You are on page 1of 14

Paediatr Croat 2006;50

:

UDK 615.45; 615.14

PSIHOFARMAKOTERAPIJA U NEUROPEDIJATRIJI
ZORANA BUJAS PETKOVIĆ*

* Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež

Adresa za dopisivanje: Prim. dr. sc. Zorana Bujas Petković, specijalista dječje psihijatrije Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež Kukuljevićeva 11 10000 Zagreb

Z. Bujas Petković. Psihofarmakoterapija u neuropedijatriji. Paediatr Croat 2006;50:

U radu je prikazana primjena psihofarmaka u neuropedijatriji koja ima brojne specifičnosti u odnosu na primjenu psihofarmaka u odraslih. enureze i enkopreze. Antipsihotici. a ne na uzroke poremećaja. MENTALNI POREMEĆAJI U DJEČJOJ DOBI – farmakoterapija . Lijekovima djelujemo na simptome. hiperkinetskog poremećaja. Psihofarmaci se uvijek daju u suglasnosti s roditeljima. ako se druge metode nisu se pokazale učinkovite. a psihostimulansi koji se propisuju kod hiperkinetskog poremećaja i smetnji ponašanja nisu registrirani u našoj zemlji. mentalne retardacije. ali i u odnosu na primjenu drugih lijekova u pedijatriji. depresivnog poremećaja. Farmakoterapija u djece dio je složenog i sveobuhvatnog liječenja koje uključuje i druge metode. opsesivno kompulzivnog poremećaja. ograničenja i moguće nuspojave. a isti lijekovi učinkoviti su za različite poremećaje. Deskriptori: PSIHOFARMACI – terapijska upotreba. Indikacije za uvođenje lijeka zbog psihičkog poremećaja u djece strogo su određene. Vrlo mali broj antipsihotika i antidepresiva deklariran je za primjenu u djece. antidepresivi i psihostimulansi snižavaju prag za konvulzije. U radu je prikazana psihofarmakoterapija psihotičnog poremećaja. pervazivnih razvojnih poremećaja. poremećaja ponašanja. kojima treba objasniti terapijske ciljeve. Za isti poremećaj daju se različiti lijekovi. dok ga sedativi i anksiolitici podižu.

zbog mogućih interakcija s antiepilepticima. Sve ovo otežava liječničku psihijatrijsku praksu u ovom području. gotovo ispodterapijskim dozama. Katkad se u praksi i obustavlja davanje lijekova djeci vikendom (drug holidays) zbog neželjenih učinaka kumulacije lijeka (1). osim djeteta i psihijatra. njihova ograničenja u neuropedijatriji su znatna i često su samo pomoć uz druge metode liječenja. osobito za mlađu djecu (1). . Tablice 1 i 2 prikazuju primjenu antipsihotika i antidepresiva u djece. osobito kod neurorizične djece i one koja uz psihički poremećaj imaju dijagnosticiranu epilepsiju. Serumska razina lijeka nije uvijek u korelaciji s kliničkim učinkom. tako da se osjeća važnim i aktivnim u terapiji. ali brži metabolizam i povećana glomerularna filtracija nalažu veći broj miligrama lijeka po kilogramu tjelesne mase. hormoni štitnjače. Individualno reagiranje organizma na lijek također je znatno zbog genetskog aspekta. urin. elektroliti. Kako je ovdje često riječ i o simptomima ili poteškoćama u školi ili ustanovi. osobito one mlađe od 14 godina. Čak i vrlo malom djetetu može se reći da će se nakon uzimanja lijeka osjećati bolje. Indikacije za primjenu lijeka u djeteta zbog psihičkih simptoma strogo su određene. Psihofarmaci u djece imaju i jednu posebnost koja ih izdvaja iz gotovo svih lijekova u medicini. Mali volumen krvi u djece nalaže uporabu nižih doza nego u odraslih. a isti lijekovi učinkoviti su za različite simptome i dijagnoze. većinom od roditelja. osobito onom iznad desete godine. pa se lijek zbog terapijske neučinkovitosti nužno mora zamijeniti drugim (1). U dječjoj psihijatriji nema specifičnog lijeka za određene dijagnoze. Psihofarmaci i u odraslih imaju dosta terapijskih ograničenja i brojne nuspojave. ako se druge metode liječenja i tretmana nisu se pokazale učinkovitima.UVOD Primjena psihofarmaka u djece. što je u djece posebno izraženo. a kako su u psihijatriji dijagnoze klasificirane uglavnom prema kliničkoj ekspresiji poremećaja (a ne prema etiologiji). prolaktin. Opća načela psihofarmakoterapije u djece Psihofarmakoterapija je dio složenog terapijskog plana koji počinje postavljanjem dijagnoze. ali i na nuspojave. U neke djece postoji jaka osjetljivost zbog sporijeg metabolizma i sporijeg izlučivanja lijeka. Dozaže nekih psihofarmaka u djece drukčije su nego u odraslih (npr. Anamnestički podatci o eventualnoj sumnji na konzumiranje alkohola i opojnih droga nužni su zbog moguće interakcije s propisanim lijekom ako se lijek daje adolescentu (2). Primjena psihofarmaka u djece specifična je i po tome što se za isti poremećaj daju različiti lijekovi (polifarmacija). tako su i psihofarmaci usmjereni uglavnom na otklanjanje nepoželjnih simptoma. nalaže veliki oprez u propisivanju. a u neke rezistentnost. litij). urea. dijete neko vrijeme klinički opservirati i o tome imati detaljnu medicinsku dokumentaciju. Razvojna neurotoksičnost. pokazatelji funkcije jetre. ne može dobro i vjerodostojno opisati svoje smetnje (zbog kojih lijek uvodimo). mogućim nuspojavama i ograničenjima psihofarmaka. pa iako su oni nove generacije znatno poboljšani i u odnosu na terapijsko djelovanje. Početna visoka ili čak umjerena doza može u djece biti toksična. Uvođenje lijeka u djece zbog psihičkih smetnji specifično je u odnosu na primjenu ovih lijekova u odraslih. iako može biti korisna a često i jedini terapijski izbor. O tome saznajemo samo na temelju kliničke opservacije djeteta ili anamnestičkih podataka od druge osobe. Poznato je da se farmakokinetika mnogih lijekova mijenja tijekom života te da je drukčija u male djece. Ova metoda liječenja psihičkog poremećaja ili otklanjanja i ublažavanja nepoželjnih simptoma samo je dio sveukupnog tretmana u kojem moramo biti vrlo oprezni. EKG i EEG. Prije odluke o primjeni psihofarmaka potrebno je postaviti dijagnozu. Manje dijete. a roditeljima se obvezno daju informacije o ciljevima terapije. roditelji u početku često pružaju golem otpor ovoj metodi liječenja i traže druge alternativne načine koji su im prihvatljiviji. odnosno skrbnika. a vrlo je mali broj lijekova registriran za djecu. koja je dokazana za mnoge psihoaktivne lijekove. a rijetko na otklanjanje uzroka. ili ono sa slabijim kongitivnim funkcioniranjem. kompletna krvna slika. osobito onu mlađu od sedam godina. treba objasniti zašto mu dajemo lijek. koje postupno povisujemo do optimalne terapijske doze. uključuje i djetetovog roditelja. iako je desetak posljednjih godina postignut veliki napredak. jer ona zbog farmakodimamskih faktora na neke lijekove reagiraju drukčije nego odrasli. Liječenje psihofarmacima uvijek počinje s vrlo niskim. nosi sa sobom mnoge dileme i opasnosti. Compliance (suglasnost) u dječjoj je psihijatriji složeniji nego u odrasloj zbog toga što. a to je da se uvijek daju uz suglasnost roditelja i nužno objašnjenje terapijskih djelovanja i ograničenja kao i nuspojava. one u pubertetu i adolescenciji a tek sredinom kasne adolescencije farmakokinetika doseže distribuciju kao u odraslih. što ovaj dio farmakoterapije izdvaja iz svih njenih dijelova ili psihofarmakoterapije u odraslih. Temeljne pretrage koje prethode uvođenju lijeka su: fizikalni pregled. Kad se liječnik i odluči za uvođenje medikamentozne terapije zbog psihičkih smetnji u djeteta. podatci od učitelja ili odgajatelja također su prijeko potrebni. a razlikuje se i od primjene lijekova u djece zbog drugih (somatskih) bolesti. Idući veliki problem jest i taj da je vrlo mali broj psihofarmaka registriran za dječju primjenu. Primjena psihoaktivnog lijeka uvijek se daje u suglasnosti s roditeljem. Starijem djetetu. Kateholaminski sustav u djece preko kojeg djeluje većina psihofarmaka nije u potpunosti razvijen tako da razina lijeka u krvi može naglo porasti i pasti.

