UNIVERZITET U TUZLI FILOZOFSKI FAKULTET

Safvet-beg Bašagić (1870-1934.), lik i djela
SEMINARSKI RAD

Predmet: Osmanska civilizacija u Bosni i Hercegovini (historiografija) Mentor: Dr. sc. Senaid Hadžić, van. prof. Student: Adnan Buljubašić Indeks br.: Odsjek: Historija

Tuzla, januara, 2013.

gdje ostaje do kraja 1906. pa do dvadesetih godina dvadesetog. Do 1910. Kako mu je otac Ibrahim-beg bio i pjesnik na turskom jeziku. Kad mu se otac nastanio u Sarajevu 1882. godine. godine. od koga je izašlo svega 13 brojeva. Safvet-beg Bašagić. Mostaru. Poslije ruždijje pohaĊa Veliku gimnaziju u Sarajevu. Safvet-beg Bašagić (Mirza Safvet) roĊen je u Nevesinju 6. godine. održanim do 1914. biran je redovno za 2 . jer nije pripadao nijednoj tadašnjoj muslimanskoj stranci (Muslimanska narodna organizacija i Muslimanska samostalna stranka). List je bio veoma zapažen i cijenjen. Stocu i Konjicu. Odmah po završetku studija Bašagić je dobio mjesto profesora arapskog jezika na Velikoj gimnaziji u Sarajevu. godinu. još od rane mladosti zavolio je književnost na orijentalnim jezicima i ostao joj vjeran sve do smrti. Mekteb je pohaĊao u Mostaru i Konjicu.Safvet-beg Bašagić Biografija MeĊu prvim pobornicima kulturnog. godine. godine (Napretkov kalendar za 1931. Nijedna akcija na nekom od ovih polja poĉev od konca devetnaestog stoljeća. Kada su te iste godine provoĊeni izbori za Bosanski sabor. 1870. Iza toga upisuje se na univerzitet u Beĉu. Maturirao je 1895. gdje mu je otac Ibrahimbeg služio kao kajmekam (kotarski predstojnik). napisano je još 1931. Ljubav za historiju je dobio u kući. Diplomirao je 1900. Na svim izborima. V. izdavao je list Ogledalo (Ibret). kada se zahvaljuje na državnoj službi. gdje je dobio i osnovna znanja. gdje se osobito gajila porodiĉna tradicija. Safvet-beg je izabran za narodnog poslanika izvan stranaka. bilo da je on inicijator ili jedan od prvih. godine i brani. moraće se najdulje zadržati uz ovo ime”. Djetinjstvo je proveo u Foĉi. U godini 1907. strana 123). godine. prosvjetnog i uopće napretka bosanskohercegovaĉkih muslimana poslije okupacije ovih zemalja od strane Austro-Ugarske monarhije 1878. bio je i dr. Ljubuškom. godine boravio je u više navrata u Beĉu. gdje je po beĉkim bibliotekama sakupljao graĊu za doktorsku tezu. gdje studira orijentalne jezike i historiju. godine. Safvet-bega upisuje u ruždijju. koju na tamošnjem univerzitetu 1910. Za orijentalne jezike stekao je ljubav još u ruždijji. ne može se ni zamisliti bez vidnog uĉešća i Bašagića. Na temelju radnje Bošnjaci i Hercegovci u islamskoj književnosti Bašagić je promoviran u ĉast doktora “exlinguis islamiticis”. godine u Zagrebu. koji je prihvatio neĉiju korisnu zamisao. I zato “Ko bude pisao kulturnu i politiĉku povijest bosanskohercegovaĉkih muslimana iza okupacije.

