Professional Documents
Culture Documents
AUTOCAD
Laboratorij i vjetine dr.sc. Damir Sumina doc.dr.sc. Nikola vigir
Zagreb
Uvod
Informacije:
na stranicama predmeta: www.fer.hr/predmet/autocad
Ferko
Izvoai:
doc.dr.sc. Nikola vigir (nikola.svigir@fer.hr) dr.sc. Damir Sumina (damir.sumina@fer.hr) dr.sc. Igor Erceg (igor.erceg@fer.hr) andor Ile, dipl.ing. (sandor.iles@fer.hr) Mladen verko, mag.ing. (mladen.sverko@fer.hr)
Uvod
Uvjeti za poloen ispit:
Prisustvo svim vjebama Prvi, drugi i trei ciklus: nacrtati i postaviti vlastiti crte na Ferko u .pdf i .dwg formatu obvezno do zadanog roka Sva tri crtea moraju biti pozitivno ocijenjena
Uvod
Svaki student s mail adresom x.y@fer.hr ima mogunost preuzimanja studentske verzije programa Autodesk 3D Map na stranicama Autodeska ili trial verzije Literatura: vigir, Sumina, Padovan: Tehniko crtanje uporabom CAD programa (dostupno u skriptarnici FER-a)
4
Cilj predavanja
to sve treba znati prije poetka crtanja?
Upoznavanje s tehnikim normama Ortogonalna projekcija Kotiranje Presjeci rafura
Zadaci na vjebama
Tehniki crtei
U industrijskoj proizvodnji, gdje se predmeti najee proizvode serijski, potreban je crte ili nacrt prema kojem se izra uju pojedini predmeti Jezik crtea je me unarodan, tako da postoje me unarodni propisi u skladu s kojima se izra uju crtei koji se mogu itati i shvatiti u svim dijelovima svijeta Zbog toga tehniki crte nije slobodno crtanje, ono je temeljeno na pravilima nacrtne geometrije tako da se prostornosti predmeta prikazuju u ravnini crtea
Formati crtea
Tehniki crtei se izrauju u normama propisanim veliinama (format A) Osobine formata A su dane na slici
Y = X
X Y
A4
A3
A2
A1
A0
A0=X*Y=0,841*1.189=1 m 2
A0 A1 A2 A3 A4
Okvir crtea
Okvir crtea ograniava prostor za crtanje i mora biti izvuen neprekinutom crtom najmanje irine 0.5mm, Minimalna irina margine za uvez treba biti 20mm, a minimalna visina 297mm
NORMALNO
MINIMALNO
A0, A1
a
20 10
10 5
A2, A3, A4
11
12
Zaglavlje i sastavnica
Svaki tehniki crte mora imati zaglavlje koje slui za upisivanje osnovnih podataka potrebnih za identifikaciju i upotrebljavanje crtea Zaglavlje je uokvireni prostor u donjem desnom kutu crtea Studenti sa stranice predmeta pruzimaju ISO zaglavlje s okvirom crtea i ispunjavaju ga vlastitim podacima
A4
A3
SASTAVNICA
ZAGLAVLJE
ZAGLAVLJE
13
Zaglavlje
Osnovni podaci koje mora sadravati zaglavlje su: Naziv crtea Mjerilo, po potrebi Broj crtea ili slino Naziv tvrtke u kojoj je nacrt izraen Imena i potpise osoba odgovornih za crte
14
Sastavnica
Sastavnica je dio crtea, crta se obino iznad zaglavlja, ali se moe crtati odvojeno u posebnom crteu. U sastavnicu se upisuju svi oni podaci koji su potrebni za ispravnu uporabu crtea, a nisu navedeni u zaglavlju Primjer:
15
Mjerila
Crteima se prikazuju predmeti razliitih veliina. Predmeti se u tehnikim crteima prikazuju u prirodnoj veliini 1:1. Vee predmete crtamo umanjeno, a manje uveano. Sitni predmeti (predmeti malih dimenzija) ponekad se moraju zornije prikazati, mjerilo se uveava. Bez obzira na to crta li se predmet u prirodnoj veliini poveano ili smanjeno, u crte se uvijek unose stvarne mjere (kote) predmeta. Normom ( ISO 545512,79 ) propisana mjerila prikazana su u tablici Mjerilo se oznaava u odreenom polju zaglavlja Rijeju mjerilo ili skraeno m ili samo brojevima Npr: mjerilo 1:1 ili m 1:1
PRIRODNA VELIINA SMANJIVANJE 1:1 1:2 1:20 1:200 POVEANJE 2:1 20:1 1:5 1:50 1:500 5:1 50:1 1:10 1:100 1:1000 ITD.. 10:1 100:1 ITD..
16
IROKA CRTA USKA CRTA ISPREKIDANA CRTA IROKA CRTA-TOKA USKA CRTA-TOKA CRTA SLOBODNOM RUKOM
a b c d e f . . . . 5-7 . . . .
5 MAX 12 . . 1.5-2 .
1 MAX 4 . . . . .
17
18
Tehniko pismo
Svi natpisi, oznake i brojevi u tehnikim crteima piu se tehnikim pismom koje je propisano normom Tehniko pismo moe biti: Uspravno Koso ( nagib 75) Znakovi tehnikog pisma su potpuno odreeni svojom nazivnom visinom h Tehniko pismo moe biti: Normalno Usko iroko
19
20
21
22
23
Kotiranje
Na tehnikim crteima mjere predmeta oznauju se kotama. Mjere predmeta upisuju se u mm. Ako se odstupa od mjere predmeta u mm, treba posebno oznaiti jedinicu mjere. Kota je prikazana na slici:
1 DO 2 mm
24
Presjeci
Presjekom se predouje unutranji izgled upljih predmeta. Presjek je zamiljeni postupak sjeenja ravninama. Presjena ravnina moe biti: Ravna Lomljena Vie paralelnih ravnina
25
Presjeci (2)
a) b) c) d)
Presjek po opsegu moe biti: Puni, ako se cijeli predmet sijee na dvije polovice Polovian, ako se sijee 1/4 predmeta Djelomian, ako se sijee manji dio predmeta Zakrenut, ako se sijee popreno, a crta se zakrenut za 90
d
26
rafura
Predmet u presjeku se oznaava rafurom, koja se crta uskim crtama. Nagib crta rafure je 45prema osnovnom bridu predmeta ili sredinjici. Ako su stijene predmeta nagnute pod kutem 45ili blizu tog kuta, iznimno se primjenjuje i nagib od 30 ili 60 .
27
28
29
30
31
Autodesk 3D Map
Osim funkcija Autocad-a, Autodesk 3D Map ukljuuje programsku potporu za obradu prostornih karata i geodeziju Autocad je najpoznatiji CAD produkt (Computer Aided Design) za projektiranje potpomognuto raunalom, tvrtke Autodesk koja nudi preko 80 specijaliziranih softverskih alata i pomagala za razliita ekspertna podruja (strojogradnja, elektrotehnika, elektronika, graevinarstvo, arhitektura, kartografija, geodezija, vatrozatita itd). Osnovni produkt Autocad je sofisticirani projektantski alat univerzalne namjene Autocad podrava dvodimenzionalno projektiranje ili trodimenzionalno modeliranje kompleksnih objekata koji se u "modelnom prostoru" (model space) mogu proizvoljno zumirati, naginjati, okretati, prikazivati u projekcijama, pogledima i presjecima iz svih smjerova, sa perspektivnim efektom ili bez njega, proizvoljno osvjetljavati i renderirati, tako da 3Dprikaz imitira fotografiju virtualnog objekta koji postoji samo u memoriji raunala.
32
Autodesk 3D Map
Autocad karakterizira sofisticirani sustav mjerila i visoka preciznost koja moe ii i ispod milimikrona i automatski kalkuliran sustav dimenzioniranja (kotiranja) izmjera koji zadovoljava i najstroije tehnike standarde. Uz izvjesne uvjete, kotiranje je asocijativno, tj. automatski slijedi izmjene geometrije obraivanog modela. Radni prostor Autocad-a ini prostor za 3D modeliranje i proizvoljan broj radnih listova (layout) koji se mogu koristiti u reimu 'Papir' i reimu 'Model' . U reimu 'Model' na radnim listovima mogu se otvarati projekcije i pogledi ( 'viewport' ) na trodimenzionalni model kreiran u prostoru za modeliranje. U reimu 'Papir' , radni listovi nemaju nikakve korelacije sa trodimenzionalnim modelom, i u tom se reimu viewport-i (ako su uope kreirani) ne mogu aktivirati. Modelni i papirni prostor se u naelu koriste odvojeno, odnosno ne organiziraju se na istom radnom listu.
33
Prva vjeba
Ortogonalna projekcija : na temelju izometrije nacrtati ortogonalnu projekciju predmeta
34
Druga vjeba
3D crtanje istog predmeta iz vjebe 1
35
Trea vjeba
3D crtanje mobitela
36