AUGUST ŠENOA: ZLATAREVO ZLATO

Bilješke o piscu: August Šenoa roĎen je 14. studenoga 1838. godine u Zagrebu. U roditeljskom domu stekao je ljubav prema umjetnosti: Otac mu je rado išao na koncerte i u kazalište, a mati je voljela knjiţevost. Poslje smrti majke 1848. god., svršivši u Zagrebu osmi razred, odlazi u Pečuh k roĎacima, gdje završava prvi razred gimnazije 1850. god. Vraća se u Zagreb gdje maturira 1857. god. u gornjogradskoj gimnaziji, i upisuje se na Pravoslovnu akademiju. Od početka listopada 1859. god. nastavlja pravni studj u Pragu. Tu ostaje do 1865. godine. Ne poloţivš na vrijeme odrĎene spite bio je prisiljen baviti se ţurnalistikom, te se vraća u Zagreb i radi u redakciji “Pozor”. 1868. godine postaje gradski biljeţnik. Iste godine vjenča se sa Slavom pl. Ištvanić. Postaje ravnatelj hrvatskoga zemaljskog kazališta 1870. god. Postaje i dramaturg. Njegov prvi roman Zlatarevo zlato izlazi 1871. god. Dvije godine kasnije, 1873. godine, postao je gradski senator i napušta kazalište. Od 1874. godine do smrti ureĎuje hrvatski knjiţevni časopis “Vijenac”. Umro je 13. prosinca 1881. godine. Leţeći bolestan diktirao je “Kletvu” i rekao je “Nedajte mi umrjeti, imam još toliko toga za napisati”. Najpoznatija djela su mu: “Seljačka buna”, ”Zlaterovo zlato”, “Prosjak Luka”, “Mladi gospodin”, “Prijan Lovro”, “Diogenes”, “Kanarinčeva ljubovca”, “Vječni Ţid” i “Zagrebulje”.

da mu je majka bila sluţavka na očevom dvoru.org . u vrijeme kad je Petar bio na ratištu protiv turaka. Za vrijeme dok je leţala na odru u crkvi Pavao se sreo sa Klarom i obećao joj najljuće nevolje za sve što je učinla. Lektire . a on joj se zakleo da će cijeli ţivot šutjeti.download lektira: www. zlataru Petru Krupiću. Putem su ju presreli plaćenici Stjepka Gregorijanca s namjerom da ju otmu i osramote. donijela mu je vode i dok je gledala kroz prozor zlobnik joj je podmetnuo otrov. Pavao se nije ţenio i pognuo je na ratištu. skrušena i vjerna bogu i domu. Brijač Grga Čokolin nije uspio isprositi Doru za ţenu pa se zakleo da će Krupićevoj obitelji nanijeti sva zla.lektire. Umrla je u teškoj bjedi. kojeg ispovijeda svećenik Jerko. U taj čaš došao je nesretni Pavao koji nije ništa mogao napraviti protiv toga. Dodatnu nevolju čini barunica Klara koja je rano ostala samoborska udovica i smrtno se zaljubila u lijepog Pavla. da imaju zajedničkog oca. u nevolji je i bjeţi. Dori se predstavio kao čovjek koji traţi zaštitu. Otac se na samrti ispovijeda svećeniku i kaje se za vanbrčnog sina. a Jerko je bio svećenik. Svećenik otkriva da je on taj sn. Plemić Pavao Gregorijanec spašava Doru Krupićevu prilikom jedne guţve u gradu i odvodi je njenom ocu. da ju je Stjepko napastovao i kad je vidio da je trudna protjerao ju je sa dvora. Pokušao je djevojku u gradu oklevetati zbog čega ju je otac otjerao kod roĎaka van grada. kako nitko ne bi saznao ništa o njemu. Niko je mao samo jednu kćerku. Pavao se odmah u nju zaljubio. Kad su nastale svaĎe izmeĎu vlastele i graĎana. Vratio se tek na samrti oca Stjepa. Idućeg dana Dora je bila sahranjena. Prethodno je taj zlobnik ranio Janka koji je čuvao Dorina ulazna vrata. Kao što je brijač Grga bio doušnik Stjepku. vrijedna. Iza obitelji Gregorijanec u kojoj su bila tri sina nije ostao niti jedan nasljednik. u Zagrebu. Smilio se Dori. Pavao je otišao na ratište sa turcima.Kratki sadržaj: Radnja se odvija u 16 st. Kratko nakon što je probala tu vodu preminula je. tako se prosjak Jerko zajedno sa plemićem Pavlom urotio protiv Grge i oca Gregorijanca. Klara je unajmila jednog zlobnika koji se pojavio u Dorinoj kući za vrijeme dok je bila sama. ne bi li tako onemogućili da se Pavao njome vjenča. Do sada mu je pomagao roĎak fratar u samostanu. iako je rano ostala bez majke pa ju je uz oca odgajala kuma Magda. Prilikom iste nevolje u gradu smili mu se nijemi prosijak Jerko i zamoli svoje sluge da ga odnesu na njegove dvore da se izliječi. Dora je slovila kao lijepa. Jerko je objasnio Pavlu da nije nijem.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful