You are on page 1of 13

Sadržaj

Sadržaj...............................................................................................................................1 2. Medicinska laboratorijska dijagnostika.........................................................................2 3.1. Tvari koje se mogu naći u mokraći........................................................................8 4. Razrada teme.................................................................................................................9 4. 1. Sakupljanje 24-satnog urina ...............................................................................10 5. Zaključak.....................................................................................................................11 Literatura.........................................................................................................................13

stoljece p. godine nase ere opisuje se hematurija.1.mikroskopski -Trombociti-mikroskopski -Retikulociti -Methomoglobin -Leukocitna formula-mikroskopska 2 . Hipokrat (4.n. ubrzani razvoj znanosti i tehnoloski napredak. Medicinska laboratorijska dijagnostika Medicinska laboratorijska dijagnostika (laboratorijska medicina).) je u dijagnosticki protokol ukljucio i pregled mokrace. Medicinska laboratorijska dijagnostika novijeg je datuma. Brojna znanstvena otkrica kroz stoljeca. a povezane su s medicinskom laboratorijskom dijagnostikom. povezivali izgled mokrace s nekim bolestima.e. a o mokraci se raspravlja i u Galenovo vrijeme. Analize koje se rade u laboratoriju su : Hematoloske analize: -Sedimentacija eritrocita -Kompletna krvna slika sa leukocitnom formulom -Leukociti . Već oko 50. cesto se vezuje za napredak tehnologije. omogucili su razvoj medicine od empirijske do eksperimentalne znanosti. premda su jos stari Grci u svrhu lijecenja svojih pacijenata promatrali promjene tjelesnih tekucina.je zdravstveno i znanstveno podrucje vezano za medicinske laboratorije razlicitih specijalnosti i profila u zdravstvenim institucijama i institucijama koje nisu u sustavu zdravstva. Uvod 2.

-Bazofilno pinktirani eritrociti -Heinzova tjelasca -Osmotska rezistencija eritrocita Biokemijske analize: Glukoza Test oralnog opterecenja glukozom -Hemoglobin A1c -Holesterol -Trigliceridi -Lipidski status -Urea -Kreatinin -Mokracna kiselina -Ukupan bilirubin -Direktni bilirubin -Alkalna fosfataza -Ukupni proteini 3 .

-Zeljezo -Alfa-amilaza -Natrijum -Kalijum -Hloridi -Кalcijum Analize hemostaze: -Vrijeme krvarenja -Fibrinogen -Protombinsko vrijeme -Vrijeme koagulacije -KKS (kompletna krvna slika) -SE (sedimentacija) -GUK (glukoza u krvi) -OGTT (test opterećenja glukozom) -Urati (mokraćna kiselina) -Urea -Kreatinin -Proteini 4 .

kloridi. natrij. Pretrage mokrace stolice i ejakulata. antitijela stitnjace. fPSA. Imunoloske pretrage: CRP (C-reaktivni protein). Testovi zgrusavanja krvi: PV (protrombinsko vrijeme). UIBC. fosfati. HCG. T4. AST. Spolni hormoni: LH.-Albumin -CPK -LDH -Amilaza Jetrene probe: bilirubin. Masnoce: ukupni holesterol. Serologija i disni test na Helicobaster pylori. prolaktin. CEA. CA 19-9. Pretrage na A. fibrinogen. 5 . AFP. B i C virus hepatitisa te virus HIV-a te na sifilis. ASO (antistreptolizinski titar). AFP. CYFRA 21-1. CA 15-3. feritin. Tumorski markeri: PSA. fT4. APTT. ALT. ß HCG. fT3. FSH. DHEA-S. TSH. AP. trigliceridi. estradiol (E2). GGT. IM (infektivna mononukleoza). CA 125. progesteron. Waaler Rose. kalcij. HDL i LDL kolesterol. Anemija: željezo (Fe). RF (reuma faktor). Hormoni stitnjace: T3. testosteron. Elektroliti: kalij. TIBC.

u akutnoj fazi. volumen-procenta krvnih celija. 6 . i to od njihovog medusobnog odnosa. od povrsinskog napona krvi. Sa porastom koncentracije plazmatskih proteina. imunoproteina i drugih proteina. Pretraga stolice na krv. Karboksilne grupe iz sijalinske kiseline prisutne u eritrocitima stvaraju elektromagnetni naboj na njihovoj povrsini. pa je tako i najznacajniji izvor energije. dok se ostala glukoza pohranjuje kao rezerva energije u druga tkiva u obliku glikogena ( jetra i misicno tkivo). koncentracije jona. bakterije i parazite. koji odrzava stabilnost suspenzije eritrocita u plazmi. izazvanu djelovanjem sile Zemljine teže. Brzina sedimentacije eritrocita (SE) zavisi od plazmatskih faktora proteina. belancevina i masti. fibrinogena i glikoproteina. uzetih iz pune venozne ili kapilarne krvi i pomjesane sa rastvorom antikoagulansa u odnosu 4:1. ali i realan laboratorijski test koji se odnosi na brzinu taloženja eritrocita in vitro. Spolno prenesene infekcije: Klamidija. sediment urina. Glavni potrosac glukoze u krvi je mozak (2/3 glukoze). varijabilan.. Nakon pojave akutne inflamatorne reakcije. Glukoza je potrebna za misicni rad i za sve procese u organizmu. fibrinogena. od pH vrijednosti. smanjuje se elektronegativni naboj na membrani eritrocita i kao posljedica toga nastaje njihovo ubrzano talozenje. Sedimentacija eritrocita: Sedimentacija eritrocita je jednostavan. Glukoza u krvi: Glukoza se u krvi stvara od hrane koju uzimamo u obliku različitih vrsta ugljenih hidrata.. od količine lipida. dolazi do porasta sedimantacije eritrocita i to u periodu sa latencijom od 24-48 h i u prosjeku traje 100-150 h (4-6 dana). ukljucujuci i rad mozga. urinokultura s antibiogramom. Ureaplazma. od veličine i oblika samih eritrocita. Mikoplazma. Bakterioloska analiza kulture urina i ejakulata.Pretrage mokrace: kompletan urin.

Snizena koncentracija glukoze – hipoglikemija – hiperplazija. ako su vrijednosti vece od 11.1 mmol/L). sok.Normalna vrijednost: 3. 7 . feohromocitom.iz pune kapilarne krvi uzete iz prsta. Klinicka slika. adenom i karcinom pankreasa.5 mmol/L) dovodi do hipoglikemijske kome. Povišena koncentracija glukoze hiperglikemija – diabetes mellitus. 3. manjak hormona koji su antagonisti adrenalina.1 mmol/l Pad glukoze u krvi se manifestuje kao hipoglikemija i karakterise je mišićna slabost.7 mmol/L) ili u bilo koje doba dana (iz pune kapilarne krvi uzete iz prsta. odredivanje glukoze i acetona u mokraci dodatni su pokazatelji dijagnostike. jedan dio tekućine iz organizma izađe putem perspiracije. Tvari koje su unesene u organizam i ne uspiju se apsorbirati izlučuju se. Nužno je da se povišene vrijednosti dokazu u najmanje dva nezavisna određivanja. Urin Urin ili mokraća svjetložuta je tekućina putem koje se iz organizma izlučuje većina štetnih tvari uz istovremeno rješavanje suvišne tekućine. kod poremecaja u metabolizmu glikogena i ponekad kod bolesti jetre. tekući preko bubrega i mokraćovoda. stanja organizma kada je povišen adrenalin. nedostatak koordinacije i konfuznost. kruti otpad putem crijeva. teske opekotine. Dalji pad glukoze u krvi (približno 2. Određuje se : Secerna bolest se potvrduje na osnovu povišene vrijednosti glukoze u krvi ( vadenje krvi .5-6. ako su vrijednosti veće od 6.

alfa amilaza. oksitocin. kreatin. prolaktin. spermidin. haptoglobini. vazopresin. testosteron. nikotinska kiselina. epinefrin. laktoza. cortizon. i dr. Tvari koje se mogu naći u mokraći Neorganske tvari u mokraći: bikarbonati. cink. fluor. holin. jer se na taj način mogu otkriti bilo poremećaji metabolizma ili prehrane. fukoze. prostaglandin. i dr. Aglutinini i precipitini Allantoin. DHEA. Ugljikohidrati u mokraći: arabinoza. imunoglobulini IgG. fosfor. biopterin. lizozim. dopamin. epinefrin. karnozin. IgM. sukroza. galaktoza. olovo. valin. inzulin. Urin zdravog čovjeka svjetložute je boje. jodidi. fenilalanin. IgA. kalijum. glukoza. tamna boja ili krv u urinu već vizualno govori o postojanju poremećaja. i dr. Vitamini u mokraći: vitamin B1. i dr. histidin. karnitin. kalcijum. metionin.. kobalt. urokinaza. H-11. leucin. ramoza. sumpor. serin. fruktoza. selen. bakar. proteaza. gama-glutamil trasferaza. tirozin. magnezijum. HUD. glukuronska kiselina. Aminokiseline u mokraći: alanin. i dr. triptamin. glicin. vitamin B12. vitamin C i dr.1. Azotne tvari u mokraći: azot. brom. lizin. Enzimi u mokraći: laktadehidrogenaza. manoza. dopamin. kreatinin. interleukin. vitamin B2. arsen. kortikosteron. ketopentoza. proteoglobulini. uropepsinogen. 8 . eritropoetin. pri dijagnostici najčešća je analiza urina (sedimentacija) i stolice. 3. Hormoni u mokraći: gonadotropin. piperidin. serotonin. guanidin. željezo. urea. tiroksin. rafinoza. progesteron. norepinefrin.Uz analizu krvi.. aldosteron. transferin. Proteini u mokraći: albumini. norepinefrin. vitamin B6. kortikotropin. kloridi. estrogen i dr. živa. bilirubin.

ali i od bilirubina i urobilina.- Bakterije: Zdrava mokraća je normalno sterilna.cm-3) 4. konv.025 Jedinice konv.5 i 8. crna.2. konv. konv. konv. Gustina: Gustina mokraće je oko 1. Napomena: askorbinska kiselina u urinu interferira sa rezultatima glukoze i krvi/eritrocita. konv. zelena. siva. Sediment urina Rezultat: U SVAKOM VIDNOM POLJU: 9 . Patološke boje mogu biti providna.035 (g. Ako se radi o jačim akutnim problemima svaki uzorak se može analizirati. konv. Boja: Normalna boja mokraće je svijetlo žuta zbog prisustva pigmenta urohroma. Razrada teme Analiza mokraće URIN: preporučljivo je uzimati prvi jutarnji urin na način da se nakon higijene uhvati srednji mlaz i to u za to odgovarajuću posudu ili postupak sakupljanja uzorka obaviti u laboratoriju. crvena. ali može varirati između 4. - PH: pH urina se kreće oko 6. konv.003-1. konv. bijela. konv. konv. Urinske pretrage Izgled Boja Bistar Zlatno žuta Test traka Analiza Bilirubin Urobilinogen Ketoni Askorbinska kiselina Glukoza Proteini Eritrociti pH Nitriti Leukociti Specifična težina Rezultat Referentni raspon neg norm neg neg neg neg 5-7 neg neg 1.015 – 1.

Taj uzorak za rutinske pretrage stabilan je bez dodatka konzervansa oko 2 sata. Od tog trenutka mokraća se sakuplja tijekom cijelog dana i noći do drugog dana ujutro. Ako uzorak nije prvi jutarnji urin. 10 .00 1.00 13 – 42 2. LABORATORIJSKI NALAZ Biokemijske analize u 24h urinu Analiza Tjelesna težina Tjelesna visina Volumen urina u 24 sata Ukupni proteini Natrij Kalij Kalcij Fosfor Magnezij Klorid Kreatinin Kreatinin klirens Urat 50 . dok se sakuplja držati na hladnom mjestu.60 1.5 110 – 250 5. Sakupljanje 24-satnog urina Osoba čija se mokraća sakuplja ujutro potpuno isprazni mjehur i taj se urin baci.4.2 – 6. 1. Kvalitativne analize ne zahtijevaju podatak količine prikupljenog urina ni vrijeme u kojem je urin prikupljen.63 – 2.00 – 18. treba mokraću. onda se mora približno znati vrijeme kada je urin dat. Da bi se spriječilo djelovanje mikroorganizama i promjene do kojih na taj način dolazi kada mokraća stoji.0 kg cm L Jedinice Uzorkovanje urina obavlja se na različite načine ovisno o vrsti pretraga. uključujući i jutarnji urin drugog dana. Kod kvalitativnih biokemijskih pretraga uzima se prvi jutarnji urin. pacijent isprazni mjehur u 7 sati ujutro i taj se urin baci. Npr. Sav urin tijekom dana i eventualno noći sakupi se u bocu i tome doda još prvi jutarnji urin u 7 sati drugog jutra.140 30 – 300 25 – 125 2.50 – 8.5 – 8.0 mg/dan mmol/dan mmol/dan mmol/dan mmol/dan mmol/dan mmol/dan mmol/dan mL/s mmol/dan Rezultat Referentni raspon 1.0 – 2.

spontani srednji mlaz kako bi se na što je moguće manju mjeru smanjila kontaminacija uzorka. Zbog toga je važnije da transport bude obavljen kroz što kraće vrijeme i da se uzorak odmah obrađuje ili se zamrzava pri pohranjivanju. Uzorak 24-satnog urina prikuplja se tako da se prvi jutarnji urin odbaci i da se sve slijedeće porcije urina u toku dana. Kod uzorka urina veliki je problem kontaminacija bakterijama zbog načina uzimanja uzorka. To je obično 10% otopina timola u izopropilnom alkoholu. Za ovu analizu prikuplja se 24-satni urin uz dodatak konzervansa. noći i prvi jutarnji urin drugoga dana prikupi u porciju. pH. Kvantitativna analiza nekog sastojka u urinu zahtijeva propise o načinu prikupljanja. b) kemijsku analizu koja se izvodi pomoću test traka kojima se kvantitativno (poz. Ono podrazumijeva gledanje nativnog preparata sedimenta urina (dobivenog 11 . naročito ako se zahtijevaju biokemijske i hormonske pretrage.) i u slučaju pozitivnog nalaza polukvalitativno određuje koncentracija određivanih analita i broja stanica (glukoze. dodaje se 1-2%-tna borna kiselina. Ako se u takvom uzorku želi zaustaviti bakterijski rast.Kod mikrobioloških pretraga u urinu treba uzeti tzv. nitrita. broj leukocita i eritrocita). kinetskih pokusa eliminacije lijekova iz organizma na poseban način se prikuplja 24-satni urin i u tom smislu daju se posebna uputstva. proteina. izgled)./neg. 5. Zaključak Analiza mokraće je sastavni dio rutinske biokemijske analize nužan u isključivanju i otkrivanju bolesti bubrega i urinarnog trakta. urobilinogena. Rutinska analiza mokraće uključuje: a) makroskopsku analizu (boja. Ako se 24-satni urin prikuplja za analizu nivoa kateholamina. uzorak se zakiseli kloridnom kiselinom do pH 2-3. bilirubina. Za mjerenja separatne funkcije bubrega. ketona. Mikroskopskim pregledom (c) sedimenta mokraće završava svako rutinsko ispitivanje mokraće.

Pod mikroskopom omogućeno precizno morfološko i kvantitativno opisivanje (broj nađenih elemenata u sedimentu / vidnom polju) ne samo staničnih elemenata (leukociti.standardiziranim postupkom centrifugiranja uzorka urina) pod mikroskopom. epitelne stanice) već i ostaloga (cilindri. 12 . Pregledom mokraćnog sedimenta potvrđuje se pozitivan rezultat dobiven test trakom. bakterije. soli i dr. Najveći dijagnostički značaj mikroskopskog ispitivanja sedimenta mokraće je kod praćenja bolesnika s kroničnom bolešću bubrega i urinarnog trakta. eritrociti.). gljivice. kristali.

13 . Fišer-Jakić. Zagreb 1993. Tralić-Kulenović. V.Literatura 1. 1991. Uvod u organsku kemiju. 2004. L. L. Stryer. TTF. Školska knjiga. Karaman. 3. 2. Karlson: Biokemija. Zagreb. Biokemija (prijevod). Školska knjiga. B. Zagreb.