često imaju i oštećenje SŽS-a (središnjeg živčanog sustava). Daje se u dnevnoj dozi od početnih vrlo niskih doza. Nabrojeni su lijekovi koji se obično propisuju u Hrvatskoj. koja dodatno može biti praćena psihičkim poremećajima (psihotični poremećaj. osobito ona mlađe dobi. Helex 0. za ovaj prikaz sam se zbog praktičnosti odlučila za dijagnoze koje se najčešće javljaju u praksi i kod kojih je potrebna farmakoterapija. Ovisno o tome na koje simptome želimo djelovati kod ove skupine poremećaja.25 do 1mg) ili klonazepamom (Rivotril 0. Dodatna anksioznost se može ublažiti aloprazolamom (Xanax. Haloperidol (otopina i tablete za peroralnu primjenu i parenteralni pripravak i depot oblik) jedan je od najstarijih antipsihotika koji je registriran i za djecu. može se dati sedativni neuroleptik levopromazin (Nozinan) u dnevnoj dozi od 25 do 200 mg. ali u adolescenata. Psihotični poremećaji u djece obuhvaćaju skupinu poremećaja različite etilogije. U slučaju tvrdokornih simptoma psihomotornog nemira. Kako su uzroci ovih poremećaja nepoznati. klonidin (agonist alfa 2 adrenergičnih receptora) ili propanolol (antagonist beta adrenergičnih receptora) (tablica 5). agresija. zbog čega uzima antiepilepsijsku terapiju koja može interferirati s antipsihoticima. Mentalna retardacija velika je skupina mentalnih stanja različite razine intelektualnog funkcioniranja. važno je naglasiti da antipsihotici. zbog veće učinkovitosti i manje nuspojava (risperidon. . Olanzapin se češće daje kad su prisutni negativni simptomi i „pravi psihotični simptomi“ kao što su poremećaj mišljenja. agresije i autoagresije. a druge postupno dodajemo ako nismo dobili klinički odgovor. Doze psihofarmaka su iste kao i gore navedene koje se daju za iste simptome djeci i adolescentima s mentalnom retardacijom (3. 4). i to u dnevnoj dozi od 2. olanzapin 2. stoga je primjena psihofarmaka u starije djece učinkovitija. levopromazin 25 do 200 mg). ali i stariji antipsihotici (haloperidol). Ako je riječ o psihotičnom poremećaju nakalemljenom na mentalnu retardaciju. halucinacije itd. depresivni poremećaj) ili nepoželjnim simptomima (psihomotorni nemir. koja može biti akutna i prolazna ili prijeći u dugotrajnu i kroničnu s lošom prognozom i dugotrajnijim liječenjem. a daje se u dnevnoj dozi od 0. Anksioznost se može ublažiti aloprazolamom (Xanax.5 do 10 mg). olanzapin). fluoxetin (Prozac. autoagresije i psihomotornog nemira možemo dati dva ili tri lijeka u kombinaciji. Helex 0. U starije djece (u pubertetu ili adolescenciji) psihotični poremećaj više nalikuje na psihozu u odraslih. ako je riječ o starijem adolescentu s vrlo naglašenim simptomima (1). agresije ili autoagresije. autoagresija) zbog kojih je potrebna medikamentozna terapija. Veliki broj djece s pervazivnim razvojnim poremećajem već od najranije dobi. Djeca sa psihotičnim poremećajem. Pervazivni razvojni poremećaj velika je i etiološki raznolika skupina teških psihičkih poremećaja rane dječje dobi u kojima su zahvaćene sve psihičke funkcije. Kao lijek prvog izbora kod psihotičnog poremećaja primjenjuju se razni antipsihotici. ima dijagnosticiranu i epilepsiju. agresije i autoagresije u mentalno retardiranih adolescenata može se dati litij.5 do 2 mg). Risperidon (otopina i tablete) koristan je za ublažavanje psihomotornog nemira.25 do 1 mg) ili klonazepamom (Rivotril 0. jedne do dvije kapi do nekoliko miligrama (10). Fluoksamin i sertralin registrirani su za djecu od šest godina naviše (tablica 4). osim za doze koje su nešto niže (1). a lijekovima uglavnom želimo otkloniti poremećaje mišljenja i emocija. Portal). Za ovaj poremećaj propisuju se antidepresivi novije generacije (SIPPS-selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina): fluoxamim (Fevarin). Velika skupina ovih poremećaja obuhvaćena je kategorijom pervazivnih razvojnih poremećaja koji se javljaju do treće godine. Neka od njih su i mentalno retardirana. paroxetin (Seroxat) i sertralin (Zoloft). U mlađe psihotične djece lijekovima obično želimo utjecati na nepoželjne simptome: psihomotorni nemir. naltrexon (sintetički antagonist opioida). burne promjene raspoloženja s acting outom ili nesanicu. Budući da se psihofarmaci često daju djeci epileptičarima ili onima rizičnim na pojavu konvulzija. zahtijeva promptnu medikamentoznu terapiju uz maksimalni nadzor i veliki oprez. emocija i halucinacije. a osobito u pubertetu. agresiju. s obzirom na velik rizik od suicida. U djece i adolescenata.Iako se farmakoterapija iznosi i sistematizira po lijekovima. Terapiju uvijek počinjemo jednim psihofarmakom. a za njih vrijede ista načela kao i za odrasle. visokopotentni neuroleptici (haloperidol 1 do 15 mg) ili antipsihotici novije generacije (risperidon 1 do 6 mg. agresiju i autoagresiju. epilepsiju ili su rizični za njenu pojavu. a sedativi i anksiolitici ga povisuju.5 do 6 mg. antidepresivi i psihostimulansi snižavaju prag za konvulzije. u prvom redu oni nove generacije. Anksioznost se može ublažiti aloprazolamom (Xanax.5 do 2 mg) (1). zbog psihomotornog nemira. postupamo kao i kod psihotičnog poremećaja bez mentalne retardacije. psihofarmacima uglavnom pokušavamo djelovati na nepoželjne simptome: psihomotorni nemir. U slučaju depresije primjenjuju se antidepresivi po istim kriterijima kao i za depresivni poremećaj.25 do 1 mg) ili klonazepamom (Rivotril 0.. autoagresiju. Registriran je za djecu stariju od 15 godina. u kojih je najviše izražen psihomotorni nemir i agresija.5 do 2 mg). Kod jakih simptoma osobito agresije. Helex 0. Depresivni poremećaj u punoj kliničkoj slici rijedak je u djece.5 do 10 mg (tablica 3). mogu se primijeniti sedativni antipsihotici (promazin 25 do 300 mg. U mlađe djece s blažim simptomima farmakoterapiju psihotičnog poremećaja možemo započeti sa sulpiridom (koji se na tržištu prodaje i u otopini) u dnevnoj dozi od 50 do 600 mg.

a djeluje na neurotransmiter norepinefrin. Psihostimulansi također mogu biti korisni (2). Kombinacije gore spomenutih lijekova također su moguće. može se dati klonidin. osobito ako je riječ o izrazito agresivnom ponašanju koje dovodi u opasnost dijete/adolescenta i okolinu. osobito kod djece. ali gotovo uvijek zahtijeva medikamentoznu terapiju.Iako u praksi rijetko rabljeni. iako bi ih trebalo izbjegavati (tablica 7). zbog čega je potreban veliki oprez (tablica 6). I ovdje kao i kod hiperkinetskog poremećaja lijek prvog izbora su psihostimulansi (mefilfenidat-Ritalin. u slučaju vrlo tvrdokornih i naglašenih simptoma psihomotornog nemira. olanzapin) (tablica 9). a u kojem se krše osnovna prava drugih kao i društvene norme koje su u skladu s dobi. Hiperkinetski poremećaj u punoj ili djelomičnoj kliničkoj slici može biti kombiniran u djece s mentalnom retardacijom ili nekim drugim psihičkim poremećajem dječje dobi. za djecu s hiperkinetskim poremećajem.) počinje era psihofarmakoterapije u djece. karbamazepinom ili valproičnom kiselinom). Od antidepresiva mogu se propisati fluoksamin (Fevarin) 50 do 100 mg. a od starijih. koje se potpomažu psihofarmakoterapijom. U slučaju nesanice povremeno se mogu dati hipnotici. Lijek prvog izbora za ovaj poremećaj što je desetak posljednjih godina u porastu su psihostimulansi koji nisu dostupni na našem tržištu. Portal) 10 do 20 mg. nedostatkom pozornosti i impulzivnošću. Interakcija psihofarmaka i antiepileptika . Litij je jako toksičan. Risperidon bi od antipsihotika bio lijek prvog izbora u dnevnoj dozi od 0. Enureza i enkopreza mogu se javiti kao izolirani poremećaji. Lijek prvog izbora su neki od inhibitora ponovne pohrane serotonina (fluoxetin. Portal) u dnevnoj dozi od 10 do 20 mg. tricikličkih antidepresiva koji se mogu dati djeci: amitriptilin (Amyzol) 10 do 25 mg. Concerta) koji nisu dostupni na našem tržištu. Helex 0. Anksioznost se može ublažiti aloprazolamom (Xanax.5 do 3 mg. ali se uskoro očekuje (1). Uz osnovne lijekove mogu se prema potrebi dati anksiolitici. Terapijski pristup je višedimenzionalan. Za enkoprezu se također propisuju antidepresivi (starije i nove generacije) ili litij koji je toksičan te je njegova upotreba u djece upitna (tablica 10). sedativi i anksiolitici koji se primjenjuju i kod povremenih acting out ispada (tablica 8). U oba slučaja prvi su izbor psihoterapija i obiteljska terapija.25 do 1 mg) ili klonazepamom (Rivotril 0. koji se mogu kombinirati s klonazapinom (Rivotril).5 do 3 mg) ili haloperidol (0. dolazi u obzir i medikamentozna terapija. U ovim okolnostima i vremenu. ali bi ih ipak trebali izbjegavati. sertralin (Zoloft) u dnevnoj dozi od 25 do 100 mg i fluoxetin (Prozac. U slučaju enureze daju se triciklički i tetraciklički antidepresivi (amitriptilin Amyzol u dnevnoj dozi od 10 do 25 mg navečer) ili antiepileptici kao stabilizatori raspoloženja (karbamazepin. Poremećaj ponašanja je trajni i ponavljajući sklop ponašanja koji traje najmanje godinu dana. stabilizatori raspoloženja (karbamazepin. kao i amitriptilin. Fluoksamin i sertralin deklarirani su za djecu iznad šest godina. fluoxamin. Može se pokušati i s klomipraminom (Anafranilom). Osim gore navedenog. klonidinom (agonist alfa 2 adrenergičnih receptora) ili propranololom (antagonist beta adrenergičnih receptora). Sljedeće dvije velike skupine lijekova koje se mogu dati djeci/adolescentima s naglašenim smetnjama ponašanja su antidepresivi (SIPPS selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina) i antipsihotici. na raspolaganju imamo antidepresive i antipsihotike uz dodatak sedativa ili sedativnih neuroleptika ako je potrebno. Od antipsihotika u slučajevima osobito naglašenih simptoma kod hiperkinetskog poremećaja mogu se primijeniti risperidon (0. iako Bradlyjevim izvješćem o pozitivnom učinku benzedrina (psihostimulans) za djecu sa smetnjama u ponašanju (1937. Velika očekivanja na ovom sve zahtjevnijem području dječje psihijatrije pokazala su se opravdana za jedan od najnovijih lijekova za hiperkinetski poremećaj atomoxetin (Strattera). sertralin (Zoloft) 25 do 50 mg. valproična kiselina).5 do 4 mg ili haloperidol u dnevnoj dozi od 0. To je lijek koji nije psihostimulans. valproična kiselina) ili kombinacije koje treba izbjegavati. sertralin) u nešto većim dozama nego što se daju za depresivni poremećaj. agresije i autoagresije može se pokušati s litijem. Kombinacije lijekova također su moguće. a osim pedagoških metoda i psihoterapijskog pristupa u najtežim i najtvrdokornijim slučajevima. Opsesivno kompulzivni poremećaj može se javiti samostalno ili u kombinaciji s drugim psihičkim poremećajem. Osim gore spomenutih lijekova kod djece s hiperkinetskim poremećajem može se pokušati s klonidinom ili stabilizatorima raspoloženja (antiepilepticima lamotriginom. Antipsihotike možemo dati u najtežim slučajevima ili u onima kod kojih su antidepresivi bili neučinkoviti.5 do 3 mg). naltrexonom (sintetički antagonist opioida).5 do 2 mg). litij. fluoksetin (Prozac. Hiperkinetski poremećaj manifestira se psihomotornim nemirom. no čest je slučaj kombinacija s nekim drugim poremećajem. U terapijski tvrdokornim slučajevima može se pokušati s antipsihoticima novije generacije (risperidon. Lijek još nije na našem tržištu. Od nuspojava navode se blaga mučnina i pospanost. Od antidepresiva to su: fluoxamin (Fevarin) u dnevnoj dozi od 50 do 100 mg.

a sedativi. Isto vrijedi i za fluoksamin. U djece se za isti poremećaj daju različiti lijekovi ili kombinacija lijekova. preko kojeg djeluje većina psihofarmaka. Karbamazepin i babriturati snižavaju djelatne frakcije risperidona i olanzapina. Farmakokinetika je u djece često individualna i ovisna o dobi. . Antiepileptici pojačavaju djelovanje antipsihotika u djelokrugu sedacije. obiteljskom terapijom i pedagoškim metodama. Ovdje je važan i kumulativni efekt.Svi psihofarmaci imaju manje ili veće interakcije s drugim lijekovima. a time i toksičnih pojava. a sertralin nema veće interakcije s antiepilepticima. ali i moguće neželjene učinke i ograničenja. anksiolitisi i hipnotici ga podižu. Antipsihotici. Isto vrijedi i za alkohol i druga sredstva ovisnosti koja adolescent može eventualno uzimati. Poseban praktični problem je taj da je vrlo mali broj psihofarmaka registriran za djecu. Fluoksetin može promijeniti razinu antiepileptika. Složen odnos psihijatra i klijenta ovdje uključuje dijete i roditelja kojemu treba objasniti svrhu i ciljeve uzimanja psihofarmaka. a ne na uzroke bolesti. Lijekovima prvenstveno djelujemo na nepoželjne simptome poremećaja. antidepresivi i psihostimulansi snižavaju prag za konvulzije. te kod neke djece zbog sporijeg metabolizma brzo dođe do kumulacije lijeka i visoke razine u krvi. jer kateholaminski sustav u djece. a osobito s onima koji djeluju na mozak. dok su druga djeca rezistentna na djelovanje lijeka. a sedativi. antidepresivi i psihostimulansi snižavaju prag za konvulzije. anksiolitici i hipnotici ga podižu. Antipsihotici. što znači da se antiepilepsijska terapija kombinira sa psihofarmacima s kojima interferira na različite načine. Genetski aspekt je naglašen. obično bez znanja roditelja i liječnika. a osobito onih starije generacije. Čest je slučaj da se psihički poremećaj (ili neki nepoželjni simptom) javlja u kombinaciji s epilepsijom ili nekim drugim oštećenjem mozga. Amitriptilin u kombinaciji s barbituratima ima pojačano sedativno djelovanje. ZAKLJUČAK Primjena psihofarmaka u neuropedijatriji ima brojne specifičnosti. a ova metoda liječenja primjenjuje se obično kad se druge metode nisu pokazale učinkovitim ili u kombinaciji sa psihoterapijom. Antiepiletici pretežno pojačavaju sedativni učinak antipsihotika i nekih antidepresiva. koju svakako treba izbjegavati. nije ni anatomski ni fiziološki u potpunosti razvijen sve do kasne adolescencije.

. Marangunić M i suradnici. Synopsis of Psychiatry. Priručnik za uporabu lijekova u psihijatriji. Behaviour Sciences/Clinical Psychiatry. Green WH.LITERATURA 1. Zagreb. Third Edition. 1998. Kaplan H and Sadock B. Školska knjiga. 2001. Dječja i adolescentna psihijatrija. Lippincott Williams and Wilkins. Sadock B. 2. 4. Jastrebarsko. Philadelphia 2003. Ninth Edition. Prijevod drugog izdanja. 3. Kaplan H. Lippincott Williams and Wilkins. Naklada Slap. Child and Adolescent Clinical Psychopharmacology. Philadelphia. Nikolić S. 2004.

Prihvaćeno/Accepted: 15. Psychopharmacotherapy in children is almost always part of complex treatment including other methods. conduct disorder. 2006. Descriptors: PSYCHOTROPIC DRUGS – therapeutic use. Psychopharmacotherapy must be applied only in agreement with parents and the parents must be aware of the therapy aims. Antipsychotic drugs. pervasive developmental disorder. MENTAL DISORDERS DIAGNOSED IN CHILDHOOD – drug therapy Primljeno/Received: 20. Only a small number of antipsychotic drugs and antidepressants are declared and approved for children. depressive disorders. Psychoactive drugs act on symptoms and not on the cause of the disorder. obsessive compulsive disorder. 12. Different drugs are useful for the same disorders.Summary PSYCHOPHARMACOTHERAPY IN NEUROPEDIATRY Z. and children with enuresis and encopresis. children with hyperactivity disorder. mental retardation. Indications for medication for psychiatric disorders in children are strictly set when other therapies are not useful. limitations and side effects. . psychostimulant drugs used for hyperactivity disorder and conduct disorder treatment are not approved in Croatia at all. Furthermore. Bujas Petković This paper is a short overview of psychopharmacotherapy in neuropediatry which has specific differences both regarding adult psychopharmacotherapy and other pharmacotherapies in children. and the same drugs are useful for different disorders. antidepressants and psychostimulants lower the seizure threshold while antianxiety drugs increase the threshold. 2006. 1. This paper reviews psychopharmacotherapy in children with psychotic disorders.

Antipsychotic drugs used in children Antipsihotici se propisuju kod: Psihotičnog poremećaja Pervazivnog razvojnog poremećaja Hiperkinetskog poremećaja Smetnji ponašanja Naglašene agresije bez obzira na dijagnozu Autoagresije Poremećaja raspoloženja Institucionalizirane djece s mentalnom retardacijom Motoričkih i vokalnih tikova Antipsychotic drugs are used in: Psychotic disorder Pervasive developmental disorders Hyperactivity disorder Behaviour disorder Strong aggression regardless of the diagnosis Self injury behaviour Mood disorder Institutionalized children with mental retardation Motoric and vocal tics Svi antipsihotici snižavaju konvulzivni prag/All antipsychotic drugs lower the seizure threshold Antipsihotici registrirani za primjenu u djece Haloperidol iznad 6 godina Sulpirid iznad 6 godina Promazin iznad 12 godina Risperidon iznad 15 godina Antipsychotic drugs declared for children Haloperidol over 6 years Sulpyrid over 6 years Promazine over 12 years Risperidone over 15 years .Tablica 1. Primjena antipsihotika u djece Table 1.

5 do 10mg 25 do 200 mg 25 do 300 mg 25 do 100 mg Napomena/Note Početna terapija kod manje djece/ Initial therapy for young children Registriran za djecu iznad 6 god. tablets Risperidon (Rispolept. Medikamentozna terapija psihotičnog poremećaja u djece Table 3. tablets Olanzapin (Zyprexa. tablete/Risperidon (Rispolept.Tablica 2./Declared for children over 6 Nova generacija. less untoward effects Jako sedativno djelovanje/Strong sedative effects Sedativno djelovanje ali slabije od levopromazina/Sedative effects but less than levopromazine Oprez zbog leukopenije/Caution because of leucopenia . tablete/Haloperidol (Haldol) suspension. manje nuspojava/New generation. Risset) suspension.5 do 6 mg 2. manje nuspojava/New generation. Vaira) tablets Levopromazin (Nozinan) tablete/Levopromazine (Nozinan) tablets Promazin (Prazine) tablete/Promazine (Prazine) tablets Klozapin (Leponex). tablete/Clozapine (Leponex) tablets Dnevna doza/Daily dose 50 do 600 mg 0. caps/Sulpyrid (Eglonyl) syrup. caps Haloperidol (Haldol) otopina. Risset) otopina.5 do 10 mg 0. Antidepressant drugs used in children Antidepresivi se daju kod: Depresivnog poremećaja Suicidalnosti Hiperkinetskog poremećaja Smetnji ponašanja Pervazivnog razvojnog poremećaja Mentalne retardacije Enureze Enkopreze Opsesivnog kompulzivnog poremećaja Antidepressant drugs are used for: Depressive disorder Suicide risk Hyperactivity disorder Behaviour disorder Pervasive developmental disorders Mental retardation Enuresis Encopresis Obsessive compulsive disorder Antidepresivi snižavaju antikonvulzivni prag/Antidepressant drugs lower the seizure threshold Antidepresivi registrirani za primjenu kod djece Amitriptilin za djecu iznad 6 godina Fluoksamin za djecu iznad 6 godina Sertralin za djecu iznad 6 godina Antidepressant drugs declared for children Amitriptyline for children over 6 years Fluoxamine for children over 6 years Sertraline for children over 6 years Tablica 3. Primjena antidepresiva u djece Table 2. Vaira) tablete/Olanzapine (Zyprexa. less untoward effects Nova generacija. Pharmacotherapy of psychotic disorder in children Generičko ime – lijek/Generic-drug Sulpyrid (Eglonyl) sirup.

Risset) Olanzapin (Zyprexa. hyperactivity. nemir. acting out. depression Depresija. agitation.agonist alfa 2 adrenergičnih receptora/Clonidine (Catapresan) . Pharmacotherapy of depressive disorder in children Generičko ime –lijek/Generic-drug SIPPS selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina/SSRI selective serotonin reuptake inhibitors Dnevna doza/Daily dose Napomena/Note Fluoksamin (Fevarin)/Fluoxamine (Fevarin) Fluoksetin (Prozac. self injury behaviour. Medikamentozna terapija depresivnog poremećaja u djece Table 4. hyperactivity Negativni psihotični simptomi. hyperactivity. autoagresija. Portal) otopina. mania. anxiety. aggression.Tablica 4. insomnia Per os i parenteralno/Per os and parenteral Agresija. caps Sertralin (Zoloft)/Sertraline (Zoloft) Paroksetin (Seroxat)/Paroxetine (Seroxat) 50 do 100 mg 10 do 20 mg 25 od 100 mg 20mg Registriran za djecu iznad 6 godina/Declared for children over 6 years Registriran za djecu iznad 6 godina/Declared for children over 6 years Tablica 5. uznemirenost. autoagresija/Aggression. Medikamentozna terapija djece s mentalnom retardacijom Table 5. Pharmacotherapy in children with mental retardation Generičko ime – lijek/Generic-drug Sedativni antipsihotici/Sedative antipsychotic Dnevna doza/Daily dose Napomena/Note Agresija. aggression Autoagresija. depresija/Frequent mood change.5 do 15 mg 0. aggression Česte promjene raspoloženja. aggression. depression 200 do 600 mg 150 do 600 mg 50 do 150 mg . Portal) suspension. hyperactivity.15 do 0.5 do 10 mg Iste kao i kod depresivnog poremećaja/The same as dose for depression Uobičajene ili nešto niže za pojedini lijek/Usual or lower 50 mg 0. hiperaktivnost. agresija/Self injury behaviour. nemir. nesanica/Aggression. hyperactivity. manično ponašanje. agresija. acting out. psihomotorni nemir/Self injuries behaviour.agonist alpha 2 adrenergic receptors Propranolol – antagonist beta adrenergičnih receptora/Propranolol – antagonist betha adrenergic receptors Stabilizatori raspoloženja/Mood stabilizers Karbamazepin (Tegretol) Valproična kiselina (Diprozin) Lamotrigin (Lamictal) 25 do 200 mg 25 do 300 mg 0. Enuresis Autoagresija. Vaira) SIPPS/SSRI Triciklički i tetraciklički antidepresivi/Tricyclic and tetracyclic antidepressant Naltrexon – sintetički antagonist opioida/Naltrexone – syntetic antagonist of opiates Klonidin (Catapresan) . aggression Autoagresija. autoagresija/Depression. psihomotorni nemir. self injury behaviour Levopromazin (Nozinan) Promazin (Prazine) Visokopotentni antipsihotici/High potent antipsychotic Haloperidol (Haldol) Antipsihotici nove generacije/New generation antipsychotic drugs Risperidon (Rispolept. agresija/Self injury behaviour. self injury behaviour Depresija. depresija/Negative psychotic symptoms. nemir. hyperactivity. agresija/Self injury behaviour. anksioznost.30 mg Autoagresija.5 do 6 mg 2. capsule/Fluoxetine (Prozac. agresija. noćno mokrenje/Depression.

self injury behaviour Levopromazin (Nozinan) Promazin (Prazine) Visokopotentni antipsihotici/High potent antipsychotic Haloperidol (Haldol) Antipsihotici nove generacije/New generation antipsychotic Risperidon (Rispolept.15 do 0. agitation. caution due to toxicity Autoagresija. aggression. agresija. autoagresija/Depression. Pharmacotherapy in children with pervasive developmental disorder Generičko ime – lijek/Generic-drug Sedativni antipsihotici/Sedative antipsychotic Dnevna doza/Daily dose Napomena/Note Agresija.Tablica 6. agresija/Self injury behaviour. aggression Autoagresija.agonist alpha 2 adrenergic receptors Propanolol – antagonist beta adrenergičnih receptora/Propranolol – antagonist betha adrenergic receptors Stabilizatori raspoloženja/Mood stabilizers Karbamazepin (Tegretol) Valproična kiselina (Diprozin) Lamotrigin (Lamictal) 25 do 200 mg 25 do 300 mg 0. anksioznost. depression Depresija. agresija/Self injury behaviour. psihomotorni nemir. anxiety. hyperactivity. Vaira) SIPPS/SSRI Litij/Lithium Naltrexon – sintetički antagonist opioida/Naltrexone – synthetic antagonist of opiate Klonidin (Catapresan) . acting out. autoagresija/Aggression.30 mg Autoagresija. hyperactivity.5 do 6 mg 2. nesanica/Aggression. nemir. depression 200 do 600 mg 150 do 600 mg 50 do 150 mg .5 do 15 mg 0. self injury behaviour Autoagresija. nemir. oprez zbog toksičnosti/Self injury behaviour. hyperactivity. Risset) Olanzapin (Zyprexa. aggression Česte promjene raspoloženja. manično ponašanje. acting out. psihomotorni nemir. uznemirenost.agonist alfa 2 adrenergičnih receptora/Clonidine (Catapresan) . insomnia Per os i parenteralno/Per os and parenteral Agresija. agresija. self injury behaviour. depresija/Negative psychotic symptoms. aggression Autoagresija. depresija/Frequent mood change. hyperactivity. mania. hyperactivity Negativni psihotični simptomi.5 do 10 mg Iste kao i kod depresivnog poremećaja/The same as dose for depression 150 do 450 mg 50mg 0. nemir. agresija/Self injury behaviour. Medikamentozna terapija djece s pervazivnim razvojnim poremećajem Table 6. autoagresija. psihomotorni nemir/Self injury behaviour. aggression. hyperactivity.

Risset) Haloperidol (Haldol) Klonidin (Katapresan) Stabilizatori raspoloženja: karbamazepin. lamotrigine Litij/Lithium Atomxetin (Straterra) Dnevna doza/Daily dose Napomena/Note Nema ih na našem tržištu.5 do 4 mg 0. Portal) otopina. lamotrigin/Mood stabilizers: carbamazepine. SIPPS/Antidepressant.15 do 0.5 do 3 mg 0. lamotrigin/Mood stabilizers: carbamazepine. Risset) Haloperidol (Haldol) Klonidin (Katapresan) Stabilizatori raspoloženja: karbamazepin.Tablica 7. ali se mogu nabaviti u EU/Not available in Croatia.5 do 3 mg 0. valproic acid. Medikamentozna terapija djece s poremećajem ponašanja Table 8. pospanost/Nausea. Portal) otopina. valproat. SSRI Fluoksamin (Fevarin) Fluoksetin (Prozac.15 do 0. capsule/suspension. caps Sertralin (Zoloft) Antipsihotici/Antipsychotic Risperidon (Rispolept.5 do 4 mg 0. SIPPS/Antidepressants. valproat. Pharmacotherapy in children with behaviour disorder Generičko ime –lijek/Generic-drug Psihostimulansi/Psyhostimulants Metilfenidat hidroklorid (Ritalin)/Methylphenidate hydrochloride (Ritalin) Metilfenidat hidroklorid (Concerta)/Methylphenidate hydrochloride (Concerta) Antidepresivi.30 mg Uobičajene doze/Usual doses Registriran za djecu iznad 6 godina/Declared for children over 6 years Registriran za djecu iznad 6 godina/Declared for children over 6 years . sleepiness Tablica 8. but can be freely purchased in EU 5 do 20 mg 18 do 36 mg Produljeno djelovanje/Prolonged activity 50 do 100 mg 10 do 20 mg 25 od 100 mg 0. but can be freely purchased in EU 5 do 20 mg 18 do 36 mg Produljeno djelovanje/Prolonged activity 50 do 100 mg 10 do 20 mg 25 od 100 mg 0. valproic acid. SSRI Fluoksamin (Fevarin) Fluoksetin (Prozac. Medikamentozna terapija djece s hiperkinetskim poremećajem Table 7. Pharmacotherapy in children with hyperactivity disorder Generičko ime –lijek/Generic-drug Psihostimulansi/Psychostimulants Metilfenidat hidroklorid (Ritalin)/Methylphenidate hydrochloride (Ritalin) Metilfenidat hidroklorid (Concerta)/Methylphenidate hydrochloride (Concerta) Antidepresivi. ali se mogu nabaviti u EU/Not available in Croatia. lamotrigine Dnevna doza/Daily dose Napomena/Note Nema ih na našem tržištu. capsule Sertralin (Zoloft) Antipsihotici/Antipsychotics Risperidon (Rispolept.30 mg Uobičajene doze/Usual doses 150 do 300 mg Registriran za djecu iznad 6 godina/Declared for children over 6 years Registriran za djecu iznad 6 godina/Declared for children over 6 years Toksičan/Toxic Mučnina.

olanzapin)/Atypical antipsychotic (risperidone. capsule/suspension. sertraline) Litij/Lithium Dnevna doza/Daily dose 10 do 25 mg Napomena/Note Registriran za djecu iznad 6 godina/Declared for children over 6 years 200 do 400 mg 150 do 600 mg 10 do 25 mg Registriran za djecu iznad 6 godina/Declared for children over 6 years Uobičajene doze/Usual dose 150 do 300 mg Toksičan/Toxic . olanzapine) Doze nešto niže nego u psihotičnom poremećaju/Doses lower than in psychosis Tablica 10. caps Sertralin (Zoloft) Paroksetin (Seroxat) Triciklički i tetraciklički antidepresivi/Tricyclic and tetracyclic antidepressant Klonazepam (Rivotril) Dnevna doza/Daily dose Napomena/Note 100 do 300 mg 20 do 40 mg 50 od 150 mg 30 do 50 mg Doze nešto više nego u depresije/Doses higher than in depression 1 do 4 mg Registriran za djecu iznad 6 godina/Declared for children over 6 years Registriran za djecu iznad 6 godina/Declared for children over 6 years Danas se rjeđe daju zbog više nuspojava/Rarely administrated because of untoward effects U početku liječenja doza je viša. Medikamentozna terapija djece s enurezom i enkoprezom Table 10.Tablica 9. fluoksetin. a poslije se postupno snižava. sertralin)/SSRI (fluoxamine. fluoxetine. Pharmacotherapy in children with enuresis and encopresis Generičko ime –lijek/Generic-drug Enureza/Enuresis Triciklički i tertaciklički antidepresivi (amitriptilin – Amyzol)/Tricyclic and tetracyclic antidepressants (amitryptiline – Amyzol) Karbamazepin (Tegretol) Valproična kiselina (Diprozin) Psihostimulansi (Ritalin) Enkopreza/Encopresis Triciklički i tertaciklički antidepresivi (amitriptilin – Amyzol)/Tricyclic and tetracyclic antidepressants (amitryptiline – Amyzol) SIPPS (fluoksamin. Medikamentozna terapija djece s opsesivno kompulzivnim poremećajem Table 9. brzo navikavanje/When treatment starts a higher dose is used and afterwards is steadily decreased. includes addiction Atipični antipsihotici (risperidon. Portal) otopina. Pharmacotherapy in children with obsessive compulsive disorder Generičko ime –lijek/Generic-drug SIPPS selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina/SSRI selective serotonin reuptake inhibitors Fluoksamin (Fevarin) Fluoksetin (Prozac.