Roko Rumora

Ranokršćanska filozofija
Biblija - Novi zavjet
- najvažniji filozofski izvor su
o

4 evanđelja – Matej, Marko, Luka i Ivan
 

sinoptička evanđelja – prva tri – podudaraju se u velikoj mjeri „filozofsko evanđelje“ – Ivanovo, jer ima filozofsku podlogu

o o

poslanice, i to Pavlove – svađao se s filozofima u Ateni Apokalipsa (Otkrivenje Ivanovo) – mistični dio pun simbolike, zaokružuje cijelu priču u Bibliji Matej – neposredni svjedok događaja, bivši carinik Marko i Luka – nisu očevici – Marko je nećak čovjeka koji je iznajmio dvoranu za posljednju večeru, a Luka je liječnik, Pavlov pratilac Ivan – najmlađi i Isusu najdraži, poznaje filozofiju Pavao – najbolje poznaje filozofiju

- evanđelisti i apostoli
o o

o o

ONTOLOŠKE

PRETPOSTAVKE

o

Riječ (logos) - bitak, dolazi od boga
 

impersonalno shvaćanje logosa – Heraklit, stoici, Filon Aleksandrijski, Ivan… personalno shvaćanje logosa – Riječ se utjelovila kao Isus, prije je bila (kao i Bog) Duh

o

ontološko shvaćanje – idealizam, ali ne monizam (jer je monizam samo za impersonalne principe, Bog je drugačiji od svijeta) idealizam je jer je najvažniji ipak duh, koji vrijedi sve, a materija je sekundarna
PRETPOSTAVKE

o

GNOSEOLOŠKE
o o o o

vjera je jamstvo za ono čemu se nadamo – iracionalizam ne možemo spoznati stvarnost ni osjetom ni razumom, jedino vjerom potpunu spoznaju doživljavamo dolaskom k ocu, a do oca dolazimo vjerom Isus je utjelovljenje Riječi, i on nam pokazuje put do konačne spoznaje (Boga), a poslije i do spasa duše i života vječnog

ETIČKE

PRETPOSTAVKE

o o o o o

etika ljubavi, tj. etika vrline najviša vrlina je ljubav, a odmah do nje su nada i vjera one su teološke vrline – podrijetlo im nije ljudsko, ne mogu se uvježbati, već dolaze od Boga Zapovijed ljubavi – Zlatno pravilo – najveća zapovijed – ljubiti bližnjega svoga kao samoga sebe razlike u etikama Starog i Novog zavjeta
 

SZ – oko za oko, zub za zub (pravednost) – sankcionira se samo djelo NZ – opraštanje, okretanje obraza – treba srezati motiv grijeha, ne samo grijeh

oprost nije ljudsko djelo, ono dolazi iz podloge ljubavi, oprost je božja intervencija, božje djelovanje

SOCIJALNE

PRETPOSTAVKE

o

ne može se služiti i Bogu i bogatstvu – bogataš mora dati od svog bogatstva siromahu ako želi ući u kraljevstvo božje zastupa se jednakost svih ljudi

o

Polemika gnostika i apologeta
- 2. stoljeće - sukob oko metode dolaska do Boga - apologeti - misle da se može doći samo vjerom - Tertulijan
o

etimologija – apologija (obrana) tog ljudskog osjećaja

- gnostici - misle da se može doći spoznajom o Bogu (znanjem)
1

stoljeće) o o 1.najveći predstavnik patristike (1.-430.“ .) . no problem je što s tom bogomdanom slobodnom voljom može činiti grijehe o rješenje – volja je slobodna jedino kada je u skladu s Božjom voljom. FAZA (DO 387. pa i u samu sumnju .-9. dakle jesam.želimo spoznati Boga i time se izjednačiti s njim .pronašao iskaz u koji se ne sumnja: „Sumnjam.glavni predstavnik apologeta. dakle.) . jer je Bog jedino slobodno biće .Roko Rumora o o etimologija – spoznaja smatra se heretičkim učenjem zbog krivih motiva iz kojih čovjek to radi .) . doživljava prekretnicu u životu .“ o razum sam po sebi ne može spoznati. istraživanje je nepotrebno Aurelije Augustin (354.djela o o Ispovijesti – Confessiones O državi Božjoj – De civitate Dei .stoljeće – još uvijek spada u antičku filozofiju 6.387. Božja volja – voluntarizam .Augustin nalazi rješenje sukobu apologeta i gnostika: „Vjerujem da bih spoznao.-9.u „O državi Božjoj“ iznosi svoju filozofiju povijesti o interpretira povijest – povijest počinje stvaranjem neba i zemlje     u vremenu se sve zbiva linearno prema kraju povijest je nešto što ima svoj početak i svoj kraj.promjena slike o svijetu – teocentrizam – u središtu svih promišljanja nalazi se Bog . Tertulijan.pod utjecajem je sv.djeluje u sjevernoj Africi i tamo provodi burnu mladost .Bog je za njega središte svega – on je odlučio stvoriti svijet i on svojom voljom stvara svijet i čovjeka o u temelju svega postojećega je.stoljeće – srednjovjekovna filozofija 1. godini života (toliko je Isus imao godina kad je umro!) . gdje propovijeda . svjetlost/tama…)  danas „manihejski shvatiti“ nešto znači nešto shvatiti crno-bijelo 2.-6.od Boga čovjek dobiva slobodnu volju. FAZA (OD 387.kršten u uskrsnoj noći i u roku od 8 godina postaje biskup u Africi.uzori o o Platon i novoplatonizam manihejci – sljedbenici perzijskog proroka Manija – dualističko učenje o dva sukobljena principa (dobro/zlo. Ambrozijevih učenja i preobraća se u 33.počinje filozofirati kao skeptik – sumnja u sve. vječnost – nastala iz ljubavi prema Bogu dovedene do prezira prema sebi  . traje određeno vrijeme svaki događaj dobiva svoj smisao tek na kraju vremena kraj vremena = kraj povijesti = božje obećanje (Ivanova Apokalipsa)  sve vremenito preći će u vječnost o izlaže dvije države – određen poredak vrijednosti  zemaljska država – sve što trenutno postoji – nastala iz ljubavi prema sebi i iz prezira prema Bogu božja ili nebeska država – ona nakon vremena. ali kad vjera rasvijetli um može se doći do istine (spoznaje) 2 . tvrdi da nema ničega iznad vjerovanja u što bi trebalo vjerovati.

razdoblje je obilježila RASPRAVA O PROBLEMU UNIVERZALIJA .uz etiku.ranokršćanski oci – osobito zaslužni za usustavljenje kršćanskog nauka . st.sličnosti i sa Platonovom etikom 4 vrline. .st.-15.uloga filozofije u tom dobu može se razaznati već iz imena – filozofija se počinje poučavati u školama. a i sa elementima Sokrata (slušanje savjesti/Božjeg glasa) .) .skolastika je zlatno doba logike – Aristotelova te srednjovjekovna logika čine zajedno tradicionalnu logiku o u srednjem vijeku se nadopunjuje Aristotelov nauk ako žele nešto raspraviti. ali je na marginama rana skolastika  9.-9. Anselmo Kenterberijski o Umjereni realizam – kaže da opće egzistira.približavanje kršćanske filozofije grčkoj prije svega u etici – Duh Sveti je mogao nadahnuti i poganske filozofe! .-15. opačine… o jedina razlika je stoički panteizam – sve je bog. pronalaze sličnosti i u problemu duše Skolastika (9. vrline.pravci o Ekstremni realizam – (novo)platonističko stajalište da opće postoji realno prije/nezavisno od postojećeg (universalia ante res)    što je nešto općenitije to je realnije izjednačuju se stupnjevi bitka sa stupnjevima općenitosti Eriugena. ali tako da se opća bit individualno oblikuje u svačem (universalia in rebus)   aristotelizam – nema forme bez materije Toma Akvinski o Ekstremni nominalizam – opće nije ništa realno. prazan zvuk kojim imenujemo i povezujemo više poj.logika potrebna za znanost  u skolastici se deduktivno pokušava spoznati pojedinačne slučajeve o objava (Sveto pismo) – no ona je ponekad preopćenita: spisi crkvenih otaca – ako ni u njima nema odgovora: djela teologa i filozofa RANA SKOLASTIKA .Roko Rumora o primat ipak ima vjera Srednjovjekovna filozofija Patristika (6. sli joj je nadređena teologija o to mora biti tako zbog teocentrizma srednjeg vijeka . samodostatnost.st. dominantna struja tog vremena o postoji i srednjovjekovni misticizam. bog je u svemu – to im ne paše . kasna skolastika  14.prve zajedničke točke pronalaze sa stoicima – sve se da uklopiti u Kršćanski nauk – logos/Bog. Aristotelovom etikom i umjerenosti. visoka skolastika  12.podjela o o o .st.-12.st.-13. ono je tek riječ. stvari  riječ =/= pojam 3 . pitaju autoritete ovim redom:    .) .problem o općem i pojedinačnom traje još od Grčke .gotovo sinonim za srednjovjekovnu filozofiju.

a Novi zavjet na motiv – grijeh je već namjera. ali Aristotel mu paše .Roko Rumora  o Roscelin Umjereni nominalizam (Konceptualizam) – opće postoji kao koncept u umu.st. poslušnost i siromaštvo   franjevci – karizma i siromaštvo dominikanci – propovjednički red („bijela braća“) – osnivaju sveučilišta (Bologna) SVEUČILIŠTA – PARIZ I OXFORD prvi put se zbog opširnosti Aristotelovih djela odvaja poseban studij filozofije Roger Bacon – smatra da treba istraživati eksperimentom (empirizam!) no to se ne smije jer bi tako čovjek želio biti Bog o Pariz – dominikanci – jak je aristotelizam  o Oxford – franjevci – jak je augustinovsko-platonovski smjer  OTKRIĆE ARISTOTELOVIH DJELA o o o o djela postaju poznata preko arapskih tumača koji se zovu Ibn Sina (Avicenna) i Ibn Rušd (Averroes) oduševljeni spisima o prirodnim znanostima.J.Rousseau – Nova Heloiza) o o o Stari zavjet težište stavlja na čin grijeha.ne priznaje Platona (jer ne priznaje 2 svijeta).franjevac.tri bitna događaja o o o osnivanje prosjačkih redova osnivanje sveučilišta otkriće Aristotelovih djela – FRANJEVCI I DOMINIKANCI PROSJAČKI REDOVI o prosjački – jer su se zavjetovali na tri stvari – čistoću.Abelard – pisao pisma učenici Heloizi koju je oplodio (J. – ono što zamišljamo (Bog). vodi do grijeha grijeh – samo ako to radimo slobodnom voljom i svjesno – odnos Boga i čovjeka može poljuljati samo grijeh  . BONAVENTURA .kršćanski aristotelizam (tomizam) – filozofska koncepcija koja od kraja 19.Anselmo – „otac skolastike“ o o izveo ontološki dokaz o postojanju Boga – Bog ne bi bio najsavršeniji i najviši da ne postoji slabost te teze dokazao Gaunilo u 11. razlikuje dvije istine – istine filozofije i istine teologije 4 .dominikanac. TOMA AKVINSKI . a ne samo čin! VISOKA SKOLASTIKA .slaže se s Aristotelovim tezama o Bogu kao čistoj formi bez materije i odgovara na pitanje o prvom pokretaču o prvo djelovanje na formu pokrenuo je upravo Bog!  kršćanski Bog je alfa i omega – stvoritelj i savršen . stoljeća zastupa službeni filozofski nauk kršćanstva SV. koja može biti i pozitivna ako tjera na promjenu. ne mora nužno biti realno bavi se etikom – problemom grijeha i krivnje (kazne) mana – trajna slabost karaktera. ALBERT VELIKI . kreću prevoditi i ostalo ti arapski prijevodi (uz obilati komentar) dolaze do Europe. a ne realno kao samostalan bitak (universalia post res)   micanjem slučajnih obilježja dolazimo do općih Pierre Abelard . kaže da treba proučavati i Platona i Aristotela SV. kasnije se kreće čitati na grčkom Aristotel počinje uživati visok ugled (zovu ga jednostavno Filozof) SV.spaja kršćanski nauk i antičku filozofiju .

Roko Rumora 5 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful