T
T T
T R
U
t t
T R
U
U
T
T
T
T
T
U t t
T
U
R
U
dt t
R
U
T
dt t U
T
dt i
T
dt u
T
UI S
T
T
T T T T
=
(
(
(
¸
(

¸

÷ ÷
|
.
|

\
|
2
÷ =
(
¸
(

¸

÷ =
=
(
(
(
¸
(

¸

÷ ÷
|
.
|

\
|
÷ =
(
¸
(

¸

÷ =
= · = = = =
} } } }
¸ ¸ ¸ ¸ ¸ ¸ ¸ _ ¸
¸ ¸ ¸ ¸ ¸ ¸ ¸ _ ¸
t
t
e
e
t
t
e
e
e e
R
U
R
U U
R
U
R
U
P S Q
4
ˆ
16
ˆ ˆ
2
16
ˆ
8
ˆ
2
2
4 4
2
4
2
4
2 2
=
÷
= ÷ = ÷ =
2
1
2
2
4
2 2
8 /
4 /
cos = = = = =
UI
UI
S
P
¢
159. Obrazložite je li za pojavu jalove snage nužno postojanje reaktivnih elemenata
u mreži.
Nije. Za pojavu jalove snage u mreži mora postojati element koji je varijabilan (npr.
sklopka). Samo linearni otpor ne uzrokuje jalovu snagu
160. Zašto samo u jednoharmonijskim mrežama postoji fizikalna interpretacija
jalove snage kao mjere za njihanje energije između izvora i trošila.
Jalova snaga je amplituda trenutna snage. Budući da kod višeharmonijskih mreža
imamo više amplituda (postoje amplitude na frekvencijama
,.... 3 , e e
) nema fizikalne
interpretacije
Teorija Mreža - 88
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
161. Zašto je prividna snaga dogovorna veličina?
Prividna snaga je dogovorna veličina jer ovisi o izboru referentne točke 0.
Prividna snaga ovisi o izboru referentne točke,tj.referentna točka mora biti navedena.
02 01
2 1
U U u
i i
÷ =
÷ =
} }
· = · =
T T
dt i
T
dt U
T
I U S
0
2
0
2
1 1
, korjen nije linearna transformacija
Ne vrijedi KZN za efektivne vrijednosti
02 01
U U U ÷ = .
Dogovorno se priključak 2 smatra referentnom točkom, pa je
U
02
=0 ; U=U
01
Teorija Mreža - 89
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
162. Odredite djelatnu, jalovu i prividnu snagu na prilazu 1.
Usinet
Usin net
n=1
KZN, KZS:
2
ˆ
) (
2
1
2
2
2
2 1
2 1
2 1
1 1 1 11
2 1
1 2 1 1
U
U U u
u u
u u
u Ri u u
R
u u
i u Ri u
= = =
+ =
÷
÷ = ÷ =
÷
= ¬ + =
Djelatna snaga:
( ) 0
4
1
4
1
) (
4
1
2
) (
) (
2
1 1 1
2 2
2
2
2
1
2
2
2
1
0
2
2
0
2
1
0
2
2
2
1
0
2 1
2 1
0
11 11
= ÷ =
(
(
¸
(

¸

÷ = ÷ =
÷
+ = =
÷
} } } } }
U U
i vrijednost efektivne kvadrat
U
T
U
T T T T
U U
R
dt u dt u
RT
dt u u
RT
dt
R
u u
u u
T
idt u
T
P
Prividna snaga:
11
2
11 11
11
2
2
2
2
1
0
2
2 1
0
2
11
2
11
2
2
2
2
2
1
2
0
2
2
i ortogonaln
su
2 1
2
1
2
0
2
2 1
2
0
2 2
2 1 11 11
11
2
11
2
11 11
2
2
2
) (
4
1
) (
4
1 1
2 2
) (
4
1
) 2 (
4
1
) (
4
1 1 1
) sin
ˆ
sin
ˆ
( 2 .) . (
2
2 2 1
2
1
Q
R
U
I U S
U
U
U
U U dt u u
T
dt u
T
U
R
U
I
R
U
U U
R
dt u u u u
T R
dt u u
R
T
dt i
T
I
t n U t U u u vr ef I U S
Q Q P S
T T
T
U
u u
U
T T
= = =
= ¬ = + = + = =
= ¬ = + = + + = ÷ = =
· = =
= + =
} }
} } }
e e
163. Odredite djelatnu, jalovu i prividnu snagu na prilazu 1 ako je
A t i V t u , cos 100 2 ; , sin 100 2 e e · = · = .
1O
3O
A I
V U
20
100
=
=
superpozicija:
) (
4
3
) 3 (
4
1
4
1
4
3
11
11
i u i u u
i u u i i
u
÷ = ÷ =
+ = + =
VAr P S Q
VA I U S
W P
t t i
t t u
77 , 1499
756 , 2229 15 , 29 48 , 76 15 25 15 75
1650 ) 25 75 15 15 ( 2 2
2
1
) cos 15 sin 25 ( 2
) cos 15 sin 75 ( 2
2 2
2 2 2 2
11 11 11
11
11
11
= ÷ =
= · = + · + = =
= · + · ÷ =
+ =
÷ =
e e
e e
Teorija Mreža - 90
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
164. Izmjenični izvor napona V t u , 14 sin 100 2 3 · = napaja jednoprilaz. Efektivna
vrijednost napona jednoprilaza je 70,7 V, a struje 0,707A. Djelatna snaga
izmjerena na jednoprilazu je 0W. Odredite što se nalazi u jednoprilazu (barem 3
rješenja).
100O
V t u , 14 sin 100 2 3 · =
0
707 , 0
7 , 70
÷
=
=
P
A I
V U
ef
ef
1) Nedisipativni element mreže P=0
a) induktivitet jeL
jeL
H
I
U
L
LI U
03
707 , 0 314
7 , 70
=
·
= =
=
e
e
b) kapacitet
1/j eC
F
U
I
C
CU I
µ
e
e
30
314 7 , 70
707 , 0
=
·
= =
=
2) o element mreže pretvaračke komponente
}
=
T
dt i u
T
P
0
1
o o
o
o
o
. .
0
0
. .
0
0
H P
i
u
S K
i
u
¹
´
¦
=
=
¹
´
¦
=
=
o
o
o
o
3)
V U
n t n U u ili t U u
ef
100
1 , 314 sin
ˆ
314 cos
ˆ
=
= = =
165. Struja k-te grane rastavljena je na djelatnu, jalovu i raspršenu komponentu, tj:
ks kr k k
i i i i + + =
o
. Dokažite da KZS za neki čvor u mreži vrijedi posebno za svaku od
komponenata rastava struje grane, tj.
¿ ¿ ¿
= = =
= = =
N
k
ks
N
k
kr
N
k
k
i i i
1 1 1
0 0 0
o
, gdje je sa N
označen ukupni broj grana spojenih na promatrani čvor.
KZS vrijedi posebno za svaku od komponenti struje jer rastavom dobijemo linearne
funkcije pojedine komponente, koje su međusobno ortogonalne. KZ vrijedi za linearne
funkcije pa će ovdje vrijediti i za komponente.
Teorija Mreža - 91
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
166. Dva linearna jednoprilaza A i B spojena su u seriju. Struja svakog jednoprilaza
može se rastaviti u djelatnu, jalovu i raspršenu komponentu, tj.
Bs Br Ba B As Ar Aa A
i i i i i i i i + + = + + = . Očigledno je
B A
i i = . Vrijedi li to i za pojedine
komponente struje prilaza, tj.
Bs As Br Ar Ba Aa
i i i i i i = = = , , .
167. Parametri dvaju trošila na slikama a) i b) odabrani su da kad se trošila
napajaju iz izvora istog valnog oblika
V t t u ), 3 sin (sin 10 2 + · =
djelatne i prividne
snage trošila su jednake. U kojoj od tih mreža se ne može nikakvim filtrom
paralelno spojenim trošilu postići potpuna kompenzacija faktora snage, tj. ì=1.
1O 1O
B A
u u u + =
Općenito ne vrijedi zbog ovisnosti struje o izboru referentne točke
napona, ali poseban slučaj je ako je u
A
= u
B
, tada vrijedi za pojedine
komponente, jer tada sve vrijednosti određujemo prema jednom
referentnom naponu.
3 1
3
1
2
1
2
1
Re
1
1
1
1
Re
) 3 (
1
Re
2
1
2
1
Re
1
1
1
1
Re
) 1 (
1
Re
1 1
2
3
3
1
2
1
3 1 ) 3 (
1 1
2
3
2
1
1 ) 1 (
)
G G
j
j
j
j j Z
G
j
j
j
j j Z
G
j j j Z
j j j Z
a
=
=
)
`
¹
¹
´
¦
÷
=
)
`
¹
¹
´
¦
÷
÷
·
+
=
)
`
¹
¹
´
¦
=
=
)
`
¹
¹
´
¦
+
=
)
`
¹
¹
´
¦
+
+
·
÷
=
)
`
¹
¹
´
¦
=
+ =
|
.
|

\
|
÷ + =
÷ =
|
.
|

\
|
÷ + =
3 1
3
1
10
9
10
27 9
Re
9
10
3 1
Re
3
1
1
3
1
1
3
1
1
1
Re
) 3 (
1
Re
10
1
10
3 1
Re
3 1
3 1
3 1
1
Re
) 1 (
1
Re
3
1
1
6
2
1
2
7
3
1
2
1
3 1 ) 3 (
3 1
2
7
2
1
1 ) 1 (
)
G G
j j
j
j
j
j Z
G
j
j
j
j j Z
G
j j j j Z
j j j Z
b
=
=
)
`
¹
¹
´
¦
÷
=
¦
¦
)
¦
¦
`
¹
¦
¦
¹
¦
¦
´
¦
÷
=
¦
¦
)
¦
¦
`
¹
¦
¦
¹
¦
¦
´
¦
÷
÷
+
=
)
`
¹
¹
´
¦
=
=
)
`
¹
¹
´
¦
÷
=
)
`
¹
¹
´
¦
+
+
÷
=
)
`
¹
¹
´
¦
=
+ = + =
|
.
|

\
|
÷ + =
÷ =
|
.
|

\
|
÷ + =
Teorija Mreža - 92
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
168. Zašto se u mreži sheme spoja prema slici faktor snage ì ne može potpuno
kompenzirati spajanjem kapaciteta paralelno trošilu?
R=1O
eL=1O
C
et
2t t
- ako je ) (n f G
n
= ne može se kompenzirati
- raspršena komponenta
2 2
1
1
1
1
Re
1
1
1
1
Re
) (
1
Re
1 ) (
) (
1
Re
) (
n n
jn
jn
jn
jn jn Z
G
jn jn Z
jn Z
G
n f G
n
n
n
+
=
)
`
¹
¹
´
¦
+
÷
=
)
`
¹
¹
´
¦
÷
÷
·
+
=
)
`
¹
¹
´
¦
=
+ =
)
`
¹
¹
´
¦
=
=
vodljivost ovisi o n i ne možemo napraviti kompenzaciju.
169. Objasnite pod kojim uvjetima vrijede Kirchoffov zakon napona koristeći
postulate teorije mreža i pojam petlje.
Za svaku petlju vrijedi KZN. On ostaje vrijediti i ako se petlja deformira, a to je zbog toga
što prema četvrtom postulatu TM niti jedna nije prožeta magnetskim tokom tj. po drugom
postulatu oko vodiča nema elektromagnetskog polja. Zaključujemo da u terminima TM
petlja ne zauzima realan prostor. Prostorne koordinate ne igraju nikakvu ulogu.
170. Povežite stavak o kontinuitetu i pojam reza te dokažite da za svaki rez mora
vrijediti Kirchoffov zakon struje.
U skladu s trećim postulatom teorije mreža rezultantni naboj svake naprave jednak je nuli.
Teorija Mreža - 93
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
Na razini modela znači da je rezultantni
naboj elementa mreže svake grane jednak
nuli, što znači da količina naboja koja uđe u
plohu S mora biti jednaka količini naboja koja
iz te plohe izađe, dakle vrijedi KZS za rez.
171. Dokažite da svaka spojnica s odgovarajućim borjem grana stabla određuje
jednu jedinstvenu petlju.
Ovo je treća točka temeljnog teorema teorije grafova.
Primjer: Broj grana stabla n=3
T(3, 4, 5) odabrano stablo
L(1, 2) spojnice
Broj spojenica l=b-n=5-3=2
- između bilo koja dva čvora postoji samo 1 put duž stabla
- P
1
(1,4, 5) i P
2
(2, 3, 5) su temeljne petlje – svaka spojnica zatvara jednu petlju sa granama
stabla i smjer petlje određuje smjer spojnice.
172. Dokažite da svaka grana stabla s odgovarajućim brojem spojnica određuje
jedan jedinstveni rez.
- grana 3 i spojnica
2 čine rez
- grana 3 i spojnica 1
- grana 5 i spojnice 1 i 2
- svaka grana stabla zajedno s odgovarajućim brojem spojnica tvori jedan jedinstven rez –
temeljni rez
- dogovoreni smjer reza određuje smjer presječene grane stabla.
173. Dokažite da struje spojnica određuju struje grana stabla.
spojnica struje ,
grana struje , ,
) 4 , 1 ( ) 5 , 2 , 1 ( ) 3 , 2 (
2 1
5 4 3
1 4 1 2 5 2 3
3 2 1
÷
÷
= ÷ = ÷ =
i i
i i i
i i i i i i i
R R R
Teorija Mreža - 94
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
- ukoliko su struje spojnica zadane, možemo odrediti struje grana jer u jednom rezu može
biti samo jedna grana i više spojnica
174. Označimo sa l broj spojnica u mreži od b grana, a sa n broj grana stabla.
Dokažite da je l najmanji broj struja koji treba odrediti u mreži da bi sve struje
mreže bile poznate. Pokažite to na primjeru zadanog grafa.
T(1,2,3)
L(4,5)
l – broj spojnica =b-n=5-3=2
5 4
, i i - poznato
5 4 3 5 4 3 3
5 4 2 5 4 2 2
4 1 4 1 1
0 ) 5 , 4 , 3 (
0 ) 5 , 4 , 2 (
0 ) 4 , 1 (
i i i i i i R
i i i i i i R
i i i i R
÷ ÷ = ¬ = + +
+ = ¬ = ÷ ÷
= ¬ = ÷
Da bi odredili sve ostale struje moraju nam biti poznate barem dvije struje (struje spojnica)
čime je pretpostavka dokazana.
175. Dokažite da naponi grana stabla određuju napone spojnica.
T(3,4,5)
5 3 2
4 5 1
5 3 2 2
4 5 1 1
0 ) 5 , 3 , 2 (
0 ) 5 , 4 , 1 (
u u u
u u u
u u u P
u u u P
÷ =
÷ =
= + ÷
= + ÷
- ako su poznati naponi grana stabla,
po KZN određujemo napone spojnica.
- Po KZN-u suma svih napona u stablu
jednaka je naponu spojnice.
176. Označimo sa l broj spojnica u mreži od b grana, a sa n broj grana stabla.
Dokažite da je n najmanji broj napona koji treba odrediti u mreži da bi svi naponi
bili poznati. Pokažite to na primjeru zadanog grafa.
l – broj spojnica
b – broj grana
N – broj grana stabla
u
1
....u
n
N
T(1,2,3) N=3
Jednadžbe temeljnih petlji (KZN)
l(4,5)l=2 (b=N+l=5)
3 2 5
3 2 1 4
u u u
u u u u
+ =
+ + =
3 2 1
, , u u u ÷ moramo poznavati da bi
mogli odrediti
5 4
, u u .
Teorija Mreža - 95
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
177. Koji uvjet mora biti zadovoljen da bi se mreža od b grana pri sustavnom
zapisu jednadžbi mogla opisati sa 2b jednadžbi? Koliko je u općem slučaju od tih
2b jednadžbi linearnih?
Uvjet da se mreža od b grana pri
sustavnom zapisu jednadžbi mreže može
opisati sa 2b jednadžbi je da su sve grane
mreže normalne.
Normalna grana se smatra svaka grana čiji
napon i struja u početku analize nisu
poznati. (grane koje se sastoje samo od
nezavisnih izvora to nisu jer su kod njih
unaprijed poznati valni oblici)
n+1 - čvorova; b - grana
¿
=
÷ =
jednadžbi 2
: grana relacije vne konstituti
: KZS rez temeljni svaki za
: KZN petlju ljnu svaku teme za
b
b
n
n b l
- linearnih jednadžbi ima b (one koje su
napisane na temelju konstitutivnih relacija
grana)
178. Za neku mrežu poznate su jednadžbe napona temeljnih petlji napisanih s
obzirom na jedno stablo grafa pripadne mreže. Napišite jednadžbe struja
temeljnih rezova s obzirom na isto stablo grafa pripadne mreže.
0
0
0
3 1 5
3 1 4
2 1
= ÷ ÷
= + ÷
= +
u u u
u u u
u u
Petlja = stablo + jedna spojnica  grana koja se pojavljuje samo
jednom je spojnica
Broj grana b = 5
Spojnice = 2, 4, 5; l=3
Stablo grafa – grane: 1,2; N=2
Ukupni broj grafova:
čvorova broj m
m T
m
÷
=
÷ 2
Jednadžbe temeljnih rezova:
0 :
0 :
5 4 3
5 4 2 1
= ÷ ÷
= + + ÷
i i i rez II
i i i i rez I
Rez = spojnica + jedna grana stabla grafa
Broj rezova = broju grana stabla = 2
179. Za neku mrežu poznate su jednadžbe struja temeljnih rezova napisanih s
obzirom na jedno stablo grafa pripadne mreže. Napišite jednadžbe napona
temeljnih petlji s obzirom na isto stablo grafa pripadne mreže.
0
0
0
5 4 3
5 4 2
4 1
= ÷ ÷
= ÷ ÷
= ÷
i i i
i i i
i i
Grane stabla: 1, 2, 3
Spojnice: 4, 5
Jednadžbe temeljnih petlji:
0
0
5 3 2
4 3 2 1
= + +
= + + +
u u u
u u u u
Teorija Mreža - 96
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
180. Zašto varijable stanja moraju biti neprekinute vremenske funkcije?
Temeljni zahtjev na jednadžbe mreža je da moraju biti takvog zapisa da je moguć
jednostavan numerički proračun pripadnih diferencijalnih jednadžbi i da ne postoje
ograničenja na vrstu analizirane mreže. Te zahtjeve zadovoljavaju sustavi diferencijalnih
jednadžbi prvog reda ) , ( x t f
dt
dx
= . Da bi odredili x(t) funkciju razvijemo u Taylorov red.
Osnovna pretpostavka za razvoj u funkcije u Taylorov red je neprekinutost funkcije.
neprekinut biti mora x
t x tf x x
t x tf x x x t
t x f
t
x x
t x f
dt
dx
n n n n
÷
A + =
A + =
~
A
÷
=
+
) , (
) , ( ,
) , ( ); , (
1
0 0 0 1 0 0
0 0
0 1
.
Zbog toga za varijable stanja uzimamo napon kapaciteta jer je on neprekinut po zakonu o
očuvanju naboja, odnosno na induktivitetu struju induktiviteta jer je nema skoka struje na
induktivitetu zbog zakona o očuvanju toka.
181. Zašto pri izgradnji prikladnog stabla svi nezavisni naponski izvori moraju biti
u stablu a nezavisni strujni izvori u spojnicama?
Nezavisni naponski izvor. U skladu s temeljnim teoremom teorije grafova znamo da napon
svake spojnice određuju naponi svih grana stabla koje s tom spojnicom čine petlju. Budući
da je po definiciji napon nezavisnog naponskog izvora zadan, to se on ne može odrediti iz
napona drugih grana koje čine stablo. Zbog toga NNI moraju biti u stablu.
(Naponski izvor - svaki kapacitet je privremeni naponski izvor (pridijelimo mu određenu
količinu naboja i nakon toga promatramo evoluciju signala). Ako je privremeni, a ova
mreža vrijedi za svaki trenutak, onda to znači da naponski izvor (koji je trajni i mora vrijediti
za svaki trenutak koji promatramo - mreža mora vrijediti za svaki t>t
0
uključivo za t
0
) mora
biti u stablu.)
Nezavisni strujni izvor. Analogno prethodnom objašnjenju, struju svake grane stabla
određuju struje svih spojnica koje s tom granom stabla čine rez. Proizlazi da nezavisni
strujni izvor ne može biti u stablu budući da bi njegova struja, a koja je zadana, inače bila
određena strujama spojnica. Zbog toga nezavisni strujni izvori moraju biti u spojnicama.
Primjer su kapacitivna pelja i induktivni rez. Npr. kod
kapacitivne petlje bi napon naponskog izvora bio
određen naponima na kapacitetima što je kontradikcija
jer je napon naponskog izvora zadan. Kod induktivnog
reza bi struju strujnog izvor odredili početni uvjeti na
induktivitetima što je ponovno kontradikcija.
Teorija Mreža - 97
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
182. Zašto pri izgradnji prikladnog stabla svi induktiviteti moraju biti u spojnicama,
a svi kapaciteti u stablu?
Svaka jednadžba stanja mora imati jednu jedinu derivaciju.
1 spojnica + pripadne grane stabla KZN
1 grana + pripadne spojnice KZS
Kapacitet treba biti u stablu jer ako napišemo KZS tada imamo struju kroz kapacitet koju
prikažemo kao
dt
du
C
C
+ preostale spojnice (u kojima nisu kapaciteti) te dobivamo
diferencijalnu jednadžbu prvog reda.
Iz istog razloga induktiviteti idu u spojnice za koje pišemo KZN ta napon na induktivitetu
prikažemo kao
dt
di
L
L
+ pripadne grane stabla (u kojima nisu induktiviteti) te dobivamo
diferencijalnu jednadžbu prvog reda.
183. Što je red složenosti mreže N i koliki je u mreži sheme spoja prema slici?
Red složenosti mreže jednak je broju
varijabli stanja. U dobro definiranim
mrežama je to broj reaktivnih elemenata, a
u loše definiranim mrežama broj varijabli
stanja smanjen za zbroj kapacitivnih petlji i
induktivnih rezova.
¸ ¸
5 ) 3 1 ( 9
3 2
4 3 1
4 2 1
5 4
,
, ,
, , , ,
= + ÷ =
L L
L L L
L L L u C C
N
184. Kako se zove mreža u kojoj barem 1 kapacitet mora biti u spojnicama i/ili
barem jedan induktivitet u stablu? Koliki je red složenosti takve mreže?
Takva mreža je loše definirana mreža.
Red složenosti dobijemo da do ukupnog broja reaktivnih elemenata oduzmemo 1 za svaki
induktivni rez i/ili kapacitivnu petlju.
LDM rezova L broj petlji C broj elem reakt broj N
DDM elemenata reaktivnih broj N
) ( . . + ÷ ÷
÷
Teorija Mreža - 98
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
185. U mreži prema slici nalazi se jedna induktivna petlja. Utječe li to na red
složenosti mreže?
Induktivna petlja ne utječe na red složenosti
mreže. Na red složenosti utječe kapacitivna
petlja i induktivni rez. Na red složenosti utječe
broj nezavisnih spremnika energije. Trebamo
vidjeti jesu li L
1
, L
2
, L
3
nezavisni što se tiče
početnih uvjeta, jer oni čine induktivnu petlju.
Ako jesu nezavisni, tada je red složenosti mreže jednak N = 4 , jer imamo 4 reaktivna
elementa, tj. 4. varijable stanja.
Vidimo da su struje nezavisne => N = 4 što
znači da ova induktivna petlja ne utječe na red
složenosti mreže.
186. Objasnite način izgradnje prikladnog stabla u mreži sa zavisnim izvorima.
Upravljačka
grana
Upravljana
grana
NUNI Spojnica Stablo
1 2 1
; 0 Au u i = =
NUSI Spojnica Spojnica
1 2 1
; 0 gu i i = =
SUNI Stablo Stablo
1 2 1
; 0 ri u u = =
SUSI Stablo Spojnica
1 2 1
; 0 i i u o = =
Idealni trafo Može se shvatiti kao da se sastoji od dva zavisna izvora. Jednu granu
treba staviti u stablo, a drugu u spojnice.
1 2 2 1
; ni i nu u ÷ = =
grana 1 u stablo, 2 u spojnice
n
u
u
n
i
i
1
2
2
1
; = ÷ =
) 0 ( ) 0 ( ) 0 (
) 0 ( ) 0 ( ) 0 (
0) ( u tok .
/ 0
3 3 2 2 1 1
3 3 2 2 1 1
3 3 2 2 1 1
3
3
2
2
1
1
+ + + + + =
= ÷ + ÷ + ÷ =
= ÷ = = + +
= + +
}
i L i L i L
i L i L i L
konst i L i L i L
dt
di
L
dt
di
L
dt
di
L
Teorija Mreža - 99
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
grana 1 u spojnice, 2 u stablo
187. Za shemu prema slici ne mogu se napisati jednadžbe stanja u normalnom
obliku. Što valja učiniti da se one ipak mogu napisati i da njihovo rješenje bude
prihvatljivo s tehničkog stajališta?
Normalni oblik jednadžbi:
) , , , , , (
... 1 n n n n n
n
C R M i u x f
dt
dx
=
x – varijabla stanja
n – broj varijabli stanja
Konstitutivne relacije
transformatora:
dt
di
M
dt
di
L u
dt
di
M
dt
di
L u
1 2
2 2
2 1
1 1
+ =
+ =
KZN:
0
2 2
1 2
2
2 1
1
= + +
+ =
R i
dt
di
M
dt
di
L
dt
di
M
dt
di
L u
 u jednoj jednadžbi imamo dvije
varijable stanja i
1
i i
2
. (nemamo
normalni oblik)
Normalni oblik:
µ
µ
i i i i
i R
dt
di
M L Ri
dt
di
M i R
R i
dt
di
M L u
Fe
Fe
Fe
÷ ÷ + =
+ ÷ + =
÷ =
+ ÷ =
0 2 1
0
2
2 2
0
0
1
1
0
) ( 0
0
) (
M
i R
dt
di
M L
i R Ri
dt
di
M L
i R u
dt
di
Fe
Fe
Fe
0
2
0 2 2
1
0 1
) (
) (
=
÷
÷ ÷
=
÷
÷
=
µ
Jednadžbe stanja možemo pisati ako dodamo otpor R
dod
= R
Fe
u induktivni rez. To je otpor
koji s tehničkog stajališta predstavlja gubitke u željezu (mjeri se pokusom PH)
Teorija Mreža - 100
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
188. Odredite valni odziv y(t) za t>t
3
za stepenasti poticaj prikazan na slici te ako je
skokovni odziv dan sa
t /
1 ) (
t
e t s
÷
÷ = .
odziv poticaj
t s A t S A ) ( ) ( ¬
|
|
.
|

\
|
÷ +
|
|
.
|

\
|
÷ =
(
¸
(

¸

+ ÷ ÷ +
(
¸
(

¸

+ ÷ ÷ =
÷ =
÷ ÷ ÷ + ÷ ÷ =
÷
÷
÷
÷
÷ ÷
÷
÷
÷
÷
÷
÷
÷
÷
÷
t t t t
t t t t
t
2 3 1
3 2 1
2 1
2 1
/
3 2 2 1 1
) (
1 1 1 1 ) (
1 ) (
] ) ( ) ( [ )] ( ) ( [ ) (
t t t t t t t
t t t t t t t
t
kraj počočet
e e X e e X t y
e e X e e X t y
e t s
t t s t t s X t t s t s X t y
189. Parcijalnom integracijom izraza 0 ; ) (
) (
) ( ) 0 ( ) (
0
>
÷
+ =
}
t dx x u
dx
x t df
t u f t i
t
odredite
drugi oblik Du Hamelovog integrala.
| |
}
}
}
} }
÷ + =
÷ + + ÷ =
÷ + ÷ ÷ =
÷ =
t
t
t
t
dx x t f
dx
x du
t f u t i
dx x t f
dx
x du
t f u f t u t u f t i
dx x t f
dx
x du
x t f x u t u f t i
vdu uv udv
0
0
0
0
) (
) (
) ( ) 0 ( ) (
) (
) (
) ( ) 0 ( ) 0 ( ) ( ) ( ) 0 ( ) (
) (
) (
) ( ) ( ) ( ) 0 ( ) (
190. Odredite odziv struje serijskog RC-kruga na jedinični skok napona.
? ,
, 0
1
0
) (
1
1
1 :
0
= = =
= = + ¬ + =
+ =
+ =
÷
}
K Ke Ke i
RC i
dt
di
RC i
C dt
di
R
dt
d
dt t i
C
iR
u u KZN
t
st
t
C R
t
t
t
t
e
R
i
R
i
dx x i
C
Ri
K K i t
÷
+
= ¬ = +
= +
= · = + ÷ + =
}
1 1
) 0 (
1 ) (
1
1 ) 0 ( 0
0
0
0
¸¸ ¸_ ¸
Odziv na jedinični skok s(t)
Teorija Mreža - 101
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
) (
1
) (
) ( ) ( ) (
t S e
R
t s
t S t i t s
t
t
÷
=
=
t t
t
t
t t
C
C
C
C
C
C
C
e e t u
u
dt
du
u u
dt
du
u u
dt
du
RC
÷ ÷
÷ =
|
|
.
|

\
|
÷ =
= +
= +
= +
1 1 1 ) (
1
t t
t
t
t t
t
C
C
e
R
e
RC
C
e C
dt
du
C t i
÷ ÷
÷
= =
=
|
|
.
|

\
|
|
.
|

\
|
÷ ÷ = =
1
1
) (
191. Odredite valni oblik odziva y(t) za t >t
1
na poticaj zadan valnim oblikom prema
slici ako je skokovni odziv dan sa
t /
) (
t
e t s
÷
.
}
÷ + =
t
poticaja
derivacija
odziv slobodni
dx x t f
dt
x du
t f U t i
0
) (
) (
) ( ) 0 ( ) (
¦
¹
¦
´
¦
> ÷
s s
=
¦
¹
¦
´
¦
>
s s
=
1
1
1
1
2
1
1
1
1
1
0 0
) (
0
0
) (
t t t
t
x
t t
t x
t t
t t t
t
x
t x
} } }
÷ ÷ ÷ ÷ ÷ + ÷ + · =
t
t
t
t
t
dx x t s
t
x
t t s X dx x t s
t
x
dx x t s
t
x
t s t y
1 1
1
) ( ) ( ) ( ) ( ) ( 0 ) (
1
1
1 1
1
1
0
1
1
}
÷ ÷ ÷ =
1
0
1 1
1
1
) ( ) ( ) (
t
t t s X dx x t f
t
x
t y
Teorija Mreža - 102
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
192. Na ulazu jednoprilaza poznatog skokovnog odziva s(t) djeluje napon valnog
oblika prema slici. Odredite valni oblik struje i(t) a) u intervalu
1
0 t t s s , b) u
intervalu · < s t t
1
.
}
÷ + =
¦
¹
¦
´
¦
>
s s
|
.
|

\
|
÷
=
t
dx x t f
dx
x du
t f U t i
t t
t t
t
t
t
E
u
0
1
1
1
1
) (
) (
) ( ) 0 ( ) (
0
0
2
2
a)
1
0
1
0 ) (
2
) ( ) ( t t dx x t s
t
E
t Es t i
t
s s ÷ + ÷ =
}
¦
¹
¦
´
¦
>
s s
=
1
1
1
0
0
2
t t
t t
t
E
dt
du
b)
1 1
0
1
) ( ) (
2
) ( ) (
1
t t t t Es dx x t s
t
E
t Es t i
t
> ÷ ÷ ÷ + ÷ =
}
Teorija Mreža - 103
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
) ( ) (
2
) ( ) ( b)
) (
2
) ( ) ( a)
1
0 1
0
1
1
t t Es dx x t f
t
E
t Es t i
dx x t f
t
E
t Es t i
t
t
÷ ÷ ÷ + ÷ =
÷ + ÷ =
}
}
Teorija Mreža - 104
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
193. Na ulazu jednoprilaza poznatog skokovnog odziva s(t) djeluje poticaj valnog
oblika prema slici. Odredite valni oblik y(t) u a) intervalu
1 1
2t t t s s , b) u intervalu
· s s t t
1
2 .
¦
¦
¦
¹
¦
¦
¦
´
¦
>
s s + ÷
s s
=
1
1 1 1
1
1
1
1
1
2 0
2 2
0
t t
t t t X t
t
X
t t t
t
X
x
a)
} }
÷ ÷ ÷ =
t
t
t
dx x t f
t
X
dx x t f
t
X
t y
1
1
) ( ) ( ) (
1
1
0
1
1
b)
} }
÷ ÷ ÷ =
1 1
2
1
1
0
1
1
) ( ) ( ) (
t
t
t
dx x t f
t
X
dx x t f
t
X
t y
194. Na ulazu jednoprilaza poznatog skokovnog odziva s(t) djeluje napon valnog
oblika prema slici. Odredite valni oblik struje i(t), a)u intervalu
1
0 t t s s , b) u
intervalu · < s t t
1
.
¦
¹
¦
´
¦
>
s s
=
1
1
1
0
) (
t t E
t t t
t
E
t u
a)
1
0
0 ) (
1
) ( 0 ) ( t t dx x t s
tl
E
t s t i
t
s s ÷ + =
}
b)
1
0
1
1
) ( ) ( 0 ) ( t t dx x t s
t
E
t s t i
t
> ÷ + =
}
Teorija Mreža - 105
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
195. Na ulazu dvoprilaza djeluje impuls napona prikazan na slici. Odredite valni
oblik napona na izlazu dvoprilaza u intervalu · < s t t
1
.
|
|
.
|

\
|
÷ =
|
|
.
|

\
|
÷ ÷ =
· ÷ = ÷ = =
÷
÷ ÷ ÷
÷
÷
÷
÷
÷
÷
} } }
t t t t
t t
t
t t
1 1
1 1
0 0 0
) ( ) ( ) (
t t t t t t
t x t t x t t
e e E e e E
e
E
dx e
E
dx x h x u t i
t
t
t
t
t
RC
t
e
dt
ds
t h
e
E
e
R
E
R
u
u
t s
÷
÷
÷
÷ = =
=
· ·
= =
1
) (
) (
1
2
t t
t
t
t t
t
x t
t
e e E t u
dx e E dx x t h x u t u
÷ ÷
÷
÷
|
|
.
|

\
|
÷ =
÷ = ÷ =
} }
1
1 1
1 ) (
1
) ( ) ( ) (
2
0 0
1 2
196. Odredite odziv struje serijskog RC kruga na jedinični impuls napona.
}
÷ =
t
dx x t h x u t i
0
) ( ) ( ) (
K
R
i Ri
K i
Ke i
dt
RC i
di
i
C dt
di
R
dt
d
dx x i
C
iR
t
t
= = ¬ =
= +
=
÷ =
= +
= +
÷
}
1
1
) 0 (
1
0
1
1 ) (
1
/
0
t
t
t
e
R
t i
R
K
÷
=
=
1
) (
1
197. Koji uvjeti moraju biti zadovoljeni da bi se mreže mogle analizirati pomoću
superpozicijskih integrala?
Svi pasivni elementi mreže moraju biti linearni i vremenski nepromjenjivi.
Analizirana mreža mora biti ''mrtva'',tj. početni uvjet =0
t
t
RC
t
RC
t
e
C R
t h
e
RC R dt
ds
t h
t s e
R
t i
÷
÷
÷
÷ =
|
.
|

\
|
÷ = =
= =
2
1
) (
1 1
) (
) (
1
) (
Teorija Mreža - 106
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
198. Kako primijeniti superpozicijske integrale ako analizirana mreža nije mrtva?
Tada mrežu teoremom superpozicije rastavimo na onoliko mreža koliko treba da svaka
bude mrtva i riješimo svaku posebno.
199. Koji su osnovni razlozi za primjenu Laplaceove transformacije u analizi
mreža?
Laplaceova nam transformacija omogućuje da se integro-diferencijalne jednadžbe mreže
pretvore u algebarske jednadžbe, te dopušta u analizi razne vrste poticaja i omogućuje
dobivanje potpunog odziva.
200. U kojim je slučajevima nužno da donja granica definicijskog integrala
Laplaceove transformacije bude t=-0? Ilustrirati primjerom.
Kod loše definiranih mreža samo izbor t=-0 kao donje granice definicijskog integrala
omogućuje da dobijemo rješenje. Ako je mreža dobro definirana ne postoji diskontinuitet
početnih uvjeta, tada je nebitno je li donja granica t=-0 ili t=+0.
0 0 ) 0 (
0 ) 0 (
) 0 (
1
2
1
1
+ > = +
= ÷
= ÷
t i
i
R
E
i
dt
di
M
dt
di
L i R II
u
dt
di
M
dt
di
L R i E I
s
1 2
2 2 2
2 1
1 1
0 :
:
+ + =
+ + + =
t=-0, . II t=+0
t t
t t
e
R
E
L
M
e
L
Mi
t i
L
R
s
L
Mi
sL R
Mi
s I
Mi s I sL s I R
Mi s sMI i L s I sL s I R
÷ ÷
= =
· =
÷
=
+
·
÷
=
+
÷
=
÷ ÷ + =
÷ ÷ + ÷ ÷ + =
1 2 2
1
2
2
2
2
1
2 2
1
2
1 2 2 2 2
1
0
2
0
2 2 2 2 2 2
) 0 (
) (
1 ) 0 ( ) 0 (
) (
) 0 ( ) ( ) ( 0
) 0 ( ) ( ) 0 ( ) ( ) ( 0
t
t
e i t i
L
R
s
i s I
Mi s sMI i L s I sL s I R
÷
= =
+ =
+
+ =
+ ÷ + + ÷ + =
) 0 ( ) (
1
) 0 ( ) (
) 0 ( ) ( ) 0 ( ) ( ) ( 0
2 2
2
2
2 2
0
1
0
1 2 2 2 2 2 2
) 0 (
2
+ i ne znamo pa ne možemo riješiti
zadatak
Teorija Mreža - 107
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
Teorija Mreža - 108
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
201. Riješite diferencijalnu jednadžbu B x A x
dt
dx
= ÷ = + ) 0 ( o i iskažite rješenje u
obliku zbroja slobodnog i prisilnog odziva.
Laplaceova transformacija deriviranja:
) 0 ( ) ( ) ( '
) 0 ( )... 0 ( ' ) 0 ( ) ( ) (
) 1 (
) 1 ( 2 1
X s sX
dt
dx
t f
f f s f s s F s t f
n
n n n n n
÷ = =
÷ ÷ ÷ =
=
÷ ÷ ÷
) (s X x o o ÷
s
A
A t s
skoka
jed ija f
÷
|
|
|
.
|

\
|
·
÷ .
) (
B
s
A
s X s
s
A
s X X s sX
A x
dt
dx
+ = +
= + ÷
= +
) ( ) (
) ( ) 0 ( ) (
o
o
o
Slobodni
odziv Prisilni
) (
) (
o o +
+
+
=
s
B
s s
A
s X
Prisilni - jer je A u dif. jed. poticaj, a
slobodni - jer je B posljedica akumulirane
energije u reaktivnom elementu mreže.
T t
L
T t
L
e
sT s
s X
e
T sT
s X
/
/
1
) 1 (
1
) (
1
1
1
) (
1
1
÷
÷
÷ ÷÷ ÷
+
=
÷÷ ÷
+
=
÷
÷
) 1 ( ) (
t t
e
A
Be s x
o o
o
÷ ÷
÷ + =
( )
t
t
Be
s
B
L
s
B
L
e
A
s
A
L
s s
A
L
o
o
o
o o
o
o
o o
÷ ÷ ÷
÷ ÷ ÷
=
|
|
|
|
.
|

\
|
+
=
|
.
|

\
|
+
÷ ÷
|
|
|
|
.
|

\
|
|
.
|

\
|
+
=
|
|
.
|

\
|
+
1
1
1
1
1
1
) (
1 1
1 1
t
s
Be x
o ÷
= , ( )
t
pr
e
A
x
o
o
÷
÷ = 1
202. Prvi korak pri određivanju Laplaceove transformacije neke periodičke funkcije
) ( ) ( T t f t f + = je da se uvede nova funkcija
¹
´
¦
>
s s
=
T t
T t t f
t f
0
0 ) (
) (
1
za koju vrijedi da
je ) ( )] ( [
1 1
s F t f f = . Provedite postupak određivanja Laplaceove transformacije do
kraja.
| |
| |
Ts
k
red ki geometrijs
k
kTs kTs
k
st
e
s F e s F e s F t f L
kT t S kT t f t f
s F t f L
dt t f e t f L
÷
·
=
·
=
÷ ÷
·
=
·
÷
÷
= = =
÷ · ÷ =
=
=
¿ ¿
¿
}
1
1
) ( ) ( ) ( )] ( [
) ( ) ( ) (
) ( ) (
) ( ) (
1
0 0
1 1
0
1
1 1
0
Teorija Mreža - 109
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
203. Odredite Laplaceovu transformaciju pravokutnog napona prema slici?
oT T oT
oT
) 1 (
1
)] ( [
) 1 ( 1 1
)] ( [ ) ( ) (
1 1
Ts
Ts
Ts
Ts
e s
e
E t u L
s
e E
e
s s
E t u L T t Es t Es u
÷
÷
÷
÷
÷
÷
=
÷
=
|
.
|

\
|
÷ = ÷ ÷ ÷ =
o
o
o
o
ili ?
( ) ( )
T s T s
T
st
T
st
sT
T s
st
e
s
E
e
s
E
e
s
E
dt Ee s F
e
e
s
E
e
s F
t u L
o o
o
o
o
÷ ÷ ÷
÷
÷
÷
÷
÷
÷ = ÷ ÷ = ÷ = =
÷
÷
=
÷
=
}
1 1 ) (
1
1
1
) (
)] ( [
0
0
1
1
204. Odredite Laplaceovu transformaciju pilastog napona prema slici.
2T T
T
sT
Ts Ts
sT
Ts Ts
as
e
s
e
T
E
s
e
E
s T
E
e
s U
s U
s U
s
e
T
E
s
e
E
s
T
E
t u L
s F e a t S a t f L
T t S T t
T
E
T t S E t S t
T
E
u
÷
÷ ÷
÷
÷ ÷
÷
÷
÷ ÷ ·
=
÷
=
= ÷ ÷ · =
= ÷ ÷
÷ · ÷ · ÷ ÷ · ÷ · · =
1
1
1
) (
) (
) (
1
)] ( [
) ( )] ( ) ( [ : pomak vremenski
) ( ) ( ) ( ) (
2 2
1
1
2 2
1
1
205. Odredite Laplacovu transformaciju impulsa jedinične površine prikazanog na
slici. Čemu je jednaka Laplacove transformacija impulsa ako 0 ÷ c .
c
1/c
1/c
1/c
c
kada sumiramo dvije jed.
stepenice dobijemo f-ju
c
1/c
o(t) - diracova f-ja
u(t) prikazati preko f-je jedinične stepenice S(t)
| |
}
+
÷
÷
÷ ÷
÷
÷
=
=
÷
=
÷
÷
=
(
¸
(

¸

÷ = ÷÷ ÷
÷ ÷ =
c
c
c
c c
c
c
o
c
c
c c
c
c
1 ) (
0
0 1
lim ) ( lim
0
1 1 1 1
) ( )] ( [
) ( ) (
1
) (
0 0
. .
dt t
s
e
s U
s
e
e
s s
s U t u L
t S t S t u
s
s
s
direktna
t L
Teorija Mreža - 110
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
st st
st
T
st
T
st
e
s
ET
e
s
T
T
E
e
s
t
T
E
dt te
T
E
dt te
T
E
s F
÷ ÷
÷ ÷
÷
÷ =
|
.
|

\
|
÷ =
=
|
.
|

\
|
÷ = =
= =
}
}
1
2
1
2
1
2
) (
2
2
0
0
1
Teorija Mreža - 111
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
206. Odredite i nacrtajte funkciju f(t) Laplaceova transformacija koja je
2
) 1 (
1
) (
s
e
s
s F
÷
÷ = .
( )
) 2 ( ) 1 ( 2 ) ( ) (
2
1 2 1
1
1
) (
2 2
2
÷ + ÷ ÷ =
+ ÷ =
+ ÷
= ÷ =
÷ ÷ ÷ ÷
÷
t s t s t S t f
s
e
s
e
s s
e e
e
s
s F
s s s s
s
207. Ako je
) (
] [sin
2 2
e
e
e
+
=
s
t L odredite Laplaceovu transformaciju funkcije
¹
´
¦
· < s
s s
=
t
t t U
t u
e t
e t e
/ 0
/ 0 sin
ˆ
) (
.
t/e 2t/e
|
|
.
|

\
|
+
+
=
+
=
|
.
|

\
|
÷ ·
|
.
|

\
|
÷ + · =
÷ s
e
s
U
t u L
s
t L
t s t U t s t U u
e
t
e
e
e
e
e
e
t
e
t
e e
1
ˆ
)] ( [
] [sin
sin
ˆ
) ( sin
ˆ
2 2
1
2 2
1
208. Struja neke grane mreže dana je u frekvencijskom području
2 1
2
0
2 1
2
0
) (
a s a s a
b s b s b
s I
+ +
+ +
= . Svi koeficijenti su realni i pozitivni. Što se sve može zaključiti
o toj mreži samo na temelju zadanog izraza prije transformacije funkcije I(s) u
vremensko područje?
- teorem konačne vrijednosti:
) ( lim ) ( lim
0
s F s t f
s t
· =
÷ · ÷
0
0
lim ) ( lim
2 2 1
2
0
2
2
1
3
0
0 0
= =
+ +
+ +
= ·
÷ ÷
a a s a s a
s b s b s b
s F s
s s
, 0 ) ( = · i stabilnost mreže
- teorem početne vrijednosti: ) ( lim ) ( lim
0
s F s t f
s t
· =
· ÷ ÷
· = =
+ +
+ +
= ·
+ +
+ +
= ·
· ÷ · ÷
0
1
1
lim ) ( lim
0
3
2
2
1 0
2
2 1
0
3
3
2 1
2
0
2
2
1
3
0
b
s
a
s
a
s
a
s
b
s
b
b
s
s
a s a s a
s b s b s b
s F s
s s
, +· = ) 0 ( i skok struje LDM
Teorija Mreža - 112
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
209. Objasniti vezu između Laplaceove transformacije i fazorske transformacije.
Ako su svi početni uvjeti u t=-0 jednaki nuli, pravila Laplaceove transformacije identična su
pravilima fazorske transformacije samo se varijabla s zamjeni sa je.
Npr. za serijski RLC krug
Fazorska transformacija:
| | U U j
C
` `
2
0
2
2
0
2 ) ( e oe e e = + ÷
Laplaceova transformacija:
) ( ) ( ] 2 [
2
0
2
0
2
s U s U s s
C
e e o = + +
Ako se stavi s=je jednadžbe su potpuno istog oblika, ali imaju posve različita značenja.
210. Vrijedi li KZ za napon i struju u frekvencijskom s-području? Posjeduju li
pojmovi transformiranih napona i struja fizikalni smisao?
Laplaceova transformacija je linearna transformacija pa za nju vrijede KZ.
Transformirani napon i struja nemaju fizikalni smisao jer zapravo oni i nisu naponi i struje.
Dimenzija transformiranog napona je Vs (tok), a struje As (naboj).
211. Pod kojim uvjetom svaki reaktivni element u frekvencijskom području ponaša
kao otpor.
Pod uvjetom da je mreža «mrtva», tj. da su svi početni uvjeti (i
L
i u
C
) jednaki nuli.
0 uvjeti počočet su ako
)
`
¹
=
=
C C
L L
sCU i
sLI u
, (ako je mreža mrtva)
INAČE :
) 0 ( ) ( ) (
) 0 ( ) ( ) (
÷ ÷ =
÷ ÷ =
C C C
L L L
Cu s sCU s I
Li s sLI s U
212. Objasnite moguće prikaze kapaciteta u frekvencijskom području.
a) pomoću transformirane impedancije ) (s Z
C
s
U
s I
sC
s U
C
C C
) 0 (
) (
1
) (
÷
+ =
- matematički izraz ima isti oblik ako Ohmov
zakon za «napon» ) (s U
C
na otporu
sC
1
kroz koji
prolazi struja ) (s I
C
i u seriju s kojim je uključen
«naponski izvor»
s
U
C
) 0 (÷
b) pomoću transformirane admitancije
) 0 ( ) ( ) ( ÷ ÷ =
C C
CU s sCU s I
Teorija Mreža - 113
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
213. Objasnite moguće prikaze induktiviteta u frekvencijskom području.
a) pomoću transformirane impedancije
) (s Z
L
) 0 ( ) ( ) ( ÷ ÷ =
L L L
Li s SLI s U
b) pomoću transformirane admitancije ) (s Y
L
s
i
s U
sL
s I
L
L L
) 0 (
) (
1
) (
÷
+ =
214. Može li se za bilo koji napon narinut na oba jednoprilaza pronaći razlika u
valnom obliku struje? Obrazložite.
SLEPIANOV PROBLEM : Dvoprilaz b) će se zagrijavati, jer se u dvoprilazu a) dio energije
troši na nabijanje kondenzatora i magnetiziranje induktivitete.
b)
R
s U
s I
) (
) ( =
a)
) 1 (
) 0 ( ) (
1
) 0 (
) (
1
) 0 (
) (
1
) 0 (
) (
) (
) 1 /
) 0 ( ) ( ) 0 ( ) (
) (
sRC R
RCu s U sRC
R
R
sRC
s
u
s u sC
sC
sRC
s
u
s U
sC
R
s
u
s U
s I
sRC R
Li s U
sL R
Li s U
s I
C
C
C C
C
L L
L
+
÷ ÷ ·
=
= ·
+
(
¸
(

¸

÷
÷
=
=
+
÷
÷
=
+
÷
÷
=
+
÷ +
=
+
÷ +
=
I(s)
I
C
(s)
sC
1
S
u
C
) 0 (÷
R
) 0 (÷
L
Li
R
U(s)
RC
R
L
C
L
R
C
L
R = ¬ = ¬ =
2
Teorija Mreža - 114
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
| |
1
) 0 ( ) 0 ( ) (
) 1 (
) 0 ( ) 0 ( 1 ) (
) 1 (
) 0 ( ) ( ) 0 ( ) (
) ( ) ( ) (
0 0
2
sRC
u Ri
C
R
s U
sRC R
RCu Ci R sRC s U
sRC R
RCu s sRCU Li s U
s I s I s I
C L C L
C L
C L
+
÷ ÷ ÷
+ =
+
÷ ÷ ÷ + +
=
=
+
÷ ÷ + ÷ +
= + =
= =
¸ ¸ ¸ ¸¸ ¸¸ ¸
Ako su početni uvjeti jednaki nuli, tada su ove dvije mreže jednake.
214.
ISPITIVANJE MRTVE MREŽE :
sRC 1
U(s)
(s) ) ( ) (
+
= ÷ =
L L C
RI s RI s U
-stavimo da su:
0 ) 0 (
0 ) 0 (
= ÷
= ÷
C
L
u
i
sRC
s U
sRC
s sCU
sC
s I
sC
s U
C C
+
=
+
= =
1
) (
1
) ( 1
) (
1
) (
215. Pomoću teorema o početnoj vrijednosti odredite početne vrijednosti struja
) 0 ( ), 0 (
2 1
+ + i i kroz otpore R
1
i R
2
nakon uklopa sklopke u t=0 i to za slučajeve: a)
2 1
2
L L M < , b)
2 1
2
L L M =
) ( ) ( ) ( 0
) 0 ( ) ( ) 0 ( ) ( ) (
2 2 2 2 1
0
2 2
0
1 1 1 1 1 1
s I R s I sL s sMI
Mi s sMI i L s I sL s I R
s
E
+ + =
÷ ÷ + ÷ ÷ + =
= =
] )[ ( ) ( 0
) ( ] )[ (
2 2 2 1
2 1 1 1
R sL s I sM s I
sM s I sL R s I
s
E
+ + · =
· + + =
EM sM
s
E
sM
s
E
sL R
sL R
s
E
sL R
sM
s
E
M s sL R sL R
sL R sM
sM sL R
÷ = ÷ =
+
= A
+ =
+
= A
÷ + + =
+
+
= A
0
) (
0
) )( (
1 1
2
2 2
2 2
1
2 2
2 2 1 1
2 2
1 1
2 3
2 1
3
2 1
2
2 1
2
2 1
2 2
2 2
2 2 1 1
2 2
1
1
) )( (
) (
M s L L s R L s L R s R sR
ER sEL
M s sL R sL R
sL R
s
E
I
÷ + + +
+
=
÷ + +
+
=
A
A
=
2 2
2 1
2
2 1 2 1 2 1
2
2
M s L L s R sL L sR R R
EM
I
÷ + + +
÷
=
A
A
=
Teorija Mreža - 115
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
a)
0 ) 0 ( 0
0
lim
0 ) 0 ( , 0 lim
2
2
2 1
2
1 1
= + =
÷
=
= + =
· ÷
· ÷
i
M L L
I
i I
s
s
b)
1 2 2 1
2
1 2 2 1
2
1
) 0 ( ) 0 (
R L R L
EM
i
R L R L
EL
i
+
÷
= +
+
= +
Teorija Mreža - 116
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
216. Odredite valni oblik struje induktiviteta L
1
nakon što isklopi sklopka u t=0. Što
se događa ako je
2
2
1
1
R
L
R
L
= ?
¸¸ ¸_ ¸
o
2 1
2 1
2 1 2 1
2 1 1 2
2 1
2 1 2 1
2 1 2 1
2 1 1 2
2
2
1
1 2 1 2 1
2
2 1
) )( (
1
) (
1
) (
) ( ) (
) 0 ( ) 0 (
L L
R R
s
R R L L
R L R L
L L
L L s R R
L L
E
R R
R L R L
s I
R
E
L
R
E
L s I R R sL sL
R
E
i
R
E
i
S
S
+
+
+
÷ +
÷
=
+
+ + +
+
÷
=
+ ÷ = + + +
= ÷ = ÷
0 ) (
) (
) (
) (
2
2
1
1
1
1
2
2
2 1
2 1 2 1
1
1
2 1
2
2
1 2
= ÷ =
|
|
.
|

\
|
÷
+
=
+
|
|
.
|

\
|
÷
=
÷
÷
t i
R
L
R
L
je ako
e
R
L
R
L
L L
E
t i
e
R R L L
R
R
R L
R
R
R L E
t i
t
t
o
o
217. Odredite valni oblik napona na C
2
ako u t=0 sklopka preklopi iz 2 u 1.
ustaljeno stanje(prije
prebacivanja sklopke)
:
0 ) 0 (
) 0 (
2
1
= ÷
= ÷
C
C
U
E U
) ( ) ( ) (
) (
1
) (
1
) ( ) (
1
) ( ) (
2 1
2
2
1
1 2
1
1
s I s I s I
R s I
S
E
sC
s I
s
E
sC
s I s U
s
E
sC
s I R s I
s
E
C C
C C C
C
+ =
÷ = = + =
+ + =
t
t
t
t
t
t
t
t
t
1
1
) (
1 1 1
1
) (
) (
1
) ( 1
) (
2 1
1
2
1 1 1
2
2 1
1
2 1
2
2 1
+
+
+
|
.
|

\
|
+
=
+
+
|
.
|

\
|
+
=
|
.
|

\
|
+
+
=
+ = =
|
|
.
|

\
|
+
+ +
+
=
s
E
C C
C
s s
E
s U
s
C R
E
s s
E
s
C sR
s
E
s U
C C R
s
E
sRC
C C sR
s U
C
C C
R
C
C
- svođenje na parcijalne razlomke
t
t
t t
t t
t
t
t
/
2 1
2
2
1
2 1
2
2
2 1
2
2 1
1
2 1
1
2
)] ( [
1
) (
;
1
1
1
1
) (
t
C
C
C
Ee
C C
C
E s U L
s
E
C C
C
s
E
s U
C C
C
E B E A
E
A
Es
C C
C E
Bs s A
s
B
s
A
s s
Es
C C
C E
s U
÷ ÷
+
÷ =
+
+
÷ =
+
÷ = = ¬ =
+
+ = +
|
.
|

\
|
+
+
+ =
|
.
|

\
|
+
+
+
=
|
|
.
|

\
|
+
÷ =
÷ t /
2 1
2
2
1 ) (
t
C
e
C C
C
E t u
Teorija Mreža - 117
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
218. Odredite valni oblik struje kroz R
2
nakon isklopa sklopke u t=0.
LDM
i i
R
E
i
) 0 ( 0 ) 0 (
) 0 (
2 2
1
1
+ = = ÷
= ÷
vezani induktiviteti:
) 0 ( ) 0 (
) 0 ( ) 0 (
0
1
0
2 2 2
0
2 1 1 1
÷ + ÷ =
÷ + ÷ =
>
=
=
Mi i L U
i M i L U
M
ekv
ekv
t
t
t
t
/
1 2
2
1 2
1
2
1
1 2
2
2
2
2
2
1 2 2 2 1
2
1
2 2 2 2
) (
1
1
)] ( [
1
1
) (
1 1
) (
) ( ) (
t
ekv
e
R L
ME
t i
s
R L
ME
L s I L
s
R L
ME
s I
E
L
L
R
s
R L
ME
R sL R
E
M s I
R
E
M U s I R sL
÷ ÷ ÷
= ¬
(
(
(
¸
(

¸

+
=
+
= ¬ =
+
=
+
=
= = +
219. Zašto je pri rješavanju neke mreže s pomoću metode jednadžbi struja petlji
«zgodno» sve početne uvjete prikazati kao naponske izvore?
Ako početne uvjete prikažemo kao naponske izvore svaka mreža sa reaktivnim
elementima ponaša se kao otporna mreža i lakše ju je analizirati i brže dolazimo do
rješenja. Broj petlji ostaje isti uz minimalan broj jednadžbi.
220. Zašto je pri rješavanju neke mreže pomoću metode jednadžbi napona čvorova
«zgodno» sve početne uvjete prikazati kao strujene izvore?
Transformirana mreža ponaša se kao otporna mreža. Broj čvorova ostaje isti uz minimalan
broj jednadžbi.
Teorija Mreža - 118
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
221. Pod kojim uvjetima vrijedi definicija funkcije mreže? Koja je osnovna razlika
između definicije funkcije mreže u frekvencijskom s-području u odnosu na
definiciju funkcije mreže u frekvencijskom ω području?
Definicija funkcije mreže vrijedi za svaku linearnu vremenski nepromjenjivu mrežu u kojoj
djeluje samo jedan nezavisni izvor.
) (
) (
] poticaj [
] odziv prisilni [
) (
s E
s R
L
L
S H = =
U s-području se odziv traži za monoharmonijski poticaj za ustaljeno stanje
U frekvencijskom ω-području funkcija mreže H(jω) je kompleksni broj koji pomožen s
fazorom poticaja daje fazor odziva, a u mreži koju karakteirzira H(s) svi početni uvjeti
jednaki su nuli i u mreži nema unutarnjih nezavisnih izvora.
( (
) (
poticaja fazor
odziva fazor
) (
e 0
e e
j
e j H j H = =
222. Koji je fizikalni smisao polova i nula funkcija mreže?
Polovi definiranju valni oblik odziva, a nule veličine svakog dijela odziva. polovi su podskup
frekvencija iz skupa prirodnih frekvencija odziva.
223. Što su to prirodne frekvencije varijable mreže r(t)? Ilustrirajte primjerom.
Odziv se sastoji od valnog oblika u kojem se nalaze frekvencije p
i
koje ovise samo o
funkciji mreže i zovu se prirodne frekvencije varijable mreže r(t).
0
1
1
1
2
1
2
1 2
=
|
|
.
|

\
|
+ + |
.
|

\
|
+ +
LC R
R
s
C R L
R
s
prirodne frekvencije varijable ) (
2
t i su rješenja ove karakteristične jednadžbe ako je poticaj
naponski izvor ) (
1
t u što proizlazi iz
) (
) (
2
2
21
s U
s I
Y =
.
) (
) (
2
2
21
s U
s I
Y =
ako je poticaj srujni izvor, funkcija mreže je
) (
) (
) (
1
2
21
s I
s I
s = o
pa je rješenje ove karakteristične
jednadžbe jedna prirodna frekvencija.
Neki broj S
1
prirodna je frekvencija varijable mreže x(t) ako za neko početno stanje mreže
slobodni odziv varijable x(t) sadržava član
t s
e K
1
1
.
Teorija Mreža - 119
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
224. Odredite prordne frekvencije varijable i
2
(t) ako je a) poticaj oblika t U e sin
ˆ
, b)
poticaj oblika
t
Ie i
o ÷
=
1
.
krug drugog reda
karakteristična jednadžba ne ovisi o poticaju
0 2
2
0
2
= + + e os s
prirodne frekvencije:
2
0
2
2 , 1
e o o ÷ ± ÷ = s
a) poticaj naponski izvor  k.s.  dvije prirodne
frekvencije
( )
0 )] ( ) ( [ ) (
0 )) ( ) ( ( ) (
2 1 2 2 2
2 1 2 1 2 1
= ÷ ÷
= ÷ + +
s I s I R sL s I
s I s I R s I R sL
determinanta sustava:
¸
0
0 ) )( (
2
0
2 1
2 1
2
2
2
1
2
1
1
2
2
2 2 2 2 1 1
= +
|
|
|
|
.
|

\
|
+ + +
= ÷ + +
e
o
L L
R R
s
L
R
L
R
L
R
s
R R sL R R sL
¸ ¸¸ ¸ ¸_ ¸
-sada uvrstimo u formulu :
2
0
2
2 , 1
e o o ÷ ± ÷ = s
2 1
2 1
2
2
2
1
2
1
1
2
2
1
2
1
1
2
2 1
2 1
2
2
2
2
2
1
1
2
2
1
2
1
1
1
2 2 2 2 2 2
2 2 2 2 2 2
L L
R R
L
R
L
R
L
R
L
R
L
R
L
R
s
L L
R R
L
R
L
R
L
R
L
R
L
R
L
R
s
÷
|
|
.
|

\
|
+ + +
|
|
.
|

\
|
+ + ÷ =
+
|
|
.
|

\
|
+ + ÷
|
|
.
|

\
|
+ + ÷ =
b) poticaj strujni izvor  p.h. 
jedna prirodna frekvencija
2
2
1
2
2
2 2 2
0
0 ) ( ) (
L
R
s
L
R
s
s I R sL
÷ =
= +
= +
Teorija Mreža - 120
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
225. Pokažite na primjeru mreže sheme spoja prema slici da recipročna funkcjia
neke prijenosne funkcije mreže ne mora biti funkcija mreže.
12
21
2
2
1
12
1
2
21
1
u poticaj
) (
) (
) (
) (
) (
) (
A
A
s U
s U
s A
s U
s U
s A
=
÷ =
=
226. Između zadanih racionalnih funkcija odredite one koje mogu biti ulazne
funkcije mreže.
2
1
) ( ;
1 2
2 3
) ( ;
1 3
3
) ( ;
1
2 2
) (
2
4 2 3 4 3 2 2 3
2
1
+
+ +
=
+ + + +
+
=
+ +
÷
=
+ +
+ +
=
s
s s
s Y
s s s s
s
s Y
s s
s
s Y
s s
s s
s Z
ulazne funkcije mreže:
) (
) (
) ( ;
) (
) (
1
1
1
1
1
1
s U
s I
s Y
s I
s U
Z = =
I.) na višim frekvencijama dominira svojstvo
jednog elementa mreže. To znači da je mreža:
ekv
ekv
sL
s I
sL s I
s Z
s Y ili s Z
= =
) (
) (
) (
) ( ) (
1
1 1
- razlika stupnja polinoma u brojniku i nazivniku
mora biti 1 (P(s)-Q(s)=1) Y
3
otpada
II.) mreža je L/VNP, R>0  pasivni elementi mreže, svi koeficijenti P(s) i Q(s) moraju biti
pozitivni otpada Y
2
.
III.) u polinomu moraju postojati svi članovi od najvišeg ka najnižem osim ako nedostaju svi
parni ili svi neparni otpada Z
1
(s).
- funkcija Y
4
(s) može biti ulazna.
Teorija Mreža - 121
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
227. Odredite koje funkcije mogu bit prijenosne funkcije mreže,
1
2
) (
2
3
21
+ +
+
=
s s
s s
s A
Ne jer za prijenosne funkcije A
21
(s) i o
21
(s) najviši mogući stupanj
brojnika jednak je stupnju polinoma nazivnika
2 2
1
) (
2
21
+ ÷
=
s s
s o
Ne, Q(s) mora imati pozitivne koeficijente
2 2
1
) (
2
2
21
+ +
÷ +
=
s s
s s
s Z
Ova funkcija može bit prijenosna funkcija mreže
2 4
3
21
3
2
) (
s s
s s
s Y
+
+
=
Ne. Nedostaje Q(s) član uz s
0
.
228. Odredite prijenosnu impedanciju Z
21
(s) i prijenosnu admitanciju mreže prema
slici.
0 ) ( )] ( ) ( [
1
)] ( ) ( [
1
) ( ) ( ) (
) (
) (
) (
) (
) (
) (
2 2 2 1
2 1 1 1 1 1
2
2
21
1
2
21
= ÷ ÷
÷ + + =
= =
s I R s I s I
sC
s I s I
sC
s I R s sLI s U
s U
s I
s Y
s I
s U
s Z
( )
sC R
R
sC R s I
R s I
s I
s U
s Z
R R C R sR C LR s R R C R sR C LR s s I
s I
s U
s I
s Y
R sC R R R C LR s sL s I s U
R s I s sCI R R s I R s CI LR s s I sL s U
s I
sC
sC R s I
sC
sC R s I R sc R s sLI s U
sC R s I sC
sC
R s I s I
sC
s I s I R s I
sC
s I R s I s I
sC
2
2
2 2
2 2
1
2
21
2 1 2 1 2
2
2 1 2 1 2
2
2
2
1
2
21
2 2 1 1 2
2
2 2 1
2 2 2 2 1 2 1 2 2
2
2 2 1
2 2 2 2 2 1 2 2 1
2 2 2 2 1
2 2 2 1 2 2 2 1
1 ) 1 )( (
) (
) (
) (
) (
1
] )[ (
) (
) (
) (
) (
] )[ ( ) (
) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) (
) (
1
) 1 )( (
1
) 1 )( ( ) 1 )( ( ) (
1 ) (
1
) ( ) (
1
) ( ) ( ) (
1
) ( )] ( ) ( [
1
+
=
+
= =
+ + +
=
+ + +
= =
+ + + + =
+ + + + =
÷ + + + + + =
+ · =
|
.
|

\
|
+ =
+ = = ÷
I.
II.
Teorija Mreža - 122
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
229. Dokažite da je za prijenosnu funkciju mreže A
21
(s) najviši mogući stupanj
polinoma brojnika P(s) jednak stupnju polinoma nazivnika Q(s).
) ( ) (
) (
) ( )] ( ) ( [
) ( ) (
) (
) (
2 1
2
2 1
2
1
2
21
s Z s Z
s Z
s I s Z s Z
s I s Z
s U
s U
A
+
=
+
= =
imamo 3 elementa mreže, a po dva uzimamo istodobno. Postoje kombinacije: -ako su
elementi iste vrste, A
21
=kost., a ako su različiti sve kombinacije impedancija dvaju
elemenata od 3 moguća (sL, 1/sC, R) pokazuju da stupanj P(s) ne premašuje stupanj Q(s).
primjer:
1).
sL R
sL
A
sL s Z
R s Z
+
=
=
=
21
2
1
) (
) (
2.)
1
1
) (
1
) (
2
2
21
2
1
+
=
+
=
=
=
LC s
LC s
sC
sL
sL
A
sL s Z
sC
s Z
230. Prisilni odziv jednoprilaza na jedinični skok je
t
e t y
o ÷
= ) (
1
. Odredite periodički
odziv jednoprilaza na poticaj t A t x e cos ) ( = .
t A t x
e t y
t
e
o
cos ) (
) (
1
=
=
÷
o
o
+
=
+
= =
s
s
s
s
L
L
s H
1
1
] poticaj [
] odziv prisilni [
) ( funkcija mrže
| |
o
o
+
=
÷
s
e L
t
1
| |
o
o
÷
=
s
e L
t
1
( )
( )
( ) ( ) | | | |
( ) | | ( )
( )( )
2 2 2 3
2
2 2
2
2 2
2 2
cos
cos
oe e o e o e o
e
e
e
o
+ + +
·
=
+ +
·
=
+
·
·
+
= · =
¬
+
·
= = =
=
+
=
s s s
A s
s s
A s
s
A s
s
s
s E s H s y
poticaj
s
A s
t A L t X L s E
t A t X
s
s
s H
Teorija Mreža - 123
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
231. Prisilni odziv mreže na koju je narinut poticaj t Ae
t
e
o
cos
÷
je ) cos( ¢ e
o
+
÷
t Be
t
.
odredite prisilni odziv te mreže na poticaj AS(t).
232. Dokažite da je pasivnost mreže dovoljan, ali ne i nužan uvjet stabilnosti
mreža.
Sve pasivne mreže su stabilne, ali sve stabilne mreže ne moraj biti pasivne. Stabilna
mreža je ona gdje ograničen poticaj proizvede ograničen odziv.
233. Objasnite i pokažite na primjeru kako bez detaljnije analize prepoznati da neki
sklop s operacijskim pojačalom može raditi kao oscilator.
( )
s K
( )
s |
( )
s U
1
( ) s U
'
1
( ) s U
'
2
( ) s U
2
( )
( )
( )
( )
( ) ( ) s K s
s K
s U
s U
s H
| +
= =
1
1
2
( ) ( ) MREŽE STABILNE i su Ako s s K |
- to ne mora vrijediti za zajedničku
mrežu budući da njenu stabilnost
određuju korjeni jednadžbe:
( ) ( ) 0 1 = · + s K s |
Pozitivna povratna veza
Sklopovi s pozitivnom
povratnom vezom mogu raditi
kao oscilatori.
Teorija Mreža - 124
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
234. Objasnite pojam stabilnosti impusnog odziva na primjerima mreža prema
slici.
235. Objasnite pojam stabilnosti slobodnog odziva na primjeru mreže prema slici.
odziv neke mreže na poticaj =
slobodni odziv (moraju biti nenulti početni uvjeti)
+ prisilni odziv (zbog poticaja)
LC L
R
LC L
R
s s L
U LI s
s I
R s I
sC
s I
s
U
sLI s sLI
L
L L L
1
, 2 ,
1
) (
0 ) (
1
) ( ) (
2
0
2
0 0
2
0
0
= =
|
.
|

\
|
+ +
÷
=
= + + + ÷
e o
stabilnost: ispitivanje polinoma u nazivniku
karakteristična jednadžba:
2
0
2
2 , 1
2
0
2
0 2 e o o e o ÷ ± ÷ = ¬ = + + s s s - prirodne frekvencije
| | | |
0
e o < - odziv je oscilatoran , | | | |
0
e o = - konzervatoran odziv
| | | |
0
e o > - rješenje je realni broj aperdiodski odziv (stabilna mreža)
0 > o - prigušenje
Sustav će biti stabilan ako je 0 > o odnosno 0 >
L
R
tj. ako su R i L pasivni.
a) b)
( ) ( ) 1 · = s H s R
a)
( )
LC
s
L
R
s
s
L sRC LC s
sC
sC
sRC LC s
sc
R sL
s H
1
1
1
1
1
1
1
2
2
2
+ +
· =
+ +
=
=
+ +
=
+ +
=
LC L
R 1
; 2
0
= = e o
i). poluravnin lijevoj u nalaze
1
jednadžbe korjeni se (jer
STABILNO 0
2
LC
s
L
R
s + +
¬ > o
b)
( )
LC
s
s
L
LC
s
sC
LC
LC s
sC
sC
LC s
sC
sL
s H
1
1
1
1
1 1
1
1
1
2 2
2 2
+
· =
+
· =
=
+
=
+
=
+
=
) kompleksni
o konjugiran su koji polova ih jednostruk (zbog
STABILNO 0 ¬ = o
Teorija Mreža - 125
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
236. Objasnite pojam stabilnosti prisilnog odziva na primjeru mreže prema slici.
Isinet
( ) ;
1
1 1 1
1
1 1
2
2
s Z
LC L
R
s s
sC
Z
sC
sRC LC s
R sL
sC
Z
RLC
=
+ +
=
+ +
= + + =
LC L
R 1
; 0 2
2
0
= > = e o
237. Odredite koji je od zadanih polinoma Hurwitzov polinom.
16 8 ) ( ; 6 ) ( ; 6 5 ) (
2 4
3
2
2
2
1
+ + = ÷ + = + + = s s s Q s s s Q s s s Q .
6 5 ) (
2
1
+ + = s s s Q
238. Koji su osnovni nedostaci Hrwitzovog testa stabilnosti?
1) nepoznata «udaljenost od granice stabilnosti»
2) transformat impulsnog odziva najčešće nije poznat
( )
2 2
ˆ
sin
ˆ
e
e
e
+
=
s
I
t I L
( ) ( ) ( )
( )
|
.
|

\
|
+ + +
·
= · =
LC L
R
s s s
I sC
s Z s I s U
RLC
1
ˆ
2 2 2
e
e
e
j s
s
± =
= +
2 , 1
2 2
0
2
0
2
4 , 3
2
0
1
e o o ÷ ± ÷ =
= + +
s
L L
R
s s
Imamo dvostruki konjugirani pol
na e j -osi, što znači – granična
stabilnost.
Ovi polovi su u lijevoj poluravnini, što
znači stabilnost mreže.
( ) polinom. Hurwitzov je
0 5
0 30
6 1
0 5
2
6
5
1
1
1 1
2 0
3 1
2
2
1
0
s Q
b
b b
b b
n
b
b
b
> = = A
> = = = A
=
¦
)
¦
`
¹
=
=
=
( ) 6
2
2
÷ + = s s s Q
( ) polinom. Hurwitzov nije
0 6
6 1
0 1
2
6
1
1
2
2
2
1
0
s Q
n
b
b
b
< ÷ =
÷
= A
=
¦
)
¦
`
¹
÷ =
=
=
( ) 16 8
2 4
3
+ + = s s s Q
( ) polinom. Hurwitzov nije
0
8 1 0
0 0 0
16 8 1
16
16 8 1 0
0 0 0 0
0 16 8 1
0 0 0 0
4 , , , ,
3
4
4 3 2 1 0
s Q
n b b b b b
= =
= = A
= ¬
Teorija Mreža - 126
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
239. Objasnite pojam lokalne stabilnosti mreže.
Odziv mreže
( )
t r definirane na intervalu
| )
· , t lokalno je stabilan ako za svaki 0 > c postoji
neki 0 > o takav da za svaki odziv ( ) t r za koji vrijedi da je
( ) ( )
o < ÷
0 0
t r t r , zadovoljava
uvjet
( ) ( ) c < ÷ t r t r
za svaki .
0
t t > Ako to ne vrijedi, odziv mreže
( )
t r je lokalno nestabilan.
240. Kako bi u vremenskom području izgledao valni oblik neke varijable stan ja
sustava koja je lokalno nestabilna a globalno stabilna?
- globalna stabilnost i lokalna nestabilnost su tipičan primjer kaotičnog ponašanja.
241. U kojim je primjerima korisna stabilnost neke električne mreže, a u kojima
primjerima nestabilnost? Ilustrirajte odgovor primjerima.
Stabilnost je korisna u gotovo svim primjerima. Korisna je za bilo koji krug bez zavisnih
izvora i bez povratnih veza.
Npr. pojačala moraju biti stabilna:
Nestabilnost je korisna kod oscilatora. Korisna je kod krugova sa povratnom vezom ili sa
zavisnim izvorima.
t
A
ˆ
A
ˆ
÷
GLOBALNO
STABILNA, tj.odziv
amplitude je
ograničen na intervalu
| | A A
ˆ
,
ˆ
÷ po ordinati.
Mali pomak točke
po amplitudi u
malom vremenu.
Velik pomak točke po amplitudi
u malom vremenu, tj. varijabla
je lokalno nestabilna.
g
U
R
1
R
2
R
c
R
E
U
izl
+U
cc
Pojačalo u spoju ZE
-
+
I
+
I
-
U
D
R
1
R
2
OP sa pozitivnom i
negativnom
povratnom vezom.
(može raditi kao
oscilator)
Teorija Mreža - 127
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
242. Uređaj konstantne snage napaja se preko niskopropusnog LC filtra iz
istosmjernog naponskog izvora. Primijenivši metodu Ljapunova pokažite da
sustav filtar-uređaj može postati nestabilan!
stabilan dio (svi elementi
L/VNP, pasivni)
snage
i
k
u k i u
i u konst p
= ¬ = ·
· = =
0 ) 1 (
0 0 0 0
,
2
2
,
s ÷ = ÷ =
|
.
|

\
|
= =
÷
U I U I
uređređ
i
k
i k
i
k
di
d
di
du
R
otpor sustava filtra + uređaj konstantne snages 0
aktivni otpor ,realizacija:
- sve mreže koje sadrže o.p. ili zavisni izvor (nuni, nusi, suni, susi) su potencijalno
nestabilne mreže
243. Objasnite relativnost pojma faze sa stajališta teorije mreža.
3 1 2
3 1 1
e e e
e e e
÷ =
÷ =
opisivanje mreža, KZN, KZS:
0
3 2 1
3 3 2 2
3 3 1 1
= + +
÷ = ÷
÷ = ÷
i i i
Ri e Ri e
Ri e Ri e
0
3 2 1
3 2 2
3 1 1
= + +
÷ = ÷
÷ = ÷
i i i
i R i R e
i R i R e
- sa stajališta teorije mreža iste mreže:
3 2 1 3 2 1
i i i i i i + + = + +
- sa stajališta stvarnih mreža: prva mreža je simetrična trofazna, a druga nesimetrična
dvofazna.
- po teoriji mreža pojam faze je relativan
Sustav filter-uređaj
može postati
nestabilan ako je
otpor uređaja
manji od nule.
R
uređ
< 0.
Teorija Mreža - 128
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
244. Kako je definiran fazni napon m-fazne m-žilne mreže? Koje je osnovno
svojstvo nulišta?
Višefaznu mrežu opteretimo m-krakom zvijezdom jednakih otpora R, a u
jednoharmonijskoj mreži m-krakom zvijezdom elemenata mreže jednakih impedancija u
svakoj fazi. Tada je fazni napon m-fazne i m-žilne mreže jednak umnošku struje kroz m-
fazu i otpora R.
k k
i R u =
Osnovno svojstvo nulišta je da su sume faznih napona m-fazne m-žilne mreže jednake
nuli.
¿
=
=
m
k
k
u
1
0 ,
¿
=
=
m
k
k
i
1
0
245. S pomoću geometrijskih argumenata pokažite da su u svakoj simetričnoj
višefaznoj mreži potencijali zvjezdišta i nulišta jednaki.
Nulište dobivamo tako da n-terokutu raspolovimo stranice i taj postupak ponovimo za novi
n-terokut i tako sve dok se n-terokut ne stegne u točku. Ta točka je nulište sustava. Za
trofazni sustav nulište je težište trokuta linijskih napona.
Ukoliko je težište isto što i nulište, a težište je isto što i zvjezdište zaključujemo da su
potencijali zvjezdišta i nulišta jednaki.
Slike a) i b) pokazuju da je položaj nulišta (0') i zvjezdišta (0) jednak, što znači da su im
potencijali jednaki. To uvijek vrijedi u simetričnoj mreži.
246. Koje je osnovno svojstvo uravnotežene mreže i kojim je primjenama to
važno? postoje li i uravnotežene nesimetrične mreže?
Osnovno svojstvo uravnotežene mreže je da je trenutna snaga mreže konstantna u
ustaljenom stanju.
¿
=
=
m
k
k k
konst t i t e
1
. ) ( ) ( i jednaka zbroju srednjih snaga pojedinih faza.
(3-fazni asinkroni motor ne okreće se pulzativno ??? (pulsirajući) nego konstantnom
brzinom)
Postoje uravnotežene nesimetrične mreže (dvofazne trožilne mreže) gdje su naponi
t E e t E e e e sin
ˆ
, cos
ˆ
2 1
= =
.
a)
0'
0
nulište zvjezdište
b)
0
' 00
= U
0'
0
Slika c) prikazuje nesimetriju pa potencijali nulišta i
zvjezdišta nisu jednaki. 0
' 00
= U
c)
Teorija Mreža - 129
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
247. Odredite napon faze 2 u četverofaznoj mreži ako su poznate trenutne
vrijednosti svih međufaznih (linijskih) napona?
] [
4
1
4
2
1
42 32 12 2
1
u u u u
m
k u
m
u
m
l
lk k
+ + =
=
= =
¿
=
248. U četverofaznoj simetričnoj mreži poznata je efektivna vrijednost napona
jedne faze. odredite efektivne vrijednosti svih međufaznih napona.
četverofazna simetrična mreža – međufazni naponi:
34 24 23 14 13 12
, , , , , U U U U U U
- fazni naponi:
4 3 2 1
, , , U U U U
` ` ` `
fazni dijagram, 360:4=90°
( )
|
.
|

\
|
+ =
+ =
|
.
|

\
|
+ =
=
2
3 sin
ˆ
sin
ˆ
2
sin
ˆ
sin
ˆ
4
3
2
1
t
e
t e
t
e
e
t U U
t U U
t U U
t U U
e
-
24 13
, U U
-
23 34 14 12
, , , U U U U
veza između efektivnih vrijednosni faznih i linijskih napona:
faza broj m
U U m
m
i m s q l
sq
i
÷
=
¿ ¿
= s < s
,
1
2
2
( ) ( )
U X
U Y
Y U
Y Y Y
X dijagrama iz
X Y U
X Y U
U U U U U U U U U U
m
2
2
2 8
2 4 4
2 8
2 : / 4 2 4 4
4
4
2 2
2 2 2
2
2 2 2
2 2 2
2
43
2
42
2
41
2
32
2
31
2
21
2
4
2
3
2
2
2
1
=
=
¬ =
= + = ¬
+ =
+ = ·
+ + + + + = + + +
=
U U U U U
U U U
· = = = =
= =
2
2
23 12 41 34
42 31
Teorija Mreža - 130
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
249. Poznate su efektivne vrijednosti linijskih struja trofazne mreže. Mogu li se u
općem slučaju odrediti efektivne vrijednosti faznih struja?
¿ ¿
s < s =
=
m s q l
sq
m
k
k
U U m
2
1
2 ( )
( )
3
3 3 3 : slijedi pa
: vrijedi simetričim mreža je ako samo
3
: / 3
2 2
32 31 21
3 2 1
2
32
2
31
2
21
2
3
2
2
2
1
2
32
2
31
2
21
2
3
2
2
2
1
l
f l f
l
f
I
I I I
I I I I
I I I I
I I I I I I
Z U U U U U U
= ¬ = · ·
= = =
= = =
+ + = + +
+ + = + +
Fazne struje mogu se odrediti samo ako je mreža simetrična.
250. Za 3-fazni sustav prikazan fazorima vrijedi da se nulište nalazi u težištu
linijskih napona. a) vrijedi li to i za trenutne vrijednosti linijskih napona, b) vrijedi
li to općenito i za efektivne vrijednosti napona?
a) Vrijedi za trenutne vrijednosti
¿
=
=
m
k
lk k
u
m
u
1
1
b) Ne vrijedi za efektivne vrijednosti jer ne vrijedi KZN za efektivne vrijednosti.
251. Na simetričnu trofaznu mrežu efektivne vrijednosti linijskog napona U
priključene su tri žarulje iste snage. a) Što se događa s intenzitetom svjetla
pojedinih žarulja ako pregori osigurač u fazi 1? Kolike su efektivne vrijednosti
napona na pojedinim žaruljama? b) Koju efektivnu vrijednost napona pokazuje
voltmetar V ako se uz ispravne osigurače žarulje prespoje prema slici?
žarulje imaju istu snagu svijetle jednako
žarulja B meni je dobro!
U U U
B
= =
23
ja svijetlim kao i prije
žarulja A i C  nama nije dobro, jer mi ne
svijetlimo kao i prije
2 2
23
U U
U U
C A
= = =
1
3
2
Teorija Mreža - 131
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
f V V f
U U U U
2
3
3
2
= ÷ =
3
2
3 2 /
30 cos
l
f
f
l
U
U
U
U
= ¬ = =
U U
U
U
l
L
V
2
3
2
3
3
2
3
= = =
252. Efektivna vrijednost linijskog napona trofaznog sustava uvijek je manja od
3 -struke efektivne vrijednosti faznog napona ako u faznom naponu postoje viši
harmonici reda 3k, k=1,2,3,...Zašto?
t ¢ t ¢
t ¢ ¢ o o
o e
2
3
3
2
faza) broj (ukupan 3 m
treć druga, prva, ; faze broj (redni 3 , 2 , 1
harmonik) (3 3
: zadano je ako
2 ) 1 (
) t cos( ) ( ) (
3 3
,
1
,
0
= =
=
=
=
= ÷ ÷ =
+ =
¿
=
K
n
m
n
K
n n E t e
n n n n K
n
n
n K K
( )
( ) ( ) t o e t o t o o
t o e t o t o o
o e o t o o
4 3 cos ) 3 ( ) ( u 4 2 ) 1 3 (
3 n ; 3
) 2 3 cos( ) 3 ( ) ( 2 2 ) 1 2 (
3 n ; 2
) 3 cos( ) 3 ( ) ( 2 ) 1 1 (
3 n ; 1
3 3 3 3 3 33
3 2 2 3 3 23
3 1 1 3 3 13
÷ + = ¬ ÷ = · ÷ ÷ =
= =
÷ + = ¬ ÷ = · ÷ ÷ =
= =
+ = ¬ = · ÷ ÷ =
= =
t U t
K
t U t u
K
t U t u
K
a. pošto je t o t o o 4 2
3 3 3
÷ = ÷ = zaključujemo da su ) ( ), ( ), (
3 2 1
t u t u t u u fazi i
tvore jednofazni sustav,ako se u naponu nalazi harmonik 3.reda.
b. 3-struki harmonici bilo kojeg višefaznog sustava uvjek tvore jednofazni
Teorija Mreža - 132
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
253. Trofazni jednoharmonijski nesimetrični naponski izvor napaja simetrično
trošilo impedancije Z(jω). Odredite efektivnu vrijednost linijskog napona U
12
ako
su poznate efektivne vrijednosti struja I
1
, I
2
, I
3
te efektivne vrijednosti linijskih
napona U
23
i U
13
.
( )
( )
¿
=
+ ÷ =
+ + = + +
+ + = + +
3
1
2
31
2
23
2
12
2
31
2
23
2
12
2
3
2
2
2
1
2
31
2
23
2
12
2
3
2
2
2
1
) ( | | 3
| | 3
3
k
k
U U I Z U
U U U I I I Z
U U U U U U
254. Odredite efektivne vrijednosti struje faza i neutralnog vodiča ako je simetrični
trofazni sustav napona opterećen simetričnim trošilom A i B, a struja faze 1 je
) 30 3 sin(
ˆ
sin
ˆ
1
° + + = t I k t I i e e
K
I
I
K
I I k I
I I I
I I I
I k I
m
k
I I
m
2
ˆ
3
1
2
ˆ
2
ˆ
2
ˆ
) 3 ( ) (
ˆ
2
3
3 , 2 , 1 ,
2
1
ˆ
0
2
2 2
1 2 3
2 2
1
0
2
=
+ =
|
|
.
|

\
|
+
|
|
.
|

\
|
= = =
+ =
=
=
+
=
e e
255. Objasnite postupak određivanja simetričnih komponenata m-fazne mreže.
Koji je fizikalni smisao simetričnih komponenata 3-faznog sustava?
Ako je zadano m-fazora ( m k A
k
,... 2 , 1 , =
`
)
¿
=
=
m
k
kV k
B A
1
` `
npr. m=3 9 fazora, m=5 25 fazora m k e B B
V k
m
j
V kV
,... 1 ,
) 1 (
2
= =
÷ ÷
t
` `
k
B k-ta simetrična komponenta
¿
=
÷
=
m
k
V k
m
j
k V
e A
m
B
1
) 1 (
2
1
t
` `
Teorija Mreža - 133
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
Fizikalni smisao simetričnih komponenti 3-faznog sustava je rastavljanje nesimetričnog
sustava u 3 simetrična sustava: dva trofazan (inverzni i direktni) i jednog jednofaznog
(nulti).
256. Navedite osnovna svojstva Steinetzovog operatora.
2
3
2
1
)
3
2
sin( )
3
2
cos(
1 2 sin 2 cos
2
3
2
1
3
4
sin
3
4
cos
2
3
2
1
3
2
sin
3
2
cos
3
2
1
3
6
3
3
4
2
3
2
j j e a
j e a
j j e a
j j e a
j
j
j
j
÷ ÷ = ÷ + ÷ = =
= + = =
÷ ÷ = + = =
+ ÷ = + = =
÷
÷
t t
t t
t t
t t
t
t
t
t
Ovaj operator zakreće fazu za 120°, a koristi se i za računanje simetričnih komponenti.
257. Što su to ciklički simetrične mreže? Ilustrirajte odgovor primjerom.
Mreža je ciklički simetričan ako vrijedi:
33 22 11
13 32 21
31 23 12
donjih od razlicite gornje ove
Z Z Z
Z Z Z
Z Z Z
= =
)
`
¹
= =
= =
primjer: sinkroni stroj (sinkroni generator)
Mreža nije recipročna. Ne statička mreža
258. Zašto je pri analizi nesimetričnih trofaznih mreža zgodno uvesti metodu
analize pomoću simetričnih komponenti?
Analiza nesimetričnih trofaznih mreža metodom simetričnih komponenti pojednostavljuje
proračun. u nekim slučajevima (npr. rotacijski strojevi u mreži) elemente nadomjesne
sheme spoja mreže možemo odrediti samo metodom simetričnih komponenti.
Teorija Mreža - 134
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
259. Što treba znati da bi se nesimetrična višefazna mreža mogla rješavati bilo
kojom standardnom metodom analize?
Treba poznavati elemente nadomjesne sheme mreže ili te elemente treba odrediti
mjerenjem.
260. Na trošilo za koje vrijedi
C
L
e
e
1
= narinut je direktni sustav napona. Pokažite
da struje faza tvore inverzni sustav.
aU U
U a U
U U
=
=
=
3
2
2
1
`
`
`
e
e
C
L X
e
e
1
= =
ijski monoharmon
t U U
t U U
¦
)
¦
`
¹
|
.
|

\
|
+ =
=
3
2
sin
ˆ
sin
ˆ
2
1
t
e
e
Fazorska transformacija: 2KZN, 1KZS:
0
3 2 1
3 2 3
1 2 1
= + +
÷ = ÷
= ÷
I I I
I jX U U
I jX U U
` ` `
` ` `
` ` `
( ) ( )
( )( ) a
I
a a
I
a a
jX
U
I I I
U
jX
a a
I
U
jX
a
I
a
I
jX
U
+
÷
=
÷ ÷ + ÷
+ ÷ = + ÷ = ÷ ÷ = ¬
¦
¦
)
¦
¦
`
¹
÷
÷ =
÷
=
÷
=
1 1 1
1 1
1
1 1
1
3 1 2
2
3
2
1
2
1
` `
` ` `
`
`
`
a
a a
a a
a a
1
1
0 1
1 2
2
2
= =
÷ = +
= + +
÷

a I a I I
1
2
2
` ` `
= =
÷
1 2 1 3
) 1 ( I a I I I
` ` ` `
+ ÷ = ÷ ÷ =
1
2
3
I a I
` `
=
Teorija Mreža - 135
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
261. Veza između simetričnih komponenti i nesimetričnih trofaznih napona dana je
izrazom. Odredite fazore direktnog, inverznog i nultog sustava ako je
3 1 , 3 1 , 1
3 2 1
j U j U U + ÷ = ÷ = =
` ` `
.
(
(
(
¸
(

¸

(
(
(
¸
(

¸

=
(
(
(
¸
(

¸

3
2
1
2
2
0
1 1 1
1
1
3
1
U
U
U
a a
a a
U
U
U
i
d
`
`
`
`
`
`
,
2
3
2
1
,
2
3
2
1
2
j a j a ÷ ÷ = + ÷ =
(
(
(
¸
(

¸

÷
÷ =
(
(
(
(
(
(
(
¸
(

¸

+ ÷ ÷ ÷
÷ ÷ ÷ + ÷ + + +
+ ÷ + + + + ÷ +
=
(
(
(
¸
(

¸

+ ÷
÷ ÷
(
(
(
(
(
(
(
¸
(

¸

+ ÷ ÷ ÷
÷ ÷ + ÷
=
(
(
(
¸
(

¸

1
1
5
3
1
3 1 3 1 1
2
3
2
3
2
3
2
1
2
3
2
3
2
3
2
1
1
2
3
2
3
2
3
2
1
2
3
2
3
2
3
2
1
1
3
1
3 1
3 1
1
1 1 1
2
3
2
1
2
3
2
1
1
2
3
2
1
2
3
2
1
1
3
1
0
j j
j j j j
j j j j
j
j j j
j j
U
U
U
i
d
`
`
`
3
1
,
3
1
,
3
5
0
÷ = ÷ = = U U U
i d
` ` `
262. Veza nesimetričnih trofaznih napona i simetričnih komponenti dana je
izrazom. Odredite
3 2 1
, , U U U
` ` `
ako su referentni fazori simetričnih komponenti
j U U U
i d
= = =
0
, 1 , 2
` ` `
.
(
(
(
¸
(

¸

(
(
(
¸
(

¸

=
(
(
(
¸
(

¸

0
2
2
3
2
1
1
1
1 1 1
U
U
U
a a
a a
U
U
U
i
d
`
`
`
`
`
`

0
2
3
0
2
2
0 1
U U a U a U
U U a U a U
U U U U
i d
i d
i d
` ` ` `
` ` ` `
` ` ` `
+ + =
+ + =
+ + =
a – Steimmetzov operator svojstva operatora:
2
3
2
1
3
2
sin
3
2
cos
3
2
j j e a
j
+ ÷ = + = =
t t
t
a a a a
a e a
a a
j
= =
= =
= + +
÷ ÷ 2 2 1
3
3
4
2
2
;
1 ;
0 1
t
|
|
.
|

\
|
+ + ÷ = + + =
|
|
.
|

\
|
÷ + ÷ = + ÷
|
|
.
|

\
|
÷ ÷ = + + =
+ = + + =
2
3
1
2
3
2
2
3
1
2
3
2
3
2
1
2
3
2
1
2 2
3 1 2
2
3
2
2
1
j j a a U
j j j j a a U
j j U
`
`
`
Nesimetrični sustav napona,
Teorija Mreža - 136
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
trofazni.
263. Je li nužno simetričnu trofaznu mrežu rješavati metodom simetričnih
komponenti ako se zna direktna, inverzna i nulta impedancija izvora? Obrazložite.
Nije nužno, ali je logično. Ako znamo direktnu, inverznu i nultu impedanciju možemo
rješavati mrežu bilo kojom metodom.
264. Zašto je višefaznom sustavu važno dogovoriti referentnu točku s obzirom na
koju je definirana trenutna snaga.
Da bi se pokušao očuvati fizikalni smisao prividne snage u višefaznim mrežama,
dogovorena je referentna točka s obzirom na koju je definirana trenutna snaga. To je
nulište za m-fazne m-žilne mreže, a zvjezdište za m-fazne m+1-žilne mreže
265. Što je aritmetička prividna snaga i zašto je ona uvijek manja od sistemske
prividne snage?
Aritmetička prividna snaga je zbroj max djelatnih snaga pojedinih faza.
¿ ¿
= =
· = =
3
1
3
1
ili ) max(
k
K K AR
k
K AR
I U S P S
S
AR
<S
S
jer je po definiciji
(
¸
(

¸

=
¿
=
3
1
) max( max
k
K S
P S
S
AR
-trofazna mreža se promatra kao zbroj 3 jednofazne mreže
S
S
-trofazna mreža se promatra kao jedna jedinstvena cjelina
266. Što je sistemska prividna snaga i pod kojim uvjetom je ostvarena potpuna
kompenzacija faktora snage ì.
Sistematska prividna snaga se definira kao max zbroj max djelatnih snaga pojedinih faza :
¿ ¿ ¿
= = =
· = =
(
¸
(

¸

=
3
1
2
3
1
2
3
1
) max( ) max( max
k
K
k
K S AR
k
K S
I U S S P S
u ovom slučaju mreža se promatra kao jedna cjelina. Potpuna kompenzacija faktora
snage ì ako je pojna mreža opterećena simetrično trima jednakim otporima takve
otpornosti da vrijedi :
1
je jer
S
=
= =
S
S
S
P
P S ì
Teorija Mreža - 137
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
267. Odredite aritmetičku i sistemsku prividnu snagu te djelatnu snagu simetrične
trofazne mreže opterećene otporom R.
¸
( )( )
R
E
S E
R
S
I I I E E E S
R
E
R
E
E S
I E I E I E I E S
R
E I R P
I
R
E
I I
S S
S
AR
k
K K AR
2
4
2
2
2
3
2
2
2
1
3
3
2
2
2
1
2
2
3
1
0
3 3 2 2 1 1
2 2
1
3 2 1
2 3
18
3 2
3
2
1
3
0
3
= =
+ + + + =
= =
+ + = =
· = · =
=
·
= =
¿
=
=
268. Trofazna mreža direktnog sustava opterećena je trima otporima
3 2 1
, , G G G ,
Fazori struja pojedinih faza dani su izrazima… Pretpostavite da je
G G G G G 2 ,
3 2 1
= = = . Nacrtajte fazorske dijagrame napona i struja trofaznih mreža i
objasnite opravdanost uvođenja pojma sistemske prividne snage.
Sistemska prividna snaga je max djelatna
snaga koja se može izvući iz mreže uz to da su
faze opterećene istim otporima. Koristimo
sistemsku prividnu snagu da vidimo koliko smo
daleko od idealnog slučaja - to je maximum
S
S
S
P
= ì
- +
- +
- +
G
3
G
1
G
2
i
1
i
2
i
3
u
a
2
u
au
| | | |
| | | |
| | | | G j G
U
G G j G
U
I
G j G
U
G G j G
U
I
jG G
U
G G j G G
U
I
3 4 6
2
) 2 ( 3 3
2
3 3 3
2
) 2 ( 3 3
2
9
2
) ( 3 ) ( 3
2
2 3 3 3
2 1 1 2
3 1 3 1 1
+ ÷ = + + ÷ =
÷ ÷ = + ÷ ÷ =
÷ = ÷ + + =
`
`
`
2
U
`
1
U
`
3
U
`
3
I
`
3
¢
2
I
`
2
¢
1
I
`
1
¢
I
m
R
e
Teorija Mreža - 138
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
269. Zašto nije moguća trenutna kompenzacija nedjelatnih komponenti sistemske
prividne snage?
Mjenja li se opterećenje unutar periode,a to je danas sve češći slučaj s povećanjem
primjene i snaga uređaja energetske elektronike, promjene struje jednoprilaza i(t) na
optimalnu vrijednost ) (t i
o
nije moguća u istom trenutku. Analogna razmatranja vrijede i
za eventualnu nezavisnu eliminaciju pojedinih komponenata prividne snage.
270. Zašto nije moguća trenutna kompenzacija u jednofaznim mrežama?
U jednofaznim mrežama je K = 1, te je prema izrazu :
PK K qK
K
k
K
K PK
i i i
t u
t u
t P
u i
÷ =
· = · · =
¿
=
) (
) (
) (
2
1
3
1
2
ì
0
1
1 1
÷
=
q
P
i
i i
Kompenzacija bez reaktivnih komponenata, dakle trenutna kompenzacija nije moguća.
271. Nacrtajte nadomjesnu shemu spoja zadane mreže.
Naponom upravljan -
slijedi iz karakteristike
Prema drugoj verziji teorema zamjene, ako je napon ) (
1
t u jednoprilaza M' poznat, taj
jednoprilaz se može zamjeniti naponskim uvorom ) (
1
t u .
Tunel dioda jenaponski upravljani element.
E
R
V
u
±
E U
0
R
E
I
0
± ±
E
R
u
u
V
R
±
±
Teorija Mreža - 139
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
272. Odredite struju kroz kapacitet C maksimalno pojednostavnivši zadanu mrežu.
(Greška Au
1
nije definirana upravljačka grana NUNI-a)
- napon na L i R =U
- strujni izvor ne određuje struju
kroz C
( )
dt
du
C A A u
dt
d
C
dt
du
C i
A u u
u Au u
C
C
C
C
) 1 ( ) 1 (
) 1 (
+ = + = =
+ =
+ =
Grana LR se odspaja, jer je spojena paralelno naponskom irvoru U
1
. Strujni izvor ne
određuje struju kroz kapacitet pa ga treba odspojiti.
( )
( )
( )
dt
du
A C i
dt
du
CA
dt
du
C
dt
du
A C
dt
du
C i
A u u
Au u u
C
C
C
C
C
+ =
+ = + = =
+ =
+ =
1
1
1
1 1
U
C
±
+
Au
1
C
u
1
Teorija Mreža - 140
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
273. Odredite valni oblik napona izvora nakon uklopa sklopke u t=0 ako je od t=0
poznat valni oblik napona na C
2
, u
C2
(t).
rješenje:
Nadomjesna mreža: KZN: (-istosmjerni izvor)=1, KZS: 1
KZN:
2 1 1 C R
u i R u + =
KZS:
dt
du
C i i
dt
du
C i i i i
C
R
C
R C R
÷ = ¬ + = + =
1 1 1 1
Konst. relacije za C:
dt
du
C
dt
du
C i
C
C
= =
2 1 C
u
dt
du
C i R u +
|
.
|

\
|
÷ = 
2 1
2 1 1 1
C
u I R
C
u i R u
dt
du
C R
+ =
+ = +
( )
}
+ + + =
=
÷
÷
=
÷
t
C
x t
t
dx x u I R e e u t u
C R
0
2 1
0
/
1 1
) (
1
) 0 ( ) (
31. izraz 28. str.
t
t
t
t
,
) 0 ( 0 ) 0 (
) 0 ( 0 ) 0 (
1
1
+ = = +
÷ = = ÷
u u
u u
C
C
274. Odredite valni oblik napona na induktivitetu L
2
u ustaljenom stanju
primjenivši Millmanov teorem.
Usinet
teorem zamjene:
Usinet
nadomjesna mreža:
j eC j eC
1/jeL
NUNI:
¿
¿
=
=
=
n
k
k
k
n
k k
cd
Y
U Y
u
1
1
`
`
k= broj poprečnih grana =3
0
Re
0
)] 1 ( [ 1
) 0 sin(
ˆ
) (
)] 1 ( [ 1
1
0
1
2 1 2
2
1 2
2
2
2 1 2
2
1 2
2
2
2
2 1
2
2 2 1
2
= =
÷ + ÷
+
= ¬
÷ + ÷
=
+ +
· + +
=
arctg
A C C L
t C L
U t u
A C C L
C L U
U
L j
C j C j
L j
U A C j U C j
U
L L
L
¢
e
e e
e
e
e
e e
e
e e
`
`
` `
`
Teorija Mreža - 141
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
275. Dokažite da u mrežo vrijedi da je
¿
=
=
n
k
k d
t u
n
u
1
) (
1
.
( )
¿
¿
¿
=
=
=
= + + + =
+ + + +
= =
n
k
k n d
n
n
n
k
k
n
k
k k
d
U
n
L j
n
U U U
L j
u
L j
n
L j
U
L j
U
L j
U
L j
U
Y
Y U
u
1
2 1
3
3
2
2
1
1
1
1
1
1
1
...
1
1
1
...
1 1 1
` ` ` `
` ` ` `
`
e
e
e
e e e e
276. Odredite snagu trošila R ako je zadano
t I i e sin 2
1 1
=
,
) sin( 2
2 2
¢ e + = t I i
. Koji
uvjet mora vrijediti da bi za snage vrijedio teorem superpozicije?
R t I R i P
R
· = = e
2
2
1
2
1
sin 2
R t I R i P
R
· + = = ) ( sin 2
2
2
2
2
2
¢ e
_________________________
( ) ) ( sin sin 2
2
2
2
2
2
1
¢ e e + + = t I t I R P
Ruk
Ne može se riješit jer da bi za snage vrijedio teorem superpozicije ne smije biti interakcije
između odziva nastalih kao rezultat različitih poticaja.
Ako je
2
t
¢ = tada su
1
i i
2
i ortogonalne 0 2
0
2 1
÷
}
T
dt i i
( )
( ) ( )
( ) ( )
2
je ako
1
T
1
R P
: ije superpozic teorem vrijedio bi da
2
1 1
u
i
1
0
2
2
2
1
0
2
2 1
2
0
2
2 1
0
2
2 1
2 1 R
2 1 R
0
t
¢
e
t
t
=
+ = + =
+ = + =
+ =
+ =
=
} }
} }
}
T T
T
T
R R
dt i i
T
R dt i i
t d i i R dt i i
T
R P
R i i
i i
dt i u
T
P
i
1
i
2
R
i
1
R
1
i
2
R
2
Teorija Mreža - 142
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
277. Dokažite da je linearni vremenski nepromjenjivi induktivitet recipročni
element mreže.
dt
di
L
dt
di
L u
2 1
1
÷ = =
dt
di
L
dt
di
L u
2 1
1
÷ = =
Ako
2 1
u u = slijedi da je
1 2
i i = pa je zadovoljen uvjet recipročnosti.
278. Je li linearnost neke mreže nužan uvjet da bi ta mreža bila recipročna?
Linearnost je dovoljan, ali ne i nužan uvjet recipročnosti. Iz definicije recipročnosti
(zamjena odziva i poticaja) proizlazi da će i svaki nelinearni otpor (neparno simetrične
karakteristike) biti recipročan element mreže – bilateralni otpori
279. Objasnite na primjeru temeljni uvjet za izbor para pokusa kojim se dokazuje
eventualna recipročnost neke mreže.
Temeljni uvjet izbora para pokusa pri određivanju recipročnosti mreže je da se zamjenom
mjesta poticaja i odziva struktura mreže ne mijenja.
primjer:
o(s)
|(s) o(s) |(s)
280. Dokažite da girator nije recipročni element mreže.
mreze element reciprocni nije girator da slijedi i u u slijedi i i uz
i r u
ri u
2 1 2 1
2 1
1 2
÷ = =
)
`
¹
=
÷ =
Teorija Mreža - 143
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
281. Zašto se na temelju dvaju pokusa prikazanih na slici ne može dokazati
recipročnost linearnog dvonamotnog transformatora. Koje pokuse treba provesti
i zašto?
Ovi pokusi ne mogu se koristiti u dokazivanju recipročnosti jer je mreža strukturno
promijenjena. Strukturno gledano u pokusu 1 mreža je kratko spojena na prilazu 1, 1', a
prekinuta u 2, 2', dok je kod pokusa 2 mreža kratko spojena na prilazu 2, 2', a prekinuta na
1, 1'. Treba provesti slijedeće pokuse:
|
o
o 1 2
|
o
1 2
u i
i
u
u
i u i u
i u i u i u i u
I U I U I U I U
s s s s s s s s
=
÷ =
÷ =
+ = +
+ = +
1
2
2
1
2 2 1 1
2 2 1 1 2 2 1 1
) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( | | o o | | o o
Prazni hod Kratki spoj
Teorija Mreža - 144
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
282. Recipročni dvoprilaz takve je sheme spoja da je pri narinutom skoku struje I
1
na prilazu 1 struja KS na prilazu 2 jednaka
t
e I i
o ÷
=
2 2
. Odredite valni oblik napona
na prilazu 1,
1
u , ako se na prilaz 2 narine napon valnog oblika
t
e U u
| ÷
=
2 2
.
) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) (
) ( U
s
U
) ( I
s
I
) ( I
s
I
2
2 2
2
2 2
1
1 1
s I s U s I s U s I s U s I s U
s e U u
s e I i
s I i
t
t
| | o o | | o o
|
|
|
o
o
|
o
+ = +
÷
+
÷ =
÷
+
÷ =
÷ ÷ =
÷
÷
POKUSI SU:
( )( )
( )( ) o |
o |
o
| |
o
| | o o
+ +
÷ =
+ +
÷ = ÷ =
+ =
s s
s
I
I U
s
I
s s
I U
s I
s I s U
s U
s I s U s I s U
1
2 2
1
2 2
) (
) ( ) (
) (
) ( ) ( ) ( ) ( 0
283. Pod kojim uvjetima vrijedi Thevenin - Nortonov teorem?
Thevenin – Nortonov teorem vrijedi za mreže sa jednoznačnim rješenjem te za mreže u
kojima nema međudjelovanja između oba jednoprilaza. Ovaj teorem ne vrijdi za mrže sa
magnetski vezanim induktivitetima, te za mreže sa zavisnim izvorima.
1.
) (s U
|
Mreža
) (s I
|
) (s I
o
) (s U
o
0 ) ( ) ( = = s I s U
o |
Mreža
) (s I
o
) (s U
o
) (s I
|
2.
Teorija Mreža - 145
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
284. Odredite elemente Theveninove nadomjesne sheme naponskog slijedila
izvedenog pomoću OP konačnog pojačanja A i izlaznog otpora R.
i
A
R
E
A
A
u
Ri AE A u
u Ri Au
u E u u u E
i
i
i d
i d d i
+
÷
+
=
÷ = +
= ÷
÷ = + =
1 1
) 1 (
A
R
R
E
A
A
E
i R E u
T
T
T T i
+
=
+
=
÷ =
1
1
285. Odredite elemente Theveninove nadomjesne sheme obzirom na prilaz 2.
( ) ( ) ( )
( ) ( )
( ) | | ( )
( )
( ) A R R R
R R R
i
u
R
R R R i A R R R u
R R R i AR R R R u
R R i R R AR u R R u
i R
R R
u
R AR u
Ri i R i AR u
R i Au u
R i u
R R
u
i R R i u
T
+ + +
+
= =
+ = + + +
+ = + + +
+ + + ÷ = +
+
+
+ ÷ =
÷ + ÷ =
+ ÷ =
=
+
= ¬ + =
1
1
) (
) (
2 0 1
0 2 1
2
2
0 2 1 2 2 0 1 2
0 2 1 2 2 0 2 1 2
2 1 2 0 0 2 2 2 1 2
2 0
2 1
2
0 2 2
1 2 0 1 2 2
0 1 0 2
2 1 0
2 1
2
1 2 1 1 2
2 1
2
2 1
1 0
1 0 2
2 1
1 2 0 0
2 1
1 2 1 1
) (
i i
R
R R
u
u u
i R R
R R
u
A Au i R Au u
R R
u
i R R i u
T
T
T
T
T
÷ =
+
÷ =
+
+
÷ = ÷ =
+
÷ = + ÷ =
2 1 0
2 1 1
2 1
0 2
1
2 1
0
2 1
2
1
) 1 (
) (
R A R R
R R Au
u
R R
R AR
u Au u
R R
R u
R R
R u
A Au u
T
T T
T T
T
+ + +
+
=
+
+
÷ =
+
÷
+
÷ =
- theveninov napon
- theveninov otpor
Teorija Mreža - 146
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
286. Valni oblik na prilazu 1 neke L/VNP mreže je E u =
1
. Ako se na prilaz 1 spoji
otpor, struja kroz otpor će biti valnog oblika
t
R
Ie i
o ÷
= . Odredite struju tog prilaza
ako se paralelno otporu spoji i kapacitet C.
1 2
2 1
2
2
0 0
1
2 1
2
0 '
1 1
) (
1 1 1
1
) (
) (
1
) (
) ( ) (
s s
e s
RC
e s
RC
R
E
t i
RC C R C R RC
s s
RC
s
R
E
s sZ
E
s I
sC
R
s
R R R
s I
s RI s U
Z
E u u
t s t s
T
T T T T
T
T
T
R
R T
T
T
÷
|
.
|

\
|
÷ ÷
|
.
|

\
|
÷
=
+
(
¸
(

¸

+ +
+
· = =
+ = + ÷ =
÷
=
= =
÷ ÷
¸¸ ¸_ ¸
¸ ¸ ¸ ¸ ¸ _ ¸
e
o
o
287. U skladu s Thevenin – Nortonovim teoremom, mreže prikazane na slici su
ekvivalentne, ako za zadanu Nortonovu struju I
N
i Nortonovu vodljivost G
N
vrijedi
da je
N
T
N
N
T
G
R
G
I
E
1
; = = . Kako to da je
2 2
I R U G
T N
= .
2 2
I R U G
T N
= zbog ekvivalencije. Ako je prazan hod prva se mreža grije, a druga ne.
Ekvivalencija se odnosi na mrežu M, a ne na izvore. Izvori ne karakteriziraju mrežu.
Teorija Mreža - 147
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
288. Odredite napon na otporniku R
4
.
( )
3 2 1
2
1
R R R R
T
+ + =
R
T
– Theveninov nadomjesni otpor, određuje se tako da se svi naponski izvori kratko
spoje, a strujni odspoje, promatrana grana (R
4
) se također odspoji i računa se ukupni otpor
sa stezaljki a i b
288.
u
1
U
R4
R
1
±
-+
R
1
R
4
R
2
R
2
u
2
R
3
R
3
±
u
3
R
1
R
1
R
2
R
2
R
3
R
3
a R
T
b
u
T
'
2
2
2
1 '
1
1
1
1
'
1
1
1
1 1
1
u
u
R
R
u
R i u u
R
u
R R
u
i
T
T R
=
= · = =
=
+
=
R
1
u
1
R
1
u
R1
=u
T
'
2
2
R
2
3
R
R
1
u
1
R
1
i
u
T
'
' '
T
u
2
2
2
2
' '
2
2
2
2
' '
2
2
2
2 2
2
u
u
R
R
u
R i u u
R
u
R R
u
i
T
T R
=
= · = =
=
+
=
2
1
R
' '
2 T R
u u =
R
2
2
3
R
u
R
+-
R
2
i
R
2
+-
2
2
2
3 ' ' '
3
3
3
3
' ' '
3
3
3
3 3
3
u
u
R
R
u
R i u u
R
u
R R
u
i
T
T R
=
= · = =
=
+
=
2
1
R
2
2
R
R
3
R
3
±
' ' '
3 T R
u u =
' ' '
T
u
R
3
±
R
3
i
' ' ' ' ' '
T T T T
u u u u + + =
Teorija Mreža - 148
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
- kada se odrede svi elementi (R
T
i u
T
) , struja kroz promatranu granu računa se uvjek
prema shemi Theveninovog teorema :
289. Odredite valni oblik struje induktiviteta L u periodičkom režimu rada ako su
zadani naponi naponskih izvora ) 3 / 2 sin(
ˆ
, sin
ˆ
2 1
t e e ÷ = = t U u t U u .
290. Odredite maksimalnu snagu koja se može prenijeti trošilu ako se u mreži
sheme spoja prema slici može mijenjati samo prijenosni omjer idealnog
transformatora.
2 2 2
1 1 1
jX R Z
jX R Z
+ =
+ =
' '
1
'
'
) ' ( ) ' (
'
2 2 2
2
2
2
2
2 1
2
2 1
2
2
2
1
jX R Z
n
Z
R
X X R R
U
R I P
+ = =
+ + +
= =
maksimalni prijenos:
prijenosa uvjet
Z X R
Z
P
2
2
2
1
2
1
| ' | 0
| ' |
= + ¬ =
c
c
R
4
4 R
u
R
T
u
T
-+
i
( )
( )
( )
4 3 2 1
4 3 2 1
4
4 3 2 1
4 3 2 1
4
4
4 4
4
2
1
2
1
R R R R
R u u u
u
R R R R
R u u u
R
R R
u
R i u
R R
U
i
R
T
T
R
T
T
+ + +
+ +
=
+ + +
+ +
=
+
= · =
+
=
Teorija Mreža - 149
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
291. U nekoj jednoharmonijskoj mreži «prijenos» maksimalne snage postiže se
ako je impedancija trošila jednaka konjugiranoj vrijednosti Thevenivnove
impedancije. Koji uvjet pri tome mora biti zadovoljen. Što ako taj uvjet nije
zadovoljen?
a) realni i imaginarni dio impedancije trošila moraju biti nezavisni ) (X f R =
b) ako to nije zadovoljeno, nego se neovisno mijenja samo modul | ) ( | e j Z maksimalna
snaga trošila se postiže ako je | ) ( | | ) ( | e e j Z j Z
T
=
Mreža mora biti u sinusoidalnom ustaljenom stanju
292. Zašto je prijenos maksimalne snage tako važan u elektronici, a posve nevažan
u elektroenergetici?
U elektronici je uvijek zadana Theveninova impedancija i na nju ne možemo utjecati. R=R
T
pa samo 50% energije izvora prenosi se na trošila, a poželjno je da se što više energije
prenese trošilu. U elektronici je bitan stupanj iskorištenosti a u energetici je najbitniji
prijenos velike snage, a ne iskorištenost.
293. Koji uvjeti moraju biti zadovoljeni da bi dvoprilaz sheme spoja prema slici bio
linearan i vremenski nepromjenjiv?
U dvoprilazima nema prethodno
uskladištene energije,
2 1
i i ÷ = , unutar
dvoprilaza nema izvora, L i C linearni i
vremenski nepromjenjivi
294. Nacrtajte nadomjesnu shemu dvoprilaza iskazanog pomoću impedancijskih
parametara.
2 22 1 21 2
2 12 1 11 1
I Z I Z U
I Z I Z U
+ =
+ =
Teorija Mreža - 150
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
295. Zašto za potpuni opis recipročnog dvoprilaza dosta je određivanje triju
parametara.
Dvoprilaz je recipročan ako se sastoji od recipročnih dijelova mreže. Jedno od osnovnih
svojstava recipročne mreže je jednakost prijenosnih admitancija
12 21
Y Y = .
Tri parametra su:
22 12 11
, , Y Y Y .
296. Objasnite pojam simetričnog dovprilaza i navedite nekoliko primjera.
Dvoprilaz je simetričan ako zamjenom ulaznih i izlaznih priključaka se ne promjene naponi
i struje vanjskih krugova. Vrijedi i
22 11
Y Y = .
297. Odredite impedancijske parametre dvoprilaza. Transformator je idealan
prijenosnog omjera
2
1
'
u
u
n = .
2 2
2
1 2 2
2 2 1 2 1 1
2 2
2
1 2 2
2 2 1 2 1 1 1
2 1 1 2
2 1
1 1 2 1
1 1 2 1 1 1
1 1
1
) (
1 1
1
1
' '
'
) ' ( '
) ' (
I sL
n
I
n
sL U
I sL
n
I sL sL U
I sL
n
I
n
sL U
I sL
n
I sL I sL U
I
n
I nI I
nU U
I I sL U
I I sL I sL U
|
.
|

\
|
+
|
.
|

\
|
=
+ + =
+ =
+ + =
÷ = ÷ =
=
÷ =
÷ + =
2
2
22
2 21
2 12
2 1 11
1
1
1
sL
n
Z
sL
n
Z
sL
n
Z
sL sL Z
=
=
=
+ =
u
2
2
2'
u
1
I
1
1
1'
Z
11
2 12
I Z ·
Z
12
I
2
+
+
2 21
I Z ·
21 12
Z Z = - uvjet simetričnosti
Teorija Mreža - 151
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
298. Odredite z- i y- parametre uzdužne impedancije Z.
22 2 12 1 2
12 2 11 1 1
0
2
2
22
0
1
2
21
0
2
1
12
0
1
1
11
2 22 1 21 2
2 12 1 11 1
1
2
1
2
Z I Z I U
Z I Z I U
U
I
Y
U
I
Y
U
I
Y
U
I
Y
U Y U Y I
U Y U Y I
U
U
U
U
+ =
+ =
=
=
=
=
+ =
+ =
=
=
=
=
22 12
21 11
2 1
Y Y
Y Y
I I
÷ =
÷ =
÷ =
iz strujenih jednadžbi admitancije parametre:
Z
Y
Z
Y
Z
Y
Z
Y
1
1
1
1
22
21
12
11
=
÷ =
÷ =
=
· =
· =
22
11
Z
Z
.
299. Odredite o- parametre linearnog dvonamotnog transformatora kao i idealnog
transformatora.
¸ ¸
¸
¸ ¸ ¸ ¸ ¸ _ ¸
12
11
22 21
2 1
2 2
1
1
2 2
2 2
1 1
2
2
2 1
2 2 1 2
2 1 1 1
1
: /
a
a
a a
sM
M
L L
s I U
M
L
U
sMI I
M
L
sM
U
sL U
I
M
L
U
sM
I
sm I sL sMI U
sMI I sL U
|
.
|

\
|
÷ ÷ =
+
|
.
|

\
|
÷ =
÷ =
+ =
+ =
2 22 2 21 1
2 12 2 11 1
I a u a I
I a u a u
÷ =
÷ =
b) idealni :
2 1
2 1
1
I
n
I
nu u
÷ =
=
n
a
a a
n a
1
0
22
21 12
11
=
= =
=
Ne može se odrediti preko Z - parametara
Teorija Mreža - 152
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
300. Na slici je prikazana pojednostavljena nadomjesna shema bipolarnog
tranzistora. Odredite h parametre.
oU
|
2 22 1 21 2
2 12 1 11 1
U h I h I
U h I h U
+ =
+ =
iz KS na izlazu:
|
|
= = =
= = =
=
=
1
1
0
1
2
21
1
1
1 1
0
1
1
11
2
2
I
I
I
I
h
R
I
R I
I
U
h
U
U
iz PH na ulazu:
2 2 2
2
0
2
2
22
2
2
0
2
1
12
1
1
1
R R I
I
U
I
h
U
U
U
U
h
I
I
= = =
= = =
=
=
o
o
301. Na slici je prikazan pojednostavljena nadomjesna shema MOSFET-a. Odredite
g-parametre.
|
iz KS na ulazu U
1
=0
2 22 1 21 2
2 12 1 11 1
I g U g U
I g U g I
+ =
+ =
2
2
2 2
0
2
2
22
1
1
0
2
1
12
1
1
1
R
I
R I
I
U
g
I
I
I
I
g
U
U
= = =
= = =
=
=
| |
iz PH na izlazu I
2
=0
1
2
1 1
2 1
1 1
2 2
0
1
2
21
1 1 1
1
0
1
1
11
2
2
1
R
R
R I
R I
R I
R I
U
U
g
R R I
I
U
I
g
I
I
|
|
= = = =
= = =
=
=
Teorija Mreža - 153
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
302. Objasnite na primjeru linearnog dvonamotnog transformatora razliku između
potpune ekvivalencije i ekvivalencije obzirom na prilaze.
Potpuna ekvivalencija:
- jednaki naponi i struje obiju mreža na svim
priključcima
Ekvivalencija obzirom na prilaze:
- jednaki naponi i struje obiju mreža na svim
prilazima
303. Zašto se u općem slučaju petljasta mreža ne može transformirati u
ekvivalentnu zvjezdastu mrežu.
Trokut u zvijezdu ne ide jer u općem slučaju broj elemenata nije jednak. Moguće je samo
ako je broj elemenata 3 jer je tada broj elemenata jednak u zvijezdi i u trokutu.
304. Odredite ulaznu impedanciju dvoprilaza opterećenog impedancijom Z.
Iskoristiti impedancijske parametre dvoprilaza.
1
1
1
2 2
22 2 21 1 2
12 2 11 1 1
0
I
U
Z
ZI U
Z I Z I U
Z I Z I U
U
=
= +
+ =
+ =
22
21 12
11 1
1
1
1
22
21
12 1 11 1
Z Z
Z Z
Z Z
I
U
I
Z Z
Z
Z I Z U
U
+
÷ = =
|
|
.
|

\
|
+
÷
+ =
305. Koji uvjeti moraju biti zadovoljeni da se dvoprilaz pri stalnom ulaznom
naponu ponaša kao strujni izvor, tj. da struja na prilazu 2 ne ovisi o priključenoj
impedanciji? Iskoristiti admitancijske parametre dvoprilaza.
) (
2
Z f I =
Z I Y U Y I
Z I U
U Y U Y I
U Y U Y I
2 22 1 21 2
2 2
2 22 1 21 2
2 12 1 11 1
÷ =
÷ =
+ =
+ =
1
22
21
2
1
U
Z Y
Y
I
+
=
0
22
= Y
Teorija Mreža - 154
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
306. Nacrtajte najjednostavniju shemu mreže prema slici za mali izmjenični signal
ako su poznati h-parametri bipolarnog tranzistora. Impedancije kapaciteta
zanemarive su na frekvenciji ulaznog signala u
i
.
jednosptepeno tranzistorsko pojačalo
CE B C
CE B BE
U h I h I
U h I h U
22 21
12 11
+ =
+ =
307. Nacrtajte nadomjesnu shemu mreže prema slici za mali izmjenični signal ako
su poznati Y-parametri MOSFET-a. Impedancije kapaciteta zanemarive su na
frekvenciji ulaznog signala u
1
.
|
308. Odredite g-parametre dvoprilaza ako su poznati g-parametri dvoprilaza M.
309. Navedite osnovna svojstva lančanog spoja više dvoprilaza.
Lančani spoj je spoj dvaju ili više
dvoprilaza gdje je pri spajanju uključen
samo jedan od prilaza svakog od spojnih
dvoprilaza. Lančani spoj uvijek je moguć.
Teorija Mreža - 155
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
310. Pokažite da je lančani spoj prema slici recipročni dvoprilaz ako je dvoprilaz M
recipročan.
(
¸
(

¸

(
¸
(

¸

(
¸
(

¸

1 0
1
1
0 1
22 21
12 11
R
g g
g g
R
311. Objasnite zašto serijski spoj dvaju dvoprilaza nije uvijek moguć.
Nakon serijskog spoja došlo je do promjene sheme
spoja dvoprilaza B (
B B
Z i Z
2 1
kratko spojeni).
312. Objasnite zašto paralelni spoj dvaju prilaza nije uvijek moguć.
B B A A
Z i Z te Z i Z
2 1 2 1
su kratko spojeni.
Mijenja se shema i parametri dvoprilaza.
Teorija Mreža - 156
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
313. Kako se provode testovi valjanosti serijskog spoja?
Ako je 0 = =
q p
u u dvoprilazi
A i B mogu se serijski spojiti,
inače ne.
314. Kako se provode testovi valjanosti paralelnog spoja.
Ako je 0 = =
q p
u u dvoprilazi A i B mogu se paralelno spojiti bez promjene parametara
pojedinih dvoprilaza, inače ne.
315. Što su to regularni spojevi dvoprilaza?
Regularni spojevi dvoprilaza su spojevi u kojima su sheme spoja dvoprilaza poznate, pa
na taj način izbjegavamo spojeve s idealnim transformatorom.
Teorija Mreža - 157
Dopunili i ispravili: inženjeri sa VI stupnja (2004 )
serijski paralelni
U
1
U
2
1
1'
2
2'

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful