You are on page 1of 175

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I BRODOGRADNJE SPLIT

Doc. dr. sc. Ranko Goi, dipl.ing. Damir Jakus, dipl.ing. Ivan Penovi, dipl.ing.

Distribucija elektrine energije


interna skripta

Split, 2008.

Sadraj

Stranica 1 POLOAJ DISTRIBUCIJSKE MREE U EES--U I OSNOVNE ZNAAJKE 1 POLOAJ DISTRIBUCIJSKE MREE U EES U I OSNOVNE ZNAAJKE DISTRIBUCIJSKE MREE DISTRIBUCIJSKE MREE
1.1 1.2 Elektroenergetski sustav i elektroenergetske mree Osnovne znaajke distribucijske mree

1 1
1 6

2 STRUKTURA I KONFIGURACIJA DISTRIBUCIJSKIH MREA I 2 STRUKTURA I KONFIGURACIJA DISTRIBUCIJSKIH MREA I TRAFOSTANICA TRAFOSTANICA
2.1 2.2 2.3 2.4 Struktura 10(20) kV distribucijskih mrea Struktura 35(30) kV distribucijskih mrea Struktura niskonaponskih distribucijskih mrea Distribucijske trafostanice 2.4.1 Trafostanice SN/NN 2.4.2 Trafostanice SN/SN 2.4.3 Trafostanice VN/SN Primjer konfiguracije 35 kV mree i TS 35/10 kV i pripadne napojne mree 110 kV i TS 110/x kV Nadzemni vodovi Kabelski vodovi Transformatori Potroai 3.4.1 Vrste i karakteristike pojedinanih troila 3.4.2 Dnevni dijagram optereenja i varijacije optereenja Ostali elementi distribucijske mree (kondenzatorske baterije i prigunice)

11 11
11 14 16 18 18 23 25 28

2.5

3 ELEMENTI DISTRIBUCIJSKE MREA 3 ELEMENTI DISTRIBUCIJSKE MREA


3.1 3.2 3.3 3.4 3.5

31 31
31 38 42 49 49 50 53

4 ELEKTRIKI PARAMETRI I NADOMJESNE SHEME ELEMENATA 4 ELEKTRIKI PARAMETRI I NADOMJESNE SHEME ELEMENATA DISTRIBUCIJSKIH MREA DISTRIBUCIJSKIH MREA
4.1 Sustav simetrinih komponenata 4.1.1 Transformacija u sustav simetrinih komponenata 4.1.2 Pretvorba matrice impedancija u simetrine komponente 4.1.3 Fizikalno znaenje impedancija u sustavu simetrinih komponenata Impedancija i nadomjesna shema voda 4.2.1 Direktna i inverzna impedancija nadzemnog voda 4.2.2 Nulta impedancija nadzemnog voda 4.2.3 Poprena admitancija voda Impedancija i nadomjesna shema transformatora 4.3.1 Dvonamotni transformator 4.3.2 Tronamotni transformator Ekvivalentna shema potroaa Ekvivalentna shema i parametri paralelne kondenzatorske baterije i prigunice Ekvivalentna shema i parametri aktivne (pojne) mree Tropolni kratki spoj Dvopolni kratki spoj (K2) i dvopolni kratki spoj sa zemljom (K2Z) Zemljospoj u neuzemljenoj srednjenaponskoj mrei Zemljospoj (kratki spoj) u srednjenaponskoj mrei uzemljenoj preko malog otpora Jednopolni kratki spoj u niskonaponskoj mrei

55 55
55 56 58 59 62 63 64 65 67 67 70 72 73 73

4.2

4.3 4.4 4.5 4.6 5.1 5.2 5.3 5.4 5.5

5 PRORAUN KVAROVA U DISTRIBUCIJSKOJ MREI 5 PRORAUN KVAROVA U DISTRIBUCIJSKOJ MREI

82 82
82 85 85 89 90

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

Split, 2008.

6 PRORAUN STACIONARNIH STANJA 6 PRORAUN STACIONARNIH STANJA


6.1 6.2 6.3 6.4 Aproksimativni proraun tokova snaga i struja u distribucijskoj mrei Aproksimativni proraun padova napona Dimenzioniranje presjeka vodia Proraun gubitaka snage i energije 6.4.1 Gubici radne snage u vodovima 6.4.2 Gubici radne snage u transformatoru 6.4.3 Gubici radne energije Vrste NN mrea s obzirom na uzemljenje TS 10(20)/0.4 kV i instalacija potroaa Proraun optereenja u niskonaponskoj mrei Dimenzioniranje niskonaponskih vodova Zatitne mjere u niskonaponskoj mrei i TS 10(20)/0.4 kV Uzemljenje u niskonaponskim mreama

102 102
102 104 107 108 108 109 112

7 NISKONAPONSKE MREE 7 NISKONAPONSKE MREE


7.1 7.2 7.3 7.4 7.5

123 123
124 126 130 140 149

8 KOMPENZACIJA JALOVE SNAGE 8 KOMPENZACIJA JALOVE SNAGE 9 REGULACIJA NAPONA U DISTRIBUCIJSKOJ MREI 9 REGULACIJA NAPONA U DISTRIBUCIJSKOJ MREI 10 XX 10 XX 11 XX 11 XX LITERATURA LITERATURA

154 154 164 164 170 170 171 171 172 172

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

Split, 2008.

ii

1 POLOAJ DISTRIBUCIJSKE MREE U EES--U I OSNOVNE 1 POLOAJ DISTRIBUCIJSKE MREE U EES U I OSNOVNE
ZNAAJKE DISTRIBUCIJSKE MREE ZNAAJKE DISTRIBUCIJSKE MREE

1.1 Elektroenergetski sustav i elektroenergetske mree


Elektroenergetski sustav (EES) sastoji se od 4 osnovne cjeline:

Elektrane (izvori elektrine energije) razliitih vrsta u kojima se proizvodi elektrina energija. Kao sastavni dio elektroenergetske mree, svaka elektrana ima: o Elektrine generatore (najee sinkroni generator, a ponekad i asinkroni generator u sluaju manje instalirane snage), koji proizvodi elektrinu energiju i aktivni je element mree, te se u ekvivalentnoj shemi reprezentira kao naponski izvor s odgovarajuom unutranjom impedancijom, Blok transformatore (osim u sluaju kad je nazivni napon generatora jednak nazivnom naponu voda na koji je elektrana prikljuena), preko kojeg se elektrina energija proizvedena u generatoru transformira na naponski nivo voda na koji je elektrana prikljuena.

Elektrane (generatori) veih snaga prikljuuju se na prijenosnu mreu, dok se elektrane manjih snaga prikljuuju na distribucijsku mreu (distribuirani izvori) ili direktno na instalacije potroaa (potroake elektrane).

Prijenosna mrea kojom se elektrina energije transportira od elektrana do distribucijske mree i velikih potroaa, te razmjenjuje snaga izmeu povezanih elektroenergetskih sustava. Prijenosna mrea sastoji se od zranih i kabelskih vodova visokog napona (najee 110 kV i vie) i rasklopnih postrojenja (transformatorske stanice koje omoguavaju transformaciju elektrine energije iz mree jednog naponskog nivoa u mreu drugog naponskog nivoa i razdjelna postrojenja u kojima se uvoruje nekoliko vodova). Kao sastavni dio elektroenergetske mree, u prijenosnoj mrei se pojavljuju: o Zrani i kabelski vodovi kojima se elektrina energija prenosi izmeu dva rasklopna postrojenja, najee na velike udaljenosti (od nekoliko kilometara do nekoliko stotina kilometara i vie) Mrene transformatore preko kojih se elektrina energija transformira iz jednog naponskog nivoa u drugi, i to: izmeu dvije podmree unutar prijenosne mree (npr. 400/220 kV, 220/110 kV, 400/110 kV), iz prijenosne mree u distribucijsku mreu (npr. 110/35 kV, 110/10 kV), iz prijenosne mree u elektrino postrojenje velikog industrijskog potroaa (npr. 110/6 kV).

Distribucijska mrea kojom se elektrina energije preuzeta iz prijenosne mree ili manjih elektrana prikljuenih na distribucijsku mreu distribuira do srednjih i malih potroaa prikljuenih na distribucijsku mreu. Distribucijska mrea se kao i prijenosna mrea sastoji od
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

1. Poloaj distribucijske mree u EES-u i osnovne znaajke distribucijske mree

Split, 2008.

zranih i kabelskih vodova (ali manjih nazivnih napona, najee ispod 110 kV) i rasklopnih postrojenja (takoer manjih nazivnih napona u odnosu na prijenosnu mreu). Distribucijska mrea obino se dijeli na dvije cjeline: Srednjenaponska distribucijska mrea (najee nazivnih napona 10kV, 20kV, 35kV), Niskonaponska distribucijska mrea (najee nazivnog napona 0.4 kV) Kao sastavni dio elektroenergetske mree, u distribucijskoj mrei se pojavljuju: o Zrani i kabelski vodovi kojima se elektrina energija prenosi na udaljenosti koje su daleko manje u odnosu na prijenosnu mreu (od nekoliko desetaka metara do nekoliko desetaka kilometara) Distribucijske transformatore preko kojih se elektrina energija transformira iz jednog naponskog nivoa u drugi, i to: izmeu dvije podmree unutar distribucijske mree (npr. 35/10 kV, 10/0.4kV), iz distribucijske mree u elektrino postrojenje industrijskog potroaa (npr. 35/6 kV, 10/0.4 kV).

Potroai elektrine energije koji preuzimaju elektrinu energiju iz prijenosne ili distribucijske mree i troe je za vlastite potrebe, tj. za napajanje razliitih vrsta elektrinih troila. Dakle, potroa vien od strane elektroenergetske mree na koju je prikljuen, predstavlja svaki objekt koji je prikljuen na mreu i koji iz mree uzima radnu i reaktivnu energiju, ali je takoer i sastavni dio mree koji se ovisno o pogonskim karakteristikama moe reprezentirati kao impedancija fiksnog iznosa neovisno o naponu u prikljunom voru ili oduzimanje fiksnog iznosa radne i jalove snage u prikljunom voru, tako da se odgovarajua impedancija mijenja ovisno o stvarnom naponu u prikljunom voru. Potroaem u irem smislu se moe smatrati i jedan dio prijenosne ili distribucijske mree u sluaju (vrlo estom u razliitim analizama) da se promatra samo dio elektroenergetskog sustava iznad odreenog naponskog nivoa, a svi dijelovi niih naponskih nivoa se reprezentiraju kao potroa (potroai) s fiksnom impedancijom ili snagom. Npr., ako se promatra samo prijenosna mrea, sve distribucijske mree koje se napajaju elektrinom energijom iz prijenosne mree ekvivalentiraju se kao fiksne impedancije ili fiksne snage koje u promatranom voru izlaze iz prijenosne mree. U analizama distribucijskih ili industrijskih mrea, moe se pojaviti i potroa koji ne predstavlja ekvivalent veeg broja pojedinanih troila, ve kao pojedinani potroa (troilo). Najee se radi o velikim asinkronim motorima kao vrlo estim elementima industrijskih pogona koji su, kao i generatori, aktivni mreni elementi.

Na slici 1-1 dana je grafika ilustracija elektroenergetskog sustava u proirenom smislu, koji podrazumijeva sve objekte i ureaje koji su u funkciji proizvodnje, prijenosa, distribucije i potronje elektrine energije.

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

1. Poloaj distribucijske mree u EES-u i osnovne znaajke distribucijske mree

Split, 2008.

Primarni izvori (oblici) energije s odgovarajuim postrojenjima, objektima i tehnologijama za pripremu energenata (fosilnih, nuklearnih itd.) ne spadaju u elektroenergetski sustav, budui da se nakon pridobivanja sirovina i primarnih transformacija, transformirani oblici energije mogu upotrijebiti u elektranama za proizvodnju elektrine energije, ali i za druge namjene.

Slika 1-1 Izvori energije i elektroenergetski sustav

Dakle, elektroenergetska mrea moe se definirati kao ui dio elektroenergetskog sustava koja obuhvaa elemente preko kojih se direktno proizvodi, prenosi, distribuira i troi elektrina energija, tj. generatori, vodovi, transformatori i potroai (grupni ili pojedinana troila). Npr., elektrana ili transformatorska stanica u cjelini se moe smatrati sastavnim dijelom elektroenergetskog sustava, dok je samo generator i blok transformator u elektrani odnosno transformator u transformatorskoj stanici dio elektroenergetske mree.
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

1. Poloaj distribucijske mree u EES-u i osnovne znaajke distribucijske mree

Split, 2008.

Na slici 1-2 dana je grafika ilustracija elektroenergetske mree u cjelini, s odgovarajuim komponentama definiranim u prethodnom tekstu. U razliitim analizama elektroenergetske mree nikada se ne promatra mrea u cjelini, ve samo pojedini (manji) djelovi, dok se ostatak ekvivalentira s veom ili manjom tonou na fizikalno prihvatljiv nain. Npr. u analizama prijenosne mree moe se promatrati kompletna prijenosna mrea jedne drave na nain da su ukljueni svi generatori i blok transformatori prikljueni na prijenosnu mreu, te svi vodovi i transformatori koji pripadaju prijenosnoj mrei. U tom sluaju se veze s prijenosnim mreama susjednih drava ekvivalentiraju kao aktivni izvori koji mogu isporuivati ili preuzimati elektrinu energiju, a distribucijske mree se ekvivalentiraju kao potroai koji preuzimaju elektrinu energiju iz prijenosne mree. Drugi primjer, ako se analizira srednjenaponska distribucijska mrea, kompletna prijenosna mrea se svodi na jedan ekvivalentan naponski izvor s odgovarajuom impedancijom na mjestu prikljuka distribucijske mree na prijenosnu mreu (transformator 110/35 kV), dok se niskonaponske mree prikljuene na promatranu srednjenaponsku mreu ekvivalentiraju kao potroai s odgovarajuom impedancijom ili fiksnom snagom koju uzimaju iz srednjenaponske mree u toki prikljuka (transformator 10/0.4 kV).

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

1. Poloaj distribucijske mree u EES-u i osnovne znaajke distribucijske mree

Split, 2008.

Elektrane
(generatori, blok transformatori)

Mrea 110 kV

Prijenosna mrea
(vodovi, mreni transformatori)

SN mrea 35,30,20,10KV . NN mrea 0.4 kV . . NN mrea 0.4 kV

SN mrea 35,30,20,10KV . NN mrea 0.4 kV . . NN mrea 0.4 kV

Distribucijske mree
(vodovi, distr. transformatori)

Mali

Mali Mali

Mali

Mali Mali

Srednji

Veliki

Mali

Mali Mali

Mali

Mali Mali

Srednji

Potroai

Slika 1-2 Elektroenergetska mrea

Dananje elektroenergetske mree rade se iskljuivo u trofaznoj izvedbi frekvencije 50 ili 60 Hz. Takva situacija rezultat je tehnikih i ekonomskih prednosti uoenih i ispitanih krajem 19. stoljea (izum transformatora, viefaznih struja, asinkronog motora) nakon ega su s vremenom istisnute druge varijante (istosmjerna struja, jednofazna struja, razliite frekvencije), te je zapoela izgradnja elektroenergetskih mrea koje su povezivale vie elektrana i potroakih podruja (za razliku od poetnog razvoja elektrifikacije gdje je jedna elektrana napajala elektrinom energijom jednu grupu potroaa, bez meusobnog povezivanja). Izuzetak su istosmjerni prijenosni sustavi (kojih danas ima relativno veliki broj), ali koji se rade samo kao podsustavi velikih trofaznih prijenosnih mrea u sluajevima kad je to tehniki nuno (prijenos kabelskim vodovima na vee udaljenosti, povezivanje dva elektroenergetska sustava koji rade na razliitim frekvencijama) ili ekonomski opravdano (prijenos velikih snaga na vrlo velike udaljenosti). Nazivni naponi elektronergetskih mrea (i opreme openito) su standardizirani, ali u razliitim dravama se ne koriste svi standardni naponski nivoi.
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

1. Poloaj distribucijske mree u EES-u i osnovne znaajke distribucijske mree

Susjedne prijenosne mree


Split, 2008.

Mrea 400 kV

Mrea 220 kV

. . .

U prijenosnoj mrei Hrvatske koriste se vodovi nazivnog napona 400kV, 220kV i 110kV, dok se u distribucijskoj mrei koriste vodovi nazivnog napona 35kV, 30kV, 20kV, 10kV i 0.4kV. U razliitim industrijskim postrojenjima (pogonima) koriste se i naponi 6 kV, 3kV i 1kV, a u elektranama se za nazivne generatorske napone koriste i naponi 4kV, 12kV, 16kV, 25kV itd.

1.2 Osnovne znaajke distribucijske mree


Distribucijska mrea napaja se (preuzima elektrinu energiju) iz prijenosne mree u transformatorskim stanicama VN/SN tj. 110/35(30)(20)(10)kV, te slui za distribuciju elektrine energije do krajnjih (srednjih i malih) potroaa. Dio elektrine energije distribucijska mrea preuzima i iz manjih elektrana koje su prikljuene na distribucijsku mreu. Osnovne karakteristike distribucijskih mrea su: Nie naponske razine u odnosu na prijenosnu mreu (Un<110 kV), budui da je snaga koju prenose daleko manja od snaga koju prenosi prijenosne mrea, tako da nema potrebe za visokim naponskim nivoima. Prijenos snage u distribucijskoj mrei odvija se na manjim udaljenostima. Distribucijske mree su veim dijelom otvorene strukture i imaju zrakasti oblik ime je smanjena pogonska sigurnost (u odnosu na prijenosnu mreu), to je motivirano prvenstveno ekonomskim razlozima. Srednjenaponske gradske distributivne mree su uglavnom upetljane, tako da je u sluaju kvara jednog voda ili transformatora mogue osigurati napajanje iz drugog smjera, s time da je u pogonu ukljueno napajanje samo iz jednog smjera, a napajanje iz drugog smjera je rezervno koje se ukljuuje u sluaju potrebe. Niskonaponske mree (barem u Hrvatskoj) i seoske srednjenaponske mree nemaju mogunost dvostranog napajanja. Glavni elementi distribucijskih mrea (zrani i kabelski vodovi, trafostanice) su isti kao i kod prijenosnih mrea, samo projektirani za manje nazivne napone, tako da je izvedba jednostavnija.

Osnovna struktura SN distribucijske mree moe biti: 1. Sa dva naponska nivoa (u RH najee 35 10kV, a na nekim podrujima 30 10 kV), tj. distribucija elektrine energije prema niskom naponu se vri preko dvije transformacije: prvo preko 35 kV-tne, a zatim 10 kV-tne mree (slika 1-3). 35 kV-tnu mreu napajaju iz prijenosne mree transformatori 110/35 kV. 2. S jednim naponskim nivoom (u RH 10kV ili 20kV), na nain da se direktnom transformacijom 110/10 ili 110/20 kV eliminira potrebu za 35 kV-tnom mreom, tj. izbjegnuta je transformacija 35/10(20) kV. Tendencija razvoja distributivne mree kod nas (i u svijetu takoer) ide ka smanjenu broja naponskih nivoa, tako da se ovakva izvedba preferira kod izgradnje veine novih i zamjene postojeih distributivnih trafostanica i mrea. Takoer se nastoji mijenjati 10 kV-tni naponski nivo 20 kV-tnim gdje god je to mogue (slika 1-4).

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

1. Poloaj distribucijske mree u EES-u i osnovne znaajke distribucijske mree

Split, 2008.

Prijenosna mrea

110kV

35kV

Mrea 35kV

35kV

35kV

35kV

10kV
Izv od Iz v od N

10kV
od Izv 2

10kV

Izvod 1

Mrea 10kV
10kV 0,4kV

Mrea 10kV

10kV

0,4kV

SN mrea

NN mrea

NN mrea

Mrea 10kV

10kV

0,4kV

NN mrea

10kV

0,4kV

NN mrea

10kV

0,4kV

NN mrea

10kV

0,4kV

NN mrea

10kV

0,4kV

Izvod1 Izvod2 Izvod3 Izvod4

NN mrea

Slika 1-3 Struktura distribucijske mree s dva naponska nivoa


Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split 1. Poloaj distribucijske mree u EES-u i osnovne znaajke distribucijske mree

Distribucija elektrine energije

Split, 2008.

Prijenosna mrea

110kV

20kV
I zv

Izvod 1

20kV

Izv

od N

I zv

3 od 2 od

0,4kV

20kV

0,4kV

NN mrea

NN mrea

Mrea 20kV

SN mrea

20kV

0,4kV

20kV

0,4kV

NN mrea

NN mrea

20kV

0,4kV

20kV

0,4kV

NN mrea

NN mrea

20kV

0,4kV

Izvod 1 Izvod 2 Izvod 3 Izvod 4

NN mrea

Slika 1-4 Struktura distribucijske mree s jednim naponskim nivoom

Primjer realne srednjenaponske distribucijske mree (ire podruje Omia) s priblino tonim geografskim razmjetajem dan je na slici 1-5, dok je shematski prikaz mree 10 kV dan na slici 1-6.

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

1. Poloaj distribucijske mree u EES-u i osnovne znaajke distribucijske mree

Split, 2008.

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

1. Poloaj distribucijske mree u EES-u i osnovne znaajke distribucijske mree

Split, 2008.

Slika 1-5 Primjer SN mrea 35-10 kV pogona Omi (prostorni prikaz)

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

1. Poloaj distribucijske mree u EES-u i osnovne znaajke distribucijske mree

Split, 2008.

10

Slika 1-6 Primjer SN mrea 10 kV pogona Omi (shematski prikaz)

TS RAVNICE

5.88 MVA

9.26 MVA

8.48 MVA

3.39 MVA

2.26 MVA

1.26 MVA

1.41 MVA 1.61 MVA 0.25 MVA 2.85 MVA 4.27 MVA 3 MVA 2.83 MVA 0.63 MVA 1.36 MVA 0.25 MVA 1.74 MVA 2.18 MVA 0.18 MVA

2 STRUKTURA I KONFIGURACIJA DISTRIBUCIJSKIH MREA I 2 STRUKTURA I KONFIGURACIJA DISTRIBUCIJSKIH MREA I


TRAFOSTANICA TRAFOSTANICA

2.1 Struktura 10(20) kV distribucijskih mrea


10(20) kV-tne distribucijske mree mogu biti: A) Jednostrano napajane mree, kod kojih je napajanje svih vodova mogue samo iz jedne TS x/10(20) kV. Mogue su slijedee varijante: A1) Zrakasta - radijalna mrea (Z mrea), slika 2-1. Svi srednjenaponski vodovi izlaze radijalno iz TS i nisu meusobno povezani, to znai da ne mogu jedan drugom posluiti kao rezerva. Ako doe do prekida napajanja jednog voda u sluaju kvara na istom, sve niskonaponske mree napajane preko tog voda ostaju bez napajanja. A2) Prstenasta mrea (P-mrea), slika 2-2. Kod prstenaste mree, zrakasti izvodi spojeni su razdjelnom stanicom (rasklopno mjesto), pri emu vodovi predstavljaju rezervu jedan drugom. U normalnom pogonu, rasklopno mjesto je otvoreno, tako da mrea u stvari predstavlja zrakastu mreu. Ako doe do kvara (ili iskljuenja radi odravanja) na nekoj dionici jednog od izvoda, ta dionica se isklapa sa obje strane, a rasklopno mjesto se zatvara, tako da se dio potroaa s jednog voda (oni iza mjesta kvara) napaja preko drugog voda. Rasklopnih mjesta moe biti i vie (npr. u svakoj TS 10(20)/0.4 kV rastavljaima na SN strani se moe razdvojiti SN mrea na dva dijela). Normalni pogon sa zatvorenim rasklopnim mjestom (dvostrano napajanje), iako je tehniki mogu i predstavlja sigurniji nain napajanja, rijetko se izvodi jer iziskuje vea ulaganja u opremu (prekidae, zatitu) i odravanje, to ini ovu izvedbu skupom. Primjenjuje se izuzetno za napajanje potroaa koji su posebno osjetljivi na prekide napajanja. A3) Mree s potpornom tokom (T-mrea ili TP-mree ako je ujedno i prstenasta), slika 2-3, imaju izdvojeno rasklopno mjesto (potpornu toku), obino vezanu dvostrukim vodom za pojnu TS, iz kojeg se onda napajaju vodovi koji mogu biti zrakasti ili prstenasti. Ovakvo rjeenje je obino ekonomski uvjetovano, tj. primjenjuje se ako je cijena izgradnje manja u odnosu na voenje svih vodova iz trafostanice. Druga je varijanta da se potporna toka formira kao mjesto uvoenja nove TS x/10(20) kV u budunosti.

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Elektrine mree

2. Struktura i konfiguracija distribucijskih mrea i trafostanica

Split, 2007.

11

TS 35(110)/10(20) kV 35(110) kV Transformator 35(110)/10(20) kV 10(20) kV

TS 10(20)/0,4 kV

10(20) kV

0.4 kV NN mrea

Slika 2-1 Zrakasta (radijalna) 10(20) kV mrea

Slika 2-2 Prstenasta 10(20) kV mrea

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Elektrine mree

2. Struktura i konfiguracija distribucijskih mrea i trafostanica

Split, 2007.

12

Slika 2-3 Mrea 10(20) kV s potpornom tokom

B) Dvostrano napajane mree, kod kojih je napajanje vodova mogue iz dvije razliite TS x/10(20) kV. Mogue su slijedee izvedbe: B1) Linijske mree (L-mree), slika 2-4. Linijske mree nastaju spajanjem zrakastih vodova koji izlaze iz dviju pojnih stanica (trafostanica x/10(20) kV). Normalni pogon obino podrazumijeva otvorena rasklopna mjesta. U sluaju kvara na jednoj trafostanici ili vodu, vodovi se mogu napajati iz druge TS. B2) Kombinirane prstenaste i linijske mree (PL-mree), slika 2-5. PL-mree nastaju od linijskih mrea spajanjem dodatnim vodom u prsten (ili obratno). Na taj nain osigurana je dvostruka rezerva, jedna preko voda iz iste trafostanice, a jedna preko voda iz druge trafostanice.

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Elektrine mree

2. Struktura i konfiguracija distribucijskih mrea i trafostanica

Split, 2007.

13

TS 35(110)/10(20) kV (1) 35(110) kV Transformator 35(110)/10(20) kV 10(20) kV 10(20) kV 35(110) kV

TS 35(110)/10(20) kV (2)

Transformator 35(110)/10(20) kV

rasklopno mjesto

rasklopno mjesto

Slika 2-4 Linijska 10(20) kV mrea

TS 35(110)/10(20) kV (1) 35(110) kV Transformator 35(110)/10(20) kV 10(20) kV 10(20) kV 35(110) kV

TS 35(110)/10(20) kV (2)

Transformator 35(110)/10(20) kV

rasklopna mjesta

Slika 2-5 PL mrea 10(20) kV

2.2 Struktura 35(30) kV distribucijskih mrea


Struktura 35(30) kV-nih mrea ovisi o brojnim tehnikim uvjetima, ekonomskim mogunostima i zahtjevima sigurnosti napajanja. Ne postoji neka openita klasifikacija, a neki tipini primjeri su slijedei: A) Zrakaste (radijalne) mree su, kao i na 10(20) kV-tnom naponskom nivou, radijalno napajane iz jedne TS 110/35 kV, kao na slici 2-6. Mogue su i neke sloenije izvedbe koje omoguavaju rezervno napajanje dijela potroaa sa drugog voda/transformatora u sluaju ispada. B) Prstenaste mree omoguavaju dvostruko napajanje svake TS 35/10 kV, na nain da se u sluaju kvara na glavnom vodu od TS 110/35 do TS 35/10, napajanje prebaci preko rezervnog

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Elektrine mree

2. Struktura i konfiguracija distribucijskih mrea i trafostanica

Split, 2007.

14

voda koji povezuje dvije TS 35/10 kV. U normalnom pogonu, rezervni vod nije u pogonu (iskljuen je u jednoj ili obje TS 35/10), slika 2-7. C) Linijske mree podrazumijevaju mogunost napajanja TS 35/10 kV iz dvije razliite TS 110/35 kV, uz pretpostavku rezervnog voda koji povezuje dvije TS 35/10 kV, slika 2-8. Rezervni vod 35 kV u ovom sluaju je rezerva za ispad jednog voda 35 kV, ali i ispad TS 110/35 kV. U ovom, kao i prethodnom sluaju, vodovi moraju biti dimenzionirani da preuzmu optereenje (potronju) obje TS 35/10 kV.
TS 110/35 kV 110 kV

35 kV

TS 35/10 kV 35 kV

10 kV

TS 35/10 kV 35 kV

TS 35/10 kV 35 kV

TS 35/10 kV 35 kV

10 kV

10 kV

10 kV

Slika 2-6 Zrakasta (radijalna) 35 kV mrea

Slika 2-7 Prstenasta 35 kV mrea


Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Elektrine mree

2. Struktura i konfiguracija distribucijskih mrea i trafostanica

Split, 2007.

15

TS 110/35 kV 110 kV 110 kV

TS 110/35 kV

35 kV

35 kV

TS 35/10 kV 35 kV

Rezervni vod TS 35/10 kV 35 kV

10 kV

10 kV

Slika 2-8 Linijska 35 kV mrea

2.3 Struktura niskonaponskih distribucijskih mrea


Niskonaponske distribucijske mree su najee zrakaste, eventualno sa potpornom tokom. U gradovima su mogue i prstenaste i linijske mree (vie pojnih toaka s mogunou rezervnog napajanja), ali su redovito u radijalnom pogonu. Njihova struktura je dakle slina kao i struktura prethodno opisanih10 kV-tnih mrea, a mogue su i uzamene mree (sa jednim ili vie izvora, tj. TS 10(20)/0.4 kV). A) Radijalne niskonaponske mree su najjednostavnije i najekonominije, tako da se ovo rjeenje najvie koristi u praksi (u Hrvatskoj gotovo iskljuivo), slika 2-9. Zbog nemogunosti rezervnog napajanja, kvar na bilo kojem mjestu u mrei izaziva prekid napajanja kompletnog izvoda na kojem se dogodio kvar. B) Uzamena niskonaponska mrea ima mogunost rezervnog napajanja, iz iste ili susjedne TS 10(20)/0.4 kV, tako da je po strukturi ista kao i prstenasta/linijska mrea 10 kV, slika 2-10. U redovnom pogonu iskljuene su meuveze, tako da je pogon radijalan. Na slici su crtkano oznaene dionice vodova NN koje su iskljuene u redovnom pogonu. C) Petljasta niskonaponska mrea se koristiti u uvjetima gdje je velika povrinska gustoa optereenja i gdje postoje poveani zahtjevi za pouzdanou isporuke elektrine energije. Primjer ovakve mree u sprezi sa srednjenaponskom mreom prikazan je na slici 2-11. U svaki vor ove mree moe se prikljuiti potroa ili grupa potroaa, a u nekim vorovima se prikljuuju TS 10(20)/0.4 kV. Pogon nije radijalan, ve su zatvorene sve petlje u NN mrei, ali i petlje preko mree 10(20) kV.

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Elektrine mree

2. Struktura i konfiguracija distribucijskih mrea i trafostanica

Split, 2007.

16

Izvod 1

Izvod 2

Izvod 3

Izvod 4

0.4 kV

10(20) kV TS 10(20)/0.4 kV

Slika 2-9 Radijalna niskonaponska mrea

Mrea 10(20) kV Mrea 0.4 kV TS 6 TS 10(20)/0.4 kV TS x TS 5

TS 4

TS 3

TS 1

TS 2

Slika 2-10 Uzamena niskonaponska mrea s pojnom mreom 10(20) kV

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Elektrine mree

2. Struktura i konfiguracija distribucijskih mrea i trafostanica

Split, 2007.

17

TS x/10(20) kV Prekidai

rastavlja

Mrea 10(20) kV

rastavlja

TS 10(20)/0.4 kV

Osigurai

Niskonaponska mrea

Slika 2-11 Petljasta niskonaponska mrea s pojnom mreom 10(20) kV

2.4 Distribucijske trafostanice


Distributivne trafostanice su one koje povezuju: o srednjenaponsku i niskonaponsku mreu (SN/NN, tj. 10/0.4kV, 20/0.4 kV i vrlo rijetko 35/0.4kV), dvije srednjenaponske mree (SN/SN, tj. 35/10kV ili 35/20kV), a u irem smislu i one koje povezuju visokonaponsku (prijenosnu) i srednjenaponsku distribucijsku mreu (VN/SN, tj. 110/35kV, 110/20kV ili 110/10kV).

o o

2.4.1 Trafostanice SN/NN Trafostanice SN/NN redovito se rade kao tipski proizvodi, a mogu biti:
o stupne (postavljene na posebno izvedenom stupu nadzemne 10(20) kV-tne mree), redovito se koriste u nadzemnim mreama i manje su snage (50-250kVA)

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Elektrine mree

2. Struktura i konfiguracija distribucijskih mrea i trafostanica

Split, 2007.

18

izgraene u posebnom graevinskom objektu, redovito se koriste u kabelskim (gradskim) mreama, vee su snage (400-1000kVA, 2x630 kVA, 2x1000 kVA,) a najee se izvode kao: o o o o o tzv. tornji stare izvedbe kontejnerska trafostanica (KTS) kontejnerska betonska trafostanica (KBTS) montana (armirano)betonska trafostanica (MBTS) integrirana unutar zgrade ili graena kao poseban objekt

Mogu imati jedan ili vie transformatora 10(20)/0.4 kV, a osnovni elementi su: graevinski dio odnosno nosei stup sustav uzemljenja i gromobranske zatite transformator: uljni ili suhi, snage 50-1000 kVA, grupa spoja Dyn (vee snage) ili Yzn (manje snage) srednjenaponsko postrojenje (srednjenaponski sklopni blok) sa obinim ili uinskim rastavljaima, koje moe biti klasino (zrakom izolirano) ili SF6 postrojenje, te odvodnicima prenapona ako je prikljuak sa zrane mree niskonaponsko postrojenje (niskonaponski sklopni blok), najee s prekidaem u trafo polju i osiguraima u vodnim poljima, te ureajima za mjerenje, zatitu itd. pomoni sustavi (sustav istosmjernog napajanja, rasvjeta, klimatizacija)

Na slici 2-12 i 2-13 prikazan je primjer dispozicije i jednopolne sheme gradske TS 10/0.4 kV. Na slici 2-14 i 2-15 prikazana je izvedba stupne TS 10/0.4 kV i odgovarajua jednopolna shema. Na slici 2-16 prikazana je detaljna jednopolna shema TS 10(20)/0.4 kV FESB.

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Elektrine mree

2. Struktura i konfiguracija distribucijskih mrea i trafostanica

Split, 2007.

19

SN blok

NN blok

Slika 2-12 Dispozicija TS 10(20) kV (gradska)

10(20) kV

Slika 2-13 Jednopolna shema TS 10(20) kV (gradska)

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Elektrine mree

2. Struktura i konfiguracija distribucijskih mrea i trafostanica

Split, 2007.

20

Slika 2-14 Izvedba stupne TS 10(20) kV

Slika 2-15 Jednopolna shema stupne TS 10(20) kV

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Elektrine mree

2. Struktura i konfiguracija distribucijskih mrea i trafostanica

Split, 2007.

21

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Elektrine mree

2. Struktura i konfiguracija distribucijskih mrea i trafostanica

Split, 2007.

22

Slika 2-16 Primjer: jednopolna shema TS 10(20) kV FESB

2.4.2 Trafostanice SN/SN Trafostanice SN/NN (35/10 kV, 35/20 kV) ne rade se kao tipski proizvodi, ali je oprema najee standardizirana, kao i jednopolne sheme, osim kod sloenih gradskih trafostanica velike instalirane snage.
Redovito imaju 2 transformatora 35/10(20) kV (ponekad jedan ili tri) pojedinane snage 2.5-16 MVA grupe spoja Dy5 ili Yd5. U sluaju da napajaju veliku kabelsku mreu, zvjezdite transformatora se uzemljuje preko otpornika ili prigunice za uzemljenje. Oba SN postrojenja mogu biti izvedena kao SF6 ili zrakom izolirana, a izvedba sabirnica moe biti: jednostruke, jednostruke, sekcionirane sa sekcijskim rastavljaem, dvostruke.

Na slici 2-17 prikazan je primjer TS 35/10(20) kV s izvedbom postrojenja 35 kV sa sekcioniranim jednostrukim sabirnicama, te izvedbom postrojenja 10 kV s dvostrukim sabirnicama.

Slika 2-17 Primjer TS 35/10(20) kV s jednostrukim sekcioniranim sabirnicama 35 kV i dvostrukim sabirnicama 10 kV

Osim 2 SN postrojenja i transformatora, elementi TS 35/10(20) kV su i graevinski dio, sustav uzemljenja i gromobranske zatite, sustav za daljinsko upravljanje, sustav izmjeninog i istosmjernog napajanja, pomoni sustavi (rasvjeta, klimatizacija, protupoarna oprema) Na slikama 2-18 i 2-19 prikazan je primjer dispozicije i jednopolne sheme gradske TS 35/10 kV.

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Elektrine mree

2. Struktura i konfiguracija distribucijskih mrea i trafostanica

Split, 2007.

23

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Elektrine mree

2. Struktura i konfiguracija distribucijskih mrea i trafostanica

Split, 2007.

24

Slika 2-18 Dispozicija TS 35/10(20) kV

Q4/5 Ru 38 III 630 Zr

Q1 Ru 38 III 630 Q0 2M 38-16-8 T4,T5,T6 INA 3-38 2x75/5/5/5

Q1

Q1

Q1

Q4/5

Q1

Q0 T1,T2,T3 INA2-38 2x200/5/5 Q6/7 Ru 38 III 630 Zo

Q0 T1,T2,T3 T7,T8,T9 Q6/7

Q0 T4,T5,T6

T4,T5,T6 3 VKU 1-38

T2 2TBN 8000-38 Br:507348 Dyn5 Uk=7,4%

T1 4 T 8000-38 Br:433619 Yd5 Uk=6,6%

17

16

15

14

13

12

11

10

*
R u 1 2 II I 630 Q4 /5 R u 12 III 630 Zr Q1 Q0'' U NA2- 12 2x3 00/5 /5 2M 1 2-2 0-8

Q1
Q4/5

Q1

Q1

Q1

Q1

Q1

Q1

Q1

Q1

Q1

Q1

Q1

Q1

Q1

Q1

Q0 2M 1 2-1 2- 4

2 M 12 -16 - 8

Q6/7 T1 ,T2 ,T3 R u 1 2 II I 63 0 Z o 3AMA 2-12/R 2x100 /5/ 5

T7,T8,T9 4 VPA1-12

T 4,T5,T6 U NA 3-12 2x3 00/5 /5/ 5

Q0'

Q0

Q0'

Q0

Q0

Q0

Q0

Q0

Q0

Q0

Q0

3 TBN 50-12B Br:520440 Yzn5 Uk=4%

T1,T2,T3 Q6/7

T1,T2,T3 Q6/7

T1,T2,T3 Q6/7

T1,T2,T3 Q6/7

T4,T5,T6

T1,T2,T3 Q6/7

T1,T2,T3 Q6/7

T1,T2,T3 Q6/7

T1,T2,T3 Q6/7

T1,T2,T3 Q6/7

T10 TK 880 APU

T10 APU

T10

T10

T10

T10

T10

T10

T10

T10

XHP 48 A2x(3x150)

APU

XHP 48 A2x(3x150)

Slika 2-19 Jednopolna shema TS 35/10(20) kV

2.4.3 Trafostanice VN/SN Trafostanice VN/NN (110/35 kV, 110/10 kV, 110/20 kV) imaju funkciju napajanja SN distribucijske mree, takoer se ne rade se kao tipski proizvodi, ali je oprema najee standardizirana, kao i jednopolne sheme kod veine jednostavnih trafostanica.
Postrojenje 110 kV je otvorenog tipa ili zatvorenog tipa (GIS). Redovito imaju 2 transformatora 110/x kV (ponekad jedan ili tri) pojedinane snage 20 ili 40 MVA u TS 110/10(20) kV, odnosno 40, 31.5 ili 63 MVA u TS 110/35 kV, grupe spoja YNynd5 (tronamotni transformatori, tercijar obino naponskog nivoa 10kV i nije optereen). Zvjezdite transformatora je kruto uzemljeno na primarnoj strani, a na sekundarnoj strani je uzemljeno preko otpornika ili prigunice za uzemljenje. Izvedba sabirnica moe biti: jednostruke, sekcionirane sa sekcijskim rastavljaem, dvostruke, dvostruke s pomonim sabirnicama.

Na slici 2-20 prikazan je primjer TS 110/35 kV s izvedbom postrojenja 110 kV i 35 kV sa sekcioniranim jednostrukim sabirnicama.

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Elektrine mree

2. Struktura i konfiguracija distribucijskih mrea i trafostanica

Split, 2007.

25

Slika 2-20 Primjer TS 110/35 kV s jednostrukim sekcioniranim sabirnicama 110 kV i 35 kV

U Hrvatskoj se najee grade tipske trafostanice 110/x kV u prema tzv. H-shemi za postrojenje 110 kV (kao na slici 2-20). Jednopolna shema postrojenja 110 kV takve TS prikazana je na slici 2-21, dok je na slikama 2-22 i 2-23 prikazana jednopolna shema postrojenja 35 kV (za TS 110/35 kV) odnosno postrojenja 10(20) kV (u varijanti TS 110/10(20) kV).

Slika 2-21 Postrojenje 110 kV H shema


Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Elektrine mree

2. Struktura i konfiguracija distribucijskih mrea i trafostanica

Split, 2007.

26

Slika 2-22 Postrojenje 35 kV u TS 110/35 kV

Slika 2-23 Postrojenje 10(20) kV u TS 110/10(20) kV


Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Elektrine mree

2. Struktura i konfiguracija distribucijskih mrea i trafostanica

Split, 2007.

27

2.5 Primjer konfiguracije 35 kV mree i TS 35/10 kV i pripadne napojne mree 110 kV i TS 110/x kV
Na slici 2-24 dan je primjer mree 110 kV koja je u funkciji napajanja TS 110/x kV odnosno pripadne distribucijske mree ueg podruja grada Splita (napomena: na slici je prikazano staro stanje od prije nekoliko godina, tj. prije izgradnje TS 110/10(20) kV Dobri i pripadne kabelske mree 110 kV).

Slika 2-24 Mrea 110 kV i TS 110/x kV napajana iz TS Vrboran

Dio 35 kV-tne mree grada Splita, koji se napaja iz TS 110/35/10 kV Suidar prikazan je na slici 2-25 (boje odgovaraju naponskim nivoima). Iz tercijara transformatora TS Suidar napaja se 10 kV-tna mrea, a sa sekundara (35 kV) se napajaju trafostanice 35/10 kV Dobri i Gripe, te jedan transformator

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Elektrine mree

2. Struktura i konfiguracija distribucijskih mrea i trafostanica

Split, 2007.

28

u TS Brodogradilite, dok se drugi napaja kabelskom vezom iz TS 110/35 kV Meterize. Mrea je u cjelosti kabelska, to je i najei sluaj za gradske mree. Prema klasifikaciji opisanoj u poglavlju 2.2, ova mrea je kombinacija svih opisanih sluajeva 35 kVtnih mrea (zrakasta, prstenasta, linijska). Na slici su punim kruiem oznaene uklopljene veze vodova/transformatora u normalnom pogonu, dok neispunjeni krui predstavlja otvoreni strujni krug (prekida/rastavlja), koji se uklapa u sluaju kvara nekog elementa u mrei kako bi se osiguralo rezervno napajanje. Na slici treba uoiti da nijedan element mree u normalnom pogonu (vod, transformator) ne radi u paraleli, to je na slici 2-26 istaknuto na nain da je razliitim bojama, tako da boje ne odgovaraju naponskim nivoima ve uklopnom stanju mree.

TS 110/35/10 kV Suidar
110 kV

10 kV

. . .
35 kV

20-ak vodnih polja

rezervni KB

TS 35/10 kV Gripe

rezervni transf.

TS 35/10 kV Dobri
10-ak vodnih polja

20-ak vodnih polja

TS 110/35 kV TS 35/10 kV Brodogradilite Meterize

Slika 2-25 Mrea 35 kV napajana iz TS 110/35/10 kV Suidar (boje po naponskim nivoima)

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Elektrine mree

2. Struktura i konfiguracija distribucijskih mrea i trafostanica

Split, 2007.

29

Slika 2-26 Mrea 35 kV napajana iz TS 110/35/10 kV Suidar (boje prema uklopnom stanju)

TS 35/10 kV Dobri
2. Struktura i konfiguracija distribucijskih mrea i trafostanica

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Elektrine mree

Split, 2007.

30

3 ELEMENTI DISTRIBUCIJSKE MREA 3 ELEMENTI DISTRIBUCIJSKE MREA


3.1 Nadzemni vodovi
Osnovni elementi nadzemnog voda su: stup, fazni i zatitni vodii, izolatori (izolatorski lanci), temelji, uzemljiva, spojni, ovjesni i zatitni pribor. Distribucijski nadzemni vodovi razlikuju se s obzirom na: nazivni napon (0.4 kV, 10 kV, 20 kV, 35 kV), broj strujnih krugova faznih trojki (jednosistemski i dvosistemski), materijal (bakar, aluminij, elik, aluminij-elik) i nain konstrukcije vodia (ica, ue), materijal i konstrukcija stupova (drveni, armiranobetonski, elino reetkasti).

Stupovi Stupovi osiguravaju vodiima odgovarajuu visinu nad tlom. Optereeni su mehaniki: Vertikalno prema dolje djeluje teina vodia, izolatorskog lanca i eventualno dodatnog tereta na vodiima (npr, led). Horizontalno u smjeru trase voda djeluju sile horizontalnog zatezanja vodia, koje se djelomino ili u cijelosti mogu ponititi. Horizontalno okomito na trasu voda djeluje vjetar na vodie i stupove. Po poloaju u trasi stupovi se dijele na : linijske, koji se nalaze u ravnom dijelu vertikalne projekcije trase, kutne, koji se nalaze na mjestima loma vertikalne projekcije trase. Po nainu vjeanja vodia stupovi se dijele na : nosne (nosni izolatori i izolatorski lanci), kod kojih se u neporemeenom stanju horizontalne sile u smjeru trase uvijek ponitavaju, zatezne (zatezni izolatori i izolatorski lanci), kod kojih se u neporemeenom stanju horizontalne sile u smjeru trase djelomino ponitavaju, tj. uvijek postoji odreeni iznos horiznotalne sile u jednom smjeru. Materijali za izradu stupova su:

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

3. Elementi distribucijskih mrea

Split, 2007.

31

Drvo karakterizira ga mala teina, brza montaa, relativno je jeftino, ali je kratkog ivotnog vijeka pa su takvi stupovi dosta skupi u pogonu. Danas se drveni stupovi ne ugrauju, ali su u distribucijskim mreama vrlo esti, pogotovo u niskonaponskoj mrei. Armirani beton ovakve stupove karakterizira velika teina, dugotrajnost, te mala potreba za odravanjem. U distribucijskoj mrei se koriste za vodove srednjeg i niskog napona. U niskonaponskoj mrei se preteno koriste betonski stupovi. elik (elino-reetkasti stupovi) u distribucijskoj mrei redovito se koriste za 35 kV mreu, a vrlo esto i za 10(20) kV mreu. Konstrukcija ovakvih stupova je reetkasta, i pokazala se jako dobrom s obzirom na mehanika naprezanja. Problem kod elino-reetkastih stupova je konstantna izloenost vlazi i zraku pa dolazi do korozije metala (pocinavanje...).

a) niski napon-kutni b) niski napon-linijski c) 10-20 kV linijski d) 10-20 kV kutni A-stup e) 35 kV nosni X-stup f) 35 kV nosni-portal

Slika 3-1 Tipine siluete drvenih stupova

a) NN stup b) c) d) stup 10-20 kV e) 35 kV - jela f) 35 kV - portal

Slika 3-2 Tipine siluete armirano-betonskih stupova

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

3. Elementi distribucijskih mrea

Split, 2007.

32

a) 35 kV jela b) 35 kV modificirana jela

Slika 3-3 Tipine siluete el.-re. stupova 35 kV, primjer el.-re. stupova 10(20) kV

Vodii Vodii kao osnovni funkcionalni element elektrinog voda imaju zadatak voditi elektrinu struju i jedini su aktivni dio voda. Uslijed vlastite teine vodii su mehaniki optereeni na vlak, a zbog injenice da se protjecanjem struje kroz vodi stvaraju Jule-ovi gubici to ih ini termiki napregnutima. Vodii mogu biti izraeni u obliku ica ili uadi, pri emu se za prijenos veih snaga koriste iskljuivo vodii u obliku uadi. Za izradu elektrinih vodia nadzemnih vodova uzimaju se razni materijali, od kojih se trai dobra elektrina vodljivost, velika mehanika vrstoa, dobra mogunost obrade, otpornost od korozije i starenja te prihvatljiva cijena. Sva navedena svojstva ne mogu se nai u samo jednom materijalu (tzv. homogeni vodii), pa se esto primjenjuju tzv. kombinirani vodii koji se sastoje iz najmanje dva razliita materijala. Presjek vodia i materijal od kojeg je izraen definiraju maksimalno dozvoljenu struju (In) koja smije trajno protjecati vodom u pogonu. Vee struje od nazivnih su doputene ali u kraem vremenu, ovisno o iznosu struje. Materijali od kojih mogu biti izgraeni vodii su: Bakar (Cu) ima najbolja elektrina svojstva. Aluminij (Al) - danas prevladava kao materijal za izradu vodia za nadzemne vodove. U elektrinim svojstvima zaostaje za bakrom, ali ima manju specifinu teinu i jeftiniji je, zbog ega je praktiki istisnuo bakar u gradnji nadzemnih vodova. Osjetljiv je na mehanika oteenja i relativno lako korodira. elik (Fe) - ima vrlo loa elektrina, ali dobra mehanika svojstva. elini vodii se esto primjenjuju kao zatitna uad i kod kombiniranih vodia. Od korozije se titi pocinavanjem. Aluel (Al/) - je kombinirani vodi s jezgrom od eline ice ili ueta i omotaem od ica aluminija. elik preuzima mehaniko optereenje, a aluminij ulogu elektrinog vodia. Najei omjer presjeka aluminija i elika je 6:1, ali moe biti i manji ukoliko se trai vea mehanika vrstoa koju daje elik.
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

3. Elementi distribucijskih mrea

Split, 2007.

33

Vodii u obliku ice (homogeni) upotrebljavaju se samo na vodovima niskog napona za male presjeke i male raspone, i to od bakra presjeka najee 16 mm2. Uad su standardna forma za vodie elektrinih vodova. Gibljiva su i to im je najvea prednost pred icama istog presjeka. Normalnom izvedbom ueta smatra se ono ue kojem su sve ice istog presjeka. Zbog blagog spiralnog sukanja duina ice je 2 3 % vea od duine ueta.

Aluminum outer strands 2 layers, 30 conductors

Steel core strands, 7 conductors


Slika 3-4 Presjek Aluel ueta

Presjeci ueta su normirani nizom: 10, 16, 25, 35, 70, 95, 120, 150, 185, 240, 300,itd. To su nazivni presjeci, a stvarni presjeci neto odstupaju od navedenih, a uzimaju se iz tablica. Kod presjeka za Al/ ue misli se samo na presjek aluminijskog plata, ali se navede i presjek eline jezgre. Tako su npr. za Al/ ue normirani sljedei presjeci: 16/2,5; 25/4; 35/6; 50/8; 70/12; 95/15; 150/25; 185/32; 210/40; 240/40; 300/50;360/57; 490/65;itd.

Izolatori Izolatori imaju dvojaku ulogu: elektriki izoliraju vodie od stupa, mehaniki dre vodie u odreenom poloaju, te prenose mehanike sile s vodia na stup. Optereeni su elektrino i mehaniki, a kod pojave elektrinog luka i termiki. Materijali za izradu izolatora su: porculan, steatit, kaljeno staklo i kompozitni materijali. Izolatori se sastoje od izolacijskih i metalnih dijelova. Po nainu kako nose vodie dijele se na: potporne (zvonaste), koje se danas rade samo manje naponske nivoe (0.4 kV) ovjesne (lanaste) izolator se formira povezivanjem ovjesnih jedinica.

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

3. Elementi distribucijskih mrea

Split, 2007.

34

a) potporni izolator, b) ovjesni izolator kapasti, c) ovjesni izolator masivni, d) ovjesni izolator tapni
Slika 3-5 Vrste izolatora

a) porculanski izolatori, b) stakleni izolatori


Slika 3-6 Primjeri izolatora

Zatitno ue i uzemljenje stupa Uzemljenje nadzemnog voda u irem smislu obuhvaa cijeli sistem kojem pripada zatitno ue (ako ga ima), sam uzemljiva, te meusobni galvanski spojevi metalnih dijelova koji nisu pod naponom. Zatitno (dozemno, gromobransko) ue ima viestruku funkciju : titi fazne vodie od direktnog udara munje (poveanje pogonske sigurnosti voda), doprinosi pouzdanom radu zatite kod kratkih spojeva prema zemlji, galvanski povezuje uzemljivae svih stupova i time poboljava cjelokupni sustav uzemljenja voda. Prvu funkciju ispunjava i ue iz elika, ali za ostale dvije je poeljno da zatitno ue bude od bolje vodljivog materijala. Zatitno ue mora na svakom stupu biti pouzdano povezano s uzemljivaem, bilo preko samog stupa (elino reetkasti ili armirano betonski stup), bilo preko posebnog dozemnog voda du stupa (armirano betonski stup kod kojeg nema metalne veze kroz armaturu stupa). Kod starijih dalekovoda, najee se upotrebljavalo elino zatitno ue (presjeka npr. 50 ili 95 mm2), dok se danas redovito ugrauju zatitna uad s kombiniranim, bolje vodljivim materijalima, npr. AlMg1E/ 95/55 mm2.
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

3. Elementi distribucijskih mrea

Split, 2007.

35

Zatitno ue u distribucijskim mreama stavlja se na 35(30) kV dalekovode, dok se u mreama 10(20) kV ne koristi. Uzemljiva odnosno uzemljenje u uem smislu ima zadatak da uspostavi galvansku vezu sa zemljom uz minimalni prijelazni otpor. Za uzemljenje stupova u distribucijskoj mrei koriste se trakasti uzemljivai bakreno ue ili pocinana eljezna traka. Najee se koriste : prstenasti uzemljivai s jednim prstenom ili dva prstena. zrakasti uzemljivai s 2-4 kraka

1 - stezaljka za uzemljenje 2 pocinana eljezna traka

Slika 3-7 Prstenasti uzemljiva distribucijskog dalekovodnog stupa

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

3. Elementi distribucijskih mrea

Split, 2007.

36

4 kraka

3 kraka

2 kraka

Slika 3-8 Zrakasti uzemljiva distribucijskog dalekovodnog stupa

Temelji Uloga je temelja da sve sile sa stupa prenesu na tlo. Pri tome temelji mogu biti napregnuti vertikalno prema dolje (na pritisak), na izvlaenje i na prevrtanje. Oblik i veliina temelja ovisi o vrsti i veliini naprezanja, te o vrsti tla. Drveni i neki laki tipovi tvorniki proizvedenih armirano betonskih stupova ukopavaju se neposredno u tlo bez posebnih temelja. Stabilnost stupa se u tom sluaju postie pomou dijela stupa koji se ukopava. Da bi se drveni stupovi zatitili od propadanja u tlu, katkad se temelje pomou betonskih nogara ili temelja. Armiranobetonski i elinoreetkasti stupovi imaju temelje od nearmiranog ili armiranog betona. Stupovi s vie nogu (portalni armiranobetonski i svi elinoreetkasti stupovi) mogu imati jedan temelj za cijeli stup (monolitni temelj), ili za svaku nogu poseban temelj (ralanjeni temelj).

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

3. Elementi distribucijskih mrea

Split, 2007.

37

a) armirano-betonski stup b) jedna noga elinoreetkastog stupa

Slika 3-9 Temelji betonskih i elino-reetkastih stupova

3.2 Kabelski vodovi


Osnovni elektrini parametri kabela su: Nazivni napon Un napon za kojeg je projektirana izolacija kabela. Nazivna struja In dozvoljeno strujno optereenje za odgovarajui tip i presjek kabela u nazivnim uvjetima. Dozvoljeno strujno optereenje kabela It - najvea struja kojom se kabel moe trajno opteretiti uvjetovana dozvoljenim zagrijavanjem kabela s obzirom na stvarne uvjete polaganja (mjesto, okolina, razmak, blizina ostalih kabela, temperatura okoline...). Radni otpor, induktivitet i kapacitet kabela.

Prednosti kabela u odnosu na nadzemne vodove su: nema vizualne degradacije prostora, osim prilikom instalacije kabela, imaju veu pogonsku pouzdanost zbog injenice da nisu izloeni udarima gromova i ostalim atmosferskim utjecajima, zatieni su od namjernog unitavanja.

Nedostaci kabela u odnosu na nadzemne vodove su: najee daleko vee cijene u odnosu na cijenu dalekovoda, u sluaju kvara koji moe nastupiti negdje na kabelu, tee je locirati mjesto kvara,a potrebno je i daleko vie vremena za uklanjanje kvara.

Osnovni djelovi kabela su fazni vodi, poluvodljivi sloj, izolacija, ispuna, vodljivi zaslon (plat) i vanjski omota. Ovisno o izvedbi i namjeni, mogui su i dodatni djelovi i eventualno izostanak nekog nabrojenog dijela (npr. vodljivi zaslon). Fazni vodii se izrauju u vidu ueta. Konstrukcija ueta slina je kao kod zranih vodova. Materijali iz kojih se izrauju fazni vodii su bakar i aluminij.

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

3. Elementi distribucijskih mrea

Split, 2007.

38

Izolacija kabela dolazi iznad faznog vodia. Danas se uglavnom radi o krutoj izolaciji (jedna od varijanti je i izolacija plinom ili uljem). Najee koriteni materijal za izradu krute izolacije kabela danas je umreeni polietilen. Vodljivi plat se nalazi iznad izolacije kabela. On se najee radi kao: omot iz okruglih bakrenih ica omotanih helokoidno, preko kojih je takoer omotana u suprotnom smjeru tanka bakrena traka dvije bakrene trake omotane helokoidno u suprotnim smjerovima.

Iznad vodljivog plata kabela postavlja se vanjski omota. Obino je izraen iz nekog izolacijskog materijala, primjerice PVC-a ili obinog polietilena, a slui za zatitu kabela od vanjskih utjecaja (mehanika oteenja, vlaga). Kabeli se prema izvedbi mogu podijeliti na: Troilni (vieilni) kabel u jednom kabelu ugraena su tri (ili vie) fazna vodia, meusobno izolirana. Jednoilni kabel u kabelu se nalazi jedan fazni vodi, a trofazni sustav onda ine tri jednoilna kabela.
PVC-sheet Copper screen Filler PEXInsulation Insulation shield Conductor shield Conductor

Slika 3-10 Troilni kabel

Slika 3-11 Jednoilni kabel


Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

3. Elementi distribucijskih mrea

Split, 2007.

39

Prema mjestu polaganja kabeli se dijele na: Podzemni kabeli Podmorski kabeli Zrani kabeli

Podzemni kabeli Podzemni kabeli se polau u kabelske rovove. Polaganje kabela i njegovo zatrpavanje mora biti paljivo provedeno. Oblikuje se tzv. kabelska posteljica od sitno zrnastog materijala (nula). Bitan je materijal koji dobro odvodi toplinu (vano je zbog odvoenja topline iz kabela, to se mora kontrolirati termikim proraunom zagrijavanja kabela). Jednoilni kabeli se polau u rovove na jedan od slijedeih naina: Polaganje u trokutni spoj znai da se tri jednoilna kabela meusobno dodiruju (vezuju se vrpcom), zbog ega se poveava toplinsko optereenje odnosno djelomino se smanjuje prijenosna mo kabela. Polaganje u ravnini znai da je svaki jednoilni kabel udaljen od drugog npr. 20-tak cm, pa su zbog veih udaljenosti kabeli manje toplinski optereeni, a prijenosna mo kabela je neto vea, ali se zauzima vei prostor, tj. potrebna je vea irina kabelskog rova.

(A)

(B)

Slika 3-12 Kabelski rov

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

3. Elementi distribucijskih mrea

Split, 2007.

40

Podmorski kabeli Podmorski kabeli se polau na dnu mora (pomou posebnih brodova), redovito kao tri jednoilna kabela s veim razmakom izmeu pojedinih kabela da se eventualno mehaniko oteenje (npr. brodska sidra) ogranii samo na jedan kabel (popravak podmorskog kabela je vrlo skup). Dijelovi podmorskog kabela na mjestima ulaza i izlaza iz mora su najvie izloeni djelovanju morske vode (abraziji rad valova). Stoga se ti dijelovi kabela postavljaju u tzv. priobalnu zatitu. Ona se sastoji iz betonskih blokova sa ljebovima u kojima se postavljaju kabeli.

KS (kabelska stanica)

priobalna zatita

popreni presjek priobalne zatite sa kabelima u njoj

Slika 3-13 Polaganje podmorskog kabela

Zrani kabeli koriste se u specijalnim sluajevima, npr. u rudnicima, tunelima i sl., gdje se postavljaju na kabelske police. Specijalni tip zranog kabela je samonosivi kabelski snop.

Samonosivi kabelski snop U niskonaponskim distribucijskim mreama, za niskonaponske vodove i nadzemne kune prikljuke danas se najee koristi tzv. samonosivi kabelski snop (SKS) - izolirani zrani vodi. Fazni vodi se izrauje od kompaktiranog aluminijskog ueta presjeka 16,25,35,50,70 mm2, nulti vodi od legure ALMg presjeka cca. 50 i 70 mm2, a izolacija je najee XLPE.

1. Fazni vodi

2. Nul vodi

3. Izolacija

Slika 3-14 Samonosivi kabelski snop


Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

3. Elementi distribucijskih mrea

Split, 2007.

41

3.3 Transformatori
Osnovni dijelovi transformatora su: eljezna jezgra izgraena od eljeznih limova Primarni / sekundarni / (tercijarni) namot izgraeni od zavoja bakrene ice. Izolacija - ima ulogu izoliranja zavoja iste faze, izmeu razliitih namota te izmeu namota i kuita transformatora. Kuite transformatora je ispunjeno uljem (kod uljnih transformatora) koje ima svrhu izolacije te hlaenja namotaja. Dijelovi za uvrivanje slue za uvrivanje namota zbog pojave odbojnih sila meu zavojima namota. Rashladni sustav transformatora hladi transformator koji se zagrijava zbog toplinskih gubitaka u bakru i eljezu transformatora. Transformatori su najee hlaeni zrakom i uljem.
Ulje

Bushing Izolatori

Dijelovi za uvrivanje Iron core namota zbog behind the steel elektromegnetskih sila bar meu zavojima

Vanjsko Steel kuite tank

Winding Namoti

Insulation Izolacija Radiator Radijator


(Napomena: eljezna jezgra se nalazi ispod namota i djelova za uvrenje, pa nije vidljiva na slici)

Slika 3-15 Djelovi transformatora

S obzirom na vrstu primjene, transformatori se mogu podijeliti na: 1. Energetske:

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

3. Elementi distribucijskih mrea

Split, 2007.

42

Blok transformatori koriste se za spoj generatora s elektrinom mreom (s generatorske strane je nii napon) Mreni transformatori koriste se za povezivanje naponskih nivoa u prijenosnoj mrei ili prijenosne i distribucijske mree: 400/220 kV, 400/110 kV, 220/110 kV, 110/35(30)(20)(10) kV Distribucijski transformatori koriste se za povezivanje naponskih nivoa u distribucijskoj mrei: 35(30)/10(20) kV, 35(30)/0.4 kV, 10(20)/0.4 kV 2. Mjerne: Naponski slue za sniavanje napona do razine (npr. napon 100V) pri kojoj se napon moe mjeriti konvencionalnim mjernim ureajima. Sekundar takvih transformatora je slabo optereen jer su na njega uglavnom spojeni razliiti releji i mjerni ureaji za mjerenje napona. Strujni - slue za sniavanje struje do razine (npr. 1A ili 5A) pri kojoj se struja moe mjeriti konvencionalnim mjernim ureajima. Sekundar takvih transformatora je slabo optereen jer su na njega uglavnom spojeni razliiti releji i mjerni ureaji za mjerenje struje. 3. Specijalne namjene (npr. transformatori za zavarivanje, transformatori za pretvarake pogone...) S obzirom na broj faza, transformatori se mogu podijeliti na: 1. Jednofazni - transformiraju napon/struju samo jedne faze. Za transformaciju trofaznog napona/struje, koristi se kombinacija tri jednofazne jedinice. Za potrebe trofazne transformacije potrebno je utroiti znatno vie materijala (eljeznih limova) nago to je to sluaj kod trofaznih izvedbi transformatora. 2. Trofazni transformiraju napon/struju trofaznog sustava. U sluaju kvara na transformatoru, potrebno je zamijeniti itavu jedinicu. S obzirom na broj i vrstu namota, trofazni transformatori se mogu podijeliti na: Dvonamotni imaju dvije naponske razine. Tronamotni imaju tri naponske razine. Autotransformatori se jo nazivaju transformatorima u tednom spoju (zbog utede bakra u takvim izvedbama), a imaju samo jedan namot za svaku fazu (na jednoj strani se koriste svi namoti, a na drugoj strani samo dio namota ime se postie eljeni prijenosni omjer). 3. Viefazni transformiraju napon/struju viefaznih sustava.

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

3. Elementi distribucijskih mrea

Split, 2007.

43

Vrste transformatora s obzirom na vezu meu namotima su: 1. klasini paralelni transformator
VN
Faza Nula

2. Autotransformator
VN
Faza Nula

NN
Faza Nula

NN
Faza Nula

3. Booster transformator (transformator za poprenu regulaciju napona)


Faza

Nula

uzbudni trafo

Slika 3-16 Vrste transformatora s obzirom na vezu meu namotima

Nazivne veliine dvonamotnih distribucijskih transformatora su: - Nazivni primarni/sekundarni napon U1n/U2n (kV) - Nazivna primarna/sekundarna struja I1n/I2n (A) - Nazivna snaga Sn (MVA) - Napon kratkog spoja uk (%) - Gubici praznog hoda Pk i gubici kratkog spoja Po (kW) - Struja praznog hoda io (%) Prijenosni odnos energetskog transformatora je:
p= U n1 U n2

Iz nazivnih podataka transformatora slijede nazivne struje: Na vienaponskoj strani:


I n1 = Sn 3U n1
Distribucija elektrine energije
3. Elementi distribucijskih mrea Split, 2007.

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

44

Na nienaponskoj strani :
I n2 = Sn 3U n 2

Grupa spoja transformatora definira se na sljedei nain: o za vienaponske namote spojene u trokut koristi se slovo D, a za nienaponske namote spojene u trokut koristi se malo slovo d za vienaponske namote spojene u zvijezdu koristi se slovo Y, a za nienaponske namote spojene u zvijezdu koristi se malo slovo y trea varijanta je spoj namota u tzv. cik-cak spoj (obino za sekundar transformatora 10/0.4 kV manje snage), ija je oznaka slovo z

Budui da spoj trokut-zvijezda izaziva fazni pomak izmeu struja i napona u jednom i drugom namotu, zadaje se taj fazni pomak pomou tzv. satnog broja. Npr., Dy5 znai da su vienaponski namoti transformatora spojeni u trokut, a nienaponski namoti u zvijezdu, te da struje i naponi na vienaponskoj strani transformatora prethode strujama i naponima na nienaponskoj strani za: 5 30 = 150 . Zvjezdite visokonaponskog namota se oznaava velikim slovom N, a zvjezdite niskonaponskog namota se oznaava malim slovom n. Ako je transformator uzemljen na jednoj ili obje strane, malo ili veliko slovo n stavlja se uz oznaku one strane koja je uzemljena, npr. Dyn5 uzemljenje sekundara YNd7 uzemljenje primara

Uzemljenje transformatora Zvjezdite tranformatora moe biti direktno uzemljeno ( Z=0), neuzemljeno (Z=), uzemljeno preko radnog otpora (Z=R) ili preko induktivnog otpora (Z=jX). Na sljedeim slikama dati su mogui tipovi uzemljenja za neke tipine distribucijske transformatore.

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

3. Elementi distribucijskih mrea

Split, 2007.

45

110/35 kV
110 kV 10 kV

110/10(20) kV
110 kV 10 kV

Y
Z

Y
Z

35 kV

10(20) kV

Slika 3-17 Uzemljenje transformatora 110/x kV

110 kV-tna strana je najee direktno uzemljena, a sekundar moe biti uzemljen preko impedancije iznosa: o o o Z= (neuzemljeno, esto u mrei 10 kV, rijetko u mrei 35 kV) Z=R (uzemljeno preko opornika, redovito u mrei 35 kV, ponekad u mrei 10(20) kV) Z=jX ( uzemljeno preko prigunice, ponekad u mrei 10(20) kV)

35 kV

35 kV

Y
Z

Y
10 kV

10 kV

a)

b)
Slika 3-18 Uzemljenje transformatora 35/10 kV

Za spoj transformatora prema varijanti a) vrijedi za impedanciju Z prethodno navedeni sluajevi (neuzemljeno, uzemljeno preko malog otpora ili reaktancije), pri emu se najee koristi varijanta neuzemljene 10 kV strane. Kod spoja transformatora prema varijanti b) uzemljenje sekundara je mogue samo preko posebnog transformatora ili prigunice za uzemljenje.

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

3. Elementi distribucijskih mrea

Split, 2007.

46

10(20) kV

10(20) kV

Y Y
0.4 kV 0.4 kV

a)
Slika 3-19 Uzemljenje transformatora 10(20)/0.4 kV

b)

Kod transformatora 10/0.4 kV, niskonaponska strana je uvijek uzemljena, osim u specifinim sluajevima kad je izolirana.

Regulacija napona preko energetskih transformatora moe se vriti na dva naina: o o pod naponom (za transformatore prijenosnog omjera 110/X kV) bez napona (za transformatore prijenosnog omjera 35/10 i 10/0.4 kV)

Automatska regulacija pod naponom izvodi se na strani vieg napona (promjenom broja namota VN strane), na osnovu referentnog napona kojeg je potrebno odravati na strani nieg napona. Napon se mjeri i usporeuje sa eljenim referentnim naponom. U sluaju odstupanja izmjerenog i referentnog napona, automatika djeluje na regulacijsku preklopku na VN strani transformatora. Promjena poloaja regulacijske preklopke vri se ako je

|Vizmj Vref| > Vreag gdje su: Vizmj mjereni napon Vref referentni napon Vreag razlika napona na koju reagira automatika

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

3. Elementi distribucijskih mrea

Split, 2007.

47

referentni napon

automatika

izmjereni napon

nalog za promjenu reg.prekl.

VN

NN

Slika 3-20 Princip rada automatske regulacije napona na transformatoru

Regulaciju prijenosnog omjera transformatora omoguava posebno izvedena primarna strana namota na fiksni i regulacijski dio. Regulacijskom preklopkom za iji pomak daje nalog gore opisana automatika, odreuje se pogonski prijenosni omjer transformatora kojim se odrava referentni napon.

+ +
fiksni dio VN namota

U1
regulacijski dio VN namota

U2

regulacijska preklopka

Slika 3-21 Izvedba namota regulacijskog transformatoru

Transformatori 110/35/10 kV se obino izvodi u nazivnom prijenosnom omjeru 110 15 1.5% / 36.75 /10.5 kV, sa automatskom regulacijom. Transformatori 35/10 kV se obino izvode sa prijenosnim omjerom 35/10.5 kV, sa beznaponskom regulacijom 22.5%.

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

3. Elementi distribucijskih mrea

Split, 2007.

48

Transformatori 10/0.4 kV se obino izvode sa prijenosnim omjerom 10/0.4 kV, sa beznaponskom regulacijom 22.5%.

3.4 Potroai
Pod potroaem elektrine energije podrazumijeva se grupa troila (elektrinih ureaja) koji su na odgovarajui nain prikljueni na prijenosnu ili distribucijsku mreu, odakle uzimaju potrebnu elektrinu energiju za svoj rad. Potroaem u irem smislu podrazumijeva se i bilo kakva povezana grupa manjih potroaa. Npr. sve krajnje potroae u niskonaponskoj mrei koji se napajaju iz jedne trafostanice 10/0.4 kV, 10 kV mrea vidi kao jedan potroa prikljuen na TS 10/0.4 kV. Potroai se razlikuju prema: nainu prikljuka na mreu (trofazni, dvofazni, jednofazni prikljuak), naponskom nivou preko kojeg su prikljueni na elektrinu mreu: - velepotroai prikljueni direktno na prijenosnu mreu, - industrijski potroai, uslune ustanove i ostali vei potroai prikljueni na srednjenaponsku mreu (10,20,35 kV), - niskonaponski potroai (kuanstva, obrti, usluge, rasvjeta itd.). tehnikim karakteristikama, tarifama (ugovorima) po kojima plaaju energiju (radnu i jalovu), te snagu.

3.4.1 Vrste i karakteristike pojedinanih troila Pojedinane troila mogu biti jednofazna ili trofazna.

N PE R S T N PE
Slika 3-22 Jednofazno i trofazno troilo

Osnovne vrste pojedinanih troila su: termika troila, rasvjeta, elektromotori, elektroniki ureaji. U specijalna troila spadaju: elektrolune pei i ureaji za zavarivanje veliki asinkroni motori,
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split 3. Elementi distribucijskih mrea

Distribucija elektrine energije

Split, 2007.

49

veliki pretvarai, elektrovuna postrojenja, itd Nazivni podaci svakog troila su: Pn nazivna snaga (trofazna ili jednofazna) cos n nazivni faktor snage Un nazivni napon Iz nazivnih podataka i trokuta snaga slijede vrijednosti za nazivnu struju troila:
Sn = Pn / cos n Q ( kVAr,MVAr) cos P n (kW, MW)

In =

Pn 3 cos nU n
Pn cos n Vn

(za trofazno troilo)

In =

(za jednofazno troilo)

gdje je: Un nazivni linijski napon na koji je prikljueno troilo. Vn nazivni fazni napon na koji je prikljueno troilo.

3.4.2 Dnevni dijagram optereenja i varijacije optereenja Dnevni dijagram optereenja (potronje) predstavlja promjenu snage nekog potroaa tijekom dana pri emu snaga (optereenje) u pojedinom trenutku ovisi o brojnim faktorima, kao to su:
struktura potroaa/troila, dobu dana/godine, klimatski uvjeti (geografska lokacija), itd... Dnevni dijagram optereenja se najee odnosi na potronju koja je pridruena jednoj trafostanici (tj. svih potroaa koji se napajaju iz trafostanice), nekog ireg potroakog podruja (npr. jedne upanije, regije) ili EES-a u cjelini. rafirana povrina ispod krivulje predstavlja ukupnu potroenu energiju tijekom dana:
W = P (t ) dt
0 24

Donji dio, ogranien minimalnom radnom snagom, predstavlja tzv. konstantnu energiju (Wkonst), a gornji dio predstavlja tzv. varijabilnu energiju (Wvar). Dijagram se na drugi nain moe podijeliti na nonu energiju (Wno) i dnevnu energiju (Wdan). Maksimalna radna snaga Pmax (odnosno vrna snaga Pv) je najvea snaga tijekom dana.

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

3. Elementi distribucijskih mrea

Split, 2007.

50

P (MW,kW)

W varijabilno

Pmin

Pmax = PV

W konstantno 24 t (h)

0 W no W dan

Slika 3-23 Dnevni dijagram optereenja

Veliine karakteristine za dnevni dijagram optereenja su: omjer Pmax / Pmin faktor optereenja (m):
m= Wuk , gdje je: Pmax T

Wuk ukupno potroena energija tijekom dana T ukupno vrijeme (24 h)

upotrebno vrijeme (Tu):


Tu = Wuk Pmax

Krivulja trajanja optereenja dobije se iz dnevnog dijagrama slaganjem snaga po veliini.


P (MW, kW) Pmax Wvar

Wkonst 0 24

Pmin t (h)

Slika 3-24 Krivulja trajanja optereenja

Zahtjevi za elektrinom energijom od strane potroaa stalno se mijenjaju tokom jednog dana, tjedna, mjeseca, sezone, godine. Varijacije tijekom dana prvnestveno su vezane za no/dan, dok su varijacije tijekom tjedna vezane za radni/neradni dan. Mjeseno odnosno sezonske varijacije potronje prvenstveno ovise o elektrinoj energiji koja se koristi za grijanje i hlaenje, te rasvjetu. Potronja veine industrijskih potroaa je neovisna o sezoni, dok je potronja elektrine energije za rasvjetu, grijanje ili pak kondicioniranje zraka u znatnoj mjeri ovisna o godinjem dobu.

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

3. Elementi distribucijskih mrea

Split, 2007.

51

Slika 3-25 Primjer - dnevni dijagram optereenja EES-a Hrvatske za 2004.g. (minimalni, maksimalni), dnevni dijagram optereenja za DP Elektrodalmaciju za 2005.g. (dan s najveom potronjom)

90,0 80,0 70,0 60,0 P (kW) 50,0 40,0 30,0 20,0 10,0 0,0 1 10 19 28 37 46 55 64 73 82 91 100 109 118 127 136 t (10-m in)

Slika 3-26 Primjer - dnevni dijagram optereenja restorana FESB 15.1.2008. (jedan izvod NN mree napajane iz TS 10/0.4 kV FESB), 10-minutna registracija optereenja

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

3. Elementi distribucijskih mrea

Split, 2007.

52

3.5 Ostali elementi distribucijske mree (kondenzatorske baterije i prigunice)


Kondenzatorske baterije u distribucijskim mreama slue za kompenzaciju jalove snage (smanjenje jalove snage koju potroa uzima iz mree) i za poboljanje naponskih prilika. Spajaju se paralelno na mreu. U ovisnosti o konzumu razlikuje se: o o pojedinana kompenzacija, tj. kompenzacija jalove snage pojedinanog troila grupna kompenzacija, tj. kompenzacija jalove snage grupe troila

Mrea P

10 kV

0.4 kV
Motor

P,Q

KB

KB
Grupna kompenzacija

Pojedinana kompenzacija

Slika 3-27 Kompenzacija jalove snage pomou kondenzatorskih baterija

U distributivnim mreama razlikuju se dvije vrste prigunica (obje se vrlo rijetko koriste): o o serijske prigunice koriste se za smanjenje struje kratkog spoja paralelna prigunica koristi se za uzemljenje nul toke kada treba izvesti umjetno zvjezdite

eljezara (pe)

Slika 3-28 Serijska prigunica

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

3. Elementi distribucijskih mrea

Split, 2007.

53

35 kV

10 kV

Y
35 kV
L

10 kV L

.
Slika 3-29 Paralelna prigunica za uzemljenje (jednopolna i tropolna shema)

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

3. Elementi distribucijskih mrea

Split, 2007.

54

4 ELEKTRIKI PARAMETRI I NADOMJESNE SHEME 4 ELEKTRIKI PARAMETRI I NADOMJESNE SHEME


ELEMENATA DISTRIBUCIJSKIH MREA ELEMENATA DISTRIBUCIJSKIH MREA

4.1 Sustav simetrinih komponenata


Simetrini trofazni sustav ili openito simetrini viefazni sustav moe se promatrati kao jednofazni sustav i tako pojednostavniti proraun. Pretpostavke da su impedancije, naponi i struje simetrini ne moraju uvijek biti ispunjene, pa se mora raunati s nesimetrinim impedancijama i admitancijama, kojima su posljedica nesimetrini naponi i struje iako su proizvedene EMS-e generatora simetrine. Tada se proraun mora provesti na trofaznoj nadomjesnoj shemi. Ako se jo tome dodaju meusobni utjecaji kod vodova, dobiju se vrlo sloeni matematiki izrazi. Ako se u mrei pojavljuju nesimetrije, mogue je primjeniti matematiku transformaciju originalnog sustava (napona, struja, impedancija) u neki drugi sustav komponenata. Pri tome se struje, naponi, impedancije i snage pretvaraju u odgovarajue veliine novog sustava komponenata po utvrenim pravilima transformacije. Dobiju se nove jednadbe, kojima odgovaraju nadomjesne sheme komponenata. Raun se provodi u sustavu komponenata, a rezultati se vraaju natrag u originalni, odnosno prirodni sustav. Transformacija originalnog sustava ima smisla ako se dobije shema prikladnija za proraun. To mogu biti npr. meusobno nezavisne jednofazne sheme komponenata, koje su meusobno vezane na mjestu nesimetrije. Originalni sustav je u osnovi takoer sustav komponenata, jer se sastoji od faza kao komponenata. Trofazni sustav stoga moe biti oznaen kao abc ili RST sustav komponenata. Tada prijelaz u sustav komponenata ne znai nita drugo nego transformaciju jednog sustava komponenata u drugi. Na slici 4-1 prikazan je trofazni sustav s induktivnom vezom meu fazama.
Ia
Ib Ic

a
b

Zaa
Zbb
Zcc
Va Vb V0

Zab
Zbc

Zac

Slika 4-1 Struje, naponi i impedancije u trofaznom sustavu

Odnosi napona i struje iskazani jednadbama :

V a = Zaa Ia + Zab I b + Zac Ic V b = Zba Ia + Zbb I b + Zbc Ic V c = Zca Ia + Zcb I b + Zcc Ic


Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

4. Elektriki parametri i nadomjesne sheme elemenata distr. mrea

Split, 2008.

55

ili
V a Zaa V b = Zba V c Zca ili V abc = Zabc x Iabc Ovakav sustav ne moemo prikazati jednofazno. Transformiramo ga zato u neki drugi sustav komponenata, pri emu je osnovni cilj oslobaanje meusobnog utjecaja s obzirom na parametre Zabc . U proraunima elektroenergetskih mrea za takvu namjenu najpogodnija je transformacija u sustav simetrinih komponenata. Zab Zbb Zcb Zac Ia Zbc x I b Zcc Ic

4.1.1

Transformacija u sustav simetrinih komponenata Neka su zadana tri kompleksna vektora napona: V a , V b , V c . Openito se svaki od ova tri vektora moe rastaviti na po tri nova vektora (ukupno 9 vektora):

V a = V a 0 + V a1 + V a 2 V b = V b0 + V b1 + V b2 V c = V c0 + V c1 + V c2 Ako uzmemo da novi vektori zadovoljavaju slijedee uvjete:


V a 0 = V bo = V co = V 0 V a1 = V1 V b1 = a V1
2

Va 2 = V2 V b2 = aV 2 V c2 = a 2 V 2
0

V c1 = aV1

a = e j120 =

gdje je
a 2 = e j240
0

1 3 +j 2 2 , 1 3 = j 2 2

slijedi: V a = V 0 + V1 + V 2 V b = V 0 + a 2 V1 + aV 2 , V c = V 0 + aV1 + a 2 V 2 to znai da su svi fazni naponi izraeni s kombinacijama 3 nova vektora (mogu se pripisati fazi a). U matrinom obliku je:
V a 1 1 2 V b = 1 a 1 a Vc 1 V0 a x V1 a 2 V2
Distribucija elektrine energije
4. Elektriki parametri i nadomjesne sheme elemenata distr. mrea Split, 2008.

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

56

ili V abc = S V 012 Matrica transformacije S prevodi sustav simetrinih komponenata u originalni sustav. Ako prethodnu jednadbu pomnoimo sa S
1

s lijeve strane, dobijemo:

V 012 = S 1 V abc ili V0 1 1 1 V1 = 1 a 3 1 a 2 V2 1 Va a 2 Vb a Vc


1

Matrica transformacije S

prevodi originalni sustav u sustav simetrinih komponenata.

Dakle, umjesto s tri fazna napona V a , V b , V c , raunamo s tri nova napona V 0 , V1 , V 2 , koji se nazivaju nulti, direktni i inverzni napon. Transformacija struje identina je transformaciji napona. Iabc = S I012 I012 = S 1 Iabc Dakle, i za struje, umjesto s tri fazne struje Ia , I b , Ic , raunamo s tri nove struje I0 , I1 , I2 , koje se nazivaju nulta, direktna i inverzna struja. Matrinu jednadbu koja definira odnose napona i struje u originalnom sustavu (slika 10-1) izrazimo simetrinim komponentama:
V abc = Zabc Iabc
012 abc 012 S V = Z S I

V 012 = S 1 Zabc S I012 V 012 = Z012 I012 Dakle, matrica impedancija u sustavu simetrinih komponenata je : Z012 = S 1 Zabc S Z012 je matrica vlastitih i meusobnih impedancija u sustavu simetrinih komponenata, koja daje odnose simetrinih komponenata napona sa simetrinim komponentama struja. Jednadbe glase:
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

4. Elektriki parametri i nadomjesne sheme elemenata distr. mrea

Split, 2008.

57

V 0 = Z00 I0 + Z01 I1 + Z02 I 2 V1 = Z10 I0 + Z11 I1 + Z12 I 2 V 2 = Z20 I0 + Z21 I1 + Z22 I 2 ili V 0 Z00 V1 = Z10 V 2 Z20 Z01 Z11 Z21 Z02 I0 Z12 x I1 Z22 I 2

012 Matricu Z prikaimo grabljastim nadomjesnim sklopom prema slici 4-2.

I0 I1 I2

Z00
Z11
Z22 Z01
Z12 Z10

1
2

Z02

Z20

Z21

V 0 V1 V 2
Slika 4-2 Struje, naponi i impedancije u sustavu simetrinih komponenata

4.1.2

Pretvorba matrice impedancija u simetrine komponente Raun trofaznog sustava u originalu je raun s punim matricama 3x3, tj. postoje vandijagonalni elementi, to ima za posljedicu npr. da za izraun napona u jednoj fazi treba poznavati struje u svim fazama.

Nakon transformacije u simetrine komponente takoer se dobije matrica impedancije dimenzija 3x3, ali u odreenim sluajevima je ona dijagonalna. To ima za posljedicu da se nulti, direktni i inverzni sustav mogu promatrati odvojeno (svaki za sebe jednofazno).
012 Matrica Z je dijagonalna tj. vrijedi Z01 = Z02 = Z10 = Z12 = Z20 = Z21 = 0 ako je ispunjen uvjet:

1) Zaa = Zbb = Zcc = Zs


abc i ako je za dijagonalne lanove matrice Z ispunjen jedan od slijedea dva uvjeta:

Zab = Zac = Zbc = Zm , tj. 2a)

Zs Z = Zm Zm
abc

Zm Zs Zm

Zm Zm Zs

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

4. Elektriki parametri i nadomjesne sheme elemenata distr. mrea

Split, 2008.

58

Zab = Zac = Zbc = 0, tj. 2b)

Zs Z = 0 0
abc

0 Zs 0

0 0 Zs

U sluaju 2a) nakon simetrine transformacije dobije se:

012

Zs = S Z S = S Zm Zm
1 abc 1

Zm Zs Zm

Zs + 2Zm Zm Zm S = 0 Zs 0

0 Zs Z m 0

0 Zs Z m 0

Z0 = Zs + 2Zm Z1 = Z2 = Zs Zm Sluaj 2a) javlja se kod potpuno prepletenog voda, to znai da se transformacijom u simetrine komponente dobije dijagonalna matrica i da su nulti, direktni i inverzni sustavi meusobno nezavisni. Takoer, direktna i inverzna impedancija su jednake, to openito vrijedi za sve pasivne elemente mree. U sluaju da vod nije prepleten, transformacijom u simetrine komponente nee se dobiti dijagonalna matrica, ali e vandijagonalni elementi kod realnog voda biti vrlo mali (u odnosu na dijagonalne), to znai da se u odreenim proraunima mogu zanemariti. U sluaju 2b) nakon simetrine transformacije dobije se: Z Zs = S Z S = S 0 0
1 abc 1

0 Zs 0

012

Zs 0 0 S = 0 Zs 0

0 Zs 0

0 0 Zs

Z0 = Z1 = Z2 = Zs Sluaj 2b) imamo kod transformatora, prigunica, kondenzatora. Originalna matrica impedancija je dijagonalna, pa je i matrica impedancija u sustavu simetrinih komponenata takoer dijagonalna i ista kao i original, tj. transformacijom se nita ne mijenja. Dakle, u prethodnim primjerima, koji su u redoviti u praksi, dobijemo dijagonalnu matricu impedancija u sustavu simetrinih komponenata, te svaku komponentu moemo promatrati nezavisno: V 0 Z0 V1 = 0 V2 0 0 Z1 0 0 I0 0 x I1 Z2 I 2

V 0 = Z0 I0 (nulti sustav) V1 = Z1 I1 (direktni sustav) V 2 = Z2 I 2 (inverzni sustav)

4.1.3

Fizikalno znaenje impedancija u sustavu simetrinih komponenata Fizikalno se simetrine komponente mogu interpretirati na slijedei nain:

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

4. Elektriki parametri i nadomjesne sheme elemenata distr. mrea

Split, 2008.

59

direktni sistem: trofazni simetrini sistem sa redosljedom faza kao u simetrinom trofaznom sistemu (u smjeru kazaljke na satu) inverzni sistem: trofazni simetrini sistem sa obrnutim redosljedom faza (obrnuto od smjera kazaljke na satu) nulti sistem: istofazni sistem, tj. nema faznog zakreta izmeu napona i struja u fazama
uu r I1a
uur I 2a

uu r I1c

uu r I1b

uur I 2b

uur I 2c

uur I0a uur I 0b uur I 0c

Slika 4-3 Struje u sustavu simetrinih komponenata

Predstavljanjem trofaznog sustava direktnim, inverznim i nultim sustavom mogue je definirati direktnu, inverznu i nultu impedanciju, kako je u prethodnim poglavljima izvedeno. Njihovo fizikalno znaenje, a ujedno i nain na koji se mogu mjerenjem odrediti je slijedee:
Impedancija direktnog sustava

Impedancija direktnog sustava odreuje se na nain da se na element narine simetrini trofazni sustav napona direktnog redosljeda, oblika:
E a = E1 , E b = a 2 E1 , E c = aE1 ,

a kako za direktni sustav vrijedi (s obzirom da je simetrian!)


I1a + I1b + I1c = 0 ,

shema za odreivanje direktne impedancije nekog elementa mree je sljedea (element mree je kratko spojen, tako da su struje koje e potei fazama rezultat samo impedancije elementa mree, uzorkovane narinutim direktnim naponom) :

Ea
Ea

~ ~ ~

a b c

Ia = I1

Eb
Eb E c

I b = a 2 I1 Ic = aI1

Element mree

Ec

Direktnu impedanciju dobijemo kao kvocijent napona i struje jedne faze.


Z1 = Ea Ia = E1 I1

tj. direktnu impedanciju moemo interpretirati kao impedanciju jedne faze elementa mree koju vidi simetrian naponski izvor direktnog redoslijeda narinut na taj element mree.
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

4. Elektriki parametri i nadomjesne sheme elemenata distr. mrea

Split, 2008.

60

Impedancija inverznog sustava

Impedancija inverznog sustava odreuje se na nain da se na element narine simetrini trofazni sustav napona inverznog (obrnutog) redosljeda, oblika:
E a = E 2 , E b = aE 2 , E c = a 2 E 2 ,

a kako za inverzni sustav vrijedi (s obzirom da je simetrian!)


I 2a + I 2b + I 2c = 0 ,

shema za odreivanje inverzne impedancije nekog elementa mree je sljedea (element mree je kratko spojen, tako da su struje koje e potei fazama rezultat samo impedancije elementa mree, uzorkovane narinutim inverznim naponom) :

Ea
Ea

~ ~ ~

a b c

Ia = I 2

Eb
Ec E c

Ib = a 2 I2 Ic = aI 2

Element mree

Eb

Inverznu impedanciju dobijemo kao kvocijent napona i struje jedne faze.


Z2 = Ea Ia = E2 I2

tj. inverznu impedanciju moemo interpretirati kao impedanciju jedne faze elementa mree koju vidi simetrian naponski izvor inverznog redoslijeda narinut na taj element mree.
Impedancija nultog sustava

Impedancija nultog sustava odreuje se na nain da se na poetak elementa narine nulti napon oblika
Ea = Eb = Ec = E0 ,

tj. isti napon (bez faznog pomaka) u svim fazama. S obzirom da u ovom sluaju mogu protei samo istofazne struje, element mree mora biti uzemljen, tako da e kroz uzemljenje protei zbroj tri fazne struje, tj. vrijedi:
Ia + I b + Ic = 3I0 ,

Pri emu je sa 3I0 oznaena struja koja odlazi u zemlju.

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

4. Elektriki parametri i nadomjesne sheme elemenata distr. mrea

Split, 2008.

61

a b c Ea Ec
3I 0

Ia = I 0 Ib = I0 Ic = I0

Element mree

Eb E0

3I 0

3I 0

Nultu impedanciju dobijemo kao kvocijent napona i struje jedne faze.


Z0 = Ea Ia = E0 I0

tj. nultu impedanciju moemo interpretirati kao impedanciju jedne faze elementa mree koju vidi istofazni naponski izvor narinut na taj element mree.

4.2 Impedancija i nadomjesna shema voda


Vod se najee prikazuje ekvivalentnom - shemom ili rjee T-shemom:
Z1 = R1 + jL1 = R1 + jX1

Z1 / 2

Z1 / 2

R1

L1

R1 / 2

L1 / 2

R1 / 2

L1 / 2

Y1 G1 C = +j 1 2 2 2 G1 B1 = +j 2 2

G1 2

C1 2

G1 2

C1 2

Y1 2

Y1

G1

C1

shema

T shema

Slika 4-4 Ekvivalentne sheme voda

Nazivne veliine voda (koje se mogu izraunati na osnovu poznatih konstrukcijskih karakteristika) su: R1 ( / km) - jedinini radni otpor X1 ( / km) - jedinina reaktancija

G1 (S/ km) - jedinina poprena radna vodljivost (konduktancija)


B1 (S/ km) - jedinina poprena kapacitivna vodljivost (susceptancija) Mnoenjem jedininih parametara s duljinom voda L (km), dobiju se odgovarajua uzduna impedancija i poprena admitancija voda:
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

4. Elektriki parametri i nadomjesne sheme elemenata distr. mrea

Split, 2008.

62

Z v = ( R 1 + jX1 ) L () Yv = ( G1 + jB1 ) L (S)

4.2.1

Direktna i inverzna impedancija nadzemnog voda Da bi se odredile direktna, inverzna i nulta impedancija voda potrebno je poznavati geometriju stupa na kojima su postavljeni fazni vodii, duljinu i promjer vodia te vrstu terena iznad kojeg se vodovi nalaze.

d SR

S
d ST

d RT
T

?
Slika 4-5 Stup bez zatitnog vodia

Stup se nalazi iznad terena prosjenog specifinog elektrinog otpora tla [m]. Geometrija stupa predstavljena je udaljenostima izmeu pojedinih vodi ( d SR , d RT , d ST ). Direktna impedancija voda iznosi:
Zd = Ed Id = R1 l + j 0 l d m , ln 2 ds

gdje su: R1 [/m] jedinini djelatni otpor faznog vodia pri pogonskoj temperaturi vodia (obino 80C). Uzima se iz katalokih podataka odgovarajueg ueta ili se rauna iz presjeka vodia (S) i specifine vodljivosti (k) materijala vodia :
R1 = 1 S

l [m] duljina voda = 2f, f=50Hz 0- permeabilnost prostora , 0 = 4 10-7Vs/Am dm [m] meusobna SGU (srednja geometrijska udaljenost) faznih vodia, odreuje se pomou relacije :
d m = 3 d RS d RT d ST
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

4. Elektriki parametri i nadomjesne sheme elemenata distr. mrea

Split, 2008.

63

ds [m] vlastita SGU faznog vodia u [m]:

d s = 0,78 rV ,
pri emu je rV [m] polumjer faznog vodia. Vodovi su stacionarni elementi, pa je inverzna impedancija jednaka direktnoj.
Zi = Zd

4.2.2

Nulta impedancija nadzemnog voda Nulta impedancija voda bez zatitnog vodia je:
Z0 = E0 I0 = R1 l + 3 3 0 l De 0 l ln +j , 8 2 3 d d2 s m

gdje su: De [m] ekvivalentna duljina prodiranja povratne struje u tlu:


D e = 658 f

[m],

pri emu ju: prosjena vrijednost specifinog el. otpora tla, u [m] f pogonska frekvencija mree ( f=50 Hz)

Nulta impedancija nadzemnog voda sa zatitnim (dozemnim) uetom odreuje se uzimajui u obzir povratni put nulte struke kroz zemlju i kroz zatitno ue.
R S T
3I 0

I R = I0 IS = I0 IT = I 0
3I0 _ue

E0

3I 0

3I0 _zemlja

Slika 4-6 Tokovi nultih struja na vodu sa zatitnim uetom

Sa slike je vidljivo da se struja 3I 0 grana na dio koji prolazi kroz zemlju i dio koji prolazi kroz zatitno ue. Nulta impedancija voda sa zatitnim uetom odreuje se na sljedei nain:

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

4. Elektriki parametri i nadomjesne sheme elemenata distr. mrea

Split, 2008.

64

Z2 Z 0 = 3 Z f 1 fz1 Z z1
Zf1 = De 0 R f 1 0 ln + +j 3 8 2 3 f d s (d f ) 2 m 0 0 D e ln z +j 8 2 ds

Z z1 = R z1 + Z fz1 =

De 0 0 ln fz +j 8 2 dm

gdje su: Rf1 i Rz1 radni otpori faznog odnosno zatitnog vodia
D e = 658 f

dsf vlastita SGU faznog vodia : dsf = 0.78 rv dmf meusobna SGU faznih vodia:
d f = 3 d RS d RT d ST m

dsz vlastita SGU zatitnog vodia:


z ds =

rz
4

e r

gdje je rz polumjer zatitnog ueta r relativna permeabilnost materijala od kojeg je napravljeno zatitno ue dmfz SGU faznih vodia u odnosu na zattni:
d fz = 3 d R Z d S Z d T Z m

4.2.3

Poprena admitancija voda Poprene admitancija voda definirana je slijedeim komponentama: - vodljivou prema zemlji (obino je vrlo mala, pa se zanemaruje) - kapacitetom izmeu pojedinih vodia, te vodia i zemlje

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

4. Elektriki parametri i nadomjesne sheme elemenata distr. mrea

Split, 2008.

65

C12
C23
1

C13 C10 C20

C30

Slika 4-7 Kapaciteti trofaznog voda

Cij su kapaciteti izmeu pojedinih faza, dok su Ci0 kapaciteti faze prema zemlji. Openito su svi navedeni kapaciteti razliiti, ali se moe priblino uzeti: C12 = C23 = C13 = Cm C10 = C20 = C30 = CZ Uz ovakvu pretpostavku, moe se izvesti da je direktni kapacitet (ili pogonski kapacitet): Cd = CZ + 3Cm Dok je nulti kapacitet C0 = CZ Direktni i nulti kapacitet voda, kao i uzdune impedancije, mogu se raunati i geometrije stupa ili koristiti kataloke podatke. Jednofazna shema direktnog i nultog sustava prikazana je na slijedeoj slici.

Rd
1 1 2 j C d

jX d
1 1 2 j C d

R0
1 1 2 j C 0

jX 0
1 1 2 j C 0

direktni i inverzni sustav

nulti sustav

Slika 4-8 Ekvivalentna shema voda u direktnom, inverznom i nultom sustavu

Osim kapaciteta, esto se koriste i kapacitivne vodljivosti, tj. Cd Bd direktna kapacitivna vodljivost (susceptancija) C0 B0 nulta kapacitivna vodljivost (susceptancija)
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

4. Elektriki parametri i nadomjesne sheme elemenata distr. mrea

Split, 2008.

66

Za troilne kabele i zrane vodove obino vrijedi omjer:


Cd 4 C0 . 7

Za jednoilne kabele je Cm = 0, pa je Cd = C0 .

4.3 Impedancija i nadomjesna shema transformatora 4.3.1


Dvonamotni transformator Ekvivalentna shema dvonamotnog transformatora prikazana je na slici 4-9. Impedancija primarne snage oznaena je sa Z1, dok je impedancija sekundarne strane oznaena sa Z2. Obje impedancije

sainjava radni otpor (R1, R2) i rasipna reaktancija (X1s, X2s) pojedinog namota transformatora. Sa Z0 oznaena je tzv. poprena grana koja reprezentira reaktivne gubitke koje nastaju uslijed struje magnetiziranja (X) i radne gubitke u eljezu transformatora (R0). Transformacija napona na ekvivalentnoj shemi prikazana je idealnim transformatorom (IT).
Z1 = R 1 + jX1

Z2 = R 2 + jX 2
IT

I1
Z0 =

R1

X1
I0

R2

X 2

I2

V1

R 0 jX R 0 + jX

R0

X
N1 N2

V2

Slika 4-9 Ekvivalentna jednofazna shema dvonamotnog transformatora

Reduciranjem na primarnu ili sekundarnu stranu, mnoenjem (dijeljenjem) impedancija s kvadratom prijenosnog omjera transformatora, transformator i cijela mrea se moe svesti na jedan naponski nivo, a transformator se u tom sluaju prikazuje ekvivalentnom shemom bez idealnog transformatora, kao na slici 4-10:
p= N1 U1 = , N2 U2
2

1 Z1 = Z1 (reduciranje primarne impedancije na sekundarnu stranu) p


Z2 = Z2 p 2 (reduciranje sekundarne impedancije na primarnu stranu)

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

4. Elektriki parametri i nadomjesne sheme elemenata distr. mrea

Split, 2008.

67

Z t = Z1 + Z2 = (R1 + R 1 ) + j(X1 + X 2 ) = R t + jX t
I1

Rt

Xt I0

I 2

V1

Z0

R0

V2

Slika 4-10 Ekvivalentna jednofazna shema dvonamotnog transformatora

Parametri sheme mogu se direktno raunati iz nazivnih podataka transformatora: U n1 , U n 2 (kV) - nazivni primarni i sekundarni napon

Sn (MVA) - nazivna prividna snaga transformatora


uk (%) - napon kratkog spoja transformatora Pk, P0 (kW) nazivni gubici kratkog spoja i praznog hoda transformatora i0 (%) - postotna struja praznog hoda (struja magnetiziranja) transformatora Uzduna impedancija: Zt = u k U2 n () 100 Sn U2 n ( ) Sn

R t = Pk

X t = Z t R t () Poprena impedancija:

R0 = X =

U2 n () P0 100 U 2 n ( ) i 0 Sn

U gornjim izrazima za Un moe se uvrstiti Un1 ili Un2, ovisno o tome da li se transformator ekvivalentira reduciranjem na primarnu ili sekundarnu stranu. Sve snage potrebno je izraziti u MVA ili MW, a napone u kV da bi se rezultat dobio u . Prethodni izrazi vrijede za direktnu i inverznu impedanciju. Nulta impedancija transformatora ovisi o nainu uzemljenja zvjezdita transformatora. U distribucijskim mreama najee se koriste slijedee varijante: U varijanti grupe spoja Yd ili Dy (transformatori 35/10 kV) kod kojih nije uzemljeno zvjezdite, nulta komponenta struja se ne moe zatvoriti ni s jedne strane, tako da je nulta impedancija beskonana.

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

4. Elektriki parametri i nadomjesne sheme elemenata distr. mrea

Split, 2008.

68

Z0 =

Z0 =

Slika 4-11 Ekvivalentna nulta shema transformatora u grupi spoja Yd i Dy

U varijanti grupe spoja Dyn (transformatori 35/10 kV) kod kojih je uzemljeno zvjezdite sekundara preko impedancije Zn (radni otpor R ili prigunica jX), nulta komponenta struja se moe zatvoriti sa sekundarne strane, pa je nulta impedancija jednaka zbroju direktne impedancije transformatora i impedancije za uzemljenje 3Zn gledano sa sekundara, dok je s primarne strane beskonana, slika 4-12.

Zt
3Zn

3I
Zn

Z0 =

Z 0 = Z t + 3Z n

Slika 4-12 Ekvivalentna nulta shema transformatora u grupi spoja Dyn sa zvjezditem sekundara uzemljenim preko impedancije Zn

U varijanti grupe spoja Dyn (transformatori 10(20)/0.4 kV) kod kojih je direktno uzemljeno zvjezdite sekundara, nulta komponenta struja se moe zatvoriti sa sekundarne strane, pa je nulta impedancija jednaka direktnoj impedanciji transformatora gledano sa sekundara, dok je s primarne strane beskonana, slika 4-13. Isto vrijedi i za transformator 10(20)/0.4 kV u grupi spoja Yzn.

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

4. Elektriki parametri i nadomjesne sheme elemenata distr. mrea

Split, 2008.

69

Z0 =

Zt

Z0 = Zt

3I

Slika 4-13 Ekvivalentna nulta shema transformatora u grupi spoja Dyn sa direktno uzemljenim zvjezditem sekundara

4.3.2

Tronamotni transformator Tronamotni energetski transformatori u distribucijskim mreama se koriste u varijantama 110/35(30)/10 kV i 110/10(20)/10 kV, tj. kao veza prema prijenosnoj mrei. U Hrvatskoj se tercijarni namot najee ne koristi za napajanje distribucijske mree, dok u nekim zemljama (npr. BiH) se redovito koriste i sekundarni i tercijarni namot.

Kod tronamotnog transformatora postoje dvije transformacija napona (primar-sekundar, primartercijar), a redukcija impedancija sekundara i tercijara na primarnu stranu (i obrnuto) radi se na isti nain kao i kod dvonamotnog transformatora, samo preko prijenosnog omjera p1 (primar-sekundar) i p2 (primar-tercijar):
p1 = p2 = N1 U1 I 2 = = N 2 U 2 I1 N1 U1 I3 = = N 3 U 3 I1

2 Z2 = Z2 p1

Z3 = Z3 p 2 2 Ekvivalentna shema tronamotnog transformatora s impedancijama reduciranim na primarnu stranu prikazana je na slici 4-14 (proirena shema), iji se parametri mogu direktno raunati iz nazivnih podataka tronamotnog transformatora:

U n1 , U n 2 , U n3 (kV) - nazivni primarni, sekundarni i tercijarni napon


Sn1 , Sn 2 ,Sn3 , (MVA) - nazivna prividna snaga primarnog, sekundarnog i tercijarnog namota uk12, uk13, uk23, (%) - naponi kratkog spoja primar-sekundar, primar-tercijar i sekundar-tercijar Pk12, Pk13, Pk23 (kW) - nazivni gubici kratkog spoja primar-sekundar, primar-tercijar i sekundartercijar P0 (kW) - nazivni gubici praznog hoda transformatora i0 (%) - postotna struja praznog hoda (struja magnetiziranja) transformatora

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

4. Elektriki parametri i nadomjesne sheme elemenata distr. mrea

Split, 2008.

70

Z2
Z1
I1

R1

X1
I0

R2 R 3
X

X 2

I 2

Z 3
X
3

V2

I3

V1

Z0 R 0

V3

Slika 4-14 Ekvivalentna jednofazna shema tronamotnog transformatora

Prvo se raunaju impedancije parova namota, pri emu se za nazivnu snagu uvrtava manja od dvije vrijednosti odgovarajueg para namota:

Z12 =

u k12 U2 n () 100 min ( Sn1 ,Sn 2 ) U2 n () min ( Sn1 ,Sn 2 )

Z13 =

u k13 U2 n ( ) 100 min ( Sn1 ,Sn3 ) U2 n () min ( Sn1 ,Sn3 )

Z23 =

u k 23 U2 n () 100 min ( Sn 2 ,Sn3 ) U2 n ( ) min ( Sn 2 ,Sn3 )

R12 = Pk12

R13 = Pk13

R 23 = Pk 23

X12 = Z12 R 12 () Na osnovu izraza:


Z12 = Z1 + Z2 Z13 = Z1 + Z3 , Z23 = Z2 + Z3

X13 = Z13 R13 ()

X 23 = Z23 R 23 ()

konano se dobiju izrazi za impedancije pojedinih namota:


Z1 = 1 ( Z12 + Z13 Z23 ) 2 1 Z2 = ( Z12 + Z23 Z13 ) 2 1 Z3 = ( Z13 + Z23 Z12 ) 2

Poprena impedancija je kao i kod dvonamotnog transformatora:

R0 = X =

U2 n () P0 100 U 2 n ( ) i 0 Sn

U gornjim izrazima za Un se moe uvrstiti Un1, Un2, ili Un2 ovisno o tome da li se transformator ekvivalentira reduciranjem na primarnu, sekundarnu ili tercijarnu stranu.
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

4. Elektriki parametri i nadomjesne sheme elemenata distr. mrea

Split, 2008.

71

Prethodni izrazi vrijede za direktnu i inverznu impedanciju tronamotnog transformatora. Nulta impedancija transformatora ovisi o nainu uzemljenja zvjezdita transformatora. U distribucijskim mreama gotovo iskljuivo se koristi varijanta grupe spoja YNynd (transformatori 110/35/10 kV, 110/10(20)/10 kV) kod kojih je direktno uzemljeno zvjezdite primara, a zvjezdite sekundara je uzemljeno preko impedancije Zn (radni otpor R ili prigunica jX) ili je neuzemljeno. Nulta komponenta struja se moe zatvoriti sa primarne strane, a sa sekundarne samo u sluaju da je zvjezdite uzemljeno preko impedanicje Zn, slika 4-15.

Tercijar

Primar

Sekundar

Z1

(30-100Z2)

S T

Z3

3Ip

Tercijar

Primar

Sekundar

Z1 Z3

3Zn+Z
2

S T

3Ip

3Is
Zn

Slika 4-15 Ekvivalentna nulta shema transformatora u grupi spoja DNynd s direktno uzemljenim zvjezditem primara i zvjezditem sekundara uzemljenim preko impedancije Zn

4.4 Ekvivalentna shema potroaa


Potroa, bez obzira da li se radi o grupnom potroau ili pojedinanom troilu, definiran je fiksnom impedancijom Zp=Rp+jXp () ili fiksnom snagom Sp=Pp+jQp (MVA). Ekvivalentna shema prikazana

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

4. Elektriki parametri i nadomjesne sheme elemenata distr. mrea

Split, 2008.

72

je na slici 4-16, a u sluaju da je zadan fiksnom snagom, odgovarajua impedancija, pri linijskom naponu U na potroau, moe se izraunati na slijedei nain:
U U U* U 2 Sp = 3 U I* = 3 U 3 = = * Z* Zp Zp p 2 U Z* = p Sp Zp = U2 U2 = ( ) S* Pp jQ p p
*

V=

U 3

Zp = R p + jX p

Slika 4-16 Ekvivalentna shema potroaa

4.5 Ekvivalentna shema i parametri paralelne kondenzatorske baterije i prigunice


Kondenzatorske baterije definirane su nazivnom jalovom snagom Qn (MVAr) i nazivnim naponom Un. Ista je situacija s prigunicom. Ekvivalentna shema prikazana je na slici 4-17, a odgovarajue impedancije raunaju se na slijedei nain: X KB = X PR = U2 n () Qn

V=

U 3

ZKB = jX KB

V=

U 3

ZPR = jX PR

Slika 4-17 Ekvivalentna shema paralelnog kondenzatora i prigunice

4.6 Ekvivalentna shema i parametri aktivne (pojne) mree


Kod prorauna elektroenergetske mree redovito se promatra samo jedan dio mree, a ostatak se na odgovarajui nain ekvivalentira. U sluaju aktivne mree, potrebno je izraunati njenu odgovarajuu impedanciju Zm=Rm+jXm. Direktna i inverzna impedancija aktivne mree se rauna na osnovu poznate snage tropolnog kratkog spoja Sk3 (MVA) na mjestu ekvivalentiranja i omjera R/X impedancije aktivne mree, dok je za proraun nulte impedancije potrebno poznavati i snagu jednopolnog kratkog spoja:

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

4. Elektriki parametri i nadomjesne sheme elemenata distr. mrea

Split, 2008.

73

Zd = m Xd = m

U2 n () SK3 Zd m R X +1
2

3 2 Z0 = U 2 () m n SK1 SK3 Z0 m X0 = m 2 R +1 X R 0 = Z0 2 X 0 2 m m m

R d = Zd 2 X d 2 m m m

Zm = R m + jX m

Rm
A
aktivna mrea pasivna mrea

Lm

Em ~

Slika 4-18 Ekvivalentna shema aktivne (pojne) mree

ZADATAK 1

Odredi jedinine impedancije direktnog, inverznog i nultog redosljeda nadzemnog voda nazivnog napona U n = 10 kV. Fazni vodii su izraeni iz Cu i presjeka su 16 mm2. Postavljeni su na stupovima, kojih je geometrija glave prikazana na slici. Vod nema zatitno ue. Prosjeni specifini el. otpor tla du navedenog voda iznosi = 200 m. Za fazni vodi Cu 16 mm2 uzeti:

R1 = 1.123 /km pri 20C


d = 5.1 mm (nazivni promjer ueta)
Trajno doputena struja u ovim vodiima uz nadtemperaturu 40C ( = 80C ) iznosi IT = 115 A.

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

4. Elektriki parametri i nadomjesne sheme elemenata distr. mrea

Split, 2008.

74

8 cm

31 cm

42 cm

visina stupa je 9 m

Rjeenje

Jedinini djelatni otpor moe se preraunati na pogonsku temperaturu voda = 80C mnoei kataloki podatak o jedininom djelatnom otporu pri 20C sa sljedeim koeficijentom:

k = 1 + ( 20)
gdje je temperaturni koeficijent el. otpora, koji za Cu iznosi = 0.00382 C-1 (za Al/ = 0.004 C-1) Stoga je:
k = 1 + 0.00382 (80 20 ) = 1.23 R 1 = R 1 k = 1.123 / km 1.23 = 1.381 / km

Jedinine impedancije direktnog i inverznog redosljeda raunaju se preko slijedeeg izraza:

Z d 1 = Z i1 =

0 d m Zd Zi = = R1 + j ln ds l l 2

d RS = d RT = d ST =

(42 31)2 + (80 + 80)2 = 160,38cm (31 + 8 + 31)2 + 802 = 106,30cm (42 + 8 + 31)2 + 802 = 113,85cm

d m = 3 160,38 106,30 113,85 = 124,74cm


Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

80 cm

80 cm

31 cm

Distribucija elektrine energije

4. Elektriki parametri i nadomjesne sheme elemenata distr. mrea

Split, 2008.

75

d s - vlastita SGU faznog vodia; jednaka je iznosu:


d s = 0,78 rv = 0,78 d 5,1 = 0,78 = 1,99mm 0,2cm 2 2

= 2f = 100 (s-1)

0 = 4 10 7

Vs Vs = 4 10 4 Am Akm

Uvrtanjem se dobiva:

Z d 1 = Z i1 = 1,381 + j

100 4 10 4 124,74 = 1,381 + j 0,404 /km ln 0,2 2

Jedinina nulta impedancija voda bez zatitnog ueta iznosi:

Z 01 =

Z0 De 3 0 = R1 + 3 0 + j ln 2 3 l 8 2 ds dm

De = 658
3

= 658

200 = 1316 m 50

2 d s d m = 3 0,2cm 124,74 2 = 14,6cm = 0,146m

Uvrtanjem se dobiva:

Z 01 = 1,381 + 3

100s 1 4 10 4 8

Vs Vs 100s 1 4 10 4 Akm ln 1316 = Akm + j 3 0,146 2

= 1,529 + j1,716 / km

ZADATAK 2

Odredi jedinine impedancije direktnog, inverznog i nultog redosljeda nadzemnog voda nazivnog napona Un = 35 kV. Fazni vodii su iz Al/ presjeka 120/21 mm2. Postavljeni su na elinoreetkastim stupovima oblika jela. Geometrija glave stupa je prikazana na slici.

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

4. Elektriki parametri i nadomjesne sheme elemenata distr. mrea

Split, 2008.

76

R T 2.1 m 2.6 m 1.6 m S

Prosjeni specifini el. otpor tla du trase navedenog voda iznosi = 500 m. Traenu jedininu nultu impedanciju voda odredi u sluajevima da : a) vod nema zatitno ue b) ima zatitno ue od elika presjeka 35 mm2. Iz katalokih podataka za Al/ 120/21 mm2 uzeti:

R1 = 0,235 /km pri 20C

d = 15,7 mm (nazivni promjer ueta)


= 0.004 C-1 (za Al/) Trajno doputena struja u vodiima uz nadtemperaturu 40C ( = 80C ) iznosi I T = 345 A. Iz katalokih podataka za 35 mm2 uzeti:

R1 = 4,285 /km pri 20C

d = 7,5 mm (nazivni promjer ueta)


= 0.0048 C-1 (za elik) r = 30

Rjeenje

Navedeni jedinini djelatni otpor faznog vodia se preraunava na pogonsku temperaturu voda = 80C sa koeficijentom:

k = 1 + ( 20) k = 1 + 0.004 (80 20) = 1.24


R1 = R1 k = 0,235 1.24 = 0,291 / km km

2 m 2 m 2.8 m

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

4. Elektriki parametri i nadomjesne sheme elemenata distr. mrea

Split, 2008.

77

Z d 1 = Z i1 = R1 + j

0 d m ln 2 ds

d m = 3 d RS d RT d ST
d RS = d RT = d ST =

(2,6 1,6)2 + 12 = 4,123m (1,6 + 2,1)2 + 22 = 4,206m (2,1 + 2,6)2 + 22 = 5,108m

d m = 3 4,123 4,206 5,108 = 4,458m

d s = 0,78 rv = 0,78

d 15,7 = 0,78 = 6,1mm 2 2

= 2f = 100 (s-1)
0 = 4 10 7
Vs Vs = 4 10 4 Am Akm

Uvrtanjem se dobiva:

Z d 1 = Z i1 = 0,291 + j

100 4 104 4,458 103 ln = 0,291 + j 0,414 /km 2 6,1

Direktna/inverzna impedancija ne ovise o zatitnom uetu. Nulta impedancija voda ovisi o zatitnom uetu. Odredit e se jedinine nulte impedancije u sluajevima pod a) i b). a) Jedinina nulta impedancija voda bez zatitnog ueta rauna se pomou izraza:

Z 01 = R1 + 3

0
8

+j

De 30 ln 2 3 2 ds dm
500 = 2080,78 m 50

De = 658
3

= 658

2 d s d m = 3 6,1 13 m 4,4582 m 2 = 0,495m

Uvrtenjem se dobiva:

Z 01 = 0,291 + 3

100s 1 4 10 4 8

Vs Vs 100s 1 4 10 4 Akm + j 3 Akm ln 2080,78m = 2 0,495m

= 0,438 + j1,573 / km
b) Odgovarajua nulta impedancija voda sa 3 fazna vodia i 1 zatitnim uetom odreuje se pomou sljedeeg izraza:
2 Z Z fz1 Z 01 = 3 f 1 Z z1

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

4. Elektriki parametri i nadomjesne sheme elemenata distr. mrea

Split, 2008.

78

Z f 1 =

De 0 R f 1 0 ln + +j 3 8 2 3 d f (d f ) 2 s m 0 0 D e +j ln z 8 2 ds

Z z1 = R z1 + Z fz1 =

0 0 D e ln fz +j 8 2 dm

Ovdje su:

R f 1 = 0,291 /km

Rz1 = 4,285 /km

0
8

100s 1 4 10 4 = 8

Vs Akm = 0,049 /km

f De = 2080,78 m , d sf = 6,1 mm , d m = 4,458 m


3 f d sf d m = 0,495 m 2

d sz =

rz
4

dz 2 e
4

7,5mm 2 e
4 30

= 2,07 10 3 mm

fz d m = 3 d R Z d S Z dT Z , gdje su

d R Z = 1,6 2 + 2,8 2 = 3,225m d S Z = 2,12 + (2 + 2,8) 2 = 5,239m d T Z = 2,6 2 + (4 + 2,8) 2 = 7,280m


fz d m = 3 3,225 5,239 7,280 = 4,973m

Uvrtenjem se dobiva:

Z f 1 =

0,291 100 4 10 4 2080,78m + 0,049 + j ln = 0,146 + j 0,524 / km 3 2 0,495m 100 4 10 4 2080,78m = 4,334 + j1,302 / km ln 2 2,07 10 6 m

Z z1 = 4,285 + 0,049 + j Z fz1 = 0,049 + j

100 4 10 4 2080,78m ln = 0,049 + j 0,379 / km 2 4,973m

Daljnim uvrtanjem se dobiva:

(0,38282,6) 2 0,146 + j 0,524 Z 01 = 3 4,52516,7 = 0,519 + j1,521 / km

0,146165,2 = 3 0,146 + j 0,524 = 4,52516,7

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

4. Elektriki parametri i nadomjesne sheme elemenata distr. mrea

Split, 2008.

79

Vidi se da zatitno ue poveava djelatni otpor nulte impedancije voda, a smanjuje njenu nultu reaktanciju!

ZADATAK 3

U TS 35/10 kV ugraen je energetski transformator sa sljedeim tehnikim podacima: Un1 =35 kV, Un2 =10kV, Sn =4MVA, uk = 6%, Pk =30,2 kW, i0 =0,68% , P0 =4,83 kW, grupa spoja Dy5. Odredi njegove impedancije direktnog, inverznog i nultog redosljeda. Traenu nultu impedanciju transformatora odredi u sluajevima da je zvjezdite 10 kV namota: a) izolirano, b) uzemljeno preko radnog otpornika iznosa Rn = 60
Rjeenje

shema transformatora, s parametrima reduciranim na primarnu stranu (35kV):


(1)

Rd

Xd

(2)

R0

Rd = Pk

2 U n1 352 = 30 , 2 103 2 = 2,31 2 Sn 4

Zd =

2 uk U n1 6 352 = = 18,38 100 Sn 100 4

2 2 X d = Z d Rd = 18,382 2 ,312 = 18, 22 ,

R0 =

U n21 352 = = 253, 6 k , P0 4 ,83 103


2 100 U n1 100 352 = = 45,04 k . i0 Sn 0, 68 4

X =

Isti parametri raunati na sekundarnu stranu (Un2 = 10 kV):


U 10 Rd '' = Rd n 2 = 2 ,31 = 0 ,188 35 U n1 U 10 X d '' = X d n 2 = 18, 22 = 1, 487 35 U n1
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split
2 2 2 2

Distribucija elektrine energije

4. Elektriki parametri i nadomjesne sheme elemenata distr. mrea

Split, 2008.

80

U 10 R0 '' = R0 n 2 = 253, 6 = 20, 70 k 35 U n1 U 10 X '' = X n 2 = 45, 04 = 3, 67 k 35 U n1


2 2

Nulta impedancija transformatora ovisi o grupi spoja, te o nainu uzemljenja zvjezdita transformatora. a) Zvjezdite 10 kV namota je izolirano, pa se ne moe razviti nulti sustav struja niti sa strane trokuta (35 kV) niti sa strane zvijezde (10 kV). Nulta impedancija je tada beskonana, tj. Z0=

35 kV

(1)

Z0

(2)

Y
10 kV

b) Zvjezdite 10 kV namota je uzemljeno preko malog djelatnog otpornika Rn = 60 . Tada se sa 10 kV-tne strane moe zatvoriti nulti sustav struja. Odgovarajua nadomjesna shema transformatora za nulti redosljed s parametrima preraunatim na NN stranu (10 kV) je:
35 kV

(1)

Y
10 kV

Rn = 60

Z 0 ' ' = Z d ' ' 3Rn

(2)

Slijedi:
Z 0 '' = Z d '' = Rd '' + jX d '' = 0 ,188 + j1, 487 3Rn = 3 60 = 180

Tj. ukupna nulta impedancija sekundarne strane (na 10 kV) iznosi:


Z t0 = 3Rn = 180,188 + j1, 487

Napomena: vidi se da kod ovakvog uzemljenja neutralne toke transformatora moemo zanemariti impedanciju transformatora u odnosu na daleko veu nultu impedanciju otpora za uzemljenje, tj. moe se uzeti:
Z t0 = 3Rn = 180

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

4. Elektriki parametri i nadomjesne sheme elemenata distr. mrea

Split, 2008.

81

5 PRORAUN KVAROVA U DISTRIBUCIJSKOJ MREI 5 PRORAUN KVAROVA U DISTRIBUCIJSKOJ MREI


Najei kvarovi u distribucijskim (i openito elektroenergetskim) mreama su kratki spojevi tropolni (K3), jednopolni(K1), dvopolni (K2) i dvopolni kratki spoj sa istovremenim spojem sa zemljom (K2Z). Iznosi struja kratkog spoja u mrei ovise o topologiji mree, uklopnom stanju mree i elektrana, kao i tehnikim karakteristikama svih elemenata mree. Proraun struja, snaga i napona kratkog spoja u praksi se redovito koristi prvenstveno
o

za potrebe projektiranja odnosno dimenzioniranja visokonaponskih mrea i postrojenja, budui da za vrijeme kratkog spoja dolazi do najveih strujnih optereenja elemenata mrea i postrojenja (to uzrokuje odgovarajua mehanika i termika optereenja), za potrebe udeenja zatite, tj. podeavanja iznosa struja na koje reagira zatita i vremena nakon kojeg reagira zatita.

U proraunu struja kratkog spoja za potrebe projektiranja i odabira opreme, mrea se redovito modelira s topologijom kakva se planira u budunosti, nakon izgradnje novih djelova mree i postrojenja u slijedeem srednjoronom razdoblju, tj. 10-20 godina unaprijed. Kod prorauna struja kratkog spoja za potrebe udeenja zatite, uzima se postojea topologija mree, a proraun se vri za redovno uklopno stanje mree kojima se dobija odreeni raspon struja kratkog spoja, tzv. minimalna i maksimalna vrijednost struje kratkog spoja.
U distribucijskoj mrei, s obzirom na njen radijalni pogon, napajanje je uvijek jednostrano, pa tako i struju kratkog spoja na mjestu kvara uvijek ini samo jedna komponenta i to ona koja dolazi iz smjera napajanja!

5.1 Tropolni kratki spoj


Tropolni kratki spoj nastaje kratkim spajanjem svih triju faza. To je jedini simetrini kratki spoj, tj. struje u svim fazama su iste. Zbog toga je dovoljno promatrati samo jednu fazu odnosno direktnu impedanciju mree koja definira vrijednost struje kratkog spoja. S obzirom na impedanciju kvara, tropolni kratki spoj moe biti: a) metalni tropolni kratki spoj, bez impedancije kvara (slika 5-1) b) tropolni kratki spoj preko impedancije kvara (slika 5-2)

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

5. Proraun kvarova u distribucijskoj mrei

Split, 2008.

82

R napajanje S T IK3
Vn = 0

VR = VS = VT = 0 VR VS VT

I R + I S + IT = 0

Slika 5-1 Metalni tropolni kratki spoj

R napajanje S T IK3

VR = VS = VT = Z k I K 3 VR VS VT
ZK ZK ZK

I R + I S + IT = 0

Vn = 0

Slika 5-2 Tropolni kratki spoj preko impedancije Zk

Struja tropolnog kratkog spoja u varijanti a) je:


I K3 = Un 3Z d

pri emu je : Un nazivni linijski napon Zd direktna impedancija mree od mjesta napajanja (pojne toke) do mjesta kvara Izraz za struju tropolnog kratkog spoja preko impedancije kvara Zk je:
I K3 = 3 (Z d + Z K ) Un

Za potrebe projektiranja mrea i postrojenja, tj. odabira opreme, uz nazivni linijski napon u izrazu za proraun struje tropolnog kratkog spoja, dodaje se faktor c, iji iznos ovisi o naponskim nivou na kojemu se rauna kratki spoj, te namjeni prorauna (minimalna ili maksimalna struja kvara):

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

5. Proraun kvarova u distribucijskoj mrei

Split, 2008.

83

I K3 =

cUn 3Z d

Prema propisima IEC909, iznosi faktora c dani su u slijedeoj tablici.

Tablica 1: Naponski faktor c

Nazivni napon (Un) 100-1000 V

cmax (za proraun Ikmax) 1,05* 1,10**

cmin (za proraun Ikmin) 0,95 0,95 1,00

Iznad 1 kV

1,10

* za niskonaponske mree sa tolerancijom napona +6% ** za niskonaponske mree sa tolerancijom napona +10%

Udarna struja tropolnog kratkog spoja je maksimalna tjemena vrijednost struje kratkog spoja, a mjerodavna je za dimenzioniranje opreme s obzirom na mehaniko naprezanje za vrijeme kratkog spoja. Sastoji se od istosmjerne komponente i izmjenine komponente koja je najvea u sluaju kad kratki spoj nastane u trenutku kad je napon jednak nuli. Pojavljuje se jedan poluperiod nakon nastanka kratkog spoja u sluaju zanemarivog udjela radne komponente impedancije kvara, a neto ranije ukoliko je radna komponenta impedancije kvara znaajnija (kratki spoj daleko od generatora, to je karakteristino za distribucijske mree). Udarna struja rauna se prema slijedeoj formuli:
Iu = 2 I k 3 ,

gdje je: - faktor udarne struje Ik3 izmjenina komponenta struje kvara Faktor udarne struje moe se analitiki odrediti pomou formule:
' 3 R 'd

= 1.02 + 0.98 e

' X 'd

gdje se omjer R/X moe raunati na nekoliko naina, a najjednostavniji (aproksimativni) je da se uzima se omjer R/X iz ukupne impedancije kvara (R/X=Re(Zk)/ Im(Zk)), a izraunati faktor se tada mnoi s faktorom 1,15. Snaga tropolnog kratkog spoja definirana je izrazom:
SK3 = 3 I K3 U n

Za odabir prekidaa koristi se rasklopna snaga tropolnog kratkog spoja (osim u sluaju da je struja jednopolnog kratkog spoja vea).

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

5. Proraun kvarova u distribucijskoj mrei

Split, 2008.

84

5.2 Dvopolni kratki spoj (K2) i dvopolni kratki spoj sa zemljom (K2Z)
Dvopolni kratki spoj (K2) nastaje kratkim spajanjem dvije faze. U sluaju dodatnog spoja jedne faze sa zemljom, naziva se dvopolni kratki spoj sa zemljom (K2Z). To je nesimetrini kratki spoj iju vrijednost odreuje direktna i inverzna impedancija mree. Kao i tropolni kratki spoj, K2 i K2Z moe biti: a) metalni kratki spoj, bez impedancije kvara b) kratki spoj preko impedancije kvara Primjenom sustava simetrinih komponenti i relacija koje vrijede za dvopolni kratki spoj dobiva se izraz za struju dvopolnog kratkog spoja:
I K2 = Un ili, Zd + Zi

s obzirom da je u distribucijskoj mrei inverzna komponenta impedancije redovito jednaka direktnoj:


IK 2 = Un , 2Z d

Iznos struje dvopolnog kratkog spoja preko impedancije kvara Zk je:


I K2 = Un 2Z d + Z K

Ako se izraz za K2 izvede preko izraza za K3, dobije se:


Z d Zi I K 2 = Un 3 Un = = 0.86 I K 3 , 2Z d 2 3Z d

tj. struja dvopolnog kratkog spoja je 86% od iznosa struje tropolnog kratkog spoja, to znai da je K2 uvijek manji od K3.

5.3 Zemljospoj u neuzemljenoj srednjenaponskoj mrei


Zemljospoj je spoj faznog vodia sa zemljom u mrei s izoliranim zvjezditima energetskih transformatora (zbog tog se obino ne zove kratki spoj ve zemljospoj). Kod zemljospoja, dominantne veliine koje odreuju iznos struje kvara su nulti kapaciteti vodova budui da se struja kvara koja protjee kroz zemlju ne moe zatvoriti kroz zvjezdita transformatora, ve samo kroz nulte kapacitete vodova (kapaciteti faznih vodia prema zemlji). Pod pretpostavkom da su nulti kapaciteti priblino jednaki, tj. da vrijedi:
C0 R = C0 S = C0T = C0 ,

prilike za vrijeme zemljospoja prikazane su na sljedeoj slici, te na fazorskom dijagramu. Radi se o metalnom zemljospoju, bez prijelaznog otpora. Oznake na slici su: ER, ES, ET naponi izvora (dekundara transformatora x/SN)
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

5. Proraun kvarova u distribucijskoj mrei

Split, 2008.

85

VR, VS, VT fazni naponi na mjestu kvara UTS, USR, UTR linijski naponi na mjestu kvara IR, IS, IT struje kroz pojedine faze Vn napon zvjezdita transformatora

Sekundar transformatora x/SN

SN vod (zenemarena impedancija voda)

E
n

IT
T

E E

IS

TS

UTR
S K R

USR IS+ IT IT C0 IS C0 C0 IS+ IT VR VS VT

Vn

Slika 5-3 Struje i naponi pri zemljospoju u fazi R

Budui da je toka K na potencijalu zemlje, za potencijal zvjezdita dobije se: Vn = - ER , tj. umjesto iznosa 0, poprima iznos faznog napona. Fazni naponi u zdravim fazama su: Vs = Es ER = USR VT = ET ER = UTR tj. fazni naponi po iznosu su jednaki linijskim (za trokut linijskih napona ostaje nepromjenjen.
3 puta vei nego u normalnom pogonu), a sam

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

5. Proraun kvarova u distribucijskoj mrei

Split, 2008.

86

Re
R

ER=VR
IS I Z= I S + I T

Im

n=z

VR=0 R=z
S

IT
T

ET=VT

ES=VS

VT=URT ET

Vn=-ER
n

VS=URS ES

UST Za vrijeme kvara

Prije kvara

Slika 5-4 Vektorski dijagram struja i napona u normalnom pogonu i prilikom zemljospoja u fazi R

Iz fazorskog dijagrama slijedi:


VT = 3 E f e j150 VS = 3 E f e j 210

Dalje je:
I S = VS j C0 = 3 E f e j 210 e j 90 C0 = 3 E f C0 e j 300 IT = VT j C0 = 3 E f e j150 e j 90 C0 = 3 E f C0 e j 240
I z = I S '+ I T ' =

3 E f C0 e j 300 + 3 E f C0 e j 240 =

= 3 E f C0 e j 300 + e j 240 = 3 E f C0 ( cos 300 + j sin 300 + cos 240 + j sin 240 ) = 1 3 1 3 = 3 E f C0 j j = j 3 3 E f C0 = jE f 3C0 2 2 2 2

Dakle : Kako je:

I z = jE f 3C0
E f = Vn = Un 3
i , C0 = C0 (kapaciteti svih vodova u SN mrei u kojoj je nastupio kvar,

slika 5-5) Slijedi :


I z = jVn 3

C i0

Modul / iznos struje zemljospoja iznosi:


I z = Vn 3

C i0

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

5. Proraun kvarova u distribucijskoj mrei

Split, 2008.

87

RST

E
n

IT IS

IT2 IS2

ER IR=Is+IT IT1 IS1 IS+ IT C02 C02 C02 C01 C01 C01
K

Vn

Slika 5-5 Struje i naponi pri zemljospoju u fazi R sluaj s dva SN voda

Za sluaj da je zemljospoj nastupio preko prelaznog otpora tada je napon faze u kvaru na mjestu kvara

VR = I Z RP = VK
Napon zvjezdita je tada:

Vn = VK ER
Za srednjenaponske mree u kojima zvjezdite nije uzemljeno, sa preteno nadzemnim vodovima, ukupni nulti kapacitet je mali pa je i struja relativno malena i iznosi do nekoliko desetaka ampera. Kod velikih kabelskih SN mrea (gradske mree), struja zemljospoja moe dosei relativno velike iznose (preko 100A). U sluaju malih struja zemljospoja, zemljospojna zatita se udeava na nain da ne djeluje trenutno (u nekim sluajevima uope ne reagira, ve se samo signalizira zemljospoj), budui da se esto radi o tzv. prolaznim kvarovima, tako da nema potrebe za iskljuenjem voda koji je u kvaru. Ukoliko u takvom sluaju zemljospoj potraje due vrijeme, znai da se ne radi o prolaznom kvaru, pa se vod iskljuuje dok se ne ukloni kvar. U sluaju velikih kapacitivnih struja kvara, onemogueno je samogaenje struje zemljospoja, javljaju se prenaponi i u konanici se zemljospoj usljed prenapona i porasta napona zdravih faza esto pretvara u dvostruki kratki spoj. Takoer, u sluaju velikih struja zemljospoja, iste se mogu provoditi u zemlju preko uzemljivaa TS 10(20)/0.4 kV to moe uzrokovati visok potencijal uzemljivaa koji se preko nul vodia iznosi u niskonaponsku mreu. Zbog toga se takvi zemljospoji moraju otkloniti u to kraem roku, a jedan od naina zatite je uzemljenje zvjezdita transformatora preko malag otpora, nakon ega je struja zemljospoja dominantno radnog karaktera, lako se registrira i titi (iskljuuje) vod koji je u kvaru.

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

5. Proraun kvarova u distribucijskoj mrei

Split, 2008.

88

5.4 Zemljospoj (kratki spoj) u srednjenaponskoj mrei uzemljenoj preko malog otpora
Ukoliko se zvjezdite transformatora uzemlji preko otpora iji je otpor znatno vei od ukupne impedancije koju ine nulti kapaciteti mree, poveava se struja zemljospoja budui da u tom sluaju postoji jo jedan povratni put struje kroz radni otpor i zvjezdite transformatora (slika 5-6).

Sekundar transformatora x/SN

SN vod (zenemarena impedancija voda)

E
n

IT
T

E E

IS

UTS USR

UTR
S K R

Vn

Rn IR

IR+IS+IT

IT C0

IS C0 C0

Ik1= IR+IS+IT VR VS VT

Slika 5-6 Struje i naponi pri zemljospoju u fazi R, zvjezdite uzemljeno preko malog otpora

S mjesta kvara, vidi se paralelna veza radnog otpora R i impedancije j 2 Budui da iznos otpora R odabire tako da bude: R<< j 2
1 1 1 , a minimalno R< j 2 , C0 3 C0

1 . C0

radna komponenta struje kroz otpor R e biti znatno vea u odnosu na kapacitivne struje koje teku kroz faze S i T, tako da e i ukupna struja biti dominantno radnog karaktera i definirana iznosom otpora R:
I k1 Vn Un = Rn 3 Rn

Npr. za uzemljenje 10 kV-tne mree moe se uzeti Rn = 40 , pa je


I K1 = 10 103 3 40 = 144 A (150 A)

Npr. za 35 kV redovito se uzima Rn = 70 , pa je


I K1 = 35 10 3 3 70 = 289 A (300 A)

Toan proraun se vri prema openitoj formuli:

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

5. Proraun kvarova u distribucijskoj mrei

Split, 2008.

89

I K1 =

3 Un 2 Z d + Z 0 + 3R n + 3Z K

pri emu je:


2Z d - dvostruka direktna (direktna + inverzna) i nulta impedancija mree (pojna mrea + TS +

vod),
Z 0 - nulta impedancija mree (pojna mrea + TS + vod), R n - djelatni otpor preko kojeg se uzemljuje zvjezdite, Z K - impedancija na mjestu kvara.

Osim varijante s neuzemljenim zvjezditem i zvjezditem uzemljenim preko malog otpora, u svijetu se esto koristi i varijanta rezonantnog uzemljenja (preko tzv. Petersenove prigunice). Osnovni princip kompenzacije struje zemljospoja svodi se na ponitenje dozemnih kapaciteta upotrebom prigunice kojom se uzemljuje zvjezdite transformatora. Ukoliko se odgovarajua impedancija prigunice odabre na nain da vrijedi:
Ln =
i C0

sa mjesta zemljospoja vidi se beskonana impedancija (paralelna rezonancija prigunice za uzemljenje i kapaciteta svih vodova), tako da na mjestu kvara ne tee struja, nego samo u LC krugu. Najvea prednost kompenzacijske prigunice je samogasivost veine zemljospoja i potpuna bezopasnost za prenoenje visokih potencijala uzemljivaa u NN mreu, a glavni nedostatak je kompliciranija relejna zatita visoka cijena.

5.5 Jednopolni kratki spoj u niskonaponskoj mrei


Zvjezdite sekundara transformatora 10(20)/0.4 kV je redovito uzemljeno, to omoguava nastajanje jednopolnog kratkog spoja (slika 5-7).

tr. 10(20)/0.4 kV

ET
ES ER

Zf Zf Zf Zn

T S R

I K1
N

Slika 5-7 Jednopolni kratki spoj u niskonaponskoj mrei

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

5. Proraun kvarova u distribucijskoj mrei

Split, 2008.

90

Openiti izraz za proraun struje jednopolnog kratkog spoja je:


I K1 = 3 Un 3 Un , Z d + Z i + Z 0 2Z d + Z 0

gdje su Zd i Z0 direktna odnosno nulta impedancija mree od pojne toke do mjesta kvara. U sluaju uzemljenja nul vodia du trase nadzemnog NN voda ili polaganja dodatnih traka za uzemljenje (koja se redovito polae uz kabelske vodove), struja se moe zatvoriti kroz zemlju i kroz traku, kao to je prikazano na slijedeim slikama:

ET
ES
ER

Zf Zf Zf Zn1 Ruz1 Zn2 Ruz2 Zn3

T S

I K1
Ruz3

R N

Slika 5-8 Zatvaranje struje jednopolnog kratkog spoja kroz nul vodi i zemlju (uzemljivae stupova)

ET
ES
ER

Zf Zf Zf Zn1 Zt1 Zn2 Zt2 Zn3 Zt3

T S

I K1

R N Uz. traka

Slika 5-9 Zatvaranje struje jednopolnog kratkog spoja kroz nul vodi i traku za uzemljenje

Direktna komponenta impedancije mree preko koje se napaja jednopolni kratki spoj u NN mrei se sastoji iz:
o

impedancije niskonaponskog voda: ZdNNV impedancije TS 10/0.4 kV: ZdTS impedancije srednjenaponskog voda (preraunato na 0.4kV-nu stranu): ZdSNV ekvivalentne impedancije pojne mree (moe se praktiki uvijek zanemariti: Zdm=0).

o o o

Budui da je TS 10/0.4 kV praktiki uvijek u grupi spoja Dyn odnosno Yzn, nulta impedancija mree koja napaja jednopolni kratki spoj u NN mrei se sastoji od:
o

impedancija niskonaponskog voda (u kojoj moe sudjelovati impedancija faznog vodia, nul vodia, imedancija trake za uzemljenje, uzemljivai stupova): Z0NNV
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

5. Proraun kvarova u distribucijskoj mrei

Split, 2008.

91

impedancija TS 10/0.4 kV: Z0TS

Dakle, struja IK1 se moe raunati pomou izraza:


I K1 =

3 Un + Zd TS +
d Z SNV

Zd NNV

0 + Zd + Z0 m NNV + Z TS

moe se zanemariti

ZADATAK 4

Za mreu sa slike izraunati: a) struju i snagu tropolnog kratkog spoja (K3) za vorove A,B,C,D te na pola voda V2 b) iznose struja u svim elementima mree u sluaju IK3 na voru D c) struju tropolnog kratkog spoja (K3) za vorove C i D , uz zanemarenu impedanciju mree (Zm = 0); usporediti razliku u odnosu na varijantu a) u kojoj je uvaena impedancija pojne mree d) struju dvopolnog kratkog spoja (K2) za vorove A,B,C,D te na pola voda V2
A

S K 3 = 600 MVA R / X = 0. 2

TIP: iz zad.2
V1 35 kV T2 DY5 C

l = 20km

U n1 / U n 2 = 35 / 10kV S n = 4 MVA u K = 6% PKS = 30.2kW

V2

l = 5km
TIP: iz zad.1

T2

10 / 0.4 kV

a) Impedancije elemenata mree su:

ZV 2 10 = Z dV 2 l = (1,381 + j 0,404) 5 = 6,905 + j 2,04

35 ZV 2 35 = ZV 2 10 = 84,59 + j 25 10
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

5. Proraun kvarova u distribucijskoj mrei

Split, 2008.

92

ZV 1 35 = Z dV 1 l = (0,291 + j 0,414) 20 = 5,82 + j8,28 ZV 1 10 Z T 1 10 ZT 1 35

10 = ZV 1 35 = 0,475 + j 0,676 35
2 2 U n1 u x U n1 = Rd + jX d = Pk 2 + j = 0,188 + j1,487 Sn 100 S n 2 2 U n2 ux U n2 = Pk 2 + j = 2,3 + j18,22 Sn 100 S n 2 352 Un = = 2,042 S K 3 600

Z m 35 =
X m 35 =

Zm
R +1 X
2

= 2 , Rm 35 = X m 35

R = 0,4 X

Z m 35 = 0,4 + j 2

Z m 10

10 = Z m 35 = 0,0327 + j 0,163 35

a) Struje IK3 i snage SK3 po vorovima: vor A (35 kV):

Z dA = Z m 35 = 0,4 + j 2
A IK3 =

Un
3Z
A d

35 3 ( 0,4 + j 2 )

= 9 ,9 78, 7

kA

A A S K 3 = 3 U n I K 3 = 3 35 9,9 = 600 MVA

vor B (35 kV):

Z dB = Z m 35 + ZV 1 35 = 6,22 + j10,28
B IK3 =

Un
3 Z dB

35 3 ( 6, 22 + j10, 28 )

= 1, 682 58,8 kA

B B S K 3 = 3 U n I K 3 = 3 35 1,682 = 101,9 MVA

vor C (10 kV):


C Z d = Z m 10 + ZV 1 10 + ZT 1 10 =

= 0,0327 + j 0,163 + 0,475 + j 0,676 + 0,188 + j1,487 = 0,696 + j 2,326

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

5. Proraun kvarova u distribucijskoj mrei

Split, 2008.

93

C IK3 =

Un = C 3 Zd

10 = 0,68 j 2,27 kA = 2,378 73,3 kA 3 (0,696 + j 2,326 )

C C S K 3 = 3 U n I K 3 = 3 10 2,378 = 41,2 MVA

vor D (10 kV):


C C Z d = Z m 10 + ZV 1 10 + ZT 1 10 + ZV 2 10 = Z d + ZV 2 10 = 7,6 + j 4,37
D IK3 =

Un = 3 Z dD

10 = 0,57 j 0,33kA = 0,659 29,39 kA 3 (7,6 + j 4,37 )

D D S K 3 = 3 U n I K 3 = 3 10 0,659 = 11,4 MVA

Na pola voda V2:

Z d = Z m 10 + ZV 1 10 + ZT 1 10 +
IK3 = Un = 3 Zd

ZV 2 10 2

= 4,148 + j 3,346

10 = 0,84 j 0,68kA = 1,08 38,9 kA 3 (4,148 + j 3,346 )

S K 3 = 3 U n I K 3 = 3 10 1,08 = 18,7 MVA

35 kV

10 kV

Zm

ZV 1

ZT1

12

ZV 2

12

ZT 2 IK3 SK3

9 ,9kA 600MVA

1,68kA 101,9 MVA

2,38 kA 41, 2 MVA

1,08 kA 18 ,7 MVA

0 ,66 kA 11, 4 MVA

snaga struja

35 kV

10 kV

b) Struje u svim elementima mree i naponi svih vorova u sluaju tropolnog kratkog spoja u voru D Struje:
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

5. Proraun kvarova u distribucijskoj mrei

Split, 2008.

94

D I K 3 = 0,659 29,39 (izraunato u prvom dijelu zadatka)

IV 2 = 0,659 kA
IT 1 10 = 0,659 kA

IT 1 35 = IT 1 10

10 = 0,188 kA 35

IV 1 = IT 1 35 = 0,188 kA I m = IV 1 = 0,188 kA
Naponi: VD=0 (kratki spoj je u toki D)
D VC = I K 3 ZV 2 = 4,74 13,4 =

8,21 13,4 kV 3

D VB 10 = I K 3 ZV 2 10 + ZT 1 10 = 5,218 3,4 kV

VB 35 = VB 10

35 31,63 = 18,26 3,4 = 3,4 kV 10 3

D VA 10 = I K 3 ZV 2 10 + ZT 1 10 + ZV 1 10 = 5,702 0,13 kV

VA 35 = VA 10

35 34,57 = 19,96 0,13 = 0,13 kV 10 3

Napomena: Kutevi struja i napona u 35 kV-tnoj mrei izraunati su bez uvaavanja zakreta kuta kojeg uvjetuje grupa spoja transformatora 35/10 kV

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

5. Proraun kvarova u distribucijskoj mrei

Split, 2008.

95

35 kV

10 kV

Zm

ZV 1

ZT1

ZV 2
0,659kA

0,188kA

Zm

ZV 1

ZT1

ZV 2

~
VA =

34,6 kV 3

VB =

31,6 3

kV

VC =

8,21 3

kV

V D = 0kV

V = 1,1%

V = 9,7%

V = 17,9%

c) Uz zanemarenje impedancije pojne mree struje IK3 na vorovima C i D su:


C | I K 3 |=

Un 3 ( ZV 1 10 + ZT 1 10 )

= 2,55 kA

Usporedbom ove vrijednosti sa prije dobivenom vrijednou struje K3 na voru C bez zanemarenja Zm, vidi se da greka iznosi 7%.
D | I K 3 |=

Un = 0,667 kA 3 ( ZV 1 10 + ZT 1 10 + ZV 2 10 )

Usporeivanjem na isti nain kao u prethodnom sluaju dobiva se greka od 1,2%.

e) Pri dvopolnom kratkom spoju (Ik2), struje iznose 0,86% odnosu na tropolni kratki spoj

K3

K2

I K 2 = 0,86 I K 3

I K3

ZADATAK 5

Izraunati struju tropolnog kratkog spoja na niskonaponskom izvodu u tokama C, E i F, uz pretpostavku da je Zm = 0.


5. Proraun kvarova u distribucijskoj mrei

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

Split, 2008.

96

C
l = 20km Z d = 0,184 + j 0,0616 / km

Z d = 0,308 + j 0,281 / km Al 3 90 + 70mm 0.4kV

10 kV

10kV

U n1 / U n 2 = 10 / 0.4kV S n = 0,63MVA u K = 5.5% PKS = 6,5kW

85m

D 40 m

35m
F

Z d = 0,833 + j 0,313 / km Al 3 35 + 16 mm

Rjeenje Kako su vorovi u kojima se rauna KS na 0.4 kV-tnom naponskom nivou, potrebno je sve veliine preraunati na 0,4 kV.

ZV _ SN ZV _ SN

10

= Z dV _ SN l = (0,184 + j 0,0616) 15 = 2,76 + j 0,92


2

0.4 = Z V _ SN 10 = 0,0044 + j 0,0015 0.4 10

2 uk U n 5,5 0,4 2 = = 0,014 ZT = 100 S n 100 0,63 2 Un 0,4 2 RT = Pks 2 = 6,5 10 3 = 0,0026 Sn 0,63 2

XT =

2 2 Z T RT = 0,0137

Z T = 0,0026 + j 0,0137

Z NN _ CD = Z d l = (0,308 + j 0,281) 0,085 = 0,0262 + j 0,0239 Z NN _ DE = Z d l = (0,308 + j 0,281) 0,04 = 0,0123 + j 0,0112 Z NN _ DF = Z d l = (0,833 + j 0,313) 0,035 = 0,0292 + j 0,011

IC3 = K

Un 3 Zd

3 Z V _ SN

Un
0.4

+ ZT

0.4 3 (0,007 + j0,0152)

= 5,79 j12,53kA = 13,8 65,2kA IE3 = K Un 3 Zd =

3 Z V _ SN

Un
0.4

+ Z T + Z NN _ CD + Z NN _ DE

0.4 3 (0,0317 + j0,0377 )

= 3,02 j3,59kA = 4,69 49,9kA

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

5. Proraun kvarova u distribucijskoj mrei

Split, 2008.

97

IF 3 = K

Un 3 Zd

3 Z V _ SN

Un
0.4

+ Z T + Z NN _ CD + Z NN _ DF

0.4 3 (0,0485 + j0,0374 )

= 2,98 j2,3kA = 3,77 37,6kA


A C B 10 kV 10kV
C I K 3 = 13,8kA E I K 3 = 4,69kA

D 0.4kV E

F I K 3 = 3,77kA

ZADATAK 6

Za mreu iz zadatka 5 izraunati: a) struje jednopolnog kratkog spoja na niskonaponskom izvodu u vorovima C, E i F uz pretpostavku Zm = 0 b) struju jednopolnog kratkog spoja na niskonaponskom izvodu u voru C uz uvaen Zm , preko parametara: SK3 = 100 MVA, SK1 0 MVA, R/X = 0 c) Koliko je metara mogue produljiti podizvod D-F da struja IK1 u toki F bude iznad 300 A? Podaci nultih impedancija su: N.N. vod Al 3*95+70 mm : Z0 = 1,62 + j1,12 /km N.N. vod Al 3*35+16 mm : Z0 = 6,24 + j1,25 /km TS 10/0.4 kV : uzeti Z0 = Zd.

Rjeenje

Iz zadatka 5 poznate su vrijednosti direktnih impedancija:

Z dV _ SN Z dV _ SN

10

= 2,76 + j 0,92 = 0,0044 + j 0,0015

0.4

d 0 Z T = Z T |0.4 = 0,0026 + j 0,0137

a) vor C:

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

5. Proraun kvarova u distribucijskoj mrei

Split, 2008.

98

d Z d = Z V _ SN

0.4

+ Z Td

0.4

= 0,007 + j 0,0152

0 Z 0 = ZT

0.4

= 0,0026 + j 0,0137

C I K1 =

3U n 3 0,4 = = 5,18 + j13,76kA = 14,7 69,4 kA 2Z d + Z 0 0,0166 + j 0,0441

vor E:
0 Z C E = Z 0 ( / km) l (km) = (1,62 + j1,12) 0,125 = 0,2025 + j 0,14
d Z C E = Z C D + Z D E = 0,0385 + j 0,0351 (iz zadatka 5) d Z d = Z V _ SN d + ZT d + Z C E = 0,0455 + j 0,0503

0.4

0.4

0 Z 0 = ZT

0.4

0 + Z C E = 0,2051 + j 0,1537

E I K1 =

3U n 3 0,4 = = 1,35 j1,16kA = 1,77 40,7 kA 2Z d + Z 0 0,2961 + j 0,2544

vor F:
0 0 0 Z C F = Z C D + Z D F = (1,62 + j1,12) 0,085 + (6,24 + j1,25) 0,035

= 0,3561 + j 0,139
d d d Z C F = Z C D + Z D F = 0,0554 + j 0,0349 (iz zadatka 5) d Z d = Z V _ SN d + ZT d + Z C F = 0,0624 + j 0,0501

0.4

0.4

0 Z 0 = ZT

0.4

0 + Z C F = 0,3587 + j 0,1527

F I K1 =

3U n 3 0,4 = = 1,125 j 0,59kA = 1,27 27,6 kA 2Z d + Z 0 0,4835 + j 0,2529

C I K 1 = 14,7 kA

E I K 1 = 1,77kA

D 10kV 0.4kV

I
b)

F K1

= 1,27kA

Budui da su za pojnu mreu 10 kV zadani podaci SK3 = 100 MVA, SK1 0 MVA, R/X = 0, vrijedi:
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

5. Proraun kvarova u distribucijskoj mrei

Split, 2008.

99

X m 10 = Z m = Xm

2 U n 10 2 = = 1 S K 3 100 2

0.4

0,4 = X m 10 = 0,004 10

Do toke C, nulta i direktna impedancija iznose:


0 Z 0 = ZT 0.4

= 0,0026 + j 0,0137
0.4

d Z d = Z V _ SN

+ Z Td

0.4

+ jXm

0.4

= 0,007 + j 0,0192

C I K1 =

3U n 3 0,4 = = 3,846 j12,07kA = 12,67 72,3 kA 2Z d + Z 0 0,0166 + j 0,0521

c) Mora biti IK1= 0,3 kA u toki G (nakon produljenja podizvoda od toke F do nove toke G) nulta i direktna impedancija se poveavaju za impedanciju niskonaponskog izvoda F-G duljine l, istog tipa kao i D-F, pa je dodatna impedancija:

0 Z F G = (6,24 + j1,25) l d Z F G = (1,62 + j1,12) l

G I K1 =

3U n 3 U n 3U n = = d d 0 0 d 0 d 0 2Z d + Z 0 2( Z F + Z F G ) + Z F + Z F G (2Z F + Z F ) + (2 Z F G + Z F G )
3 0,4 (0,4835 + j 0,2529) + 2(1,62 + j1,12) l + (6,24 + j1,25) l 3 0,4 (0,4835 + j 0,2529) + l (9,48 + j 3,49)

0,3 = 0,3 =

Rjeavanjem gornje jednadbe s jednom nepoznanicom (razlaganjem nazivnika na realni i imaginarni dio) dobiva se l = 0,174 km.

ZADATAK 7

Zadana je kombinirana nadziemno/kabelska 10 kV mrea s podacima prema slici. Nadzemne dionice su ostvarene sa faznim vodiima iz bakra presjeka 16 mm2, s podacima navedenim u zadatku 1. Visina drvenog stupa (do gornjeg nosaa izolatora) iznosi 9 m. Kabelski vodovi su s izolacijom iz umreenog polietilena, tipa XHE 49-A 3*1*70 mm2. Odredite struju zemljospoja do kojeg je dolo na sredini 10 kV zranog voda broj 3. Nulti kapaciteti vodova su: - za zrani vod: C0 ZV = 3,995 109 F / km

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

5. Proraun kvarova u distribucijskoj mrei

Split, 2008.

100

- za kabelske vodove: C0 KB = 0, 20 106 F / km .

0.4 kV 10 kV TS 35/10 kV

0.4 kV

XHE 49-A 70mm 2 (1), 1.6 km Cu 16mm 2 (3), 5 km XHE 49-A 70mm 2 (4), 3 km

Cu 16mm 2 (2), 2.8 km

0.4 kV 0.4 kV

Rjeenje

Odgovarajui kapaciteti (po fazi) zranih vodova 2 i 3 iznose:


C02 = C0 ZV l2 = 3,995 109 F / km 2,8km = 11,186 109 F
3 C0 = C0 ZV l3 = 3,995 109 F / km 5km = 19,975 109 F

Kapacitet (po fazi) kabelskih vodova 1 i 4 iznose:


1 C0 = C0 KB l1 = 0 , 20 106 F / km 1, 6km = 0,32 106 F = 320 109 F

C04 = C0 KB l4 = 0, 20 106 F / km 3km = 0, 6 106 F = 600 109 F

Ukupni nulti kapacitet mree (po fazi) iznosi:


i C 0uk = C 0 = (320 + 11,186 + 19,975 + 600) 10 9 = 951,16 10 9 F i =1 4

Struja zemljospoja IZ rauna se pomou izraza:


i I z = Vn 3 C 0 = Vn 3 C 0uk i =1 4

pri emu je:

Vn =

10 3

kV = 5,773kV

Struja zemljospoja je:

I Z = 5,773 10 3 3 100 0,951 10 6 = 5,17 A

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

5. Proraun kvarova u distribucijskoj mrei

Split, 2008.

101

6 PRORAUN STACIONARNIH STANJA 6 PRORAUN STACIONARNIH STANJA


Proraun stacionarnog stanja distribucijske mree podrazumijeva: raspodjelu tokova radnih i jalovih snaga po elementima dijela distribucijske mree proraun apsolutnih i relativnih padova napona u mrei proraun strujnog optereenja elemenata distribucijske mree i dimenzioniranje presjeka vodia i snage transformatora proraun gubitaka radne (eventualno jalove) snage i energije u mrei

Prorauni se mogu raditi aprksimativnim metodama (runo), to podrazumijeva odreena zanemarenja i pojednostavljenje modela distribucijske mree, ili numerikim metodama pomou odgovarajueg softvera.

6.1 Aproksimativni proraun tokova snaga i struja u distribucijskoj mrei


Na slijedeoj slici prikazana je srednjenaponska distributivna mrea sa oznaenim snagama i duljinama dionica.
li ' l2 '
35kV

l1 ' l1 P ' , Q1 ' 1


1

~
TS 35/10 kV 0

l2 P2 ' , Q2 '

li
2 i-1

Pi ' , Qi '

P ,Q1 1

P2 ,Q2

Pi 1,Qi 1

Pi , Qi

Pm , Qm

TS 10/0.4 kV

Slika 6-1 Tokovi snaga u distribucijskoj mrei - oznake

Oznake na slici imaju sljedea znaenja:


l i - duljina i-te dionice voda, i [1, m] ,
l i ' - duljina voda od poetka voda (pojne trafostanice) do i-tog potroaa ( i [1, m ] ): li ' =

lk
k =1

Pi , Q i - djelatna i jalova snaga i-tog ( i [1, m ] ) potroaa prikljuenom u voru i

(potroai u ovom primjeru su TS 10/0.4 kV)


Pi ' , Q i ' - djelatna i jalova snaga koja protjee i-tom dionicom voda, i [1, m]

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

6. Proraun stacionarnih stanja

Split, 2008.

102

S obzirom na radijalno (jednostrano) napajanje, snage koje teku i-tom dionicom voda jednake su zbroju snaga svih potroaa desno od i-te dionice:
Pi ' =

Pk
k =i m

Qi ' =

Qk
k =i

tj. na opisani nain mogu se dobiti tokovi radnih i jalovih snaga koje teku pojedinim dionicama mree ukoliko je poznata snaga potroaa u svakom voru. Ovo je aproksimativni proraun jer su zanemareni gubici u vodovima (oni inae mogu iznositi do nekoliko % ukupne snage). Na slijedeoj slici prikazan je grafiki rezultat ovakvog prorauna, tj. tokovi radnih i jalovih snaga kroz dionice 10 kV voda (5 dionica i 5 potroaa). Prvom dionicom voda protjeu snage jednake sumi snage svih potroaa prikljuenih na vod, na drugoj dionici snage su umanjene za potronju prvog potroaa itd. Najoptereenija je uvijek prva dionica voda.

35 kV Pojna mrea

10 kV
P Q1 1
1 1

P2Q2
2 2

P3 Q3
3 3

P4Q4
4 4

P5 Q5
5 5

TS 35/10 kV
P Q1 1 P2 Q2 P3 Q3 P4 Q4 P5 Q5

P 1
Tokovi radnih snaga po granama Tokovi jalovih snaga po granama

P2 P3 Q1 Q2 P4 Q3 Q4
4

P5 Q5
5

Slika 6-2 Grafiki prikaz tokova snaga u radijalnoj distribucijskoj mrei (izvod 10 kV)

Na slijedeoj slici prikazana je i-ta dionica voda s odgovarajuim oznakama.

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

6. Proraun stacionarnih stanja

Split, 2008.

103

Pi'+jQi'
i-1

Ri
I i'

Xi

Vi 1

Vi

Slika 6-3 i-ta dionica voda - oznake

Ovdje su:
R i - radni otpor i-te dionice voda: R i = r1 l i

r1 - jedinini radni otpor voda:


r1 = 1 q

specifina elektrina vodljivost materijala od kojeg je izraen vod (pri pogonskoj temperaturi) q povrina poprenog presjeka faznog vodia
X i - reaktancija i-te dionice voda: X i = x1 l i

x1 - jedinina reaktancija voda


Vi 1 ,Vi - naponi na poetku i kraju i-te dionice voda (vorovi i-1, i)

I i ' - struja koja protjee i-tom dionicom voda

Ukoliko je poznata radna i jalova snaga koje protjee i-tom dionicom voda, odgovarajua struja dionice je:
Ii ' = Si'*

3 U n

( P + jQ ) =
' i ' i

3 U n

tj. moe se odrediti struja koja tee svakom dionicom voda (uz zanemarenje gubitaka i pad napona).

6.2 Aproksimativni proraun padova napona


Iz slike 6-3 za i-tu dionicu voda moe se iscrtati fazorski dijagram prikazan na sljedeoj slici :

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

6. Proraun stacionarnih stanja

Split, 2008.

104

Im
Vi1

I i 'Z i

i'
I i ' X i

Vi

i'
Ii '

Vi

i'
I i 'Ri

Re

Vi
Slika 6-4 Fazorski dijagram struja i napona i-te dionice voda

Pad napona na i-toj dionici ini radna i jalova komponenta, ali se isti moe rastaviti na projekcije na realnoj i imaginarnoj osi (sa referentnim naponom na poetku dionice). Iz fazorskog dijagrama slijedi:
Vi = I i 'R i cos i '+ I i 'X i sin i ' Vi = I i 'X i cos i ' I i 'R i sin i ' Vi 1 =

(Vi + Vi )2 + Vi2

Zadnji izraz se moe napisati u sljedeem obliku:


Vi 1 Vi = (Vi + Vi ) 1 + V + V i i
2

Obino je zadovoljena sljedea nejednakost:


Vi V + V i i << 1
2

pa slijedi:
Vi 1 Vi + Vi

Stoga se pad napona na i-toj dionici rauna pomou sljedeeg izraza:


Vi = I i 'R i cos i '+ I i 'X i sin i ' / 3Vi

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

6. Proraun stacionarnih stanja

Split, 2008.

105

3Vi Vi = 3 Vi I i ' cos i 'R i + 3Vi I i ' sin i 'X i 3Vi Vi = Pi 'R i + Q i 'X i 3 Vi 3 Vi = Pi 'R i + Q i 'X i

gdje su:
3 Vi = U i - linijski napon i-tog potroaa 3 Vi = U i - linijski pad napona na i-toj dionici

Dakle,
U i U i = Pi 'R i + Q i 'X i U i = Pi 'R i Q i 'X i + Ui Ui / : Ui

Ukupni linijski pad napona na cijelom vodu jednak je sumi padova napona na svim dionicama voda, tj:
U =

U i
i =1

Uvrtenjem se dobiva ukupan pad napona na kraju voda:


U =

i =1

Pi 'R i + Ui

i =1

Q i 'X i Ui

Naponi na potroaima (u vorovima) du voda e se neznatno razlikovati (njihova razlika najee su unutar dozvoljenog pada napona, npr. 5% ), pa se moe aproksimirati:
U 1 U 2 ....U i ... U m U n .

U tom sluaju je:


U = 1 Un
m m Pi 'R i + Q i 'X i i =1 i =1

Dozvoljeni pad napona na vodu se obino daje u %, kako slijedi:


U% = U 100 , Un

tj.
U = U % Un 100

Uvrtenjem u gornju jednadbu slijedi:


U % 1 m Pi 'R i + Un = 100 U n i =1

Q i 'X i ,
i =1

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

6. Proraun stacionarnih stanja

Split, 2008.

106

tj.
U% = 100 m Pi 'R i + U 2 i =1 n

Q i 'X i
i =1

Ukoliko su fazni vodii promatranog trofaznog voda istoga presjeka i ako je geometrija voda ista u svim dionicama, tada vrijedi:
R i = r1 l i X i = x 1 l i , i [1, m]

pa se prethodni izraz moe napisati u sljedeem obliku:


U% =
m 100 m r1 Pi 'l i + x 1 Q i 'l i 2 U n i =1 i =1

Napomena: Moe se pokazati da se gornja jednadba moe napisati i u sljedeem obliku (preko snaga potroaa Pi, Qi i ukupne duljine voda od TS do potroaa li'):
U% =
m 100 m r1 Pi l i ' + x 1 Q i l i ' 2 U n i =1 i =1

6.3 Dimenzioniranje presjeka vodia


Pod pojmom dimenzioniranja vodova podrazumijeva se odreivanje minimalnog standardnog presjeka vodia koji osigurava: da je struja najoptereenije dionice pri vrnom optereenju manja od nazivne struje vodia da je najvei pad napona u mrei manji od dozvoljenog

Ukoliko je zadan dozvoljeni pad napona trofaznog voda u % (U%) , tada se iz prethodnog izraza moe izraunati odgovarajui presjek voda. Dobiva se:
r1 = 1 q
m 100 1 m ' Pi l i + x 1 Q i' l i U 2 q i =1 i =1 n

U% =

U2 n 100

m U % 2 1 m ' Un = Pi l i + x 1 Q i' l i 100 q 1=1 i =1 m 1 m ' U % n Pi l i = 100 U 2 x 1 Q i' l i q 1=1 i =1

Prema tome je:

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

6. Proraun stacionarnih stanja

Split, 2008.

107

q=

Pi' l i
i =1 m U % 2 U n x 1 Q i' l i 100 i =1

Ukoliko se radi o jednofaznom vodu sa m dionica, tada vrijede slini izrazi izvedeni za trofazni vod. Potrebno je samo u navedenim izrazima promijeniti sljedee: Slijedi:
V = 2 Vn
m m m m Pi 'l i + Q i 'l i = 2 r1 Pi 'l i + x 1 Q i 'l i V n i =1 i =1 i =1 i =1

trofazne snage Pi i Q i s odgovarajuim jednofaznim snagama Pi , Q i linijski napon U n zamijeniti s faznim naponom Vn 2 .

Uz pad napona izraen u postocima slijedi:


V% = V% V 100 V = Vn Vn 100
m m ' r1 Pi l i + x 1 Q i' l i i =1 i =1

2 V % Vn = 100 Vn

odnosno,
V % =
m 200 m ' r1 Pi li + x1 Qi' li 2 Vn i =1 i =1

Uz r1 =

1 slijedi odgovarajui presjek jednofaznog voda: q

q=

Pi' l i
i =1 m V % 2 Vn x 1 Q i' l i 200 i =1

Nakon to se iz tablica izabere potreban presjek (prvi vei od izraunatog minimalno potrebnog presjeka), moe se izvriti dodatna provjera na temelju stvarne vrijednosti reaktancija vodia x1. Takoer je potrebno provjeriti i odabrani presjek na dozvoljenu strujnu opteretivost vodia.

6.4 Proraun gubitaka snage i energije


Radni otpori vodova i transformatora uzrokuju gubitke radne snage i energije u distributivnoj mrei. Njihova veliina je uvjetovana tehnikim karakteristikama vodova i transformatora, te iznosom snage koja protjee elementom.

6.4.1

Gubici radne snage u vodovima Gubici radne snage u vodovima ovise o radnom otporu voda, koji se moe smatrati fiksan, te kvadratu struje koja tee vodom, koja je promjenljiva (ovisi o potronji):
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

6. Proraun stacionarnih stanja

Split, 2008.

108

S P = 3 I R = 3 I r1 l = 3 3U n r1 l 2 P = 2 S Un
2 2

r1 l

U n (kV), S(MVA ) P(MW )

U sluaju vie (N) paralelnih vodova istog tipa, gubici su:


1 I P = N 3 R = 3 I 2 R N N r1 l P = S2 N U2 n
2

tj. gubici se proporcionalno smanjuju s brojem vodova u paraleli.

6.4.2

Gubici radne snage u transformatoru Neka je u jednoj trafostanici ugraeno openito N jednakih transformatora koji rade u paraleli, kao na slijedeoj slici. Nazivni podaci svih transformatora su isti : Un1, Un2, Sn, Pk , P0

(1)

(2)

2 S

. .

Slika 6-5 Distribucijska trafostanica sa N jednakih transformatora u paraleli

Sa S je oznaeno ukupno prividno optereenje trafostanice (snaga koju uzimaju potroai). Nadomjesna shema navedene trafostanice dana je na sljedeoj slici:

(1) ~

Rd ' ' N I

X d '' N I Fe R0 ' ' N

(2)
S

X '' N

Slika 6-6 Nadomjesna shema trafostanice sa N jednakih transformatora

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

6. Proraun stacionarnih stanja

Split, 2008.

109

Pripadni parametri su reducirani na nienaponsku stranu (napon Un2). Radni gubici snage nastaju na
' ' otporima R 'd i R '0 . Odgovarajui otpori su:

' R 'd = Pk

U 22 n S2 n

' R '0 =

U 22 n P0

Ukupna struja koja protjee transformatorami je (struja pripadnog potroakog podruja koje se napaja iz trafostanice):
S = 3 U n2 I I = S 3 U n2

' Veliina Rd' predstavlja ukupni radni otpor namota transformatora. Namoti su izraeni iz bakra, pa se

gubici u namotima transformatora zovu gubicima u bakru (PCu):


R'' S PCu = 3 I d = 3 3 U N n2
2

1 U2 P U2 P S S2 k n22 = k Pk n22 = 3 2 N N Sn Sn 3 U n 2 N Sn

Dakle,
PCu = Pk N S S n
2

' Radni otpor R '0 predstavlja gubitke u jezgri transformatora, do kojih dolazi usljed vrtlonih struja i

gubitaka histereze. Jezgra je izraena od feromagnetskog materijala (Fe), pa se ti gubici obino zovu gubici u eljezu (PFe):
PFe = 3 Vn 2 I Fe

gdje je
I Fe = Vn 2
' R '0

=N

Vn 2
' R '0

Uvrtanjem se dobiva:
U n2 3 U2 U2 = 3N = 3N n '2 = N n 2 = N P0 ' ' R '0 3R 0 U2 ns P0
2

PFe = 3 Vn 2 N

Vn 2
' R '0

Dakle,
PFe = N P0 .

Ukupni gubici radne snage u trafostanici sa N ukljuenih transformatora iznose:

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

6. Proraun stacionarnih stanja

Split, 2008.

110

P = PCu + PFe =

Pk N

S S n

+ N P0

Gubici radne snage u trafostanici sastoje se od konstantnog iznosa gubitaka praznog hoda, te iznosa koji ovisi o kvadratu snage (struje) kojom je optereena trafostanica, slika 6-7.

?P

DP (ukupni gubici)

PCu

PFe

S (optereenje trafostanice)
Slika 6-7 Ovisnost gubitaka snage u trafostanici o optereenju trafostanice (transformatora)

Za odreenu snagu optereenja trafostanice gubici radne snage P u trafostanici su ovisni o broju ukljuenih transformatora. To je grafiki prikazano na slici 6-8.
P P = f (N ) PFe

PCu N opt
N( broj ukljuenih transformatora )

Slika 6-8 Ovisnost gubitaka snage u trafostanici o broju ukljuenih transformatora u paraleli (za fiksno optereenju trafostanice)

Za odrediti optimalan broj ukljuenih transformatora pri kojem se dobiju najmanji gubici radne snage u trafostanici (Nopt), potrebno je derivirati izraz za gubitke po varijabli N (broj transformatora) i izjednaiti ga s nulom (nuan uvjet ekstrema optimuma):

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

6. Proraun stacionarnih stanja

Split, 2008.

111

dP =0 dN P S k2 N Sn P N = k P0
2

+ P0 = 0 S N opt = Sn
2

S S n

Pk P0

Izvedeni izraz za optimalan broj ukljuenih transformatora u TS u praksi je vrlo teko primjeniti, budui da ovisi o optereenju trafostanice (S) koje je promjenljivo, a postoje i dodatni razlozi koji uvjetuju ukljuenost transformatora u TS (u distribucijskoj mrei transformatori obino ne rade u paraleli).

6.4.3

Gubici radne energije Gubici radne energije, npr. tijekom jedne godine, teoretski se mogu odrediti pomou izraza:
W = Pdt
0 T

gdje je T broj sati u godini, =8760 h. Budui da je snaga promjenljiva u vremenu, dobiva se:
W =
0 T

r1 l r l T S( t )2 dt = 1 2 S( t )2 dt (za vod) 2 N U n N U n 0
2 2 S( t ) P 1 T + N P0 dt = k S( t )2 dt + N P0 T (za transformator) N Sn 0 Sn

T P W = k N 0

Postoje dvije metode koje se uobiajeno primjenjuju za proraun gubitaka energije (odnosi se na gubitke na vodu i gubitke u bakru transformatora, budui da su gubici u eljezu transformatora konstantni):
A) Jednostavna metoda prorauna pomou aproksimativnih izraza koji uzima u obzir gubitke snage pri vrnom optereenju i upotrebno vrijeme (ili faktor optereenja):
T 2 max W Wg = a Tu + (1 a ) u Pg , Tu = T P max

ili
max Wg = a m + (1 a ) m 2 T Pg ,

m=

W P
max

gdje su: T (h) vremenski period za koji se raunaju gubici energije Wg (kWh) gubici energije u elementu mree za promatrani vremenski period T W (kWh) ukupna potronja energije u promatranom periodu T, tj. energija koja u godini dana proe kroz element mree

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

6. Proraun stacionarnih stanja

Split, 2008.

112

Pmax (kW) vrna snaga u promatranom periodu T, tj. maksimalna snaga koja u vremenu T protjee kroz element mree Pgmax (kW) gubici snage u elementu mree za vrijeme vrnog optereenja Tu (h) upotrebno vrijeme m faktor optereenja a konstanta koja se u distributivnim mreama, ovisno o obliku krivulje trajanja optereenja, obino kree u granicama 0.15-0.20, a najee se pretpostavlja iznos 0.17
B) Tona metoda podrazumijeva poznavanje krivulje vremenske promjene snage optereenja elementa mree tijekom itavog razdoblja T. Najee se radi preko krivulje trajanja optereenja u promatranom periodu koja se aproksimira sa odreenim brojem konstantnih segmenata. Za svaku vrijednost optereenja u tako aproksimiranoj krivulji vri se proraun naponskih prilika i tokova snaga u mrei iz kojeg slijede i ukupni gubici snage u mrei. Mnoenjem s vremenom trajanja promatranog segmenta dobiju se gubici energije za promatrani podperiod, a zbrajanjem gubitaka energije u svim podperiodima dobiju se ukupni gubici energije za itavi period. Opisani postupak ilustriran je na slijedeoj slici.

Krivulja trajanja optereenja


P
max

Aproksimirana krivulja trajanja optereenja


P
max

P1=Pmax P2 P3

Snaga (kW)

Snaga (kW)

..

..

.
Pn

Vrijeme (h)

T t1 t2 t3

...

t (h) tn

Pi

Proraun tokova snaga


i Wg = Wg i=1 n

Gubici snage Pg i

Gubici energije

Wgi =Pgi * ti

Ukupni gubici energije

Slika 6-9 Linearizacija krivulje trajanja optereenja i slijed prorauna gubitaka energije

Ova metoda, uz dovoljno dobru diskretizaciju krivulje trajanja optereenja, je bolja i tonija od prethodne, ali trai bolju pripremu ulaznih parametara (poznavanje krivulje trajanja optereenja to esto nije mogue) i vremenski je zahtjevnija.

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

6. Proraun stacionarnih stanja

Split, 2008.

113

ZADATAK 8

Trofazni zrani niskonaponski vod (Un = 380 V) s faznim vodiima iz Cu presjeka q = 16 mm2 sastoji se od tri dionice. Fazni vodii su smjeteni na drvenim stupovima s geometrijskim rasporedom prema slici. Na slici su prikazane i duljine pojedinih dionica, te odgovarajua optereenja.
0,2 m 0,2 m 0

0,3 m 0,3 m

l = 150m

l = 100m

l = 200m

42 cm

P ' , Q1 ' 1

P2 ' , Q2 '

P3 ' , Q3 '

S1 = 20kVA cos 1 = 0,9

S 2 = 16kVA

S3 = 25kVA

cos 2 = 0,92 cos 3 = 0,95

Odrediti: a) b) c) pad napona u % na kraju voda i kontrolu s obzirom na maksimalno dozvoljeni pad napona od 10% kontrolu strujnog optereenja prve dionice u odnosu na dozvoljenu struju zranog voda Cu 16 mm2 koja iznosi 115 A presjek samonosivog kabelskog snopa (SKS) koji treba zamijeniti navedeni zrani vod, da pad napona pri navedenom optereenju bude 5% . Za SKS, budui da su fazni vodii blizu jedan drugoga pa je njihov induktivitet relativno mali, pretpostaviti x1 = 0

Rjeenje:

a) Izraz za proraun pada napona na trofaznom vodu:

u % =
Ovdje su: Un = 380 V, m = 3

m 100 m r1 Pi 'li + x1 Qi 'li 2 U n i =1 i =1

r1 =

1 q
1

20 [1 + ( 20)]

20 1 + ( 20 )
Distribucija elektrine energije
6. Proraun stacionarnih stanja Split, 2008.

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

114

20 = 56 Sm/mm2, = 0,00382C 1 , = 80C =


r1 = 56 = 45,56 Sm/mm2 1 + 0,00382(80 20) 1 = 1,372 / km 45,56 16

X1 =

0 3 d RS d RT d ST ln 2 ds

d RS = 0,6m , d RT = 0,4 2 + 0,3 2 = 0,5m , d ST = 0,4 2 + 0,3 2 = 0,5m


3

d RS d RT d ST = 3 0,6 0,5 0,5 = 0,53m

5,1mm = 2,55mm 2 d s = 0,78 rV = 1,99mm q = 16mm 2 rV = X1 = 100 4 10 7 0,53 10 3 ln = 0,351 / km 2 1,99

Snage potroaa u vorovima:

P1 = S1 cos 1 = 20 0,9 = 18 kW cos 1 = 0,9 1 = 25,84


Q1 = S1 sin 1 = 20 sin 25,84 = 8, 7 kVAr

Slinim proraunom, dobijemo P2=14.72 kW, Q2=6.27 kVAr P3=23.75 kW, Q3=7.84 kVAr Kako je
Pi ' = Pk
k =i m

Qi ' = Qk
k =i

moemo pisati da za krajnju toku voda (3) vrijedi

P 'l
i =1 i
3

= P1 ' l1 + P2 'l 2 + P3 'l3 =

= 56,47kW 150m + 38,47kW 100m + 23,75kW 200m = 17067,5kWm

Q 'l
i =1 i

= Q1 ' l1 + Q2 'l 2 + Q3 'l 3 =

= 22,79kVAr 150m + 14,073kVAr 100m + 7,804kVAr 200m = 6386,6kVArm

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

6. Proraun stacionarnih stanja

Split, 2008.

115

l1 = 150m P ' = 56,47kW 1 Q1 ' = 22,79kVAr

l2 = 100m P2 ' = 38,47 kW

l3 = 200m

P ' = 23,75kW 1 Q1 ' = 7,804kVAr


P3 = 23,75kW Q3 = 7,804kVAr

Q2 ' = 14,073kVAr

P = 18kW 1 Q1 = 8,717kVAr
Uvrtavanjem se dobiva :

P2 = 14,72kW Q2 = 6,269kVAr

u13 % =

100 380 2

17067,5kWm + 0,351 6386,6kVArm = 17,77% , 1,372 km km

tako da imamo prekoraenje dozvoljenog pada napona (17,77% - 10% = 7,77%) Krajnji potroa (u voru 3) ima napon:

u % =

Un U Un

100

17,77 =
b)

380 U 312,5 100 U = 312,5 V ( V f = = 180,4 V) 380 3

Strujno optereenje prve dionice

P1 ' = 56,47 kW
Slijedi iz trokuta snaga

Q1 ' = 22,79 kVAr

S1 ' = P1 ' 2 +Q1 ' 2 = 56,47 2 + 22,79 2 = 60,906 kVA S1 ' = 3U n I 1 ' I 1 ' =
Dakle,

S1 ' 3U n

60,906 10 3 VA 3 380V

= 95,5 A

I 1 ' = 95,5 A < 115 A koliko iznosi trajna doputena struja za q = 16 mm2 (Cu), tako da je presjek
voda zadovoljavajui s obzirom na strujno optereenje.

c) S obzirom na nedoputeno veliki pad napona na vodu, zamijenit e se isti samonosivim kabelskim snopom sa Al vodiima. Potrebno je odrediti presjek samonosivog kabelskog snopa da pad napona od TS do krajnjeg potroaa bude 5%. Koristi se izraz:

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

6. Proraun stacionarnih stanja

Split, 2008.

116

q=

P l '
i =1 i i

m u % 2 U n x1 Qi l i ' i =1 100

Budui da se po pretpostavci u zadatku uzima X1 0, gornji izraz tada prelazi u oblik:

q=

P l '
i =1 i i

Ovdje su:

u % 2 U n 100

P l ' = P l '+ P
i =1 i i 1 1

l 2 '+ P3 l3 ' = 17067,5kWm

= 45,56 S m/mm2
u % = 5% , U n = 380 V
Uvrtanjem se dobiva

q=

17067,5 10 3 kWm = 51,9 mm2 m 5 45,56S 380 2 V 2 mm 2 100

Dakle, treba odabrati kabelski snop sa vodiima iz Al presjeka q > 51,9 mm2, tj. standardni presjek: q = 70 mm2. Trajno doputena struja za SKS 70 mm2 iznosi It = 198 A>95,5 A
Napomena: Uvrtenjem reaktancije odabranog vodia presjeka q = 70 mm2, koja iznosi oko 0.085 /km, dobili bi neto vei iznos potrebnog presjeka (56,1 mm2), dakle greku u prorauno od cca. 10%, ali odabrani presjek od 70 mm2 i u tom sluaju zadovoljava.

Domai rad: a) izraunati koliki je utjecaj jalove snage na pad napona u mrei: za varijantu sa starim zranim vodom izraunati pad napona u sluaju da je faktor snage svih potroaa cos=1, tj. da potroai ne uzimaju jalovu snagu b) koliko % se moe poveati snaga potroaa (proporcionalno svi potroai i uz iste faktore snage) da s novim SKS vodom budemo u granici dozvoljenog pada napona (10%) c) ako je iza treeg potroaa potrebno prikljuiti novog potroaa, izgradnjom 4. dionice voda (s istim tipom SKS voda), na udaljenosti od 400m, koliku maksimalnu radnu snagu
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

6. Proraun stacionarnih stanja

Split, 2008.

117

(uz faktor snage 0.95) moemo dozvoliti uz uvjet da na kraju voda bude pad napona 10%.

ZADATAK 9

TS 35/10 kV posjeduje tri jednaka transformatora. Njihovi tehniki podaci dani su u zadatku 3. Godinji dijagram trajanja optereenja potroakog podruja napajanog iz trafostanice prikazan je na slici.
P(MW)

Pmax = 8MW T = 8760h t1 = 0,1T t 2 = 0,3T


cos 2 = 0,9ind cos 3 = 0,85ind t1 t2
T

Pmax 0,4 Pmax 0,2 Pmax

cos 1 = 0,8ind

Odredi: a) godinje gubitke elektrine energije u trafostanici u sluaju da je raspored ukljuenih transformatora 3 (razdoblje 0-t1), 2 (razdoblje t1-t2), 1 (razdoblje t2-T): apsolutno i postotno u odnosu na ukupno prenesenu energiju prema potroaima b) godinje gubitke elektrine energije u trafostanici za sluaj da su tijekom cijele godine ukljuena sva tri transformatora c) ukoliko je prosjena jedinina cijena el. energije c1 = 0,08 /kWh, izraunati odgovarajue trokove gubitaka elektrine energije za varijante a) i b).

Rjeenje

Iz zadatka 3 slijedi: Sn =4MVA, Pk =30,2 kW i P0 =4,83 kW. Godinji gubici djelatne energije u trafostanici odreuju se izrazom:

W = Pdt
0

pri emu je:


Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split
6. Proraun stacionarnih stanja

Distribucija elektrine energije

Split, 2008.

118

P P = k N
a)

S S n

+ N P0 .

Za raspored ukljuenih transformatora prema a), dobiva se:


P Wa = k 0 N 'opt
t1

2 S max ' + N opt P0 dt + Sn

t2

P k N ' 'opt t1

2 S' '' + N opt P0 dt + S n

P + 'k'' t 21 N opt
T

2 S'' ' '' + N opt P0 dt = S n 2 ' + N opt P0 t1 +

P = 'k N opt P + 'k'' N opt

S max S n

P 'k' N opt

2 S' '' + N opt P0 (t 2 t1 ) + S n

2 S'' ' '' + N opt P0 (T t 2 ) S n

Uvrtanjem konkretnih vrijednosti slijedi:


30, 2 10 2 Wa = + 3 4,83 0 ,1 8760 + 3 4

30,2 3,56 2 + + 2 4,83 (0,3 0,1) 8760 + 2 4

30,2 1,88 2 + + 1 4,83 (1 0,3) 8760 = 176210,02 kWh 1 4


Dakle,
Wa = 176210, 02kWh

Potronja prema intervalima: 0tt1:

8MW 876h = 7008MWh


t1tt2:

3,2MW 1752h = 5606,4MWh


t2tT:

1,6MW 6132h = 9811,2 MWh


Ukupna potronja je 22425,4 MWh. Postotni gubici el. energije su:
Wa % = 176 , 2 100 = 0 ,8% 22425, 4

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

6. Proraun stacionarnih stanja

Split, 2008.

119

b) Godinji gubici el. energije, kada su tijekom cijele godine ukljuena sva tri transformatora, iznose:
P S 2 Wb = k max + 3 P0 dt + 0 3 Sn
t1

t2

P k 3 t1

2 T S' P + 3 P0 dt + + k S 3 n t2

2 S'' + 3 P0 dt = S n

P = k 3

2 2 S 2 S' S '' max t1 + ( t2 t1 ) + (T t2 ) + 3P0T S n Sn Sn

Uvrtanjem brojanih vrijednosti dobiva se:


2 2 2 30,2 10 3,56 1,88 Wb = (0,3 0,1) 8760 + (1 0,3) 8760 + 0,1 8760 + 3 4 4 4

+ 3 4,83 8760 = 209653,42kWh


Dakle,
Wb = 209653, 42kWh

Iz dobivenih rezultata je vidljivo Wa < Wb . c) Odgovarajui trokovi gubitaka elektrine energije u trafostanici mogu se odrediti prema izrazu:

C = c1 W .
Stoga je: Za pogonski reim a):
Ca = c1 Wa = 0 , 08 /kWh 176210,02 kWh = 14096,80

Za pogonski reim b):


Cb = c1 Wb = 0, 08 /kWh 209653,42 kWh = 16772,27

Odgovarajua uteda u sluaju rada u pogonskom reimu a) iznosi:


C = Ca Cb = 16772 , 27 14096,80 = 2675, 47

ZADATAK 10

TS iz prethodnog zadatka se napaja 35 kV zranim vodom. Izraunati gubitke snage i energije na vodu i odgovarajue tokove u sluaju kada se: a) napajanje vri jednim 35 kV vodom,

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

6. Proraun stacionarnih stanja

Split, 2008.

120

b) napajanje vri sa dva 35 kV voda u paraleli. Podaci za vodove su:

r1 = 0,2 / km , l = 20km .
35 kV TS 110/35 kV V2 35 kV 10 kV

? ?

Y Y Y

V1

Rjeenje

a) 1.

S = 10 MVA P = r1 l 2 0,2 20 S = 10 2 = 327 kW 2 2 Un (35)

2.

S = 3,56 MVA
P = r1 l 2 0,2 20 S = 3,56 2 = 41 kW 2 2 Un (35)

3.

S = 1,88 MVA
P = r1 l 2 0,2 20 S = 1,88 2 = 12 kW 2 2 Un (35)

Energija:

W = P t1 + P2 (t2 t1 ) + P3 (T t2 ) = 1 = 0,327 876 + 0,041 1752 + 0,012 6132 = 431,9MWh W % =


Trokovi

432 100 = 1,93% 22425

C = c1 W = 0,08 /kWh 431,9 103 kWh = 34552


b) 2 voda: gubici snage i energije dvostruko su manji:

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

6. Proraun stacionarnih stanja

Split, 2008.

121

1.

S = 10 MVA

P = 163,5 kW
2.

S = 3,56 MVA P = 20,5 kW

3.

S = 1,88 MVA
P = 6 kW

Energija:

W = 216 MWh

W % = 0,96%
Trokovi

C = 17276
Razlika trokova a) b) = 17276 /godinje

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

6. Proraun stacionarnih stanja

Split, 2008.

122

7 NISKONAPONSKE MREE 7 NISKONAPONSKE MREE


Znaaj niskonaponskih distributivnih mrea prvenstveno je u tome to se na niskom naponu (400 odnosno 380 V) napaja velika veina potroaa. Osim toga, izgradnja i odravanje niskonaponske mree i trafostanica 10/0.4 kV, s obzirom na veliinu odnosno njihovu brojnost u jednom EES-u, predstavlja najznaajniji dio distribucijske djelatnosti. Na slici 7.1 prikazana je osnovna struktura niskonaponske distribucijske mree. Ona se napaja iz TS 10/0.4 kV koja najee ima jedan ili rjee dva transformatora. Transformatori su direktno uzemljeni na niskonaponskoj strani. Niskonaponskim izvodima napajaju se potroai. Izvodi za napajanje javne rasvjete obino su odvojeni, osim u nekim sluajevima vievodikih izvoda kad se s tri faze napajaju ostali potroai, a s jednom ili dvije dodatne faze rasvjeta. Meutim, i u takvom sluaju, javna rasvjeta je poseban strujni krug, s eventualno zajednikim nul vodiem.

Mrea 10(20) kV

TS 10(20)/0.4 kV 50-1000 kVA Dyn (Yzn)

...
Izvod n Izvod javne rasvjete Izvod 2

Osigura

Izvod 1 Odvojak 1

Odvojak 2

Kuni prikljuak

Slika 7-1 Primjer niskonaponske mree

Niskonaponske mree mogu biti:


o o o

Nadzemna mrea sa klasinim golim vodiima Nadzemna mrea sa izoliranim vodiima (samonosivi kabelski snop SKS) Kabelska mrea
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije (interna skripta)

7. Niskonaponske mree

Split, 2008.

123

7.1 Vrste NN mrea s obzirom na uzemljenje TS 10(20)/0.4 kV i instalacija potroaa


S obzirom na sustav uzemljenja, niskonaponske mree se razlikuju prema nainu uzemljenja sekundara trafostanice 10/0.4, te prema nainu uzemljenja potroaa i niskonaponskih instalacija. Mogue su varijante TN, TT i IT mrea. Prvo slovo oznaava uzemljenje transformatora: T-direktno uzemljeno, I-izolirano. Drugo slovo oznaava nain uzemljenja vodljivih dijelova potroakih ureaja: T-direktno uzemljenje na vlastiti uzemljiva, N-uzemljenje preko nultog ili zatitnog vodia. Dodatne oznake u TN mreama odnose se na nulti (N) i zatitni (PE) vodi: S nul vodi i zatitni vodi u cijeloj mrei su odvojeni (pogonska struja ne tee kroz zatitni vodi), C nul vodi i zatitni vodi su izvedeni kao jedan vodi kroz kojeg tee pogonska struja i struja u sluaju kvara. Navedene varijante prikazane su na slijedeim slikama.

Slika 7-2 TN-C mrea

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije (interna skripta)

7. Niskonaponske mree

Split, 2008.

124

Slika 7-3 TN-S mrea

Slika 7-4 TN-C-S mrea

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije (interna skripta)

7. Niskonaponske mree

Split, 2008.

125

Slika 7-5 TT mrea

Slika 7-6 IT mrea

7.2 Proraun optereenja u niskonaponskoj mrei


Potroai u niskonaponskoj mrei obino se dijele u tri glavne kategorije:
o o o

kuanstva javna rasvjeta ostali potroai (uslune djelatnosti, obrtnike i manje industrijske radnje itd.)

Kuanstva i ostali potroai se najee prikljuuju trofazno, a javna rasvjeta jednofazno. Osnovni parametri koje treba poznavati kod potroaa je radna snaga i faktor snage (ili jalova snaga) koju uzimaju iz mree. U proraunima optereenja i padova napona u mrei, niskonaponski potroai se uvijek modeliraju s odreenim faktorom istovremenosti koji definira vrno optereenje grupe potroaa u odnosu na zbroj vrnih optereenja pojedinanih potroaa.
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije (interna skripta)

7. Niskonaponske mree

Split, 2008.

126

Za planiranje potronje i optereenja niskonaponskih izvoda i trafostanica, obino se koriste odgovarajui normativi potronje, tj. vrne snage za karakteristine grupe potroaa.

Kuanstva

Svako kuanstvo opisuju 2 parametra: Pinst - instalirana snaga kuanstva fp - faktor potranje koji definira vrno optereenje jednog kuanstva: Vrno optereenje (snaga) jednog kuanstva iznosi: Pv1= Pinst fp Vrno optereenje openito moe dosta varirati od jednog do drugog kuanstva, a prvenstveno ovisi o:
o o o

standardu lokaciji (grad/selo, klimatski uvjeti, raspoloivost ostalih energenata) posjedovanje limitatora, itd.

Budui da vrno optereenje grupe kuanstava ne nastupa istovremeno, ono se ne rauna kao aritmetiki zbroj svih vrnih optereenja, to je ilustrirano na slijedeoj slici:

Kua 1

Pv1(K1)=X Kua 2 Pv1(K1+K2)<X+Y Pv1(K1+K2)=(X+Y)*faktor istovremenosti za 2 kuanstva

Pv1(K2)=Y

Slika 7-7 Pojedinano vrno optereenje dva kuanstva i zbirno vrno optereenje

Openito, omjer
Vrna snaga grupe kuanstava Zbroj pojedinanih vrnih snaga

je sve manji to je broj kuanstava vei. Ako se pretpostavi da se na promatranom izvodu nalaze kuanstva priblino jednakih karakteristika ( P inst , f p ), vrno optereenje grupe kuanstava rauna se preko formule (Ruscova formula): Pvn= Pv1 ( f n + (1 f ) n- broj kuanstava u promatranoj grupi
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

n)

gdje je:

Distribucija elektrine energije (interna skripta)

7. Niskonaponske mree

Split, 2008.

127

f - faktor istodobnosti za vrlo velik (teoretski beskonaan) broj kuanstava.

Odgovarajua krivulja vrnog optereenja grupe kuanstava u ovisnosti o broju kuanstava prikazana je na slijedeoj slici (puna linija). Crtkana linija pokazuje linearnu ovisnost koja bi vrijedila u sluaju da je faktor istovremenosti 1.

Vrno optereenje grupe (Pvn)

... n=3 n=2 n=1 Broj kuanstava (n)

Slika 7-8 Usporedba vrnog optereenja grupe kuanstava uz uvaavanje faktora istovremenosti i bez njega

Na osnovu izraunatog vrnog optereenja grupe od n kuanstava, moe se dobiti ekvivalentno optereenje (udio) pojedinog kuanstva:
P P 1 = vn n

Npr. ako je vrno optereenje jednog kuanstva 10 kW, a niskonaponskim izvodom se napaja 64 takva kuanstva, njihovo vrno optereenje (vrno optereenje izvoda) nije 640 kW, ve uz pretpostavku f =0.17 iznosi: Pv64= Pv1 ( f n + (1 f )
n ) = 10 (0.17 64 + (1 0.17)

64 ) = 120 kW

U ovom sluaju faktor istovremenosti je 120/640=0,1875. Doprinos jednog kuanstva ukupnom vrnom optereenju bio bi 120/64=1,875 kW. Druga varijanta Rusck-ove formule je: Pvn= A n + B
n , gdje su:

A = Pv1f B = Pv1(1-f) Ako se u promatranoj grupi potroaa nalazi vie razliitih (nehomogenih) grupa potroaa, vrno optereenje ukupne grupe rauna se na sljedei nain: Ukupno vrno optereenje:
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije (interna skripta)

7. Niskonaponske mree

Split, 2008.

128

Pvn = A i n i + B i2 n i
i =1 i =1

n ukupni broj kuanstava ni broj kuanstava u i-toj grupi, n i = n k broj grupa Ai, Bi konstante za i-tu grupu Vrno optereenje pojedinane (i-te) grupe:
Pvni = A i n i + Bi n i

Ekvivalentno optereenje (udio) jednog kuanstva, raunato za svaku grupu posebno:


P1i = Pvni n i Pvn j
j=1 k

Javna rasvjeta i ostali potroai

Faktor istovremenosti za javnu rasvjetu je 1 (osim u posebnim sluajevima), tako da je snaga pojedinog rasvjetnog tijela jednaka nazivnoj snazi, a vrno optereenje je zbroj svih snaga. Potroai koji spadaju u kategoriju ostalih potroaa posebno se raunaju. Oni su zadani vlastitom vrnom snagom (Pv), faktorom istovremenosti prema ostalim potroaima (fi) i faktorom snage (cos). Faktor istovremenosti je razliit od 1 u sluaju da vrno optereenje promatranog potroaa ne nastupa istovremeno sa vrnim optereenjem ostalih potroaa u mrei (kuanstava i/ili javne rasvjete). U voru u kojem su prikljueni, ostali potroai sudjeluju s optereenjem: Pv1= Pv fi

Jalova snaga

Odgovarajua optereenja jalovom snagom pojedinih vorita mree dobiju se iz izraunate radne snage i zadanog faktora snage (cos): Q 1 = P 1 tg = P 1
1 cos 2 cos

Proraun vrnog (strujnog) optereenja niskonaponskog izvoda

Za proraun vrnog optereenja niskonaponskog izvoda potrebno je izvriti prethodno opisan proraun vrnog optereenja grupe kuanstava koji se napajaju sa izvoda, emu se pribraja optereenje ostalih potroaa, posebno za radnu i jalovu snagu. Ukupno strujno optereenje izvoda priblino iznosi (uz zanemarene gubitke u mrei i padove napona):

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije (interna skripta)

7. Niskonaponske mree

Split, 2008.

129

Iv =

2 Pv + Q 2 v

3 Un

, gdje je:

Pv vrno optereenje izvoda radnom snagom Qv vrno optereenje izvoda jalovom snagom Un nazivi linijski napon mree ili, u sluaju pretpostavljenog jednakog faktora snage za sve potroae u mrei,
Iv = Pv 3 U n cos

Odabir snage transformatora

Odabir minimalno potrebne snage transformatora u TS 10(20)/0.4 kV rauna se na osnovu vrnog optereenja svih potroaa koji napaja TS, faktora rezerve i doputenog preoptereenja transformatora. Mogue je vie pristupa, od kojih je najei slijedei: U sluaju da ima vie niskonaponskih izvoda, ukupno vrno optereenje kuanstava odreuje se pomou Rusc-ove formule, ali raunajui broj kuanstva na svim izvodima. Naime, zbrajanjem vrnih optereenja svih izvoda ne bi bio uvaen faktor istovremenosti potronje kuanstava na razliitim izvodima. Ukupnom vrnom optereenju kuanstava dodaje se vrno optereenje ostalih potroaa (sa uraunatim faktorima istodobnosti) i optereenja izvoda javne rasvjete. Na osnovu izraunatog ukupnog vrnog optereenja niskonaponske mree, rauna se minimalno potrebna snaga transformatora (uz pretpostavku istog faktora snage svih potroaa):
Sn > Pv _ mree rpre (1 rrez ) cos

gdje je Pv_mree ukupno vrno optereenje mree cos - prosjeni faktor snage rpre faktor doputenog preoptereenja transformatora (npr. 1.4, tj. 140%) rrez faktor rezerve (npr. 0.2, tj. 20% rezerve)

7.3 Dimenzioniranje niskonaponskih vodova


Dimenzioniranje izvoda niskog napona vri se na osnovu slijedeih kriterija:
A) Najvee strujno optereenje

Na osnovu izraunatog strujnog vrnog optereenja (Iv), tj. struje kojom je optereena prva dionica izvoda, rauna se minimalno potreban presjek vodia, na nain da zadovolji uvjet:
In Iv Ct Cm Cp

u sluaju kabelskog izvoda

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije (interna skripta)

7. Niskonaponske mree

Split, 2008.

130

In

Iv Ct

u sluaju nadzemnog voda

In strujna opteretivost vodia u normalnim uvjetima (nazivna struja vodia) Ct korekcijski faktor utjecaja temperature okoline Cm korekcijski faktor utjecaja specifinog toplinskog otpora okoline Cp korekcijski faktor utjecaja naina polaganja kabela:
C p = C p1 C p 2 C p3

Cp1 korekcijski faktor s obzirom na broj i razmak kabela Cp2 korekcijski faktor s obzirom na vrstu zatitnog pokrova Cp3 korekcijski faktor s obzirom na broj cijevi pri polaganju paralelnih kabela u zasebnim cijevima U sluaju razliitih presjeka vodia na izvodu (npr. na odvojcima), proraun je potrebno napraviti za svaku poetnu dionicu gdje se mijenja presjek.
B) Pad napona u mrei

Presjek vodia niskonaponske mree mora se odabrati na nain da najvei pad napona u mrei bude manji od maksimalno dozvoljenog postotnog pada napona (npr. 6%). Proraun se vri za krajnje potroae u mrei (na glavnom izvodu i svim odvojcima). Aproksimativni izraz za postotni pad napona je:
u % = 100 Pi' R i + Q i' X i , gdje su: U2 i i n

Pi', Qi' radna i jalova snaga i-te dionice, raunaju se sve dionice od poetka izvoda do krajnjeg potroaa Ri, Xi radni i induktivni otpor i-te dionice Un nazivi linijski napon mree U sluaju istog presjeka svih dionica, moe se raunati sa jedininim radnim i induktivnim otporom vodia (r, x) i duljinama dionica (li):
u % = 100 r P ' l + x Q i' l i 2 i i Un i i

Ili u sluaju pretpostavljenog jednakog faktora snage svih potroaa:


u % =
100 U2 n

(r + x tan ) Pi' l i
i

Za jednofazne potroae (uz uvrtenje faznog napona i jednofaznih snaga Pi'),vrijedi:


v% =
200
2 Vn

(r + x tan ) Pi' l i
i

Najvei postotni pad napona mora zadovoljiti uvjet:


Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije (interna skripta)

7. Niskonaponske mree

Split, 2008.

131

u % max u % dozvoljeno

C) Dodatni uvjeti dimenzioniranja

U nekim specifinim sluajevima, na dimenzioniranje presjeka vodia mogu utjecati:


o

problemi sa dosegom zatite, koji se mogu rjeiti poveanjem presjeka vodia (iako ima i drugih mogunosti) zahtjevi rezervnog napajanja, npr. potroaa na nekom drugom izvodu (mogue i druge TS 10/0.4) za kojeg je potrebno osigurati rezervno napajanje; u ovom sluaju se obino vri samo kontrola na strujno optereenje (slika 7-9) napajanje dijela potroaa koji se u budunosti planiraju prikljuiti na neku drugu (novu) TS 10/0.4, itd.

TS 1

TS 2

Slika 7-9 Osnovno napajanje potroaa iz TS 2 i rezervno napajanje iz TS 1

ZADATAK 11

Izraunati: a) Presjek nadzemnog vodia Al 3*X + X za glavni izvod i podizvode, uz dozvoljeni pad napona: 6% b) Snagu TS 10/0.4 (faktor rezerve 25%, dozvoljeno preoptereenje transformatora 140%) Jednopolna shema mree:

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije (interna skripta)

7. Niskonaponske mree

Split, 2008.

132

33.0 m 6 3

27.0 m 2

Izvod 2 45.0 m 4 30.0 m 7

15.0 m 22.0 m 5

40.0 m

55.0 m

20.0 m 6 2

10.0 m 9 8 kuanstava + 16kW posebni potroa 20.0 m 30.0 m 7

10.0 m 5 2

Izvod 1 20.0 m 3 27.0 m 32.0 m 3 22.0 m 2 kuanstva + 12kW posebni potroa 4 45.0 m 2 10.0 m 15.0 m 20.0 m 4 8 3 kuanstva + 15kW posebni potroa 16.0 m 2

Podaci elemenata mree: Trafo: 10/0.4 kV Grupa spoja: Dyn5 Snaga: ? NN vodovi : Duljine dionica: dane su u metrima na slici Tip vodia: Al 3*? + ? Standardni presjeci, otpori i nazivne struje:
Presjek (mm2) Rd () Xd () In (A)

3* 25+ 16 3* 35+ 16 3* 35+ 25 3* 50+ 16 3* 50+ 25 3* 50+ 35 3* 70+ 25 3* 70+ 35 3* 70+ 50 3* 95+ 50 3* 95+ 70

1.181 0.833 0.833 0.595 0.595 0.595 0.437 0.437 0.437 0.308 0.308

0.325 0.313 0.313 0.302 0.302 0.302 0.29 0.29 0.29 0.281 0.281

121 149 149 185 185 185 226 226 226 283 283

Potronja : Kuanstva (broj kuanstava u svakom voru prikazan je na slici)


Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije (interna skripta)

7. Niskonaponske mree

Split, 2008.

133

- vrna snaga jednog kuanstva P v1 = 8 kW - faktor snage : cos= 0,98 - f = 0,17 Ostali potroai - snage ostalih potroaa dane su u kW na slici - faktor snage : cos= 0,98 - faktor istovremenosti sa ostalim potroaima f i = 1 Rjeenje
Proraun optereenja:

Izvod 1: n= 25, P v1 = 8 kW , f =0,17 Vrna snaga na nivou izvoda: P vn = 8 ( 0,17 25 + (1 0,17) 25 ) = 67,2 kW Udio jednog kuanstva u vrnoj snazi izvoda:
P 67, 2 P 1 = vn = =2,7 kW n

25

Mnoenjem P v1 sa brojem kuanstava u svakom voru dobije se ekvivalentna potronja za svaki vor. Izvod 2: Istim proraunom, dobije se: n=57, P vn = 127,65 kW, P 1 = 2,24 kW Odgovarajua optereenja jalovom snagom dobiju se iz zadanog faktora snage (cos=0,98) Q 1 = P 1 tg = P 1 Q 1 = 2,7 Ostali potroai: U primjeru su zadana tri ostala potroaa sa radnom snagom i faktorom snage. Potrebno je jo izraunati njihovu jalovu snagu: P inst (1) (2) (3) 12 15 16 fi 1 1 1 cos 0,98 0,98 0,98 P ost 12 15 16 Q ost 2,4 3,1 3,2
1 cos 2 cos 1 0,98 2 =0,45 kW (izvod 2) 0,98

1 0,98 2 = 0,5 kW - (izvod 1) ; Q 1 = 2,24 0,98

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije (interna skripta)

7. Niskonaponske mree

Split, 2008.

134

Izraunate vrijednosti P ost i Q ost pribrojene su potronji kuanstava i zajedno prikazane na sljedeoj slici.
Napomena: Rezultati prikazani na slijedeoj slici, kao i na ostalim slikama u ovom zadatku, nisu raunati runo ve pomou raunala. Zato se neke vrijednosti neznatno razlikuju od onih koje bi se dobile runim proraunom.

Izvod 2

13.4kW 2.73kvar

6.72kW 1.36kvar

4.48kW 0.91kvar

8.96kW 1.82kvar

15.7kW 3.18kvar

11.2kW 2.27kvar

33.9kW 6.89kvar 4.48kW 0.91kvar

13.4kW 2.73kvar

Izvod 1

15.7kW 3.18kvar

11.2kW 2.27kvar

4.48kW 0.91kvar

8.06kW 1.64kvar

17.4kW 3.53kvar 10.8kW 2.18kvar

23.1kW 4.68kvar

21.5kW 4.37kvar

5.38kW 1.09kvar

5.38kW 1.09kvar

2.69kW 0.55kvar

Odabir vodia:

Slijedi provjera strujnog optereenja: Inicijalni odabir vodia: Izvodi: Al 3x95 + 70 Podizvodi: Al 3x35 + 16 Na osnovu izraunatog optereenja vorova raunaju se aproksimativno (jer nisu uzeti u obzir gubici) tokovi snaga na nain da se zbrajaju optereenja od kraja prema poetku izvoda: Npr. Snage koje teku po dionicama 21.5kW + itd. 21.5kW 5.4kW Snage potroaa 5.4kW

Na opisani nain dobiju se snage koje teku kroz sve dionice izvoda. Na donjoj slici prikazane su tako izraunate snage.

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije (interna skripta)

7. Niskonaponske mree

Split, 2008.

135

11.2kW 2.28kvar Izvod 2 24.7kW 5.03kvar

4.48kW 0.91kvar

149kW 33.8kvar

138kW 30.2kvar

121kW 25.9kvar

84.5kW 18.0kvar

50.0kW 10.5kvar

13.4kW 2.74kvar 36.1kW 7.37kvar 31.5kW 6.43kvar 15.7kW 3.20kvar 4.48kW 0.91kvar

Izvod 1

95.5kW 20.2kvar

87.0kW 18.3kvar

69.2kW 14.4kvar

50.1kW 10.2kvar 18.9kW 3.84kvar 8.08kW 1.64kvar

26.9kW 5.49kvar

5.38kW 1.09kvar

2.69kW 0.55kvar

Na osnovu izraunatih tokova snaga raunaju se struje kroz svaku dionicu: I=


P2 + Q2 3 Un

, gdje su

P,Q - snage koje teku kroz dionicu Un - nazivni napon mree I struja kroz dionicu Dovoljno je izraunati struju prve dionice glavnog izvoda i svakog podizvoda Npr. - za izvod 1, dionica 1: P = 94,2 kW , Q = 19,1kVA , Un = 400 V , l=20m I=
94, 2 + 19,1 10 3 400
2 2 3

=138,7 A

Na sljedeoj slici prikazane su izraunate struje za svaku dionicu u amperima.

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije (interna skripta)

7. Niskonaponske mree

Split, 2008.

136

17.1 A Izvod 2 37.6 A

6.85 A

220 A

207 A

183 A

129 A

76.8 A

20.8 A 55.9 A

49.0 A 24.5 A 7.01 A

Izvod 1

141 A

129 A

103 A

74.9 A 28.2 A

40.3 A

8.06 A

12.1 A

4.04 A

Dozvoljena struja za vodi Al 3x95 + 70 je 283 A, a za Al 3x35 + 16 je 149 A, tako da odabrani presjeci zadovoljavaju s obzirom na strujno optereenje, budui je: In(95mm2)=283A < Iv2=220A < Iv1=141A In(35mm2)=149A < Iv_podizvoda= 37.6 ; 55.9; 28.2A
Proraun padova napona:

Za svaku dionicu u mrei, pad napona se rauna preko: U =


l Pi ri l i + Q i ri l i = i Pi ri + Q i ri Un Un

, gdje je

ri, xi jedinini radni i induktivni otpor i-te dionice Pi, Qi radna i jalova snaga koja tee i-tom dionicom li duljina i-te dionice Un nazivni linijski napon mree Oduzimanjem izraunatih padova napona dionica od poetka prema kraju izvoda dobiju se naponi svih vorova. Npr. (izvod 1) -dionica 1: P = 94,2 kW , Q = 19,1 kW , l= 20 m , r = 0,308 /km , x = 0,281/km U =
20 l (P r + Q x ) = ( 94,2 0,308 + 19,1 0.281) = 1,72 V Un 400

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije (interna skripta)

7. Niskonaponske mree

Split, 2008.

137

U 1 = U n - U = 400 1,72 = 398,3 V

( napon vora 1)

-dionica 2 : P = 86,1 kW , Q = 17,5 kW , l= 27 m , r= 0,308 /km , x= 0,281 /km U =


27 400

(86,1 0,308 + 17,5 0,281) = 2,12 V

U 2 = U 1 - U = 398,3 2,12 = 396,2 V

itd. U=1.72V U=1.72V ... itd. TS Uo=Un=400V U1=398.3 U2=396.2

Postotni pad napona: u% = Npr. - za prvi vor: u% = - za drugi vor: u% = itd. Za provjeru maksimalnog pada napona dovoljno je raunati samo pad napona na krajnjim potroaima. Postotni pad napona za krajnje toke na izvodu i odvojcima rauna se preko formule (razliiti presjeci izvoda i podizvoda!):
u % = 100 Pi R i + Q i X i U2 i i n
400 396, 2 400 100 = 0,96 % Un U 100 Un

400 398,3 400

100 = 0,43%

Izraunati fazni naponi svih vorova prikazani su na sljedeoj slici. Na slici je osim linijskih napona vorova, prikazan i postotni pad napona za svaki vor.

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije (interna skripta)

7. Niskonaponske mree

Split, 2008.

138

223 V 3.4% Izvod 2

223 V 3.6%

223 V 3.7%

227 V 1.6%

225 V 2.5%

224 V 3.2%

222 V 4.0%

219 V 5.0%

219 V 5.0%

219 V 5.2%

218 V 5.6% Izvod 1

217 V 5.8%

217 V 5.9%

230 V 0.4%

229 V 1.0%

227 V 1.5%

227 V 1.7%

227 V 1.8%

227 V 1.8%

227 V 1.7%

226 V 1.9%

226 V 2.0%

Najvei pad napona na izvodima su: Izvod 1:


U min = 226 V (fazno) = 391,4 V (linijski) ; U max % = 2,0%

Izvod 2:
U min = 217 V (fazno) = 375,9 V (linijski) ; U max % = 5,9%

Budui da su maksimalni padovi napona manji od 6%, odabrani presjek vodia zadovoljava kriterij dozvoljenog pada napona u mrei, pa se inicijalno pretpostavljeni tipovi odnosno presjeci vodia izvoda i podizvoda mogu uzeti kao konani.
Napomena: s obzirom na proraun strujnog optereenja, moglo se uzeti i manje presjeke, ali oni ne bi zadovoljavali uvjet dozvoljenog pada napona. Odabrani presjeci su najmanji koji zadovoljavaju i strujni i naponski uvjet (pod pretpostavkom da za oba izvoda moramo odabrati isti presjek).
Odabir snage transformatora

Ukupno vrno optereenje niskonaponske mree (82 kuanstva, f=0.17, vrna snaga Pv1=8 kW, snaga ostalih potroaa 41 kW, faktor snage svih potroaa cos=0.98):
Pv _ mree = Pv1 f n + (1 f ) n + Postalih Pv _ mree = 8 0.17 82 + (1 0.17) 82 + 41 = 171.6 + 41 = 212.6 kW

Minimalno potrebna snaga transformatora (rrez=0.25, rpre=1.4):


Sn > Pv _ mree rpre (1 rrez ) cos > 212.6 > 206.6 kVA 1.4 (1 0.25) 0.98

Prema tome, potrebno je odabrati tipski transformator snage 250 kVA.


Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije (interna skripta)

7. Niskonaponske mree

Split, 2008.

139

7.4 Zatitne mjere u niskonaponskoj mrei i TS 10(20)/0.4 kV


Zatitne mjere u niskonaponskoj mrei obuhvaaju:
o

Zatitu od previsokog napona dodira


o

direktni dodir podrazumijeva dodir dijela mree koji je u normalnom pogonu pod naponom indirektni dodir podrazumijeva dodir dijela mree/instalacija koji u normalnom pogonu nije pod naponom, ali se na njemu moe pojaviti napon u sluaju kvara (najee jednopolnog kratkog spoja)

o o o o

Zatitu elemenata mree od strujnog preoptereenja Zatitu od mehanikih i dinamikih naprezanja Prenaponsku zatitu Ostale zatite (protupoarna i sl.)

Zatita od previsokih napona dodira moe se ostvariti:


o o o o o o

nulovanjem zatitnim uzemljenjem zatitnim izoliranjem zatitnim strujnim ili naponskim sklopkama mjerama izjednaavanja potencijala (u niskonaponskim instalacijama) kombinacijom navedenih mjera

U donjoj tablici navedene su osnovne mjere zatite od direktnog i indirektnog dodira:


Tablica 2: Zatita od direktnog i indirektnog dodira

Zatita od direktnog dodira Potpuna zatita - izoliranje - prekrivanje - omatanje - poveani razmak (npr. nadzemni vodovi) Dozvoljena u svim sluajevima, za nestrune osobe obavezna Iskapanje TN sistem - nadstrujna zatita - FID-ova sklopka TT sistem - FID-ova sklopka Djelomina zatita - zapreke - smanjeni razmak

Dozvoljena samo uvjetno (npr. u zatvorenim pogonskim prostorima) Signalizacija IT sistem - kontrolnik izolacije

Zatita od direktnog dodira

Ope izjednaenje potencijala, dodatno izjednaenje potencijala kod posebnih uvjeta

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije (interna skripta)

7. Niskonaponske mree

Split, 2008.

140

Najbitniji elementi u niskonaponskoj mrei koji utjeu na zatitu od previsokih indirektnih napona dodira su:
o

Uzemljenje TS 10/0.4, niskonaponske mree i potroakih objekata na nain kako definiraju odgovarajui propisi. Ispravno odabrani osigurai niskonaponskih izvoda, prvenstveno prema kriteriju dosega zatite.

Dozvoljeni naponi dodira, pri kvaru koji se iskljuuje u vremenu veem od 1 sekunde, iznose:
o o

125 V u TS 10(20)/0.4 65 V izvan TS

Ako je vrijeme iskljuenja kvara manje od 1 sekunde, navedeni iznosi graninih dozvoljenih napona su vei, a definirani su preko odgovarajuih krivulja u ovisnosti o vremenu iskljuenja kvara.

350 300
Ud(V)

Ud - dozvoljeni dodirni napon

a - izvan trafostanice i u niskonaponaskoj mrei b - u trafostanici


t - vrijeme iskljuenja

200 150

b 100 80 70 60 50 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,7 1,0 1,5


t(s)

Trajanje struje

Slika 7-10 Dozvoljeni naponi dodira u ovisnosti o trajanju kvara (prema postojeim propisima u RH)

Pri jednopolnom kratkom spoju (faza nul vodi), nastaje odreeni potencijal prema zemlji koji se pojavljuje na kuitima nulovanih elektrinih ureaja. Najvea vrijednost potencijala nul vodia je na mjestu kvara, a prvenstveno ovisi o otporima uzemljenja u mrei, impedancijama faznog i nul vodia, te udaljenosti mjesta kvara od TS 10/0.4. Na slijedeim slikama prikazane su pojednostavljene sheme jednopolnog kratkog spoja u TN i TT mrei, sa odgovarajuim stazama struja kvara.

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije (interna skripta)

7. Niskonaponske mree

Split, 2008.

141

TN-C
Ik1 R S T PEN PE N Troilo Ud

Slika 7-11 Jednopolni kvar u TN mrei

TT
Ik1 R S T N N Troilo PE RTS - otpor uzemljenja TS 10/0.4 Ud Rp - otpor uzemljenja potroakog objekta

Slika 7-12 Jednopolni kvar u TT mrei

Na iznos napona dodira u TN mrei najvie utjee impedancija nul vodia, a u TT mreama otpor uzemljenja potroakog objekta. Potencijal na mjestu kvara se uvijek moe tono izraunati, ali budui da treba poznavati veliki broj ulaznih parametara, najee se nakon izgradnje mree vre odgovarajua mjerenja, na osnovu kojih se poduzimaju dodatne mjere smanjenja napona dodira u sluaju da izmjerene vrijednosti prelaze doputene iznose. Niskonaponski izvodi tite se od preoptereenja i kratkog spoja, osiguraima/prekidaima koji se postavljaju na poetku svakog izvoda. Zatitni ureaji su: a) topljivi osigurai sa vremenski zavisnom zatitnom karakteristikom
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije (interna skripta)

7. Niskonaponske mree

Split, 2008.

142

o o

niskouinski (obino do In=200A) visokouinski (do In=2000A)

b) prekidai (sklopke) sa vremenski zavisnom (bimetal) i vremenski nezavisnom zatitnom karakteristikom (elektromagnetski relej)
o o

sa podesivom nazivnom strujom i strujom okidanja sa fiksnom nazivnom strujom i strujom okidanja (automatski osigurai)

c) prekidai (sklopke), sa kontrolnim lanom u nul vodiu (prekidanje u sluaju struje u nul vodiu vee od podeene)

Slika 7-13 Krivulja djelovanja (I-t karakteristika) rastalnog osiguraa i automatskog osiguraa sklopke

Odabrani osigura na izvodu mora zadovoljiti sljedee kriterije: 1) Vrno optereenje izvoda (struja) mora biti manja od nazivne proradne struje osiguraa Ivrno<In Ovaj uvjet osigurava da osigura ne iskljuuje izvod za vrijeme normalnih optereenja 2) Nazivna struja osiguraa mora biti manja od nazivne struje voda na kojem se nalazi In(osigura)<In(vod) Ovim uvjetom se titi vodi od preoptereenja 3) Kriterij termike vrstoe. Za svaku toku u mrei mora biti zadovoljen uvjet:
S tOS = tdop a I k 3 max
2

S (mm) - presjek vodia Ik3(kA) - struja kratkog spoja


Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije (interna skripta)

7. Niskonaponske mree

Split, 2008.

143

a - konstanta ovisna o materijalu i izvedbi voda Bakreni vodii a = 0,013 0,018 Aluminijski vodii a = 0,006 0,007 tOS (s) - vrijeme pregaranja osiguraa; oitava se iz karakteristike pregaranja osiguraa u ovisnosti o iznosu I k 3 . Gornja jednadba se moe pisati u obliku:
I t OS = t dop k 3sek I k3
2

, gdje je

Ik3sek - doputena struja 1-sekundnog tropolnog kratkog spoja (uraunat presjek vodia i konstanta a Ovaj uvjet osigurava da vrijeme reagiranja osiguraa u kratkom spoju bude manje od vremena potrebnog za taljenje vodia pri kratkom spoju, tj. da osigura dovoljno brzo reagira. Uvjet se provjerava za sve dionice u mrei, a pri runom proraunu se moe ograniiti na prvu i zadnju dionicu svakog izvoda i odvojka. 4) Kriterij dosega zatite. Osigura mora reagirati na kratki spoj u bilo kojoj toki mree, tj. njegova nazivna proradna struja mora biti manja od najmanje vrijednosti struje jednopolnog kratkog spoja u mrei (struje jednopolnog kratkog spoja su uvijek manje od tropolnog na krajevima izvoda i podizvoda). Pri tom se obino uzima i odreena rezerva, tj. koeficijent sigurnosti. Uvjet sigurnosti prorade osiguraa je.
I k1 k I OS I OS = In - nazivna (proradna) struja osiguraa

k - sigurnosni koeficijent : k=2,5 za rastalne osigurae k=1,25 za automatske prekidae k=0,5-1,0 za automatske prekidae sa kontrolnim lanom u nul vodiu
I k 1 - izraunata struja jednopolnog KS

Uvjet se provjerava za sve krajnje toke u mrei (krajevi izvoda i podizvoda). Ukoliko nije zadovoljena gornja nejednadba, moe se napraviti detaljniji proraun kojim se moe uvaiti utjecaj:
o o

impedancije traka za uzemljenje na smanjenje nulte impedancje impedancije otpora uzemljenja (TS, stupova i potroaa) na smanjenje nulte impedancije struje potroaa na poveanje minimalne struje

U sluaju da se ne moe odabrati osigura koji zadovoljava sve navedene kriterije, moe se:
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije (interna skripta)

7. Niskonaponske mree

Split, 2008.

144

o o o o o

ugraditi dodatni osigura nie nazivne struje (1.6-2 puta) na izvodu, tzv. linijski osigura ugraditi automatski osigura/prekida (manji koeficijent k poveava doseg zatite) izvriti dodatno uzemljenje nul vodia du izvoda poveati presjek nul vodia i/ili faznog vodia za dio mree koji nije tien predvidjeti posebni izvod ili prebaciti na napajanje iz neke druge TS

Za provjeru navedenih kriterija, potrebno je poznavati: 1) Parametre osiguraa: - nazivnu struju - I-t karakteristiku 2) Vrno optereenje izvoda 3) Nazivnu (termiku) struju vodia niskonaponskog izvoda 4) Struje tropolnog kratkog spoja u niskonaponskoj mrei:
I k3 = UL 3

(R T + R SNV + R nn )2 + (X T + X SNV + X nn )2
U L - linijski napon mree R T , X T - direktni radni i induktivni otpor transformatora preraunat na 0.4

gdje su:

kV-nu stranu
R SNV , X SNV - direktni radni i induktivni otpor srednjenaponskog voda

raunat na 0.4 kV-noj strani


R nn , X nn - direktni radni i induktivni otpor niskonaponskog voda od

trafostanice do mjesta gdje se rauna kratki spoj 5) Struje jednopolnog kratkog spoja u niskonaponskoj mrei
I k1 =

(2R

3 C1 U L
T

+ R 0 + 2R SNV + 2R nn + R 0 T nn

) + (2X
2

+ X 0 + 2X SNV + 2X nn + X 0 T nn

gdje su:
R 0 , X 0 - nulta impedancija transformatora T T R 0 , X 0 - nulta impedancija niskonaponskog voda raunata od trafostanice nn nn

do mjesta kvara
C1 - faktor koji se uzima pri proraunu

I k1 (= 0,95 pri proraunu

minimalnog jednopolnog KS)

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije (interna skripta)

7. Niskonaponske mree

Split, 2008.

145

ZADATAK 12

Za niskonaponsku mreu napajanu iz TS 10/0.4 kV sa slike provjeriti kriterije valjanosti odabranih osiguraa s obzirom na kriterije: a) termike vrstoe b) dosega zatite Provjeru izvriti u naznaenim tokama, a po potrebi i u dodatnim tokama ukoliko neki od kriterija nije zadovoljen za odreeni izvod. Pretpostaviti da su prva dva kriterija odabira osiguraa zadovoljena (kriteriji vrnog optereenja izvoda i nazivne struje vodia).

TS 10/0.4 2NVO-00 In =63 A 2NVO-00 In =50 A 2NVO-00 In =50 A 2NVO-00 In =63 A A

Izvod 4 Ale 4*35

Izvod 3 Ale 4*35

Izvod 2 Ale 4*35

Izvod 1 Ale 4*35

710 m

430 m

580 m

100 m

Odvojak Ale 4*25 150 m C

260 m

Podaci: Napon: UL=400V Direktna impedancija SN voda (raunata na 0.4 kV): 0.0107+j0.0057 Direktna impedancija transformatora (raunata na 0.4 kV): 0.0309+j0.056 Nulta impedancija transformatora (raunata na 0.4 kV): 0.01545+j0.0056 Direktna impedancija NN voda Ale 35mm2: 0.937+j0.322 /km

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije (interna skripta)

7. Niskonaponske mree

Split, 2008.

146

Direktna impedancija NN voda Ale 25mm2: 1.35+j0.345 /km Nulta impedancija NN voda Ale 35mm2: 3.748+j1.288 /km Nulta impedancija NN voda Ale 25mm2: 5.00+j1.38 /km Konstanta a za Ale: a=0.007 I-t krivulje osiguraa:

Napomena: Proraun struja tropolnog i jednopolnog kratkog spoja je izostavljen, dane su samo vrijednosti struja u tokama za koje se provjerava pojedini kriterij.
a) Proraun termike vrstoe: Proraun e se izvriti na osnovu struje troplnog kratkog spoja za etiri karakteristine toke:

1. 2. 3. 4.

Toka A, na poetku izvoda, uz kontrolu osiguraa nazivne struje 50 odnosno 63 A Toka B, na kraju najduljeg izvoda kojeg pokriva osigura nazivne struje 63 A Toka C, na kraju odvojka na prvom izvodu (zbog manjeg presjeka) Toka D, na kraju najduljeg izvoda kojeg pokriva osigura nazivne struje 50 A

Toka A: Ik3(A)=3105 A Prema karakteristici osiguraa In=63 A, t=f(Ik3), vrijeme pregaranja za struju od 3105 A je 4ms, a za osigura In=50 A je takoer 4ms. Najvee doputeno vrijeme pregaranja osiguraa je:
35 S t dop = a = 0.889 s = 0.007 Ik3 3.105
2 2

Budui da je vrijeme pregaranja (4 ms) manje od doputenog (0.889 s), za toku A i oba osiguraa, kriterij termike vrstoe je zadovoljen za sve izvode u sluaju kratkog spoja na poetku izvoda. Toka B: Ik3(B)=302.4 A Prema karakteristici osiguraa In=63 A, t=f(Ik3), vrijeme pregaranja za struju od 302.4 A je 2.43s. Najvee doputeno vrijeme pregaranja osiguraa je:
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije (interna skripta)

7. Niskonaponske mree

Split, 2008.

147

35 S t dop = a = 93.8 s = 0.007 0.3024 Ik3

Budui da je vrijeme pregaranja (2.43 s) manje od doputenog (93.8 s), za toku B, kriterij termike vrstoe je zadovoljen. Toka C: Ik3(C)=628 A Prema karakteristici osiguraa In=63 A, t=f(Ik3), vrijeme pregaranja za struju od 628 A je 0.1s. Najvee doputeno vrijeme pregaranja osiguraa je:
25 S t dop = a = 11.1s = 0.007 0.628 Ik3
2 2

Budui da je vrijeme pregaranja (0.1 s) manje od doputenog (11.1 s), za toku C, kriterij termike vrstoe je zadovoljen. Toka D: Ik3(D)=363.3 A Prema karakteristici osiguraa In=50 A, t=f(Ik3), vrijeme pregaranja za struju od 363.3 A je 0.44s. Najvee doputeno vrijeme pregaranja osiguraa je:
35 S t dop = a = 65 s = 0.007 0.3633 Ik3
2 2

Budui da je vrijeme pregaranja (0.44 s) manje od doputenog (65 s), za toku D, kriterij termike vrstoe je zadovoljen.
b) Proraun dosega zatite Proraun e se izvriti na osnovu struje jednopolnog kratkog spoja za tri karakteristine toke:

1. Toka B, na kraju najduljeg izvoda kojeg pokriva osigura nazivne struje 63 A 2. Toka C, na kraju odvojka na prvom izvodu (zbog manjeg presjeka) 3. Toka D, na kraju najduljeg izvoda kojeg pokriva osigura nazivne struje 50 A Faktor k za rastalne osigurae je: k=2.5 Mora biti ispunjen uvjet: Ik1 Ios*k Toka B: Ik1(B)=143.9 A Ios (In) = 63 A Budui da je Ik1 (143.9 A) <Ios(63 A)*2.5=157.5, kriterij dosega zatite za toku B nije zadovoljen, tj. odabrani osigura ne moe djelotvorno tititi izvod 4. S obzirom na malo odstupanje, u ovom sluaju je potrebno izvriti dodatne provjere (doprinos otpora uzemljenja i/ili struje potroaa na produljenje dosega zatite) ili pokuati s nekim drugim osiguraem. Osigura manje nazivne struje (npr. 50A) zadovoljio bi ovaj kriterij, ali pitanje je da li zadovoljava kriterij vrnog optereenja! Zbog ovakvog rezultata prorauna, potrebno je i za izvod 1 izvriti provjeru dosega za krajnju toku (uz ve predvienu provjeru u toki C) Toka C: Ik1(C)=346.6 A Ios (In) = 63 A Budui da je Ik1 (346.6 A) >Ios(63 A)*2.5=157.5, kriterij dosega zatite za toku C je zadovoljen.
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije (interna skripta)

7. Niskonaponske mree

Split, 2008.

148

Krajnja toka prvog izvoda: Ik1=292 A Ios (In) = 63 A Budui da je Ik1 (292 A) >Ios(63 A)*2.5=157.5, kriterij dosega zatite za krajnju toku izvoda 1 je zadovoljen. Toka D: Ik1(D)=184.9 A Ios (In) = 50 A Budui da je Ik1 (184.9 A) >Ios(50 A)*2.5=125, kriterij dosega zatite za toku D je zadovoljen, a zbog manje duljine, zadovoljen je i za krajnju toku treeg izvoda.

7.5 Uzemljenje u niskonaponskim mreama


Pod pojmom uzemljenja podrazumijeva se povezivanje vodljivih djelova iznad zemlje sa zemljom. To se izvodi pomou razliitih vrsta uzemljivaa ukopanih u zemlju, s kojom se mora ostvariti to bolji spoj. Uzemljenje djelova elektrine mree naziva se radno uzemljenje, a uzemljenje dijelova konstrukcija, troila i sl. kroz koje u normalnom pogonu ne tee struja, naziva se zatitno uzemljenje. Radno uzemljenje se koristi kako bi se neka toka u elektrinoj mrei svela na "nulti potencijal" zemlje, u odnosu na kojega se raunaju potencijali toaka koji su pod naponom. Zatitno uzemljenje se koristi za zatitu od proticanja struje kvara u sluaju dodira metalnih dijelova koji mogu doi pod napon (napon dodira) u sluaju kvara. U sluaju kvara, kroz uzemljiva protjee struja nastavljajui svoj tok ka okolnoj zemlji, mijenjajui pri tom stanje potencijala u neposrednoj okolini. Spoj uzemljivaa prema okolnoj zemlji nije idealan, tako da se na njemu javlja prijelazni elektrini otpor otpor uzemljivaa, koji u stvari predstavlja otpor izmeu dvije ekvipotencijalne povrine: konstrukcije uzemljivaa i udaljene zemlje gdje se gubi gradijent potencijala. Iznos otpora uzemljivaa ovisi o obliku, veliini i ostalim konstrukcijskim karakteristikama uzemljivaa, specifinog otpora okolnog tla, te karakteristikama ostalih metalnih dijelova vezanih na uzemljiva koji zajedno ine sustav uzemljenja. Specifini otpor tla moe se kretati u vrlo irokom rasponu, od 20-40 za movarno zemljite, do 3000 , pa i vie u sluaju kamenjara, betona i sl. Uzemljivai se obino izvode iz pocinanih eljeznih traka, a mogu se oblikovati na razliite naine. Uzemljenje TS 10/0.4 moe se izvesti kao:
o o

Zdrueno (zatitno i radno) uzemljenje Odvojeno zatitno uzemljenje TS 10/0.4 od radnog uzemljenja niskonaponske mree

Uzemljenje se redovito izvodi kao zdrueno ukoliko je izvedbom uzemljenja osiguran uvjet zatite od opasnih napona dodira:
R zdr Ud , I1

gdje je :
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije (interna skripta)

7. Niskonaponske mree

Split, 2008.

149

Rzdr ukupni otpor zdruenog uzemljenja Ud dozvoljeni napon dodira, I1 struja jednopolnog kvara u srednjenaponskoj mrei (uz eventualno uraunat redukcijski faktor srednjenaponskog voda) U sluaju da navedeni uvjet nije mogue ispuniti, razdvaja se zatitno od radnog uzemljenja, tako da radno uzemljenje mora udovoljiti primjenjene zatitne mjere na niskom naponu, a zatitno uzemljenje uvjet:
R za 1200 I1

Ako mrea 10(20) kV radi s izoliranim zvjezditem, te se zemljospoj iskljuuje u vremenu kraem od 2 sata, takoer se primjenju navedeni uvjeti, uz uvrtenje kapacitivne struje zemljospoja (I1=Ic). Ako trajanje zemljospoja nije ogranieno na 2 sata, propisi nalau razdvajanje radnog od zatitnog uzemljenja, uz zadovoljenje drugog uvjeta, te uvjeta radnog uzemljenja:
R rad 65 Ic

SN TS 10/0.4 kV L1 L2 L3

NN Troilo L1 L2 L3 PEN

IK

Ruz_TS

1m

Uk VU=Ik*Ruz_TS Ud

Slika 7-14 Napon dodira i napon koraka u NN mrei prilikom zemljospoja na 10(20) kV dijelu TS 10(20)/0,4 kV

Proraun otpora zdruenog uzemljenja openito mora uzeti u obzir slijedee komponente sustava uzemljenja: 1) uzemljiva same TS 10/0.4 kV koji moe sadravati:
o

jedan do tri kvadratna prstena oko TS,


Distribucija elektrine energije (interna skripta)
7. Niskonaponske mree Split, 2008.

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

150

o o

dva do etiri kraka duljine 5-30 m, nekoliko sondi

2) kratki trakasti uzemljivai kojima se uzemljuje nul vodi niskonaponske nadzemne mree 3) dugaki trakasti uzemljivai koji se polau uz niskonaponske kabele, a vezani su na nul vodi mree niskog napona 4) temeljni uzemljivai potroakih objekata 5) nulovani betonski stupovi niskonaponskih vodova Navedeni elementi koji ine sustav uzemljenja imaju svoj otpor uzemljenja, a ukupna impedancija zdruenog uzemljenja rauna se uvaavanjem doprinosa svih navedenih komponenti.
1 Z zdr
=

1 1 1 1 i + + + + , i i i R TS R ktu Z dtu Rt R ib

gdje je: Zzdr impedancija zdruenog uzemljenja RTS otpor zatitnog uzemljenja TS Rktu otpor kratkog trakastog uzemljivaa Zdtu impedancija dugakog trakastog uzemljivaa - faktor utjecaja meusobno bliskog polaganja vie uzemljivakih traka ( 1) Rt otpor temeljnog uzemljivaa Rb otpor nulovanog betonskog stupa Budui da veina impedancija uzemljenja ima izrazito radni karakter, obino se i ukupna impedancija zdruenog uzemljenja rauna kao isto radna mpedancija (RzdrZzdr). Na slijedeoj slici prikazana je opa shema izvedbe uzemljenja TS 10/0.4 koja se nalazi na elinoreetkastom stupu, a koje se moe sastojati od vie kontura, krakova i sondi (slika 7-15).

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije (interna skripta)

7. Niskonaponske mree

Split, 2008.

151

Stup

K1...K4 - krakovi A,B,C - konture S1...S4 - sonde


S3 K1

K3

S2

K2 C B S1 A S4

Zatitno uzemljenje Temelj

K4

Slika 7-15 Opa shema uzemljenja stupne trafostanice

Otpor pojedinanog uzemljivaa moe se aproksimativno prikazati kao produkt specifinog otpora tla (m) i konstante uzemljivaa cr (1/m) koja ovisi o geometriji uzemljivaa:
R i = c ir

Konstanta cr za temeljne uzemljivae moe se aproksimativno prikazati u ovisnosti o ukupnoj povrini obuhvaenoj uzemljivaem (S) i ukupnom duljinom trake u temelju (L):
cr = 0.33 S + 0.87 L

Za dugake trakaste uzemljivae koji se polau uz kabele, impedancija ovisi i o duljini trake. Na slijedeoj slici prikazan je primjer krivulja ovisnosti impedancije uzemljenja dugakih trakastih uzemljivaa o duljini i specifinom otporu tla.
Z(W)

r1<r2<r3 r3 r2 r1
l (m)

Slika 7-16 Impedancija dugih trakastih uzemljivaa

Otpori uzemljenja betonskih stupova (kod nadzemne NN mree) mogu se aproksimativno raunati preko formule:
Distribucija elektrine energije (interna skripta)
7. Niskonaponske mree

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Split, 2008.

152

R b = 0.255 + 12.58 , gdje je specifini otpor tla

Da bi betonski stupovi mree niskog napona djelovali kao dodatni uzemljivai, njihova armatura mora biti vezana na nul vodi, tj. stupovi moraju biti nulovani.

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije (interna skripta)

7. Niskonaponske mree

Split, 2008.

153

8 KOMPENZACIJA JALOVE SNAGE 8 KOMPENZACIJA JALOVE SNAGE


Troila uz djelatnu snagu redovito uzimaju i jalovu (reaktivnu) snagu induktivnog karaktera. Posebno velika induktivna troila su elektrini motori. Oni uzimaju iz mree znaajnu induktivnu komponentu struje, koja im je potrebna za stvaranje magnetskog toka.

ST

QT PT

Slika 8-1 Trokut snaga potroaa

Induktivna komponenta struje potroaa zaostaje za naponom za 90, dok je radna komponenta struje u fazi sa naponom. To je prikazano na sljedeoj fazorskoj slici, pri emu su oznake slijedee: Vn fazni napon potroaa (u primjeru asinkroni motor): Vn =
Un 3

Un nazivni linijski napon mree na koju je prikljuen potroa


I T - nazivna struja troila koja se sastoji od:

Ir radne komponente (u fazi je s naponom potroaa) Ix induktivne komponente (zaostaje za naponom za 90). T fazni pomak izmeu nazivnog napona i nazivne struje potroaa (=m (Vn , I m ) ).

struja koju daje mrea

Im
~

Im IT
struja koju uzima potroa
M

Un
Ir

Vn =

Un 3
Re

T
Ix

IT

I m = IT

Slika 8-2 Fazorski dijagram struja i napona potroaa

Struja koju daje mrea (Im) jednaka je struji koju uzima potroa. Dalje se moe pisati:
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

8. Kompenzacija jalove snage

Split, 2008.

154

IT = I r j I x

Dalje je:
I r = IT cos T = I m cos m I x = IT sin T = I m sin m

Obje komponente struje potroaa (Ir i Ix) dolaze iz pripadne pojne mree. Ako se paralelno potroau na iste sabirnice prikljui kondenzatorska baterija kapaciteta C, ona e iz mree uzimati kapacitivnu struju IC :
~

Im '
IT
M

IC C

Vn

Slika 8-3 Prikljuak kondenzatorske baterije paralelno potroau

Kapacitivna struja e prethoditi naponu mree za 90. Potroa i dalje za svoj rad uzima struju IT , koja je ista kao i prije:
IT = I r j I x

Struja iz mree u ovom sluaju je zbroj struje potroa i struje kondenzatorske baterije:

I m ' = IT + I C

Im IC

T
Ix

Ir

Vn Im ' IC Re
I m = IT + I C

IT
Slika 8-4 Fazorski dijagram struja i napona potroaa i kondenzatorske baterije

Iz fazorskog dijagrama je vidljivo da se smanjila struja koja dolazi iz mree za dio reaktivne struje koju je dala kondenzatorska baterija.
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

8. Kompenzacija jalove snage

Split, 2008.

155

Im ' < Im = IT .

Takoer se poveao (popravio) faktor snage mree, unato tome to potroa i dalje uzima potrebnu induktivnu struju Ix , koja mu je potrebna za normalni rad. < T , Ovo smanjenje jalove struje (snage) koja je prije dolazila iz mree zove se kompenzacija reaktivne snage i ona se (najee) provodi ugradnjom kondenzatorskih baterija paralelno troilu ili grupi troila (potroau) koji uzima znaajnu jalovu snagu. Potrebna nazivna jalova snaga QCn kondenzatorske baterije, u sluaju kad je ista spojena u zvijezdu, moe se odrediti na sljedei nain (uz poznate nazivne podatke potroaa: ST , Un , cosT ): Nazivna struja potroaa je:
ST = 3 U n I T I T = ST 3 Um

Takoer se polazi od zadanog (eljenog) faktora snage koji je potrebno imati nakon ugradnje kondenzatorske baterije ( cos ' ), to je kod potroaa najee uvjetovano ekonomskim razlozima (npr. cos ' =0.95, to je granica iznad koje se ne plaa jalova energija). Dakle, trai se nazivna snaga kondenzatorske baterije (QCn) i odgovarajui kapacitet po fazi baterije (C).

Im IC

I r = IT cos T

Vn

Re
I m ' IT cos T tg IC

Ix

IT
Slika 8-5 Fazorski dijagram za odreivanje potrebne snage i kapaciteta kondenzatorske baterije

Iz fazorskog dijagrama slijedi:

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

8. Kompenzacija jalove snage

Split, 2008.

156

I x = I C + IT cos T tg ' I x = IT sin T IT sin T = I C + IT cos T tg ' I C = IT ( sin T cos T tg ' ) I C = IT cos T ( tg T tg ' )

Ako zadnju jednadbu pomnoimo sa 3Vn , dobiva se:


3 Vn I C = 3 Vn I T cos T (tg T tg') Q Cn = S T cos T (tg T tg') = PT (tg T tg')

pri emu je PT djelatna snaga troila. Kapacitet po fazi kondenzatorske baterije spojene u spoj zvijezda moe se odrediti pomou slijedeeg izraza:
Vn = I C 1 C

Q cn I Q cn Q cn 3 Vn P ( tg T tg ' ) = = = T C= C = 2 Vn Vn 3 Vn U 2 U 2 n n

gdje su: IC struja koja kod nazivnog faznog napona Vn tee kondezatorskom baterijom kruna frekvencija, = 2f, f = 50Hz. Osnovni princip kompenzacije jalove snage moe se prikazati i preko dijagrama snaga :

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

8. Kompenzacija jalove snage

Split, 2008.

157

Sm=ST=PT+jQT
Mrea

QT PT
L R Potroa

Mrea

S'm=PT+j(QT-QC) ST=PT+jQT QC
C

QT P T
L R Potroa

PT=Pm

Qm' S'm

ST=(Sm)

QC

QT(=Qm)

Slika 8-6 Tokovi snaga kod potroaa s kompenzacijom jalove snage

Kondenzatorske baterije su simetrini trofazni ureaji. One sadre kondenzatore u svakoj fazi, koji mogu biti spojeni u spoj zvijezdu ili u spoj trokut:

IC Vn C C C C
Slika 8-7 Spoj kondenzatorske baterije u zvijezdu i trokut

Kod spoja kondenzatorskih baterija u spoj zvijezdu dobiveno zvjezdite se najee ne uzemljuje. Kondenzatorske baterije se redovito rade u vie stupnjeva, tj. na nain da ukupni kapacitet ine nekoliko paralelno spojenih trofaznih grupa, tako da je mogue ukljuiti jedan ili vie stupnjeva. Na taj nain se dobije mogunost odabira snage kondenzatorske baterije ovisno o potrebama (tj. ovisno o jalovoj snazi potroaa kojeg se kompenzira). Ukljuivanje pojedine paralelne grupe/stupnja kontrolora automatika, na nain da se mjeri (promjenljiva) jalova snaga potroaa i ukljuuje najpovoljniji broj grupa, tako da ukupna snaga kondenzatorske baterije bude to blia optimalnoj jalovoj snazi za kompenzaciju na eljenom faktoru snage (prema prethodnom izrazu). Bolja (i skuplja)
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

8. Kompenzacija jalove snage

Split, 2008.

158

varijanta je automatsko kontinuirano upravljanje snagom konedenzatorske baterije (kompenzacijskog ureaj) pomou tiristora:

TR 20/0.4 kV

Upravljanje

Potroa

Slika 8-8 Automatska regulacija snage kondenzatorske baterije (TSC Thyristor switched capacitors)

Openito, kompenzacija jalove snage moe biti:


o o

za pojedinana troila, kao to je prethodno opisano na prethodnom primjeru motora grupna, tj. kompenzacija jalove snage dijela mree odnosno kompenzacija potronje jalove snage koju troi vie potroaa u mrei, ali i sama mrea (gubici jalove snage na vodovima, a posebno transformatorima)

o se tie mjesta ugradnje kondenzatorske baterije, najbolje/najdjelotvornije je ugraditi to blie potroau koje uzima iz mree jalovu snagu, budui se na taj nain mrea maksimalno rastereuje tokowa jalovih snaga. Kondenzatorske baterije se redovito ugrauju u trafostanicama VN/SN, SN/SN i SN/NN, i to najee na strani nieg napona. Primjeri ugradnje kondenzatorske baterije dani su na slici 8-9. Kompenzacijom reaktivne snage:
o o o o

smanjuju se trokovi za jalovu energiju pojedinano kompenziranih potroaa poboljavaju se naponske prilike u mrei (smanjuju se padovi napona u mrei), smanjuje se strujno optereenje elemenata mree, smanjuju se gubici radne snage (energije) u mrei.

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

8. Kompenzacija jalove snage

Split, 2008.

159

TS 35/10 kV 35 kV 35 kV

110 kV

TS 110/35 kV 10 kV

TS 10/0.4 kV 10 kV 10 kV

0.4 kV

Slika 8-9 Mjesta ugradnje kondenzatorskih baterija u mrei

ZADATAK 13

U TS 35/10 kV s podacima zadanim u zadatku 9,, treba na sabirnicama 10 kV ugraditi kondenzatorsku bateriju koja e pri maksimalnom optereenju Pmax=8 MW popraviti faktor snage sa cos1=0,8ind na cos2=0,95ind. Odrediti odgovarajuu nazivnu snagu i kapacitet kondenzatorske baterije, ako je ona spojena u zvijezdu. Pretpostaviti napon na 10 kV-tnim sabirnicama 9.8 kV (linijski), i to nakon ugradnje kondenzatorske baterije, te u tom sluaju izraunati: a) napon na poetku i kraju DV 35 kV b) struju u DV 35 kV c) gubitke snage u DV 35 kV (sa i bez kompenzacije) Podaci 35 kV-tnog voda dani su na slici, uz Rdv1=0,237, Xdv1=0,338. Za transformatore 35/10 kV vrijedi Rt=0,188, Xt=1,487 ( raunato na 10 kV-tnom naponskom nivou).
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

8. Kompenzacija jalove snage

Split, 2008.

160

35 kV 35 kV DV 35 kV Al/ 120/21 mm2 l=10 km

10 kV

Y Y Y
C P=8 MW cos fi =0,8ind U=9.8 kV

Rjeenje

Postojei i eljeni faktor snage odgovaraju slijedeim kutevima: cos1=0,8 cos2=0,95 1=36,90 2=18,20

Potrebna snaga kondenzatorske baterije za popravak kuta 1 na 2 uz snagu potronje 8 MW iznosi: Qcn = PT (tg1 - tg2) = 8(tg36,90 - tg18,20) = 8(0,75 0,328)=3,376 MVAr=3376 kVAr Kapacitet kondenzatorske baterije (jedne faze) iznosi:
C= Q cn U2 n = 3376 10 3 VAr (10 10 V) 2 50s
3 2
1

= 1,075 10 4

As = 1,075 10 4 F = 107,5F V

a) Napon na poetku i kraju DV 35 kV Struja koju uzima potroa:


IT = S P

3 U

3 U cos

8 3 9.8 0.85

= 589 A ,

dok je njen kut definiran faktorom snage (0.8ind), tako da je: IT=589-36,90 Struja koju uzima kondenzatorska baterija je:
I c = jC V = j 2 50 107.5 10 6 9.8 10 3 3 = j191A =19190
0

Ukupna struja koja iz transformatora mora doi na 10 kV-tne sabirnice je zbroj struje potroaa i struje kondenzatorske baterije i iznosi: Im = IT+Ic = 498-190 Napon na kraju DV 35 kV (u stvari na 35 kV-tnim sabirnicama u TS 35/10 kV) jednak je naponu na 10 kV-tnim sabirnicama uvean za pad napona na transformatorima:
VDV _ kraj = VTS _ 10 + I m Rt + jX t = ... = 5.772.20 kV 3

(Napomena: nije uvaen zakret kuta usljed grupe spoja transformatora Dy)

Preraunato na 35 kV-tni naponski nivo, napon iznosi:

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

8. Kompenzacija jalove snage

Split, 2008.

161

VDV _ kraj

35 kV

= 5.77

35 = 20.2kV 10

Linijski:
U DV _ po
35 kV

= 20.2kV 3 = 35kV

Napon na poetku DV 35 kV jednak je naponu na kraju DV uvean za pad napona na DV:


VDV _ po = VDV _ kraj + I m ( Rdv + jX dv ) |10 kV = ... = 5.913.10 kV

Preraunato na 35 kV-tni naponski nivo, napon iznosi:


VDV _ po
35 kV

= 5.91

35 = 20.7kV 10

Linijski:
U DV _ po
35 kV

= 20.7kV 3 = 35.8kV

b) Struja 35 kV-tnog DV: Jednaka je struji IT, preraunatoj na 35 kV:


I DV = IT
10 10 = 498 = 142 A 35 35

c) Gubici snage na 35 kV-tnom DV:


P = 3 I 2 R = 3 498 2 2.37 = 176kW

(Napomena: struja i radni otpor voda uzeti su na 10 kV-tnom naponskom nivou)

U sluaju da nema kondenzatorske baterije, vod (i transformatori takoer) bi bio optereen punom strujom potroaa od 589 A. U tom sluaju gubici na vodu bili bi
P = 3 I 2 R = 3 5892 2.37 = 245kW

Napomena: ukupan pad napona na DV+TR moe se aproksimativno izraunati i bez kompleksnog rauna, koristei izraz za pad napona:
U =

P' R + Q' X U

Napon na potroau (linijski), sveden na 35 kV je:


U TS _ 10
35 kV

= 9.8

35 = 34.3kV 10

Napon na poetku voda 35 kV vei je za pad napona na DV i TR:


U DV _ po
35 kV

= U TS _ 10 kV

35 kV

+ U

DV + TR

34.3kV +

Pt ( RDV + RTR / 3 ) + ( Qt Qcn ) ( X DV + X TR / 3 ) = 34.3

34.3kV +

8 2.43 + 2.63 3.88 = 34.3 + 0.86 = 35.16kV 34.3

ZADATAK 14
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

8. Kompenzacija jalove snage

Split, 2008.

162

(Domai rad)

Za mreu sa slike (napajanje TS 35/10 kV iz mree 110 kV i DV 35 kV), preko koje se napaja potroa 10 kV snage Sp=4+j7MVA, odrediti: a) Snagu kondenzatorske baterije prikljuene na 10 kV sabirnice (vor 4), ako je napon na primaru transformatora T1 konstantan i iznosi U1=111.1 kV, transformator je optereen snagom S1=20+j15MVA, te uz uvjet da napon na 10 kV sabirnicama bude U2=10.5kV b) Gubitke radne snage na transformatoru T2 i DV 35 kV (sa i bez kompenzacije) Kompletan raun provesti s aproksimativnim izrazom za pad napona (bez kompleksnog rauna).
110 kV
1

S1=20+j15

35 kV
2

DV 35 kV l=45 km r1=0.2 ohm/km X1=0.385 ohm/km

35 kV
3

10 kV
4

Sp=4+j7 MVA

T1 Sn=31.5 MVA Un1/Un2=110/36.75 kV Pks=0 uk=12%

Ostatak mree 35 kV

T2 Sn=31.5 MVA Un1/Un2=35/10.5 kV Pks=34kW uk=8%

KB U4=10.5 kV (sa KB)

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

8. Kompenzacija jalove snage

Split, 2008.

163

9 REGULACIJA NAPONA U DISTRIBUCIJSKOJ MREI 9 REGULACIJA NAPONA U DISTRIBUCIJSKOJ MREI


Nazivni napon moe se definirati kao napon za koji je odreeni element mree projektiran i pri kojem je predvieno da bude najee u pogonu. Rad svih elemenata mree pod nazivnim naponom osigurava, u prosjeku, optimalne uvjete rada mree. Ukoliko stvarni (pogonski) napon bitnije odstupa od nazivnog, to dovodi do poremeaja u funkcioniranju elemenata mree i potroaa, prekomjernog naprezanja izolacije (u sluaju povienih napona), poveanja gubitaka u mrei itd. Zbog ekonominosti izgradnje i odravanja mree, nazivni naponi su standardizirani na relativno mali broj naponskih razina. Zato se i izvedba svih troila mora prilagoditi standardnim naponskim razinama, osim u sluajevima preciznog prilagoenja optimalnom naponu za pojedine specijalne potroae (npr. elektrolune pei, elektrovua, ali i sva elektronika troila), i to pomou specijalnih transformatora, prigunica, ispravljaa i sl. U pogonu mree deavaju se este promjene - varijacije napona, koje mogu biti:
o Polagane (spore), koje su rezultat normalnih promjena potronje tijekom dana ili nepredvienih dogaaja uslijed poremeaja regulacije napona u cijeloj mrei ili dijelu mree Nagle, do kojih dolazi uslijed naglih promjena potronje ili kvarova u mrei

U normalnom pogonu mree, pogonski napon je ogranien s gornje strane odgovarajuom izolacijskom razinom elemenata mree. Za srednjenaponske mree je to obino oko 20% u odnosu na nazivni napon (osim kod nas za 35 kV-tni napon gdje je ogranienje 8,6%). Minimalno dozvoljeni pogonski napon se definira propisima za svaku naponsku razinu, na osnovu pogonskih razloga (tehnikih i ekonomskih), te zatite potroaa. Pad napona na nekom elementu mree moe se aproksimativno izraziti preko:
U =

R P + XQ U

gdje je: R,X radni i induktivni otpor elementa mree P,Q radna i jalova snaga koja prolazi elementom mree U linijski napon Prema tome, padovi napona u mrei mogu se smanjiti:
o O O

poveanjem pogonskog napona (U) smanjenjem reaktancije mree (X) smanjenjem tokova jalovih snaga u mrei (Q)

Poveanje pogonskog napona moe se realizirati:


o

odgovarajuom regulacijom napona kojom se u ve izgraenoj mrei nastoji odravati pogonski napon to blie maksimalno doputenom pogonskom naponu izgradnjom mree slijedeeg vieg naponskog nivoa (npr. zamjena 10kV sa 20kV)

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

9. Regulacija napona u distribucijskoj mrei

Split, 2008.

164

Smanjenje reaktancije mree moe se postii:


o o o o

izgradnjom paralelnih vodova i/ili transformatora konstruiranjem transformatora sa manjim naponom kratkog spoja ili s veom snagom postavljanjem kabela umjesto zranog voda kompenzacijom reaktancije vodova (serijski kondenzatori, samo u prijenosnim mreama)

Smanjenje tokova jalove snage u mrei postie se kompenzacijom jalove snage, koja treba biti to blie mjestu potronje jalove snage. U distribucijskoj mrei to su najee paralelno prikljuene kondenzatorske baterije (statike ili tiristorski regulirane). U distribucijskim mreama, praktiki jedini nain regulacije napona je promjenom prijenosnog omjera transformatora. Transformatori promjenu prijenosnog omjera mogu vriti pod optereenjem (kod nas samo za transformatore 110/x kV) ili u beznaponskom stanju (transformatori SN/SN ili SN/NN). Automatska regulacija prijenosnog omjera pod optereenjem omoguava da se na sekundaru transformatora 110/x odrava eljeni napon (unutar odreenih granica), automatskim prebacivanjem regulacijske preklopke na primaru sa ciljem odravanja eljenog napona na sekundaru. Na taj nain se na sekundaru (odnosno pojnoj toki srednjenaponske mree) odrava uvijek isti napon, bez obzira na nivo potronje u distribucijskoj mrei. Transformatorima SN/SN odnosno SN/NN, moe se mijenjati prijenosni omjer runim prebacivanjem preklopke na eljeni poloaj, u beznaponskom stanju. To se obino radi za dulji vremenski period, budui da svaka promjena prijenosnog omjera zahtjeva iskljuenje transformatora. Osnovni ciljevi regulacije su odravanje srednjeg napona na potroaima tijekom odreenog perioda to blie nazivnom naponu, te smanjenje odstupanja od nazivnog napona. Na slici 9-1 ilustriran je osnovni princip regulacije napona u distribucijskoj mrei. Transformator 110/10 kV ima mogunost automatske regulacije koja je postavljena da regulira napon sekundara na napon 10,5 kV. Na taj nain se postiglo da primar najblieg transformatora 10/0.4 ima neto vei napon od nazivnog (10,5 kV), onaj na sredini mree ima nazivni napon (10 kV), a zadnji neto nii od nazivnog (9.5 kV), i to zbog padova napona u 10 kv-tnoj mrei, to je prikazano dijagramom napona du 10 kV-tnog voda. Tako je u 10 kV-tnoj mrei osiguran prosjeni napon jednak nazivnom naponu mree. Ako bi svi transformatori 10/0.4 kV radili sa nazivnim prijenosnim omjerom, srednji transformator bi na sekundaru imao 0,4 kV, prvi 0,42 kV, a zadnji 0,38 kV. Meutim, ako se za prvi transformator postavi regulacijska preklopka na +5%(primar), smanjiti e se napon na sekundaru na 0,4 kV, dok bi postavljanjem regulacijske preklopke zadnjeg transformatora na 5%(primar) dobili poveanje napona na sekundaru na 0,4kV. Drugim rijeima, statikom regulacijom na transformatorima 10/0.4 kV osigurava se smanjenje napona na sekundarima transformatora bliskih pojnoj toki odnosno poveanje napona sekundara na udaljenijim transformatorima. Na tri donja dijagrama prikazan je naponski profil niskonaponske mree za sluajeve bez regulacije (crtkano) i sa regulacijom (puna linija). U sluaju bez regulacije, svi niskonaponski potroai napajani iz prvog transformatora 10/0.4 kV imaju napon vei od nazivnog (u rasponu 380-420 V, prosjeno 400 V), dok svi niskonaponski potroai napajani iz zadnjeg transformatora 10/0.4 kV imaju napon manji od nazivnog (u rasponu 340-380 V, prosjeno 360 V). Sa prethodno opisanom regulacijom, niskonaponski potroai napajani iz svih TS 10/0.4 kV imaju napon u rasponu 360-400 V, a prosjeno 380 V, to odgovara nazivnom naponu. U oba sluaja,
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

9. Regulacija napona u distribucijskoj mrei

Split, 2008.

165

kad se rauna prosjek napona na svim potroaima, dobije se ista vrijednost (380 V, tj. nazivni napon), ali su odstupanja daleko vea u sluaju da se na svim transformatorima 10/0.4 kV ostavi nazivni prijenosni omjer. Dakle, pravilnim odabirom poloaja regulacijske preklopke u TS 10/0.4, ovisno o udaljenosti od pojne toke i optereenju niskonaponske mree, mogu se teoretski postii prosjeno optimalne naponske prilike kod potroaa.

10.5 U (kV) TS 110/10 kV +/- 10*1.5% 10.5 kV Mrea 110 kV 0.4 kV na sekundaru pri +5% na primaru (0.42 kV bez regulacije) TS1 10/0.4 kV +/- 2*2.5% 0.4 kV na sekundaru bez promjene poloaja regulacijske sklopke 10 kV TS2 10/0.4 kV +/- 2*2.5% 0.4 kV na sekundaru pri 5% na primaru (0.38 kV bez regulacije) 9.5 kV TS3 10/0.4 kV +/- 2*2.5% 10(Un) 9.5

420 400 380 360 340

420 400 380 360 340

420 400 380 360 340

U (V)

Slika 9-1 Regulacija napona u distribucijskoj mrei: naponske prilike pri srednjem optereenju mree

Dodatni je problem to opisana situacija vrijedi za odreeni nivo potronje, koji se tijekom dana mijenja, a takoer i tijekom godine. Smanjenjem potronje naponi e rasti u srednjenaponskoj i niskonaponskoj mrei. Takoer je poveanjem potronje naponi padati, tako da e naponi pojedinih potroaa varirati u odreenim granicama, i to najvie na najudaljenijim potroaima. Transformator 110/x i dalje dri zadani napon od 10.5 kV na sekundaru, ali dalje u mrei varijacije napona rastu. Isto vrijedi za niskonaponsku mreu. To je prikazano na slici 9-2, s naponskim profilima za minimalno i maksimalno optereenje mree, tako da podruje izmeu u stvari prikazuje raspon napona u pojedinoj toki mree. Sa slike je vidljivo da u sluaju vee varijacije potronje ovakav nain regulacije napona nije ba najbolji, budui da u niskonaponskoj mrei napajanoj iz krajnjih trafostanica varijacije napona mogu biti vrlo velike.

U (V)

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

9. Regulacija napona u distribucijskoj mrei

U (V)

Split, 2008.

166

TS 110/10 kV +/- 10*1.5% 10.5 kV Mrea 110 kV TS1 10/0.4 kV +/- 2*2.5% 10 kV TS2 10/0.4 kV +/- 2*2.5% 9.5 kV TS3 10/0.4 kV +/- 2*2.5%

10.5 U (kV) 10(Un) 9.5 MIN SR MAX

420 400 MIN 380 360 MAX 340

420 400 380 360 MAX 340

420 MIN 400 380 360 340 MAX

U (V)

Slika 9-2 Naponske prilike pri varijaciji potronje od minimalne do maksimalne, uz odravanje konstantnog napona na sekundaru TS 110/10 kV

Bolje bi rjeenje bilo kad bi se napon na sekundaru TS 110/10 kV regulirao na nain da odrava konstantan napon negdje na sredini srednjenaponske mree umjesto na poetku. Npr. da se na sredini srednjenaponskog voda (s obzirom na optereenje) odrava konstantan (nazivni) napon. U tom sluaju naponske prilike u mrei, pri varijaciji potronje od minimalne do maksimalne, izgledale bi priblino kao na slici 9-3. Jasno, ovakvo rjeenje je tee i skuplje izvesti u praksi. Takoer, postoji tehniki problem vezan za razliite karakteristike (duljine, optereenja) izvoda 10 kV koji se napajaju iz TS 110/10 kV, tako da bi ovakvo rjeenje bilo izvedivo samo u sluaju da postoji samo jedan izvod 10 kV ili da su svi priblino podjednakih karakteristika.

U (V)

MIN

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

9. Regulacija napona u distribucijskoj mrei

U (V)

Split, 2008.

167

10.5 U (kV) 10(Un) MIN 9.5 SR MAX

420 400 380 360 340 MIN

420 400 380 360 MAX 340 MIN

420 400 MIN 380 360 MAX 340

U (V)

MAX

Slika 9-3 Naponske prilike pri varijaciji potronje od minimalne do maksimalne, uz odravanje konstantnog napona na sredini voda 10kV

Jedno od rjeenja koje se primjenjuje je automatska regulacija napona na transformatoru 110/x kV ovisno o potronji: ne odrava se uvijek konstantni napon, ve se napon prilagoava optereenju mree. Za vrijeme visokih optereenja (vei padovi napona u mrei) napon na sekundaru transformatora 110/10 kV odrava se na maksimalno dozvoljenoj vrijednosti (npr. 10.8 kV) kako bi se pokrili padovi napona u dubini mree. Za vrijeme niskih optereenja mree, napon na sekundaru transformatora 110/10 odrava se na neto nioj vrijednosti (npr. 10.2 kV), kako bi se onemoguilo poveanje napona u NN mreama napajanih s krajnjih TS 10/0.4 kV kod koji je statikom regulacijom podeeno poveanje napona. Za dobru regulaciju napona u distributivnoj mrei postoje i dodatna ogranienja:
o O O

padovi napona na transformatorima regulacijski opseg transformatora 110/x kolebanja napona u prijenosnoj mrei (110 kV)

Dodatni naini regulacije napona u distributivnoj mrei su:


o

kondenzatorskim baterijama, koje osim kompenzacije jalove snage, poboljavaju i naponske prilike u mrei uzdunim regulacijskim transformatorima (booster transformatori) na trasi srednjenaponskog voda (slika 9-4), s jedininim nazivnim prijenosnim omjerom (npr. 10/10 kV), i regulacijskim dijelom (npr. 10x1%, tako da je u krajnjim poloajima regulacijske preklopke, prijenosni omjer 9/10 kV odnosno 11/10 kV)

U (V)

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

9. Regulacija napona u distribucijskoj mrei

U (V)

Split, 2008.

168

10.5 U (kV) 10(Un) 9.5

TS 110/10 kV +/- 10*1.5%

TS 10/10 kV +/- 10x1%

...
TS 10/0.4 kV TS 10/0.4 kV TS 10/0.4 kV

...
TS 10/0.4 kV

Slika 9-4 Regulacija napona na srednjenaponskom vodu uzdunim (booster) transformatorom

Za domai rad: u modelu 10 kV distribucijske mree za lab.vjebu 1, simulirati ugradnju booster transformatora ispred sabirnica S3 i provjeriti njegov efekt na regulaciju napona u mrei (mogunost odravanja nazivnog napona na sabirnici S3, bez ugradnje kondenzatorskih baterija). Podaci za booster transformator: prijenosni omjer 1010x1%/10 kV, Sn=1.5 MVA, uk=5%, zanemareni gubici praznog hoda, gubici kratkog spoja i struja praznog hoda.

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

9. Regulacija napona u distribucijskoj mrei

Split, 2008.

169

10 XX 10 XX
Xx

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

9. xx

Split, 2008.

170

11 XX 11 XX
Xx

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

10. xx

Split, 2008.

171

LITERATURA LITERATURA

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Distribucija elektrine energije

Literatura

Split, 2008.

172