što je nužno posebno naglasiti. godine (Sarajevo. Alije Nametka ovaj je materijal sredio i 1931. Godine 1919. Kao kustos Zemaljskog muzeja objavio je interesantan rad pod naslovom Najstarija turska vijest o boju na Kosovu 1389. koja se naglo pogoršavala.poslanika. Godinama je sakupljao materijal o istaknutim i zaslužnim sinovima Bosne i Hercegovine u Osmanskom carstvu. u kojoj je po prvi put kod nas prikazana prošlost ovih zemalja pod turskom ĉetiristogodišnjom vlašću. U svojoj doktorskoj radnji Bošnjaci i Hercegovci u Islamskoj književnosti (Sarajevo. Za vrijeme I svjetskog rata vodio je poslove Sabornice (jer se Sabor u toku rata nije sastajao). U sarajevskoj Nadi objavio je nekoliko prijevoda klasiĉnih arapskih pjesnika. Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj Carevini. 1912). a druga 3 . Dr. Kao historiĉar. prva je izašla 1920. godine Matica hrvatska je u svojim izvanrednim izdanjima štampala Bašagićevo leksiĉko djelo Znameniti Hrvati. pisao je i o turskim književnicima i pjesnicima.. turskom i perzijskom. koji je pored arhiva u Beĉu. poĉeo da koristi i arhive u Republici Turskoj i tim svojim poĉetnim koracima. Uz pomoć prof. Bošnjacima i Hercegovcima u Turskoj Carevici nalazi se dosta ljudi od pera. koje je Bašagić pronašao nakon što su njegovi Bošnjaci i Hercegovci u Islamskoj književnosti bili već objavljeni. Bašagić je i prevodio s orijentalnih jezika. Pored toga. (O pojedinim ovim ljudima pisao je i posebno (Arif Hikmet-beg Rizvanbegović Stoĉević i dr. jer uslijed bolesti. prvi. Brojni su još njegovi historijski radovi razasuti po raznim listovima i kalendarima. I u njegovim Znamenitim Hrvatima. a dva puta njegov potpredsjednik. godine. filozofa i perzijskog klasika. postavljen je za kustosa Zemaljskog muzeja u Sarajevu. koji su pisali ili pjevali na orijentalnim jezicima: arapskom. odnosno arhive današnje Republike Turske. Prvi je napisao i opsežniju monografiju o najvećem dobrotvoru Bosne i Hercegovine Gazi Husrev-begu (Sarajevo. što izaĊe u Zagrebu povodom hiljadu godišnjice kraljevstva. Bašagić je prikazao književni i nauĉni rad naših ljudi. posebno historijske struke i uputio ih ovim svojim radovima na orijentalne arhive za istraživanje historije Bosne i Hercegovine. prikazujući njihova djela ili pišući o njima samima. S perzijskog je preveo Rubaije Omera Hajjama. Tu ostaje do odlaska u mirovinu 1927. da je dr. Safvet-beg Bašagić. U dva maha je bio predsjednik Sabora. 1900). i to uvijek nezavisno i izvan stranaka. godine.). iako ne kao školovani historiĉar dao jak doprinos i usmjerenje daljim istaživaĉima. 1924). Jedan dio ovog materijala Safvet-beg je štampao u sarajevskoj Obrani (1920) i u djelu Znameniti i zaslužni Hrvati od 925-1925. Rubaije je štampao u dvije knjige. 1907). nije više mogao odlaziti na posao. predstavio se svojom Kratkom uputom u prošlost Bosne i Hercegovine pod turskom vlašću (Sarajevo. Iz svega se vidi.

Od druge godine urednik Behara je Edhem Mulabdić. Kada je Edhem-ef. Njegova suradnja u oba godišta Kalendara. Bašagić je i osnivaĉ i prvi predsjednik Muslimanskog biciklistiĉkog društva “El-Kamer”. maja 1900. Da je Behar bio odliĉno primljen u muslimanskoj sredini. vidimo Bašagića opet meĊu njegovim utemeljivaĉima. opet je Bašagić glavni (uz Edhema Mulabdića) oko ostvarivanja i ove ideje. dvadeset ĉetvrti broj prve godine ispunio je skoro sam Bašagić. koju je napisao prilikom osnivanja Društva. pa i od ostalih. On mu je predsjednik od osnivanja do 1907. Bašagić piše dramu Pod Ozijom. sam sudjeluje u njegovu izvoĊenju. Prigodom osnivanja društva “Gajret” 1903. Godine u kojoj nema ni jednog njegova priloga). ĉiji bi zadatak bio izdavati u originalu. U predgovoru svome prijevodu Bašagić navodi. Za njegova predsjednikovanja. godine. dao je uglazbiti i sam je uvježbavao s pjevaĉkim zborom. “Društva muslimanske mladeži” i “Muslimanskog kluba”. koliko ih je izdano dok je on bio predsjednik. Mulabdić poveo akciju za izdavanje jednog muslimanskog porodiĉnog lista.1928. Vidimo ga i meĊu osnivaĉima i akcionarima Islamske dioniĉke štamparije. a i glavni suradnici bili nešto zatajili. Bašagić s puno žara i poleta radi na propagiranju “Gajreta” i ostvarivanju njegovih ciljeva. kako se dugo vremena bavio mišlju da se kod nas osnuje “Društvo prijatelja Istoka”. Prema sjećanjima E. O Omeru Hajjamu je napisao i posebnu studiju. zadnji. a Bašagić redovan suradnik (izuzev II. on mu je i jedan od glavnih suradnika. znaĉajna je. koji je znao pogoditi osjećaje muslimana i imati odgovarajuću mjeru u pisanju i u ureĊivanju ovog lista. Bašagić je odmah podržao ovu ideju i uz Mulabdića i Osmana Nuri Hadžića bio jedan od pokretaĉa lista. koja će biti na zabavi izvedena. godine. koji su pisali na orijentalnim jezicima. Uvježbava komad s diletantima. Društvo “Gajret” pokrenulo je i svoj list pod istim imenom. Mulabdića i Fehima Spahe. godine. Na samoj zabavi drži 4 . Pored ureĊivanja lista. Sam mu je dao i ime Behar. zasluga je i Bašagića. Behar se pojavio l. Prihvatio je dužnost urednika. Spjevao je i prigodnu pjesmu za ovu priliku. U tu svrhu bio je izradio i Pravila “Društva za poznavanje Istoka”. I u inicijativnom odboru i kasnije kao predsjednik. Kada je odluĉeno da “Gajret” poĉne izdavati svoj Kalendar. a po mogućnosti i u prijevodu djela naših zemljaka. Gajretovu himnu. Od Hasana Kafije Prušĉaka preveo je poznato djelo Nizamu-I-alem (Uredba svijeta) i štampao u Glasniku Zemaljskog muzeja u Sarajevu 1919. jer je materijala bilo ponestalo. godine pod uredništvom Safvetbega Bašagića. U drugoj godini svog opstanka Upravni odbor Gajreta zakljuĉuje da se održi prva muslimanska društvena zabava. Pošto se dobila dozvola za pokretanje lista. godine.

19-21) ovom našem zaslužnom radniku s prilozima od 18 Bašagićevih prijatelja suradnika.) dok je sarajevska “Svjetlost” u svojoj ediciji Kulturno naslijeĊe izdala Bašagićeva Izabrana djela (u dvije knjige) u redakciji dr. pored ostalih. godine. Zagrebaĉko izdavaĉko poduzeće “Mladost” izdalo je drugo izdanje Bašagićevog prijevoda Hajjamovih Rubalja u redakciji Alije Bejtića (1953.pozdravni govor. Muhsina Rizvića (1974). godišnjicu roĊenja Bašagića. godine u Sarajevu i sahranjen u haremu Begove džamije. 5 . aprila 1934. Umro je 9. i Bašagić ima velikih zasluga. Za veliki uspjeh ove prve zabave. Kad je Safvet-beg umro. proslavljajući svoju dvadesetogodišnjicu 1926. Mostarsko muslimansko društvo Ittihad je. VII 1933-34. proslavilo i 55. Novi behar je posvetio cijeli svoj jedan trobroj (god. br.

Opis orijentalnih rukopisa moje biblioteke.Bibliografija  Trofanda iz hercegovačke dubrave (1890-1894). . 1924. Vlastita naklada. Bibliografija i literatura. izdanje. (Nove pjesme). . dop.2. Vlastita naklada. 1924. Braća Bašagić. Znameniti Hrvati. Zagreb. Matica Hrvatska. 266/302.3. 1931. Sarajevo. Matica Hrvatska. Bošnjaci i Hercegovci u Islamskoj književnosti I. Sarajevo. 1900. Odabrane pjesme. Sarajevo. Sarajevo. Dramski spjev iz XVIII vijeka u 3 ĉina (5 slika). Izabrana djela . izdanje. 1971. Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine (1463-1850). 1905. 1907. Vlastita naklada. Sarajevo. 1900. Misli i čuvstva. izdanje. Vlastita naklada. Uzgredne bilješke I. Sarajevo. I knjiga: Muhsin Rizvić: Pjesniĉko djelo Mirze Safveta. 21.5.priredio Muhsin Rizvić. Sarajevo. . Vlastita naklada. Vlastita naklada. Najstariji ferman begova Ĉengića. Sarajevo. Zagreb. Mevlud. 1905. Vlastita naklada. Svjetlost. Vlastita naklada. 1907. Sarajevo. Sarajevo. Sarajevo. Po muteber ćitabima spjevao -. Pod ozijom ili krvava nagrada. Sarajevo. Lirika: II Prepjevi. 1944. 1913. Sarajevo. Izabrane pjesme. 1931.2. Najstarija Turska vijest o Kosovskom boju. O kniževnosti.Al-Mawlid 'An-Nabawiaš-Šarif. str. 1941. 1896. Sarajevo. . 1942. Sarajevo. Sarajevo. 1962. Sarajevo. Braća Bašagić. Sarajevo. (U spomen četiristogodišnjice dolaska u Bosnu). . Vlastita naklada. Dramski spjev u 4 ĉina iz XVIII vijeka. 1989.Reprint izdanje. 1907. Gazi Husrevbeg. Vlastita naklada.4. Sarajevo. dop. dop. 1917. 1928. Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini. 1924. Zagreb. s. 1912. . Vlastita naklada. Vlastita naklada. Abdullah-paša. Bayrut. . Priĉice i dosjetke za mladež pribrao -.                6 . izdanje. izdanje. dop.

Nizamul-Alem.   7 . Knjiga I. Sarajevo. Drugi dio priredio i napomene Amir Ljubović.2. izd. Zagreb. Sarajevo. 1919. 1986. Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini. Sarajevo. Sarajevo. Bošnjaci i Hercegovci u Islamskoj književnosti. Prvi dio priredio i predgovor napisao Džemal Čehajić. Vlastita naklada. Prijevod Safvet-bega Bašagića. Prijevod. Priredio i predgovor napisao Alija Bejtić. 1928. Vlastita naklada. 1928. a napisao Hasan Ćafi Prušĉak. . Svjetlost. Prilog kulturnoj historiji Bosne i Hercegovine (i) Znameniti Hrvati. str.3. Omer Chayyam: Rubaije. 452. izd. . Mladost. 1954.

. zbog ĉega ovo djelo predstavlja kroniku prošlih dogaĊaja. jer je bio svjestan da su istraživanja na ovom planu u samom poĉetku. koja poĉinje prvim provalama Osmanlija na ova podruĉja 1384. Bitno je istaći. autor daje dodatak ovom djelu u vidu popisa Bosanskih namjesnika po redu od Ishak-bega pa dalje.. godine. Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine. tako isto i za domaćega. U izradi ovog djela uveliko se koristio Muvekkitovim rukopisima. naziva se Herceg-Bosna i istočna prosvjeta. nakon ĉega Bašagić odmah poĉinje svoje djelo upoznajući ĉitaoca sa Osmanlijama. od godine 1463. do 1850. odnosno od 1418-1878. Bašagić nije bio historiĉar po struci. dok je reprint izdanje štampano u Zagrebu 1989. stoljeća. pišući ovo djelo hronološki po namjesnicima kako su dolazili u Bosnu. kako za stranca. reĉenicom „Tome svemu uĉinio je konac Berlinski ugovor od 13. godine. na što je sam i ukazao u predgovoru ovog djela. kako sam kaže. godine. koja su tada bila u vlasništvu Zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu. da zaposjedne Bosnu i Hercegovinu. nego je htio „da se napiše bar kratka povijest Herceg-Bosne od pada bosanske kraljevine 1463. za ĉim se odavno osjećala potreba. te dvojicu mutesarifa. bosanskim kalendarima i drugim.Prikaz knjige: Safvet-beg Bašagić-Redžepašić (Mirza Safvet). koji poĉinje od 189 strane ovog djela. od godine 1463. do 1850. U osnovi. TakoĊe. Predgovor knjige je na prve 2 stranice. Zatim navodi nekoliko hercegovaĉkih i kliških namjesnika. Godine 1900.) i utjelovljenja Hercegovine pod tursku vlast. na koje treba obratiti posebnu pažnju.“ Od strane 175.“ Djelo. Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine. socijalnih i kulturnih kretanja i prilika. Safvet-beg Bašagić je objavio ovo djelo. nekoliko zvorniĉkih sandžakbegova. (786. (867. da izvorno djelo ima dosta terminoloških i drugih pogrešaka. da se vidjeti da je kroz cijelo djelo isticane i godine po Hidžri. prvim osmanskim vladarima. niti je pišući imao tih pretenzija. koji povjeri autro-ugarskoj monarhiji. U ovom djelu Bašagić nije primijenio noviju historijsku metodologiju. ovo Bašagićevo djelo i nije pokušaj prikazivanja cjelovite historije kako i sam autor navodi. djelo se sastoji iz dva dijela. popisima bosanskih namjesnika. ima 215 stranica i štampano je u Sarajevu 1900. MeĊutim. 8 . a ne cjelovitu sliku ekonomskih. godine. 1900. a pored njih i mnogim drugim domaćim i stranim knjigama. jula 1878. Sarajevo. ukupno njih 264. prvi dio je vezan za kratku historiju Bosne i Hercegovine tog perioda.. Drugi dio knjige. a drugi dio. dolaskom u Bosnu i njenih zaposijedanjem.) i ide sve do kraja prve polovine XIX. taĉnije od 817-1294. jaĉanjem države. Prvi dio ovog djela završava na stranici 174.

uz sve nedostatke historijske metodologije. da je Bašagićevo djelo. veoma je važno istaći. koji predstavlja posebni dodatak u kome je predstavio 27 naših pisaca koji su pisali na arapskom i perzijskom jeziku. prestavlja dio pod nazivom Herceg-Bosna i istočna prosvjeta. TakoĊer. prvi ozbiljniji prikaz politiĉke historije bosanskohercegovaĉkih Muslimana u osmankom periodu naše zemlje.taĉnije dio od strane 189 do strane 215. 9 . Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine.

obraĊuje 21 književnika. 1986. preostali prostor. dok je uvod napisan na sedam stranica (od 13 do 20 str. Sarajevo. Safvet10 . jer to nije bilo moguće izvesti. a djelo „Znameniti Hrvati. Sve kombinacije da se uzroci i posljedice dovedu u ma kakav savez i tako cijeloj radnji dade nekakav opći pregled. Djelo: „Bošnjaci i hercegovci u Islamskoj književnosti“ Ova knjiga u kojoj se nalaze dva Bašagićeva već navedena djela ima 435 stranica. Kako sam kaže. koja je ujedno i najobimnija i pisana je na 82 stranice (od 44 do 126 str. Budućnost je pred nama.). moram takoĊer priznati da sam danas kratkih rukava. Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini“. Priznajem: da je jednostavni kronološki red suhoparan. koju je uspješno odbranio na Beĉkom univerzitetu. Izabrana djela. Predgovor knjige je na tri stranice (od 9 do 12 str. Djelo „Bošnjaci i Hercegovci u Islamskoj književnosti“ predstavlja ujedno i doktorsku disertaciju dr. Derviš-paša Bajezidagić je obraĊen kao 7 u drugoj periodi iza koga slijedi 6 književnika nazvanih njegovim savremenicima.“ Djelo „Bošnjaci i Hercegovci u Islamskoj književnost“. Svjetlost.Prikaz knjige: Safvet-beg Bašagić. Prva perioda poĉinje od 20 stranice. Prilog kulturnoj historiji Bosne i Hercegovine. odnosno „Bošnjaci i Hercegovci u Islamskoj književnosti“. odnosno 110 stranica. ostale su bezuspješne. U prvoj periodi Safvet-beg je spomenuo i obradio 6 književnika. „u ovom djelu neka se ne oĉekuje kakva historija literature ili zaokružena literarna radnja. kako ih je sam Safvet nazvao. nego prije književnohistorijski pregled.). od kojih prvo djelo. arapskom i perzijskom jeziku. Druga perioda. podijeljeno je u ĉetiri periode. ukupno njih 7. iza koga takoĊe slijede njegovi savremenici kako ih je Safvet nazvao. kad cijela radnje nema suvisle forme. zauzima 325 stranica. Bošnjaci i Hercegovci u Islamskoj književnosti (i) Znameniti Hrvati. u kojem je Bašagić prikazao život i stvaralaštvo od oko 130 pjesnika i pisaca porijeklom iz Bosne i Hercegovine i drugih naših zemalja koji su pisali na turskom. dok 14 književnik druge periode je Peĉevi (Ibrahim-paša Alajbegović). Bitno je istaknuti. i pisana je na naredne 24 stranice. taĉnije do strane broj 44. da unutar svakog imenom obraĊenog književnika.). i zasebnog mjesta koje je dobio u ovom djelu. Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini. ali da to izvedem. a budućnost će ne samo sve to ljepše osvijetliti nego i na tome polju uĉiniti mnogo otkrića. knjiga III. Ni ovo djelo ne predstavlja historiju književnosti u pravom smislu. Bašagića.

ali koji su djelovali u vremenskom razdoblju 1100-1140. zatim 18 književnika. Ĉetvrta perioda na 31 stranici (od 193 do 224 str. te ponovo „Glasovita ulema“. i kojih će biti još. Oton Kuĉera. uleme. Safvet-beg je u Sarajevu nastavio svoj rad. do podnaslova koji glasi „Glasovita ulema“ gdje navodi imena 27 efendija koji su djelovali u zadnje 4 decenije XI stoljeća po Hidžri. Kako sam Bašagić navodi. s tim da zadnju periodu završava sa nekoliko imena koja samo nabraja i o njima ne daje nikakve podatke. Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini“ Drugo djelo ove knjige Izabranih djela je djelo „Znameniti Hrvati. i da je na budućim generacijama da to istraže i publiciraju. koji daje napomene i nudi pogovor sa kritiĉkim ostvrtom na ovo djelo. Džemala Ćehajića.). ispravljene od strane prireĊivaĉa. i sa Alijom Nametkom svrstavši liĉnosti po alfabetskom redu izdao ovo djelo. a završava se na 192 strani. U njoj. koje u ovom izvornom djelu postoje. Na narednih 11 strana nalazi se popis imena i tumaĉ nekih rijeĉi. taĉnije rukopise i tiskana djela. TakoĊer. Pošto je ideja o izdavanju enciklopedije propadala. bitno je istaći da koristi i muslimanski kalendar. zapoĉinje od 126. govoreći da ima još dosta poznatih. istiĉući književnika i uĉenih ljudi ima još ne mali broj. Prostor do 322 rezervisan je za rijeĉ prireĊivaĉa ovog djela. Djelo: „Znameniti Hrvati. po Hidžri. Treća perioda od 66 stranica. ali o njima nudi skromne podatke. daje pregled 15 književnika. pošto je sve to bilo na brzu ruku. Od 224 do 228 strane navodi djela kojima se služio u stvaranju ove knjige. eventualno dvije reĉenice. godine. efendija i književnika koje pomene u jednoj. 11 . o kojima će se pisati samo ako se naĊe naših ljudi koji će nastaviti zapoĉeto djelo. koje se tiĉu datuma i sliĉno. naših velikana u Turskoj carevini. Zatim slijedi „Glasoviti šejhovi“. navodeći da su sve uoĉene greške. njih 4.beg Bašagić nerijetko navodi mnoštvo drugih uĉenih ljudi. Od 239 do 242 nalazi se popis djela naših pisaca i pjesnika arapskih pismom. i opisi pojedinih državnika su skromni. Djelo je nastalo na inicijativu Safveta-bega Bašagića. koje kao takvo prestavlja odreĊenu nadopunu prvom djelu. taĉnije 16 efendija. koje je trebalo da se objavi u sklopu tada pominjane jugoslavenske enciklopedije koju je zamislio dr. Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini“. Safvet-beg Bašagić je dobio zadatak da na brzinu spremi popis ĉlanaka koje je trebalo da se unesu u enciklopediju. iako mnogi zaslužuju obimne monografije. obraĊuje 23 književnika.

12 . bošnjaka i hercegovaca u Turskoj carevini. te napomena prireĊivaĉa ovog drugog djela ove knjige Ljubović Amira.Predgovor ovog djela je tekst koji je napisao dr. Na kraju se nalazi indeks imena. Izabranih djela je bio 1000 primjeraka. njih preko 600. Safvet-beg Bašagić avgusta 1930. godine u Sarajevu i štampan je na 2 stranice. Zatim slijedi Rjeĉnik i dodatak uz njega. abacednim redom su ispisana imena velikana hrvata. Tiraž ove knjige III. Zatim od 329 do 433 stranice. Od strane 434 do 436 slijedi popis literature kojom se koristio da bi napisao ovo djelo (rukopisi i štampana djela).

Sarajevo. http://www.LITERATURA Knjige: 1. Safvet-beg Bašagić. do 1850.01.ba. 1986. www. Bošnjaci i Hercegovci u Islamskoj književnosti (i) Znameniti Hrvati. obrazovanje i sport.akos. 1900. Izabrana djela. Sarajevo..ba/safvet-beg-basagic-prvi-doktor-nauka-medu-bosnjacima/. knjiga III. 2.) 13 . (15.akos. Svjetlost.2013. Internet: 1. Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini. Asocijacija za kulturu. Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine. Safvet-beg Bašagić-Redžepašić (Mirza Safvet). od godine 1463. Prilog kulturnoj historiji Bosne i Hercegovine.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful