FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

Zavod za materijale

Kolegij :

Toplinska obrada i površinska zaštita

Područje: Toplinska obrada

PODLOGE ZA VJEŽBE

Podloge pripremio: doc. dr. sc. Darko Landek Podloge odobrio: prof. dr. sc. Franjo Cajner

Student:
_____________________________________________

Ak. god. 2009./10.

Zavod za materijale
Katedra za toplinsku obradbu i inženjerstvo površina

Zavod za zavarene konstrukcije
Katedra za zaštitu materijala

TOPLINSKA OBRADA I POVRŠINSKA ZAŠTITA
Ak. god. 2009/2010. - ljetni semestar Raspored vježbi
Tjedan 01.03. – 05.03.2010. 08.03. – 12.03.2010. Naslov vježbe 1. Određivanje parametara austenitizacije 2. Konstrukcijski materijali u agresivnim sredinama 3. Određivanje sastava zaštitne atmosfere 4. Pojavni oblici korozijskih oštećenja 5. Ispitivanje sredstava za gašenje 6. Zaštita prevlačenjem organskim prevlakama 7. Izbor čelika na temelju prokaljivosti 8. Zaštita prevlačenjem anorganskim metalnim i nemetalnim prevlakama 9. Toplinska obrada brzoreznih čelika 10. Zaštita od korozije promjenom okolnosti 11. Postupci modificiranja i prevlačenja površina 12. Naknadna obrada površine zavarenih spojeva od nehrđajućih čelika Laboratorij Laboratorij za toplinsku obradu

Laboratorij za zaštitu materijala
Laboratorij za toplinsku obradu

15.03. – 19.03. 2010. 22.03. – 26.03.2010. 29.03. – 02.04.2010. 12.04.– 16.04.2010. 19.04. – 23.04.2010. 26.04. – 30.04.2010. 03.05. – 07.05.2010. 10.05. – 14.05.2010. 17.05. – 21.05.2010. 24.05. – 28. 05.2010.

Laboratorij za zaštitu materijala
Laboratorij za toplinsku obradu

Laboratorij za zaštitu materijala
Laboratorij za toplinsku obradu

Laboratorij za zaštitu materijala
Laboratorij za toplinsku obradu

Laboratorij za zaštitu materijala
Laboratorij za toplinsku obradu

Laboratorij za zaštitu materijala

Neradni dan: 05. 04. 2010. – Uskrsni ponedjeljak

Zavod za materijale
Katedra za toplinsku obradbu i inženjerstvo površina

Zavod za zavarene konstrukcije
Katedra za zaštitu materijala

TOPLINSKA OBRADA I POVRŠINSKA ZAŠTITA
Ak. god. 2009/2010. - ljetni semestar Raspored vježbi
Zavod za materijale
Vježbe iz područja toplinske obradbe - Laboratorij za toplinsku obradu
ponedjeljak utorak srijeda četvrtak petak

8 9:15 10:15 11:15 12:15

:15

3-pi-obrsust
3-pi-autopro

3-pi-oskval

3-pi-prermont 3-pi-zavkon

FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
Zavod za materijale

Kolegij :

Toplinska obrada i površinska zaštita

Područje: Toplinska obrada

Vježba:

Određivanje parametara austenitizacije

Podloge pripremio: doc. dr. sc. Darko Landek
e-mail: darko.landek@fsb.hr

Podloge odobrio: prof. dr. sc. Franjo Cajner

Ak. god. 2009./10.

45 %C s polaznom strukturom ferita i perlita u uvjetima kontinuiranog grijanja II. Temperatura austenitizacije pri brzom ugrijavanju (npr. Određivanje režima ugrijavanja na temperaturu austenitizacije a) Konstrukcijski čelici predgrijavaju se ovisno o Cekv : Mn Cr Mo Ni V Si − 0.b.režim ugrijavanja na temperaturu austenitizacije.9 %Mn < 1. Dijagram otapanja strukturnih faza ugljičnog čelika s 0.45 %C s polaznom strukturom ferita i perlita u uvjetima kontinuiranog grijanja Dijagram porast austenitnog zrna ugljičnog čelika s 0.vrstu i sastav zaštitne atmosfere.1 %Cr < 1. Određivanje temperature austenitizacije I.70 °C) (2) Podaci iz TTT dijagrama.. preporuka proizvođača čelika.Toplinska obrada i površinska zaštita Austenitizacija Vježba 1. dijagrama stanja. vakuumska peć...5 (3) %W <2 %Al <2 _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 2 . Za uspješnu provedbu austenitizacije treba odrediti slijedeće parametre: . solna kupka) a) podeutektoidni čelici: ϑa = A3 + (30 . . I. indukcijsko ugrijavanje) uobičajeno se određuje uz pomoć TTS (odnosno ZTA) dijagrama za poznati kemijski sastav i polazno stanje čelika. pougljičavanju i dr. .a. plinska ili električna peć.5 %Ni <5 %V < 0. Temperatura austenitizacije pri konvencionalnom ugrijavanju (npr. priručnika. .).70 °C) (1) b) nadeutektoidni čelici: ϑa = A1 + (50 . Određivanje parametara austenitizacije Austenitizacija je postupak u kojem se čelik ili željezni lijev ugrijavaju i drže na temperaturi iznad temperature Ac1 da bi im se mikrostruktura potpuno ili djelomično pretvorila u austenit. pri kaljenju.temperaturu austenitizacije.25 %Si < 0.vrijeme austenitizacije (vrijeme grijanja).. normalizacijskom žarenju.8 %Mo < 0.5 %Ti < 0.5 Ti W Al + + + + + + + + C ekv = C + 5 4 3 10 5 5 5 10 10 %C < 0. pokusi I. Austenitizacija uobičajeno predstavlja prvu fazu u različitim postupcima toplinske obrade (npr.

. 500 ºC (sve vrste alatnih čelika) . + II. odnosno šaržu primjenom različitih analitičkih metoda (npr...) veličina (instalirana snaga) način ugrijavanja (plamenom.55 Predgrijavanje Predgrijavanje nije potrebno na 400. prema Ordinanzu... kupke.III. vakuum . Smoljnikovu ili Newtonu) ili numeričkih metoda (npr.Toplinska obrada i površinska zaštita Cekv Broj i temperatura predgrijavanja Vježba 1.... izabranih tehnoloških parametara i uređaja (postrojenja) u kojem se provodi grijanje.... induktor. medij (zaštitna atmosfera.. + II. konvekcijom.I.500 ºC Potreban broj predgrijavanja ovisno o Cekv: b) Alatni čelici obavezno se predgrijavaju prema slijedećim preporukama . zračenjem. konačnih diferencija. Određivanje parametara austenitizacije < 0. kontrolnih volumena ili konačnih elemenata).55 > 0.II... . Na iznos vremena austenitizacije (tu) utječu čimbenici zavisni od samog obratka.) _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 3 . Struktura vremena austenitizacije (ugrijavanja) Utjecajni čimbenici na vrijeme grijanja (tgr) zavisni od obratka: dimenzije masa oblik (omjer V/A) površina toplinska vodljivost Utjecajni čimbenici na vrijeme grijanja (tgr) zavisni od tehnoloških parametara: temperatura ugrijavanja (austenitizacije) broj obradaka raspored obradaka režim grijanja Utjecajni čimbenici na vrijeme grijanja (tgr) zavisni od postrojenja: vrsta (peć. rastaljena sol. 1150 ºC imaju I.) prijelaz topline.. + III. predgrijavanje) . . kupka.. 880 ºC (visokolegirani alatni čelici sa ϑa = 960. Određivanje vremena austenitizacije (grijanja) Vrijeme grijanja (tu) određuje se pojedinačno za obradak.. predgrijavanje na 1050 ºC (brzorezni čelici imaju I. predgrijavanje na 400 .) raspored temperature u unutrašnjosti peći ili kupke zadana temperatura (peći. predgrijavanje na 860 . predgrijavanje) III.

Oblik i dimenzije obratka obuhvaćene su iskustvenim faktorom ''k'' određenim prema nekoj karakterističnoj dimenziji obratka ''s''. Prema umnošku ''s·k'' za određeni uređaj za grijanje određuje se vrijeme grijanja (pojedinačnog obratka)... koeficijent (konvekcijskog) prijelaza topline...a Određivanje vremena grijanja (tgr) metodom Ordinanz Ova metoda uzima u obzir kemijski sastav čelika. dimenzije obratka i medij u kojem se izvodi ugrijavanje..25 (4) α . Određivanje parametara austenitizacije III. Karakteristična dimenzija ''s'' je dimenzija na obratku u čijem smjeru se pri ugrijavanju odvodi najveća količina topline.25) kod kojih se pojavljuje značajnija razlika temperatura između površine i jezgre pri ugrijavanju (i ohlađivanju) uvodi se koeficijent usporenja ugrijavanja ε koji se računa ovisno o obliku obratka: .5 1 1 1 + Bi 5 (6) . ''termodinamički tankom'' predmetu)..za ploču ε= 1 1 1 + Bi 3 (5) . Ova pretpostavka je praktički ispunjena ako je ispunjen slijedeći uvjet: α⎜ ⎟ Bi = ⎛V ⎞ ⎝ A⎠ λ ≤ 0. m Bi . Ako se istovremeno ugrijava više obradaka treba uzeti u obzir njihovu količinu i način šaržiranja.. Biotov broj (značajka)..za valjak ε= 1 1 Bi 1+ 3. III. 1 Za termodinamički masivnije predmete (Bi > 0. koeficijent toplinske vodljivosti. W/mK V/A .b Određivanje vremena grijanja (tgr) metodom Newton Metoda proračuna vremena grijanja prema Newtonu polazi od pretpostavke o mogućem zanemarenju temperaturne raspodijele po volumenu ugrijavanog obratka u slučaju kad se radi o materijalu visoke toplinske vodljivosti (tzv. oblik. W/m2K λ . Karakteristična dimenzija ''s'' i koeficijent oblika ''k'' za nekoliko tipičnih obradaka (prema normi TGL 25 473) Vrijeme grijanja (tgr) u zavisnosti od produkta ''s·k'' Za određeni oblik obratka određuje se faktor oblika ''k'' i dimenzija ''s''. omjer volumena i površine obratka.Toplinska obrada i površinska zaštita Vježba 1.za kuglu ε= (7) _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 4 .

. s (8) = ⋅ ln ⎜ t gr ⎜ϑ −ϑ ⎟ α ⋅ε zavr ⎠ ⎝ peć α . Biotov broj (značajka)... početna temperatura obratka. temperatura peći. m Bi ...5) Prilozi (za proračun vremena grijanja Newtonovom metodom) _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 5 ..ϑ zavr = 10 ºC (za Bi > 0.5) ϑpeć .. Njen konačni oblik naveden je jednadžbom (8): ⎛V ⎞ ⎜ ⎟⋅c⋅ ρ ⎛ ϑ peć − ϑ poč ⎞ ⎝ A⎠ ⎟. kg/m3 V/A . 5 ºC (za Bi < 0.. 1 ϑpeć . omjer volumena i površine obratka... ºC Napomena: Iz jednadžbe (8) slijedi.. ºC ϑzavr . za izjednačenje temperatura ϑzavr i ϑpeć) trebalo ugrijavati beskrajno dugo.. specifični toplinski kapacitet za interval temperaturaϑpoč-ϑpoč. koeficijent usporenja ugrijavanja. W/m2K ε ... J/kgK ρ . da bi se za potpuno ugrijavanje (tj. Stoga se za praktičnu primjenu dopuštaju slijedeće vrijednosti: ϑpeć .. 1 c . Određivanje parametara austenitizacije Jednadžba za proračun vremena grijanja izvodi se iz jednadžbe toplinske ravnoteže obratka i peći..ϑ zavr = 2 .. završna temperatura obratka.. gustoća ( za čelike = 7800). ºC ϑpoč .. koeficijent (konvekcijskog) prijelaza topline..Toplinska obrada i površinska zaštita Vježba 1.

ako je komorna električna peć ugrijana na 900ºC. Određivanje parametara austenitizacije Koeficijent prijelaza topline pri ugrijavanju čelika u električnoj peći s i bez zaštitne atmosfere Koeficijent prijelaza topline pri ugrijavanju čelika u solnoj kupci Promjena koeficijenta vodljivosti topline s temperaturom tipičnih skupina čelika Zadaci Zadatak 1 Izračunajte vrijeme grijanja osovine ∅ 60 x 1000 mm izrađene od nelegiranog čelika od ϑpoč = 20ºC na ϑa= 900ºC. _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 6 .Toplinska obrada i površinska zaštita Vježba 1. Zadatak 1 Izračunajte vrijeme grijanja ploče dimenzija 400 x 400 x 500 mm izrađene od visokolegiranog alatnog čelika X165CrVMo12 1) od ϑpoč = 20ºC na ϑa = 1000ºC u komornoj električnoj peći ugrijanoj na 1000ºC.

landek@fsb. dr. 2009. sc. sc.hr Podloge odobrio: prof. god./10. Vježba: Određivanje sastava zaštitne atmosfere Podloge pripremio: doc. dr. Darko Landek e-mail: darko.FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Zavod za materijale Kolegij : Toplinska obrada i površinska zaštita Područje: Toplinska obrada 2. . Franjo Cajner Ak.

Kemijska reakcija: Fe + CO2 ↔ FeO + CO OKSIDACIJA Fe + H2O ↔ FeO + H2 Konstanta ravnoteže reakcije s čistim željezom Napomena: Izborom odgovarajućeg sastava plinske atmosfere treba spriječiti odvijanje oksidacije čelika. To znači da se promjenom temperature mijenja i konstanta Kw. Konstanta KC = KH = pCO pCO2 pH2 p H 2O 2 pCO pCO2 [C] + CO2 ↔ 2CO RAZUGLJIČENJE K= K= [C] + H2O ↔ CO + H2 pCO ⋅ p H 2 p H 2O REAKCIJA VODENOG PLINA CO2 + H2 ↔ CO + H2O Kw = pCO ⋅ p H 2O pCO2 ⋅ p H 2 Kw = ( pCO + x ) ⋅ ( p H O + x ) reakcije (p CO2 − x ⋅ pH2 − x )( 2 ) Kw = (CO + x ) ⋅ (H 2 O + x ) (CO2 − x ) ⋅ (H 2 − x ) Razugljičenje i pougljičenje različitih čelika u plinskoj atmosferi Konstanta ravnoteže reakcije vodenog plina CO2 + H2 ↔ CO + H2O _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 2 . H2O i H2. Reakcija vodenog plina pojavljuje se u plinskim atmosferama koje sadrže CO. ravnoteže Kw također zavisi o temperaturi.Toplinska obrada i površinska zaštita Vježba 2. tj. tj. Određivanje sastava zaštitne atmosfere Kemijske reakcije u plinskim zaštitnim atmosferama Plinske zaštitne atmosfere sadrže (zavisno od vrste) različite plinske komponente koje mogu reagirati s čelikom i izazvati nepoželjne reakcije oksidacije i razugljičenja površine obratka. dolazi do promjene parcijalnih tlakova (i volumnih udjela) plinskih komponenata. zaštitna atmosfere treba biti reducirajuća U plinskoj atmosferi mogu se odvijati nepoželjne reakcije razugljičenja površine čelika koje treba spriječiti izborom odgovarajućeg ''Cpotencijala'' atmosfere. CO2.

ispitivanja sadržaja kisika ''kisikovom sondom'' Konstanta ravnoteže reakcije [C] + CO2 ↔ 2CO Utjecaj volumnih udjela komponenata vodenog plina na nelegirani čelik Zadatak 1. Plinska atmosfera je proizvedena u odgovarajućem uređaju i pri sobnoj temperaturi ima slijedeći sastav: 0. 4 % CO. Nelegirani čelik koji sadrži 0. 5 % H2. razugljičenja.01 % CO2. određivanje temperature rošenja plinske atmosfere (odnosno sadržaja vlage u atmosferi). a ako je niži nastaje nepoželjno razugljičenje površine čelika. Kakav bi trebao biti sastav plinske atmosfere ako generator plina daje plin osnovnog sastava: CO + CO2 = 4 % H2 + H2O = 5 %. reakcije vodenog plina i konstanti ravnoteže ovih kemijskih reakcija): određivanje %CO2 plinskim analizatorom. Određivanje sastava zaštitne atmosfere C-potencijal atmosfere Svaka plinska atmosfera ima svoj karakterističan C-potencijal (''potencijal ugljika''). ostalo N2: Kakvo će biti djelovanje plinske atmosfere na nelegirani čelik s 1 % C na 900 ºC ? Zadatak 2.Toplinska obrada i površinska zaštita Vježba 2. tj. Metode ispitivanja C-potencijala atmosfere: a) b) direktne metode: ispitivanje Fe-folijom.8 % C treba pri temperaturi 800 ºC zaštititi od razugljičenja (i pougljičenja). 0. ispitivanje mjerenjem električnog otpora indirektne metode (temelje se na poznavanju jednadžbi oksidacije.0127 H2O. onaj %C koji čisto željezo primi u termodinamičkoj ravnoteži s ispitivanom plinskom atmosferom. _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 3 . Ako je C-potencijal plinske atmosfere viši od sadržaja uglijka u čeliku nastupit će pougljičenje.

Određivanje sastava zaštitne atmosfere _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 4 .Toplinska obrada i površinska zaštita Tablica I. Sadržaj vodene pare u plinovima Vježba 2.

sc. dr. 2009. Vježba: Ispitivanje sredstava za gašenje Podloge pripremio: doc./10.FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Zavod za materijale Kolegij : Toplinska obrada i površinska zaštita Područje: Toplinska obrada 3. . Franjo Cajner Ak. sc. god. Darko Landek e-mail: darko. dr.landek@fsb.hr Podloge odobrio: prof.

Leidenfrostov fenomen. austenit F . Donja kritična brzina gašenja (vkd) je ona najmanja brzina ohlađivanja kod koje tek počinje pretvorba u martenzit. Zavisno od kvalitete čelika treba odabrati prikladno sredstvo za gašenje kojim će se dobiti 100 % mase martenzita.. Ispitivanje sredstava za gašenje Gašenje i sredstva za gašenje Da bi se neki obradak mogao zakaliti treba ga ohladiti dovoljno brzo s temperature austenitizacije (jedan od četiri uvjeta zakaljivanja)... čime se smanjuje opasnost nastajanja napetosti i eventualnih pukotina.. martenzit Određivanje gornje kritične brzine gašenja vkg iz TTT dijagrama za kontinuirano ohlađivanje nekog podeutektiodnog ugljičnog čelika Iz kontinuiranog TTT dijagrama uočava se kritično područje temperatura (između 650 i 400 ºC) oko temperature inkubacije ϑi u kojem je potrebno vrlo brzo ohlađivanje da bi se izbjegla pretvorba pothlađenog austenita u prelit ili bainit (vidi idealiziranu krivulju gašenja na donjoj slici) ''Idealizirana'' krivulja gašenja u TTT dijagramu za kontinuirano ohlađivanje nekog podeutektiodnog ugljičnog čelika Iz iznesenog proizlazi nužnost poznavanja vrsta i karakteristika sredstava za gašenje te fizikalnih fenomena utjecajnih na proces gašenja (npr.. Za određivanje prikladnog sredstva za gašenje uobičajeno se polazi od analize TTT dijagrama za kontinuirano ohlađivanje (vidi donju sliku) i u njemu određene gornje.... ferit P .Toplinska obrada i površinska zaštita Vježba 3. inverzna topivost otopina polimera). Oznake mikrostrukurnih faza: A . Gornja kritična brzina gašenja (vkg) je ona najmanja brzina ohlađivanja kod koje se dobiva potpuno martenzitna mikrostruktura. odnosno donje kritične brzine gašenja (vkg). bainit M .. Sredstva za gašenje uobičajeno korištena u toplinskoj obradi čelika mogu se prema svojim fizikalnim svojstvima podijeliti na slijedeće tri skupine: _________________________________________________________________________________________ 1 Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale . perlit B . Pri izboru sredstva za gašenje nastoji se odabrati ono ''najblaže'' koje će još uvijek dati najveći udio martenzita..

helj.različite su intenzitetu ohlađivanja. tj. Ispitivanje sredstava za gašenje Sredstva s vrelištem ispod temperature austenitizacije čelika (sredstva podložna Leidenfrostovom fenomenu. Faza vrenja → nastaje kad dolazi do raskidanja parnog omotača i postizanja najvećeg odvođenja topline iz obratka III. .simultano se pojavljuju na obratku Napredovanje fronta kvašenja pri ohlađivanju valjaka ∅ 25x100 mm od Cr-Ni čelika u destiliranoj vodi temperature 35 ºC s temperature austenitizacije 860 ºC _________________________________________________________________________________________ 2 Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale . otopine polimera) o ulje za kaljenje o emulzije (otopine ulja i vode) Sredstva s vrelištem iznad temperature austenitizacije čelika (sredstva koja ne podliježu Leidenfrostovom fenomenu): o rastaljene soli o rastaljeni metali Tehnički plinovi i vakuum (sredstva koja ne podliježu Leidenfrostovom fenomenu): o zrak (mirni. Faza hlađenja konvekcijom → nastaje na završetku gašenja kad se vrijednost temperature obratka spusti do temperature vrelišta sredstva za gašenje U zavisnosti od sredstva za gašenje i oblika obratka. navedene faze: .Toplinska obrada i površinska zaštita I. III. komprimirani) o inertni plinovi: dušik. Faza parnog omotača → nastaje na početku gašenja kad se oko obratka stvara parni omotač koji spriječava odvođenje topline II.pojavljuju se u različitim vremenskim periodima od početka gašenja. . argon o fluidizirane čestice II. Faze gašenja u sredstvu podložnom Leidenfrostovom fenomenu I. stvaranju parnog filma oko obratka na početku gašenja): o voda o vodene otopine anorganskih ili organskih tvari (npr. Vježba 3.

Toplinska obrada i površinska zaštita Vježba 3. Ispitivanje sredstava za gašenje _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 3 .

Ispitivanje sredstava za gašenje Metode ispitivanja sposobnosti ohlađivanja a) Laboratorijske metode (npr. pa je moguće u vremenski pravilnim razmacima očitavati izmjerenu temperaturu i potom konstruirati dijagram ϑ-t. Tijekom ohlađivanja snimaju se dva tipična dijagrama ϑ-t: Promjena temperature i brzine hlađenja u središtu sonde ISO 9950:1995(E) pri gašenju u ulju ''Metoda Meinhardt'' → Pogonska metoda → Tijelo mjerne naprave ugrije u peći ili solnoj kupci se na ϑ = 800 ºC / 5 min i potom prebaci iz peći u ispitivano sredstvo za gašenje → U centru mjerne naprave ugrađen je termoelement.Toplinska obrada i površinska zaštita Vježba 3. a na dršci naprave nalazi se kronometar. metoda prema normi ISO 9950:1995(E)) b) Pogonske metode (npr. ''metoda Meinhardt'') Laboratorijska metoda prema normi ISO 9950:1995(E) → Sonda se ugrije na ϑ = 850 ºC / 5 min i potom prebaci iz peći u ispitivano sredstvo za gašenje. _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 4 . na temelju ove krivulje može se odrediti srednja brzina ohlađivanja za određeni interval Srednja brzina ohlađivanja za ϑ=700-300 ºC Intenzitet gašenja Zadatak.

Ispitivanje sredstava za gašenje Provesti ispitivanje hlađenja prema normiranoj metodi ISO 9950:1995(E) u dva sredstva za gašenje: a) mirnoj vodi temperature 18 ºC b) mirnom ulju za kaljenje temperature 18 ºC.Toplinska obrada i površinska zaštita Vježba 3. Rješenje Sredstvo za gašenje Vrijeme hlađenja probe (s) Vrijeme hlađenja probe (s) Sredstvo za gašenje: Srednja brzina hlađenja od 700 do 300 ºC (ºC/s) Intenzitet gašenja H (1) mirna voda (18 ºC) mirno ulje (18 ºC) 1 _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 5 . Na temelju rezultata ispitivanja iz dijagrama temperatura-vrijeme odrediti srednju brzinu hlađenja vsr (za temperaturno područje 700 do 300 ºC) i intenzitet gašenja H ulja za kaljenje.

FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Zavod za materijale Kolegij : Toplinska obrada i površinska zaštita Područje: Toplinska obrada 4. 2009./10. Franjo Cajner Ak. god. sc.hr Podloge odobrio: prof. Darko Landek e-mail: darko. sc.landek@fsb. . dr. dr. Vježba: Izbor čelika na temelju prokaljivosti Podloge pripremio: doc.

Princip određivanja indeksa prokaljivosti Zadatak 1. Pri tome se brzina ohlađivanja smanjuje od čela prema glavi probe. Slika 1. Sustavnim ispitivanjem Jominy krivulja za velik broj šarži iste vrste čelika dobivaju se krivulje prokaljivosti koje se nalaze unutar pojasa garantirane prokaljivosti. Eksperimentalno ispitivanje prokaljivosti čelika poznatog kemijskog sastava Treba ispitati prokaljivost zadanog čelika metodom Jominy i konstruirati krivulju prokaljivosti. provođenje pokusa je propisano normom DIN 50191. Slika 2. laboratorijska peć s automatskom regulacijom temperature. Za poznati pojas garantirane prokaljivosti zadane vrste čelika mogu se odrediti indeksi prokaljivosti prema slici 2. a preko pomoćnih dijagrama ukazuje na postizive tvrdoće po presjeku kaljenih dijelova. Ispitivanje prokaljivosti po Jominyju Ispitivanjem tvrdoće metodom Rockwell C ili Vickers po brušenim izvodnicama valjka dobiva se krivulja tvrdoće (tzv. Odrediti optimalnu temperaturu austenitizacije ispitivanog čelika. Za provedbu pokusa raspoloživa je Jominy epruveta dimenzija Ø25x100 mm. Jominy krivulja) za ispitani čelik. Ova krivulja pruža niz informacija o zakaljivosti i prokaljivosti čelika. čime se dobiva cijeli raspon brzina ohlađivanja. _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 1 . koje bi ujedno vladale na pojedinim mjestima presjeka pri gašenju obratka realnih dimenzija.Toplinska obrada i površinska zaštita Vježba 4. naprava za ispitivanje prokaljivosti i tvrdomjer. Pokus se sastoji od ugrijavanja ispitne probe promjera 25 i dužine 100 mm na optimalnu temperaturu austenitizacije ispitivanog čelika u zaštitnoj atmosferi i potom gašenja vodom s čela (vidi donju sliku). Izbor čelika na temelju prokaljivosti Ispitivanje Jominy krivulje prokaljivosti čelika Najjednostavnija i najraširenija metoda ispitivanja prokaljivosti je Jominy pokus čeonog gašenja.

Vrsta čelika: Udaljenost od gašenog čela (J.Toplinska obrada i površinska zaštita Vježba 4. HRC 70 60 50 T rd c . Parametri kaljenja i izmjerene tvrdoće ovisno o udaljenosti od gašenog čela. H C v oa R 40 30 20 10 0 0 10 20 30 40 50 60 70 80 Udaljenost od gašenog cela. mm) Parametri austenitizacije: Tvrdoća. Izbor čelika na temelju prokaljivosti Tablica 1. Shematski prikaz crtanja U-krivulje tvrdoće uz pomoć dijagrama Crafts-Lamont _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 2 . intenzitet gašenja (H) i udaljenost od čela Jominy probe (J) a) Određivanje tijeka tvroće po presjeku kaljenog valjka pomoću Crafts-Lamontovih dijagrama Slika 4. Jominy-krivulja ispitivanog čelika _______________ Tijek tvrdoće po presjeku kaljenog obratka – U –krivulje tvrdoće Konstrukcija ''U-krivulje'' tvrdoće provodi se uz pomoć Jominy krivulje ispitivanog čelika i dijagrama Crafts-Lamont ili Gerber-Wyss. Ovi dijagrami povezuju promjer (D) okrugle kaljene šipke (valjaka). mm Slika 3.

Izbor čelika na temelju prokaljivosti Tablica 2. Crafts-Lamontovi dijagrami _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 3 .Toplinska obrada i površinska zaštita Vježba 4. Intenziteti gašenja različitih sredstava za gašenje Slika 5.

Izbor čelika na temelju prokaljivosti Slika 5. Crafts-Lamontovi dijagrami (nastavak) _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 4 .Toplinska obrada i površinska zaštita Vježba 4.

U-krivulje tvrdoće za različite intenzitete gašenja H i za različite promjere šipki _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 5 . Gerber-Wyssovi dijagrami za ulje s pokretanjem (H = 0.4) i vodu s pokretanjem (H=2) Slika 8. Shematski prikaz crtanja U-krivulje tvrdoće uz pomoć dijagrama Gerber-Wyss Slika 7. Izbor čelika na temelju prokaljivosti b) Određivanje tijeka tvroće po presjeku kaljenog valjka pomoću Gerber-Wyssovih dijagrama Slika 6.Toplinska obrada i površinska zaštita Vježba 4.

slijedi da za postizanje tvrdoće od 34 HRC u kaljenom stanju uz 50 % martenzita čelik treba imati barem 0. Zakaljivost čelika ovisno o %C _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 6 . Rp0.2 i HRC Slika 10.55 %C.25 %C. se vidi da tvrdoći popuštanja na 500 ºC od 28 HRC odgovara tvrdoća kaljenja od 34 HRC. Slika 9. Iz slike 11. slijedi da za Rp0. Iz slike 10. Veza između Rm.2 = 760 N/mm2 treba popuštanjem postići tvrdoću 28 HRC u jezgri osovine. Izbor čelika na temelju prokaljivosti Primjer izbora čelika na temelju prokaljivosti grafičkom metodom Grafičko rješenje prema Liedtke-u Iz slike 9.Toplinska obrada i površinska zaštita Vježba 4. Ako bi se popuštalo na 600 ºC tvrdoća u kaljenom stanju treba biti 50 HRC. Veza između tvrdoće kaljenja i popuštanja Slika 11. Za tvrdoću od 50 HRC u kaljenom stanju (uz 50 % martenzita) čelik treba imati 0.

Izbor čelika na temelju prokaljivosti Iz slike 12 određuje se ekvidistantno mjesto na Jominy probi koje se ohlađuje približno istom brzinom kao jezgra osovine promjera 40 mm. 34 HRC) unutar pojasa garantirane prokaljivosti. 25 CrMo4 i dr.Toplinska obrada i površinska zaštita Vježba 4.5 mm udaljeno od čela probe. kod kojih je zadana točka (J = 15 mm. U idućem koraku slijedi pretraživanje baze podataka raspoloživih Jominy pojaseva različitih vrsta kaljivih čelika uz kriterij da se ekvidistantna točka (J = 15 mm. Slika 12. Ekvidistantana mjesta na Jominy probi za okrugle šipke gašene u ulju ili vodi Slika 13. Pojas garantirane prokaljivosti čelika koji zadovoljava postavljene zahtjeve (J = 15 mm. Od prva dva spomenuta čelika prednost treba dati čeliku 34 CrMo4 u odnosu na čelik 41 Cr4 koji zbog dodatka molibdena nije sklon visokotemperaturnoj krhkosti popuštnja. 38 Cr2. _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 7 . pa ga je nakon popuštanja na 500 ºC dozvoljeno i sporo hladiti. a za gašenje u vodi J = 12. 34 HRC) nalazi na krivulji donje granice pojasa prokaljivosti ili blizu nje (slika 13). Ekvidistantno mjesto Jominy probe za jezgru za pretpostavljeno gašenje u ulju nalazi se J = 15 mm od čela probe. Usvaja se ekvidistantna udaljenost J = 15 mm zbog polazno postavljenog zahtijeva za gašenjem u ulju. Također zadovoljavaju šarže bolje prokaljivosti poput čelika 22 CrMo4-4. 28 Mn6. 34 HRC) Od uobičajeno korištenih čelika cementiranje i onih za poboljšavanje u rješavanom slučaju u potpunosti zadovoljavaju šarže čelika poput 41 Cr4 i 34 CrMo4.

Toplinska obrada i površinska zaštita Vježba 4. Izbor čelika na temelju prokaljivosti Primjer izbora čelika na temelju prokaljivosti računskom metodom _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 8 .

2009.hr Podloge odobrio: prof. dr./10.landek@fsb. dr. . sc.FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Zavod za materijale Kolegij : Toplinska obrada i površinska zaštita Područje: Toplinska obrada 5. Franjo Cajner Ak. god. Darko Landek e-mail: darko. vježba: Toplinska obrada brzoreznih čelika Podloge pripremio: doc. sc.

AUSTENITIZACIJA Prema pseudobinarnim dijagramima (npr. za čelik HS18-0-1 vidi sliku 4) brzorezni čelici pripadaju grupi ledeburitnih (podeutektičkih) čelika. Zbog toga ih treba ugrijavati na visoku temperaturu austenitizacije blizu temperature solidusa (1200 do 1300 ºC). V. Mo) koji s povišenim udjelom ugljika (0. a u mikrostrukturi su im prisutni slijedeći konstituenti: αid. Tijek omekšanja triju tipičnih vrsta alatnih materijala pri povišenim temperaturama Brzorezni čelici se uobičajeno isporučuju u mekožarenom stanju (tvrdoće oko 240 do 300 HB). Zbog velikog ukupnog udjela karbida u mikrostrukturi brzorezni čelici pokazuju visoku otpornost na trošenje i pri povišenim temperaturama (slika 3) te visoku otpornost na popuštanje. Ovisnost temperature oštrice reznog alata o brzini rezanja (vrez) različitih materijala izrađeno od brzoreznog čelika HS18-0-1 Slika 3.Toplinska obrada i površinska zaštita UVOD Vježba 5. ali im je radi toga niska žilavost.7 do 1. Odvalno glodalo ∅ 280 mm Slika 2. W. Kid. K″ i Ke. Slika 1.3 %) stvaraju slobodne karbide (u obliku mreže) postojane pri povišenim temperaturama. Legirani su su s kobaltome te jakim karbidotvorcima (Cr. Pri tim temperaturama _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 1 . Toplinska obrada brzoreznih čelika Brzorezni čelici se primjenjuju uglavnom za rezne alate (slika 1) koji su u radu izloženi jakom ugrijavanju (slika 2) i trošenju.

a drugo (na oko 850 ºC) i treće (na oko 1050 ºC) predgrijavanje u solnim kupkama. Predugo držanje na visokim temperaturama uzrokovat će porast austenitnog zrna. Stoga se mikrostruktura brzoreznih čelika na temperaturi austenitizacije sastoji od slijedećih faza: A. Ugrijavanjem na temperaturu austenitizacije potpuno se rastvaraju eutektoidni karbidi (Kid) i jedan dio sekundarnih karbida (K″) dok eutektički karbidi ostaju nerastvoreni.5 do 0. Stoga se ugrijavanje provodi uz višestruko predgrijavanje (dva ili tri predgrijavanja). Stoga je nužno za konkretan brzorezni čelik tražiti optimalne parametre austenitizacije i prema njima provesti ugrijavanje.Toplinska obrada i površinska zaštita Vježba 5. Uz pseudobinarni dijagram jednog brzoreznog čelika na slici 4 kvalitativno je ucrtan i položaj krivulje početka (Ms) i završetka (Mf) martenzitne pretvorbe u zavisnosti od sadržaja ugljika u austenitu. ''vrijeme potapanja'' koje obuhvaća ugrijavanje s temperature posljednjeg predgrijavanja do temperature _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 2 . Kod nedovoljnog trajanja ugrijavanja ne postiže se dovoljna koncentracija ugljika u austenitu. Kod primjene solnih kupki to je tzv. Rastvaranjem karbida povećava se sadržaj ugljika u austenitu pa se u fazi gašenja u mikrostrukturi uz martenzit dobiva i velik udio zaostalog austenita (20 do 40 %). Za postizanje dovoljnog sadržaja ugljika u austenitu na temperaturi austenitizacije treba disocira i oko 2/3 volumena svih karbida i njihove sastavne dijelove otopiti u austenitu. Na slici 4 prikazan je pseudobinarni dijagrama jednog brzoreznog čelika s ucrtanim masenim udjelom ugljika u čeliku te rastvorljivost ugljika u austenitu pri temperaturi austenitizacije. Radi visokog sadržaja legirajućih elemenata brzorezni čelici imaju slabu toplinsku vodljivost i vrlo su osjetljivi na režim ugrijavanja. Toplinska obrada brzoreznih čelika austenit rastvara dovoljno ugljika (0. Slika 4.6%) što je preduvjet postizanja visoke tvrdoće martenzita nakon kaljenja. prvo predgijavanje (na oko 450 ºC) se provodi u peći sa zračnom atmosferom. U slučaju kaljenja u solnih kupkama. Pseudobinarni dijagram brzoreznog čelika i položaj krivulja Ms i Mf zavisno o koncentraciji ugljika u austenitu Proces otapanja dijela karbida je difuzijski proces ovisan od temperature i trajanja. Posebno je važno završno grijanja na temperaturu austenitizacije. K″ i Ke.

a) b) Slika 5.Za jednostavnije alate može se očitati iz iskustveno dobivenih odnosa (slika 5). U cilju ubrzanja ugrijavanja. b) Vrijeme uranjanja u kupku za austenitiziranje u zavisnosti od presjeka alata od brzoreznog čelika Pri kaljenju u vakuumskim pećima prijenos topline je manje intenzivan nego u solnim kupkama. te držanje na toj temperaturi (u cilju rastvaranja sekundarnih karbida). Na slici 6.b prikazan je dijagram promjene tlaka i temperature u vakuumskoj peći tijekom kaljanja brzoreznog čelika. Ar) čiji pritisak i strujanje (slika 6) doprinose bržem ugrijavanju i spriječava pojavu selektivnog isparivanja legirajućih elemenata s površine brzoreznog čelika. a aksijalno ugrađeni ventilator (veće snage) služi za ostvarenje intenzivnog strujanja inertnih plinova kroz peć u fazi hlađenja. h a) b) Slika 6. posebno do temperature oko 750 ºC u vakuumsku peć se nakon početne evakuacije zraka i postizanja potrebnog vakuuma uvodi inertni plin (N2. b) Tehnološki dijagram promjene temperature i vakuuma u vakuumskoj peći pri kaljenju brzoreznog čelika Na slici 6. Empirijski je utvrđeno da su optimalna _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 3 .a prikazan je presjek jednokomorne vakuumske peći s dva ventilarora.a) Kaljenje brzoreznog čelika u solnoj kupci . Grijanje Temperatura. Tijek ugrijavanja alata najbolje je pratiti pomoću dodatnih temoparova koji su ugrađeni u probne alate. Zato su trajanja ugrijavanja na temperaturu austenitizacije duža. a) Jednokomorna vakuumska peć.Toplinska obrada i površinska zaštita Vježba 5. Toplinska obrada brzoreznih čelika austenitizacije. oC 1300 Površina Gašenje 800 Jezgra Tlak. mbar 20 5000 1000 0 10-4 Vrijeme. Za složenije oblike alata uvjeti ugrijavanja određuju se prema dimenzijama dijela alata koji je posebno važan pri eksploataciji. Vrijeme potapanja u kupki za austenitiziranje zavisi od dimenzija alata koji se kale. Gornji ventilator (manje snage) služi za ostvarenje strujanja inertnog plina u fazi ugrijavanja.

pa ih je stoga nužno popuštati odmah poslije kaljenja. koncentracija ugljika u zaostalom austenitu je smanjena. Iz TTT dijagrama se uočava da se pretvorba u austenitnom području može ostvariti u širokom rasponu brzina hlađenje. pa se za gašenje smiju primijeniti blaža sredstva za ohlađivanje poput ulja. Pri tome se odvija nekoliko stadija popuštanja s odgovarajućim mikrostrukturnim promjenama. Na temperaturi popuštanja iz zaostalog austenita se izdvaja rastvoreni ugljik pri čemu nastaju karbidi popuštanja (Kp). TTT dijagram za kontinuiranu pretvorbu brzoreznog čelika HS 10-4-3-10 Brzorezni čelici su zbog visokog udjela legirajućih elemenata visoko prokaljivi. Slika 7. Međutim presporo hlađenje moglo bi imati za posljedicu pojavu stvaranja martenzita po granicama zrna (u intervalu temperatura između Ms' do Ms) i izlučivanje sekundarnih karbida što je nepovoljno radi smanjenja žilavosti. GAŠENJE Primjer TTT dijagrama za jedan brzorezni čelik (HS 10-4-3-10) prikazan je na slici 7. termalne kupke (martempering postupak) ili struje plinova (u vakuumskoj peći). zaostalog austenita (γz) i neotopljenih karbida K″ i Ke. Duža vremena držanja na temperaturi austeitizacije imaju za posljedicu štetno pogrubljenje austenitnog zrna. Gašenjem do sobne temperature ne dostiže se temperatura završetka martenzitne pretvorbe (Mf). krhki i dimenzijski nestabilni te nedovoljno otporni na trošenje (uslijed prisutnosti visokog udjela mekanog zaostalog austenita). Toplinska obrada brzoreznih čelika držanja na temperaturi austenitizacije uobičajenih brzoreznih čelika oko 2. To ima za posljedicu povišenje temperatura Ms i Mf. Stoga se naknadnim ohlađivanjem do sobne temperature iz zaostalog austenita izdvaja sekundarni martenzit (αc″): Višestrukim popuštanjem _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 4 . Brzorezni čelici su u kaljenom stanju puni zaostalih naprezanja. POPUŠTANJE Popuštanje brzoreznih čelika se provodi višestruko (dva ili tri puta) u području temperatura 540 do 590 ºC (slika 8).Uslijed izdvajanja ugljika za nastanak karbida popuštanja.Toplinska obrada i površinska zaštita Vježba 5. pa se mikrostruktura zakaljenog brzoreznog čelika sastoji od martenzita (αc).5 min.

Slika 9. Dijagram popuštanja brzoreznog čelika HS 12-1-2. Toplinska obrada brzoreznih čelika udjel zaostalog austenita se značajno smanjuje. Dijagram postupka kaljenja i popuštanja brzoreznog čelika Višestruko popuštanje provodi se u području temperatura maksimalnog sekundarnog otvrdnuća (oko 550 ºC) u solnim kupkama ili vakuumskim pećima. Dijagrami popuštanje (slika 9) daju parametre popuštanja (temperatura i trajanje) i postizive tvrdoće nakon popuštanja za konkretni brzorezni čelik. a povećava se udio popuštenog martenzita (αcp ) i karbida popuštanja (Kp).Toplinska obrada i površinska zaštita Vježba 5. Posljedica toga je porast tvrdoće (tzv. Temperatura austenitizacije ovog čelika nalazi se u intervalu od 1240 do 1270 ºC _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 5 . Slika 8. sekundarno otvrdnuće) i porast otpornosti na trošenje.

god.hr Podloge odobrio: prof. dr. . Darko Landek e-mail: darko.landek@fsb. Franjo Cajner Ak. 2009. sc. sc. vježba: Toplinsko kemijski postupci Podloge pripremio: doc./10.FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Zavod za materijale Kolegij : Toplinska obrada i površinska zaštita Područje: Toplinska obrada 6. dr.

Toplinsko kemijski postupci TOPLINSKO KEMIJSKI POSTUPCI CEMENTIRANJE Postupak cementiranja se sastoji od pougljičavanja. oC sporo hladenje gašenje jezgra martenzitni sloj prijelazna zona (0. plinskoj atmosferi ili ioniziranom plinu.Toplinska obrada i površinska zaštita Vježba 6. kaljenja i niskotemperaturnog popuštanja (slika 1). a izborom soli moguće je postići njegove različite vrijednosti. fluidiziranoj kupki. solnoj kupki.. → Pougljičenje u granulatu je najstariji. Zone na cementiranom obratku Postupak cementiranja može se provoditi uz pougljičenje u različitim sredstvima granulatu. → Pougljičenje u solnim kupkama daje određeni C-potencijal. Osnovni cilj cementiranja je obogaćivanje površinskih slojeva čelika ugljikom (najpovoljnije je sadržaj oko 0. Pri radu sa solnim kupkama potrebne su posebne mjere opreza i postrojenje za neutralizacija otrovnih otpadnih tvari. radi dobivanja tvrdog površinskog sloja (minimalno 60 HRC) otpornog na trošenje. _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 1 .. Dijagram postupaka cementiranja čelika Slika 2.25%C) ostane žilava (otporna na udarce) (slika 2). h Slika 1. A3 (jezgra) A1 (jezgra) Temperatura. Proizvođači granulata daju tehničke podatke o potrebnom trajanju pougljičenja za određenu dubinu i primjenjivosti granulata za upotrebljeni čelik. a da pri tom niskougljična jezgra (sa <0.22 % C) pougljicavanje kaljenje niskotemperaturno popuštanje Vrijeme.8%C). 0.1 . najjednostavniji i najjeftiniji način pougljičavanja.

Označavanje dubine cementiranja na crtežu prema normi DIN 6773:2001 Slika 6.35% (slika 4). metanol) je znatno brže nego u granulatu. a moguća je i izvrsna regulacija C-potencijala atmosfere. CH4 i drugi ugljikovodici. Tijek koncentracije ugljika tijek sadržaj ugljika u rubnom sloju pri tvrdoće i efektivna dubina pougljičavanju u plinskoj atmosferi cementiranog sloja Na slici 5 prikazan način označavanja dubine cementiranja na crtežima sukladno normi DIN 6773:2001. Primjer označavanja zahtjeva za cementiranje na crtežu Mikrostruktura cementiranih dijelova (slike 7 i 8) uobičajeno se analizira i ispituje svjetlosnom mikroskopijom nakon odgovarajuće metalografske pripreme.Toplinska obrada i površinska zaštita Vježba 6. kao i rad s više C-potencijala. Slika 5. _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 2 . Efektivna dubina cementiranja (Eht) određuje se prema normi DIN 50190:1979 kao ona okomita udaljenost od ruba do mjesta gdje je postignuta granična tvrdoća od 550 HV1. etilacetat.1 do 3 mm. Na slici 6 naveden je primjer ispravnog zadavanja zahtijeva za cementiranjem na crtežu pri čemu se propisuje tražena površinska tvrdoća (s tolerancijom ) i dubina cementiranja. Slika 3 Utjecaj trajanja pougljičavanja na Slika 4. odnosno promjenljivim C-potencijalom (slika 3). Ovoj tvrdoći odgovara sadržaj ugljika u pougljičenom sloju čelika oko 0. Uobičajene su dubine cementiranja 0. Toplinsko kemijski postupci → Pougljičenje u plinskim atmosferama (CO.

Slika 9. vodeće čahure.. Toplinsko kemijski postupci Slika 8.7 .9 %C ili regulirana promjena Cpotencijala (npr. Mikrostruktura cementiranog čelika 20MnCr5 s karbidima izlučenim u rubnom sloju Do izlučivanja karbida u rubnom sloju došlo je zbog prenaugljičenja ruba. ako istovremeno u površinski sloj čelika difundira i ugljik postupak se naziva nitrokarburiranje. vretena. Dijagram stanja Fe-N _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 3 . rad s dva C potencijala ili kontinuirano promjenljivim C – potencijalom) Slika 7. kardanski zglobovi i sl NITRIRANJE Nitriranje je postupak u kojem u površinu čelika difundira dušik pa se stvaraju Fe-nitridi (npr. → sprječavanje: postavljanje i održavanje optimalnog C-potencijala takvim da se u rubnoj zoni postigne 0.. svornjaci. 0. stapni svornjaci. koljenasti zglobovi. Fe4N i Fe2-3N) (slika 9). Mikrostruktura cementiranog čelika 20MnCr5 s rasporedom tvrdoće (pravilno proveden postupak cementiranja) Primjeri cementiranih dijelova: zupčanici za prijenos snage. Svim postupcima nitriranja i nitrokarburiranja zajedničko je da se odvijaju ispod temperature A1 tako da mikrostruktura u jezgri obratka ne doživljava nikakvu promjenu (uz nužno prethodno kaljenje i popuštanje na dovoljno visoku temperaturu). koljenaste osovine.Toplinska obrada i površinska zaštita Vježba 6. lančanici. automobilske poluosovine.

Treba napomenuti da je nekim postupcima (npr. a debljine zone spojeva na površini iznose do 20 µm. Toplinsko kemijski postupci Nitriranje se može provoditi u prašku. osim površinske tvrdoće.Toplinska obrada i površinska zaštita Vježba 6. Sporim ohlađivanjem s temperature nitriranja ili naknadnim ugrijavanjem i ohlađivanjem. solnim kupkama (npr.O). Prema DIN 50190:1979 dubina nitriranja (Nht) određuje se na slijedeći način: _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 4 . kod ugljičnih čelika. u čvrstom ili djelomično precipitiranom stanju. Nitriranjem (i nitrokarburiranjem) se postižu slijedeća svojstva: povišena površinska tvrdoća. Dubina nitriranja. Difuzijska zona nalazi se u površinskoj zoni i sadrži kemijske elemente (N.tvrdoće i debljine zone spojeva (ako je prisutna poroznost onda i dubine i intenziteta poroznog dijela zone spojeva) . Zona spojeva nalazi se u krajnjem rubnom sloju. Sve navedene veličine. dobra otpornost trošenju na povišenim temperaturama (500–550 °C). plinu i u plazmi ioniziranih plinova. male ili zanemarive deformacije obratka.6 mm. od difuzijske zone i zone spojeva (slika 10). povećana otpornost na koroziju. dubine nitriranja (slika 11) i površinske tvrdoće.C. povećana otpornost na (adhezijsko) trošenje. postupak TENIFER). dovedene u materijal tijekom nitriranja. Normom DIN 6773:2001. Nht (skraćenica od Nitrierhärtetiefe – dubina tvrdoće nitriranja . Difuzijska zona Mikrostruktura površinskog sloja nitrokarburiranog čelika C15. u solnoj kupki Tenifer pri 580 °C / 2 h: (a) hlađeno u vodi. propisuje se način označavanja i provedba ispitivanja debljine zone spojeva.površinske tvrdoće . nitriranjem u plazmi) moguće postići samo difuzijsku zonu bez zone spojeva. idući od jezgre prema površini. a) Slika b) Zona spojeva 20 µm 10. U njoj su zbog visokog sadržaja dušika prisutni nitridi i/ili karbonitridi u tolikoj mjeri.rasporeda tvrdoće po dubini difuzijske zone . otpornost toplinskom umoru. Nitrirani (nitrokarburirani) sloj općenito se sastoji. moguće je difuzijsku zonu učiniti vidljivom zbog izlučivanja igličastih nitrida (slika 8).kod nas uvriježeno nazvana efektivna dubina nitriranja) okomita je udaljenost od površine nitriranog predmeta do mjesta na kojem tvrdoća odgovara utvrđenoj graničnoj vrijednosti (slika 11). povećana dinamička izdržljivost. da se struktura tog sloja znatno razlikuje od ostalog područja. (b) hlađeno u vodi i dodatno grijano na 300 °C / 1 h / zrak Karakterizacija nitriranog sloja sastoji se u ispitivanju i određivanju sljedećih veličina: . a nastavlja se na difuzijsku zonu.efektivne dubine nitriranja Efektivne dubine nitriranog sloja (Nht) iznose do 0. uobičajeno se ispituju na metalografski pripremljenom poprečnom presjeku nitriranog uzorka.

5 HV 1 HV 1 HV 1 HV 3 HV 5 HV 10 HV 10 HV 10 HV 30 HV 30 HV 30 HV 50 HV 50 HV 50 HV 50 od 700 do 800 HV HV 0.5 HV 1 HV 1 HV 3 HV 5 HV 5 HV 10 HV 10 HV 10 HV 30 HV 30 HV 30 HV 50 HV 50 HV 50 od 600 do 700 HV HV 0. Zbog toga je u normama za postignutu minimalnu dubinu nitriranja (Nht) i očekivanu tvrdoću površine propisano maksimalno dopušteno opterećenje za ispitivanje tvrdoće površine Vickers-ovom metodom (vidi tablicu II).9 N (HV 0.40 0.08 0.55 0.15 0.50 0.5 HV 0. Za konkretni slučaj smije se upotrijebiti i manje opterećenje od propisanog (u tablici II).07 0.5 HV 0.60 0.5 HV 1 HV 1 HV 3 HV 5 HV 5 HV 10 HV 10 HV 10 HV 30 HV 30 HV 30 HV 50 HV 50 od 400 do 500 HV HV 0.5 HV 0.5 HV 0. ali nikako ne i veće.65 0.25 0. Nhtmin. Toplinsko kemijski postupci Na metalografski pripremljenom uzorku (polirano stanje) poprečnog presjeka nitriranog dijela mjeri se tvrdoća. i ona zavisi bitno od opterećenja kojim se izvodi ispitivanje (veće opterećenje – niži iznosi tvrdoće i obratno).9 N do 19.6 N (HV 0.5 HV 0. od nitriranog ruba prema jezgri.70 0.5 HV 0. mm 0.30 0.75 Minimalna tvrdoća površine 200 do 300 HV HV 0.5 HV 0.5 HV 1 HV 1 HV 1 HV 1 HV HV HV HV HV HV HV HV HV HV 3 5 10 10 30 30 30 50 50 50 od 800 do 900 HV HV 0. i potom se određuje dubina nitriranja Nht na način da je to okomita udaljenost od ruba do mjesta gdje je granična tvrdoća jednaka tvrdoći jezgre + 50 HV ( slika 10) Slika 11.5 HV 1 HV 1 HV 1 HV 3 HV 5 HV 5 HV 10 HV 10 HV 30 HV 30 HV 30 HV 50 HV 50 HV 50 HV 50 HV 100 HV 50 HV 100 Sukladno već spomenutoj normi DIN 6773:2001 uobičajeno se na crtežima dijelova namijenjenih nitriranju navodi zahtijevana dubina nitriranja u milimetrima i njoj se pripisuje najveća odgovarajuća tolerancija u plusu (slike 12 i 13) _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 5 . Određivanje dubine nitriranja sukladno normi DIN 50190:1979 Površinska tvrdoća je u stvari tvrdoća zone spojeva i difuzijske zone. Tvrdoća se mjeri Vickers-ovom ili Knoop-ovom metodom.Toplinska obrada i površinska zaštita Vježba 6.45 0.5 HV 0. Odabir opterećenja za ispitivanje površinske tvrdoće ovisno o minimalno postignutoj dubini nitriranja (Nht) i minimalno očekivanoj tvrdoći površine prema normi DIN 6773:2001 Minimalna dubina nitriranja. Dobiveni rezultati ucrtavaju se u dijagram.09 0. s opterećenjem 4.20 0. Potrebno je izmjeriti dva niza tvrdoće na istom uzorku.3 do HV 2). Prema potrebi moguće je upotrijebiti i druga opterećenja od 2.10 0.5 HV 1 HV 3 HV 5 HV 5 HV 10 HV 10 HV 10 HV 10 HV 30 HV 30 HV 30 HV 50 HV 50 od 500 do 600 HV HV 0.5 HV 0.5). Tablica II.05 0.5 HV 1 HV 1 HV 3 HV 3 HV 5 HV 5 HV 10 HV 10 HV 10 HV 10 HV 10 HV 30 od 300 do 400 HV HV 0.

tablica III). Označavanje dubine nitriranja na crtežu prema normi DIN 6773:2001 Slika 13. BORIRANJE Boriranje je toplinsko-difuzijski postupak pri kojem u površinske slojeve čelika difundira bor te dolazi do stvaranja Fe.1 + 0. alati za obradu polimera. Osnovne karakteristike Fe-borida _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 6 . ukovnji). plinske atmosfere (vrlo otrovan i rijetko primjenjivan postupak) ili solne kupke. rezni alati i sl. alati za topli rad (kalupi. Toplinsko kemijski postupci nitrirano ≥800 HV 3 Nht = 0.borida (slika 14. dijelovi u industriji precizne mehanike. Postupak se izvodi na temperaturama 800 do 1100 °C u trajanju od nekoliko sati. Dijagram stanja Fe-B Tablica III.05 Slika 12. Primjer označavanja zahtjeva za nitriranje kada opterećenja za ispitivanje tvrdoće odstupaju od propisanih Primjeri nitriranih i nitrokarburiranih dijelova: dijelovi motornih vozila (zupčanici koljenaste osovine. Slika 14. osovine). paste (pogodno za lokalno boriranje). lančanici. dijelovi pumpi (rotori.Toplinska obrada i površinska zaštita Vježba 6. osovine). Sredstva u kojima se izvodi boriranje mogu biti u obliku praška (granulata).

visoku otpornost na trošenje (abraziji. Ispitivanje tvrdoće provodi se opterećenjima od 1 N do 2 N (npr. pojava velikih zaostalih naprezanja) koje može uzrokovati pukotina između slojeva i odvajanje sloja FeB.2). ugljikov bedem. Toplinsko kemijski postupci Dubine boridnih slojeva iznose od nekoliko desetaka µm do 0. sapnice za lijevanje. dijelovi za oblikovanje betona. Mikrostruktura raspored tvrdoće na boriranom uzorku od čelika C45 boriranom uzorku od čelika (monofazni sloj Fe2B) X38CrMoV 5 1 Primjeri boriranih dijelova: trnovi i žigovi za duboko vučenje. Do ove pojave dolazi potiskivanjem ugljika uslijed difuzije bora koje dovodi do povećanja koncentracije ugljika ispod zubi boridnog sloja. proizlazi da treba izbjegavati istovremeno pojavljivanje oba tipa borida u sloju (različiti koeficijenti toplinske dilatacije.Toplinska obrada i površinska zaštita Vježba 6. Nakon boriranja obratci se mogu naknadno zakaliti pri čemu se ne smije koristiti ''oštro'' sredstvo za gašenje zbog mogućeg pucanja boridnog sloja. Borirani dijelovi imat će. slijedeća svojstva. valjci za graviranje. dijelovi ventila.3 mm (slika 15) ovisno o vrsti čelika. kalupi za prešanje. HV0. sredstvu za boriranje.1. Pri provedbi boriranja čelika s povišenim sadržajem ugljika ispod boridnog sloja nastaje tzv. trajanju i temperaturi boriranja. Stvaranje mekog jarka (slika 16) uvjetovano je povećanjem sklonosti čelika k stvaranju ferita potaknute djelovanjem legirajućih elemenata Si i Al. otpornost prema kiselinama i lužinama Tvrdoća boriranih dijelova mjeri se metodom Vickers ili Knoop na površni i na poprečnom presjeku ispitnih uzoraka koji su prethodno metalografski pripremljeni (u poliranom stanju). Kod ispitivanja se primjenjuju mala opterećenja jer je boridni sloj vrlo krhak pa bi upotrebom viših opterećenja došlo do njegovog pucanja. HV0. Iz karakteristika boridnih slojeva navedenih tablici III. Iz tablice III i slike 15 uočljivo je da tvrdoće boridnih slojeva iznose oko 2000 HV. brzini grijanja i hlađenja te naknadnoj toplinskoj obradi. _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 7 . eroziji. ''mekog jarka'' ispod boridnog sloja koji loše utječe na eksploatacijska svojstva obratka (tvrdi rub na mekoj podlozi). vrlo visoku tvrdoću. Slika 15. uz nešto nižu žilavost i čvrstoću savijanja. Mikrostruktura i raspored tvrdoće na Slika 16. kavitaciji i postojanost na visokim temperaturama (do 1050 °C). Pri provedbi boriranja čelika legiranih s povećanim sadržajem Si i Al dolazi do stvaranja tzv. dijelovi mjenjača.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful