UNIVERZITET U TRAVNIKU FAKULTET ZA MENADZMENT I EKONOMIJU

SEMINARSKI RAD
PSIHOLOGIJA MENADŢMENTA

MOBBING

Travnik, januar, 2013

1

................................9 POSLJEDICE MOBINGA..........................................14 MOBING U BiH..............................................9 REAKCIJE ŽRTAVA MOBINGA.........7 STATISTIKA.....................................................................10 PROFILI ZLOSTAVLJAČA...................................................................................................................................................................................16 2 ...................................................................................................................................................4 DEFINICIJA MOBBINGA........8 ZAKONI O MOBINGU...................................................................................................................................................................................................5 VRSTE MOBINGA..............................................................................................................................................................................................................13 POSLJEDICE MOBBINGA NA RADNOM MJESTU………………………………….....................................................7 ŽRTVE MOBINGA...........................................................................................................................................11 FAZE MOBINGA..........................................................................................SADRŽAJ MOBING.........................................................13 PREVENCIJA MOBINGA...........................................................................................................................................3 KO SU MOBERI? ...................

ekonomska kriza. organizacijske promjene. Prava radnika su veća. u nemogućnosti je da se odbrani. kojim jedna osoba ili skupina njih sistemski. Istraţivanja su dokazala da je jedan od vaţnih čimbenika u povećanju troškova i mobing. smanjenja radnog učinka i zbog grešaka u radu. nesigurnost radnih mjesta i očekivanje fleksibilnosti od radnika doveli su do povećanja učestalosti mobinga.MOBING Mobing je specifični oblik ponašanja na radnom mjestu. ljudskog dostojanstva i integriteta.5 mjeseci do 3 mjeseca. časti. odredio njegove karakteristike. Statistički podaci ukazuju da 50% radnika izvrgnutih mobingu ide na bolovanje 6 tjedana godišnje. globalizacija. posljedice na zdravlje. Moralna maltretiranja postala su uočljivija više nego ikada. S druge strane velika konkurencija na trţištu. a 11% ostaje kod kuće na bolovanju više od 3 mjeseca godišnje. u zadnjoj dekadi 10. Prvi znanstvenik koji je počeo istraţivati ovaj fenomen bio je njemački psiholog Heinz Leymann. On je zasluţan jer je prvi upotrijebio naziv "mobbing" za odreĎena ponašanja na radnom mjestu. psihički zlostavlja i poniţava drugu osobu.tog stoljeća promijenjen je odnos prema radniku i radnim pravima. Poslodavci su prisiljeni analizirati svaki problem koji ima negativne posljedice na produktivnost i na troškove proizvodnje. Stoga su nastala mnoga istraţivanja toga fenomena sa ţeljom da ga se što bolje prepozna i odrede njegove značajke kako bi se moglo raditi na poboljšanju kvalitete meĎuljudskih odnosa i na prevenciji mobinga. Naime. 31% od 1. a osnovao je i kliniku za pomoć ţrtvama. U Njemačkoj jedan radnik koji je bio izvrgnut mobingu košta poduzeće izmeĎu 25 i 75 tisuća eura godišnje zbog gubitaka uzrokovanih izbivanjem s posla zbog bolovanja. 3 . Sustavno proučavanje mobinga započelo je prije 10-ak godina. Zlostavljana je osoba bespomoćna. sve do eliminacije s radnog mjesta. s ciljem ugroţavanja njezina ugleda.

Isključena je iz društvenog ţivota na poslu. Konstantno je izloţena ismijavanju i šalama na račun govora. stalno je prekidaju u govoru. rase i sl. Ne raspolaţe vaţnim informacijama. privatnog ţivota. Često nemaju svoga privatnoga ţivota ili su s njime nezadovoljne pa okupljaju grupu ljudi kojoj dokazuju svoju moć i osiguravaju dominantni poloţaj na račun straha slabijih. Dobiva samo nebitna i besmislena zaduţenja i radne obveze koje su ispod njene profesionalne razine ili joj daju zadatke koje ne moţe riješiti ili stalno dobiva nova zaduţenja. kako bi se pokazali nezamjenjivima u organizaciji tvrtke. Ostali staju na njihovu stranu kako ne bi postali ţrtvama. U svojoj kulminaciji mobing takoĎer zna obuhvaćati i prijetnje fizičkim nasrtajem. nacionalnosti. Ţrtvu se premješta u ured udaljen od radnih prostora ostalih kolega. 4 . bez osjećaja za kolektiv i empatiju. seksualno ugroţavanje. makar bio profesionalno obavljen. hoda. spola. ali utjecajne osobe koje smatraju da imaju pravo samo uzimati. Njezin rad se često kritizira. Žrtve su ignorirane U radnom okruţenju ţrtva ne uspijeva doći do riječi. S moćne pozicije lakše se moţe manipulirati ljudima i nema ravnopravnog odnosa. drţanja. Ignorirana je kao da ne postoji. U Bosni i Hercegovini je mobing češći u drţavnim sluţbama koje karakterizira čvrsta hijerarhijska struktura i u tvrtkama u kojima postoje problemi i napetosti uzrokovani nuţnom reorganizacijom poslovanja. Ţrtvu se optuţuje za propuste koji se nisu dogodili. Mnogi od mobbera to rade svjesno. prikrivajući svoje neznanje i slabosti. Najčešće osjeća nelagodu nakon što suradnici prekidaju razgovor kada ţrtva ulazi u prostoriju. teror telefonskim pozivima. odijevanja.KO SU MOBBERI? Mobberi su manje sposobne.

zastrašuje. psihosomatske i socijalne patnje". Mobbing se obično pokazuje kroz incidente koji se ponavljaju ili ponašanje koje vrijeĎa. a rjeĎe fizički kontakt. Zbog visoke učestalosti i dugog trajanja neprijateljskog ponašanja. One se odvijaju s visokom učestalošću (najmanje jednom tjedno) i u duţem razdoblju (najmanje 6 mjeseci). degradiranje. Mobbing je oblik agresije koji se najčešće lako prepoznaje. poniţavanje. Prema Leymannu: "Mobing ili psihološki teror u poslovnom ţivotu odnosi se na neprijateljsku i neetičku komunikaciju koja je usmjerena na sistematičan način od strane jednog ili više pojedinaca. Mobbing se najčešće doţivljava kao usmeni komentar koji moţe mentalno povrijediti ili izolirati osobu na radnom mjestu. zastrašivanje. Naziv dolazi od engleskog glagola « to mob» što znači nasrnuti i imenice «mob» što znači gomila. ali moţe biti uključen i fizički kontakt. Mobing se obično pokazuje kroz verbalno vrijeĎanje. koji je zbog mobinga stavljen u poziciju u kojoj je bespomoćan i u nemogućnosti da se obrani i drţan u njoj pomoću stalnih maltretirajućih aktivnosti. to maltretiranje dovodi do značajne mentalne.DEFINICIJA MOBBINGA Mobing je zlostavljanje na radnom mjestu kojim jedna osoba ili skupina njih sustavno psihički zlostavlja i poniţava drugu osobu. zakonodavstvo većine zemalja vrlo srameţljivo i/ili neodreĎeno rješava problem najčešće kroz obvezu poslodavca da brine za zaštitu fizičkog i mentalnog zdravlja na radu. degradira ili poniţava odreĎenu osobu ili skupinu. ali treba imati na umu da je to način ponašanja u kojem će jedan ili više ponovljenih incidenata 5 . uglavnom prema jednom pojedincu. puk. TakoĎer to moţe biti i agresivno pokazivanje moći. Nemoguće je nabrojati sve što se moţe smatrati mobbingom. ali isto tako ponekad moţe biti skriven i teško ga je opisati budući je vrlo tanka nit koja razdvaja "rukovoĎenje čvrstom rukom" i mobbing. Iako se danas sve više piše i javno govori o tom problemu pa su osnovane i udruge za borbu protiv mobbinga.

nadziranjem ili praćenjem dodjeljivanje posla i obaveza koje jedna osoba nije u stanju obaviti (kako bi se stvorio ne dodjeljivanje posla kako bi se osoba osjećala beskorisno vikanje ili upotreba prostih riječi stalno i uporno kritiziranje podcjenjivanje stavova i mišljenja nezasluţeno kaţnjavanje sprječavanje napredovanja. Mobing je daleko više od povremenih konflikata ili uredskih svaĎa. 6 . Neki od primjera uključuju: širenje zlonamjernih glasina. Po Leymannu svaki radnik tijekom svog radnog vrijeka ima 25% šanse da bude barem jednom ţrtva mobinga. stručnog usavršavanja.pokazati o čemu se radi. Tko prakticira mobing ima svjesnu namjeru (rijetko nesvjesnu) da naškodi radniku i/ili da ga na kraju prisili da napusti radnu sredinu. odlaska na odmor uzimanje dodatni pritisak i osjećaj nesposobnosti) - osobnih stvari ili radne opreme. ogovaranja ili podataka koji nisu istiniti isključenje ili socijalna izolacija osobe zastrašivanje podcjenjivanje ili namjerno omalovaţavanje onoga što osoba radi fizičko zlostavljanje ili prijetnja zlostavljanjem izbjegavanje davanje zahtjevnijih poslova bez nekog razloga stalno mijenjanje uputa za rad postavljanje rokova koje je nemoguće ostvariti zadrţavanje informacija ili namjerno davanje krivih informacija zbijanje šala koje su uvredljive miješanje u privatnost osobe dosaĎivanjem.

U samo 5% slučaja radi se o mobingu skupine radnika prema nadreĎenom.VRSTE MOBINGA S obzirom na smjer akcija mobing dijelimo na okomiti i vodoravni. Prema istraţivanjima 55% je okomiti. osobe koje su uočile i prijavile nepravilnost u radu Tjelesni invalidi Mlade osobe tek zaposlene i starije osobe pred penzijom Osobe koje traţe više samostalnosti u radu ili bolje uslove rada Osobe koje nakon godina besprijekornog rada traţe priznavanje radnog poloţaja i povećanje plate Višak radne snage Pripadnici manjinskih grupa Ljudi drugačijeg etničkog porijekla Različitog pola (ţene u društvu muškaraca ili muškarci u društvu ţena) Različite seksualne orijentacije Vrlo kreativne osobe 7 - . ŽRTVE MOBINGA Istraţivanja su pokazala ko su karateristične ţrtve mobinga: Poštenjaci. U Italiji u 55% slučajeva mobinga radi se o okomitom mobingu. Okomiti mobing dogaĎa se kada pretpostavljeni zlostavlja jednog podreĎenog radnika ili jednog po jednog dok ne uništi cijelu skupinu (zato se još naziva i bossing) ili kada jedna skupina radnika zlostavlja pretpostavljenog (što se dogaĎa u 5% slučajeva). 45% vodoravni mobing. Horizontalni mobing odvija se izmeĎu radnika na jednakom poloţaju u hijerarhijskoj ljestvici. a u 45% o vodoravnom mobingu.

U Finskoj je 15% radnika izloţeno moralnom maltretiranju na poslu.u Njemačkoj i Luksemburgu 7%. Npr. u Belgiji 11%.- Ekcentrične osobe STATISTIKA Istraţivanja provedena u SAD-u navode podatak prema kojem je 1 od 4 radnika izvrgnut mobingu. Veliko istraţivanje toga fenomena u članicama Europske zajednice porovedeno je tijekom 2000. godine. u Francuskoj i Irskoj 10%. Istraţivanje u Velikoj Britaniji je pokazalo da je 1 od 8 radnika bio maltretiran u zadnjih 5 godina.2% (3 milijuna) radnika bilo je meta fizičkog nasilja od osoba na radnom mjestu . ali vjerojatno i informiranost radnika. u Švedskoj 12%. u Danskoj 8%.9% (13 milijuna) radnika bilo je meta mobinga. u Italiji i Portugalu 4%. 8 .500 zaposlenih u zemljama članicama Europske zajednice. u Velikoj Britaniji i Nizozemskoj 14%. European Foundation for the Improvement od Living and Working Conditions na 21. Iz navedenih je podataka vidljivo kako razlike u postocima izmeĎu europskih zemalja odreĎuju i kulturne razlike u toleranciji na psihološka maltretiranja. Drugačija je situacija u mediteranskim zemljama gdje po povijesno-kulturnoj tradiciji u radnim odnosima opisano ponašanje ostaje neprimijećeno odnosno biva tolerisano.. ocijenjeno kao neprihvatljivo i često je klasificirano kao mobing. Rezultati pokazuju i velike razlike izmeĎu drţava članica u postotku radnika izvrgnutih mobingu. dobila je sljedeće rezultate: .2% (3 milijuna) radnika bilo je meta seksualnog nasilja .4% (6 milijuna) radnika bilo je meta fizičkog nasilja od ljudi izvan radnog mjesta . u Španjolskoj i Grčkoj 5%.u Austriji 6%. u Švedskoj je svakodnevno ponašanje pretpostavljenog koji zadaje zadatak radniku povišenim tonom i na autoritativan način.

Francuskoj. pa stoga ne govori o problemu s obitelji i prijateljima. Ţrtva se često srami zbog svega što se dogaĎa i boji se da joj drugi neće vjerovati. Komitet je analizirao zakone u pojedinim drţavama i naglasio potrebu za izmjenom informacija.prva pomisao ţrtve je da je on/ona sigurno nešto pogriješio i da krivnja leţi u njemu. odnosno na samom početku moţda i imaju podršku. Norveškoj. TakoĎer se javlja bojazan kako bi ga drugi mogli okrivljavati. Ponekad ako i iznesu svoj problem. "Mobber" (onaj koji maltretira) je krivično odgovoran. godine sastanak o mobingu. ali nakon nekog vremena podrška nestane. u obitelji ne nailaze na podršku. Švicarskoj.osjećaj da je ostao sami da se to samo njemu dogaĎa.a ţrtva moţe zatraţiti odštetu za nanesenu joj "biološku štetu". a karakteristični su osjećaji zbunjenosti i anksioznosti.ZAKONI O MOBINGU Moralno maltretiranje već je zakonski kaţnjivo u mnogim europskim drţavama. "Ne razumijem što se zbiva". edukacijom u europskim drţavama i potrebom za definiranjem zajedničkih zakona koji bi omogućili dobru prevenciju mobinga. Ta se pojava zove dvostruki mobing. REAKCIJE ŽRTAVA MOBINGA Istraţivanja pokazuju uobičajeni obrazac reagiranja na moralno zlostavljanje. Komitet za zapošljavanje i socijalne poslove odrţao je u februaru 2001. a najbolje zakone nalazimo u Švedskoj. Karakteristične su sljedeće reakcije: Početno samookrivljavanje . Uobičajene misli koje se javljaju u tom razdoblju su: "U čemu sam odgovoran za situaciju koja se dogodila (kreirala). Uobičajena misao koja se javlja u tom razdoblju je: "Drugima se to ne 9 . I u okviru europskog parlamenta raspravlja se o mobingu. "U čemu sam pogriješio". Raspravljalo se o učestalosti tog fenomena u zemljama članicama Europske zajednice. Osamljenost .

ništa ne vrijedim". 10 . jer sam nesposoban. napadi panike. opsesivna ideacija (stalno razmišljanje o problemu). a karakteristični su osjećaji anksioznosti i depresije.agresivnost (hetero ili autoagresija). poremećaj hranjenja (smanjenje ili povećanje apetita). pasivizacija (npr. emocionalna otupjelost.Glavobolje. Zdravstvene smetnje i simptomi ţrtava mobinga javljaju se na tri razine funkcioniranja: 1. Osobno obezvrjeĎivanje . Promjene u ponašanju (poremećaji ponašanja) . 75. Ova reakcija je karakteristična za jake. srčane poteškoće. nosi rizik trajnog oštećenja zdravlja.Osjećaj bezvrijednosti samo je jedan od simptoma prave depresije koja je često jedna od posljedica mobinga.Poremećaji raspoloţenja kao što je depresija. poremećaji u probavnom sustavu. anksioznost. Promjene na socijalno-emocionalnoj razini . smanjenje kinestetičke osjetljivosti. osjećaj gubitka ravnoteţe s vrtoglavicom. duţini trajanja i karakteristikama ţrtve (crtama ličnosti). One koriste sva raspoloţiva zakonska. osjećaj depersonalizacije. socijalna izolacija. sociološka. psihološka. medijska i druga sredstva kako bi skrenuli paţnju javnog mijenja da se radi o pojavi mobinga. nedostatak interesa za druge ljude ili za članove obitelji. Ţrtva je preplavljena mislima: "Nisam na razini te situacije". inteligentne osobe koje su svjesne da su pod utjecajem mobinga. pati od depresije i ima pad samopoštovanja. nedostatak zraka. Intenzitet i vrsta posljedica ovisi o tri kategorije čimbenika: intenzitetu mobinga (moralnog zlostavljanja). 3. Prema istraţivanju Staffordshire University. Borba za blokadu i eliminaciju mobinga.moţe dogoditi". 2. poremećaji spavanja. hipersomnija). koţne promjene. POSLJEDICE MOBINGA Svako zlostavljanje. provedenom u Velikoj Britaniji. krize plača. osjećaj pritiska u prsima. "Ne mogu riješiti problem.6% ţrtava mobinga ima zdravstvene posljedice. pa tako i ono na radnom mjestu. Promjene na tjelesno-zdravstvenoj razini .

postavljaju sljedeće dijagnoze: . Ima sliku o sebi kao o osobi kojoj svi moraju dati ono što traţ. Postavljanje tačne dijagnoze vrlo je teško. Poteškoće koje razvijaju zlostavljani mogu se svrstati u nekoliko dijagnostičkih kategorija opisanih u meĎunarodnim klasifikacijama bolesti. Te osobe smatraju da su ih ţrtve htjele napasti. Riječ je o osobi nesposobnoj za empatiju – osobi koja se ne moţe uţivjeti u probleme i osjećaje drugih.učestalo korištenje alkohola. Razlikujemo četiri profila zlostavljača : 1. PROFILI ZLOSTAVLJAČA Zlostavljači su često osobe sa ozbiljnim poremećajima ličnosti – psihopati – koji maltretiraju ţrtvu zbog osjećaja antipatije. smanjenje seksualne ţelje i poremećaj u seksualnoj aktivnosti). zavisti. Krivnja je uvijek na drugima. ljubomore. često sa paranoidnim karakteristikama. pogotovo kada dijagnoza nosi mogućnost financijske dobiti (odštetni zahtjevi i sl. Prema istraţivanjima provedenima u Švedskoj 10-20% suicida ima direktan ili indirektan uzrok u problemima na poslu. Često najvaţnija karakteristika ličnosti zlostavljača jeste egocentričnost. lijekova. cigareta. svi trebaju biti zahvalni za ono što je učinila za ustanovu.).u slučaju prethodno opisanih zdravstvenih smetnji.Poremećaj prilagodbe . Za sada ne postoji posebna dijagnostička kategorija za mobing pa se u slučaju mobinga. a zapravo takve osobe imaju iskorištavajući odnos prema drugima. straha ili ţelje za vlašću (kratomanska paranoja). tj. dok se u istraţivanju provedenom u Italiji u 13% suicida anamnestički nalazi zlostavljanje na poslu. emocionalno nezreo 11 .Posttraumatski stresni poremećaj. Željan pažnje  pretjeranom ljubaznošću nastoji drţati autoritete na svojoj strani. seksualni poremećaji (npr. a ne obratno.

svoje greške pripisuju drugima.lako se daju isprovocirati.dramu "i samosaţalijeva se. odmah postaju njihove ţrtve i sva svoja (ne)djela prebacuju na njih.      2. ali tvrde da jesu jer se nalaze u blizini profesionalaca. posebno u početku prema novoj ţrtvi. saţaljenje i krivnju.     dobri su glumci. za njih ne vrijede zakoni i moralne norme. ne pokazuju empatiju. selektivno ljubazan prema suradnicima. često glume profesiju kojom se ţele baviti i zahtijevaju zasluge koje im " pripadaju ". oni koji ih otkriju. Psihopat ili sociopat  napasni i arogantni prema ţrtvama. zlostavljaju sve kojima se osjećaju ugroţeni. iskorištava suradnike često izvodi " jadan ja .     emocionalno hladni. ako ga se otkrije. glume odanost nadreĎenima. često prijete suradnicima. od suradnika priznati kao takvi. egoistični. konfabulira i svaljuje krivicu na druge. a prema ostalima dragi i ljubazni. manipulativni. 4. Oponašatelj     nisu profesionalno kvalificirani. kad ga se pozove na odgovornost. ali ih odbace nakon što ih iskoriste. ponekad pretjerano uredni i organizirani. uvijek ţeli biti u centru paţnje. tvrdi da je on ţrtva. hladni i proračunati. 12 . uglavnom muške osobe. 3. Guru  uspješni su na uskom polju svoje stručnosti. često ih se moţe uhvatiti u nekim kriminalnim aktivnostima.

a agresija usmjerava prema odabranoj osobi.ţrtva gubi svoje profesionalno i ljudsko dostojanstvo. probavne smetnje. poniţenja. Prva faza. Prisutna je laţna ljubaznost uz istovremeno pretrpavanje poslom ili oduzimanje radnih zadataka. „deţurnim krivcem“ za sve propuste i neuspjehe kolektiva. Izvorni se sukob zaboravlja. POSLJEDICE MOBBINGA NA RADNOM MJESTU Posljedice nehumanog mobing ponašanja mogu biti katastrofalne i razorne za samu osobu. glavobolje. psihosomatski ili depresivni poremećaji. u koje se tada pojavljuje sindrom izgaranja na poslu. tj. prekomjerna tjelesna teţina ili 13 . ţrtve obolijevaju od kronićnih bolesti i poremečaja. ali i za društveni sustav.FAZE MOBINGA U prvoj fazi se kao potencijalna osnova mobinga pojavljuje neriješen konflikt meĎu suradnicima.psihičkog zlostavljanja i mučenja. njezino zdravlje i obitelj. U vrtlogu spletki. U petoj fazi. prijetnji. napuštaju posao ili poseţu za suicidalnim izlazom. potporu i pravo glasa. Zdravstvene posljedice koje se mogu javiti kod ţrtve su fizički poremećaji kao npr. uglavnom nakon višegodišnjeg teroriziranja. koji u konačnici rezultira poremećajem u meĎuljudskim odnosima. U drugoj fazi potisnuta agresija eskalira u psihoteror. koja moţe potrajati duţe vrijeme. a naposljetku doista i postaje manje vrijednim subjektom koji u svojoj radnoj okoloni gubi ugled. vrtoglavice. prelazi u drugu. U trečoj fazi zlostavljana osoba postaje „vrećom za udarce „. kronićni sindrom umora (burn-out). Počinje se osjećati. Četvrta faza je karakteristićna po oćajnićkoj „borbi za opstanak“ ţrtve. nesanica. kronični umor.

poremećaj prilagodbe te bihevioralni simptomi . prvenstveno edukacijom Ako osoba ima osjećaj da je ţrtva zlostavljanja na poslu treba zabiljeţiti vrijeme dogaĎaja sa što više detalja. apatija ili hipomanija. sindikatu. PREVENCIJA MOBINGA Kako spriječiti mobing? Poslodavac i zaposlenici trebaju biti upoznati s pojmom mobinga i njegovih posljedica.mršavljenje. rigidnost. gubitak motivacije i entuzijazma. projektivnost. Emocionalni poremećaji koji se mogu javiti su depresija. Nikad ne vraćati istom mjerom. nekritično rizično ponašanje.iritabilnost. osjećaja pritiska u grudima. suicid ţrtve. gubitak koncentracije. obiteljski problemi. eksplozivnost. Problem mobinga treba spriječiti preventivnim programima koje bi svaka uprava poduzeća trebala primjenjivati. emocionalna praznina. Programi bi trebali jasno navoditi kakvo ponašanje se smatra mobingom i biti primjenjivi na sve osobe vezane uz tvrtku. svjedoka. bezosjećajnost. sedativima. zaboravnost. Radniku treba stvoriti sigurnost da neće biti izoliran ili trpjeti zbog prijave takvog ponašanja. grubost. Izvan radne sredine treba obavijestiti liječnika medicine rada s kojim poslodavac ima ugovor ili svom liječniku opće medicine. burn-out sindrom. te raditi na suzbijanju mobinga i prevenciji. razvod braka. smanjen imunitet. cigaretama I slično. povećana potreba za alkoholom. nedostatka zraka. Ţrtva bi se trebala obratiti osobi u radnoj sredini u koju ima povjerenja. 14 . različiti psihosomatski sindromi poput ubrzanog lupanja srca. inspektoru rada i odlučno zlostavljaču reći pred svjedokom da njegovo ponašanje nije prihvatljivo. anksioznost. Bitno je odrediti posljedice za takvo ponašanje i ohrabriti prijavljivanje bilo kakve vrste nasilja. stalna okupiranost poslom. osjećaj gubitka ţivotnog smisla.

Trebaju se odrediti točne procedure u slučaju zlostavljanja. Iskustva zapadnih zemalja govore kako se u funkciji industrijalizacije i globalizacije moţe očekivati porast ţrtava mobinga. Ne vraćajte istom mjerom jer ćete teško dokazati da Vi niste zlostavljač već zlostavljana osoba te ćete dovesti u nedoumicu osobe kojima ste se obratili za pomoć. Izvan preduzeća obavijestite liječnika medicine rada s kojim Vaš poslodavac ima ugovor za pruţanje usluga specifične zdravstvene zaštite. ali i pripremili algoritmi za dijagnostiku i terapiju poteškoća izazvanih 15 . diskriminacije ili da se na Vama provodi bilo koji oblik zlostavljanja pokušajte učiniti slijedeće: Odlučno recite osobi da njegovo/njezino ponašanje nije za Vas prihvatljivo i da smjesta prestane. vrijeme i dogaĎaj sa što je moguće više detalja imena svjedoka ishod dogaĎaja. U stranoj literaturi se nalazi već obilje znanstvenih radova koji se bave tim fenomenom. Ukoliko takvog ugovora nema ili ne znate tko je taj liječnik obratite se svom izabranom liječniku opće/obiteljske medicine. učestalost i naročito namjera zlostavljanja. iako smo svjedoci posljedica koje tranzicijsko gospodarstvo i problemi kojima je bremenito ostavlja na psihičko zdravlje. Izvjestite o zlostavljanju nadreĎenu osobu ili osobu koja je za to zaduţena u skladu s Kolektivnim ugovorom i Zakonom. Ako imate osjećaj da ste ţrtva mobbinga. Nakon donošenja pravilnika i procedura tvrtka bi trebala osigurati nadzor kako bi bila sigurna da se isti provode na propisan način. Čuvajte kopije pisama. faksova i poruka koje dobijate od osobe koja Vas maltretira. Psihičke posljedice zlostavljanja na radnom mjestu sve su češći razlog zbog kojeg se klijenti obraćaju po stručnu pomoć. Vodite dnevnik:    biljeţite datum. e-mailova. te osigurati i odrţati tečajeve kako bi svi bili upoznati sa posljedicama. Ako je potrebno obratite se i generalnom direktoru. Kako bi se zahvatila širina problema. Kod nas nema sustavno provedenih i metodološki osmišljenih istraţivanja. Obratite se Odboru zaštite na radu u poduzeću. Imajte na umu da se mobbingom smatra ne samo incident već i broj. To moţete učiniti u prisustvu druge osobe ili predstavnika sindikata.

predstavlja najveći problem kada ovi slučajevi doĎu na sud. Upravo ova nepreciznost kao i nedostatak zakonskih normi koje bi konkretno definisale granicu izmeĎu mobinga i laţnog optuţivanje nadreĎenih. proglašen odgovornim i novčano kaţnjen zbog optuţbe koju je protiv njega podnio vatrogasac-vozač Mario Radinović za uznemiravanje na radnom mjestu. a zbog nedostatka zakonskih normi oteţano je razlikovanje izmeĎu mobinga i laţnog optuţivanja. ličnog i poslovnog ugleda. narušavanje meĎuljudskih odnosa. Mobing u Bosni i Hercegovini postoji i uvijek je postojao. ali i skrenuti pozornost stručnjaka na taj socijalno-medicinski fenomen. od toga da je to sistematsko psihičko zlostavljanje i poniţavanje drugih osoba pa do nešto manje konkretnih definicija da je to nemogućnost komuniciranja sa poslodavcem. i da je pobjeda na sudu prvenstveno moralna satisfakcija za njega. bivši šef Teritorijalne vatrogasne jedinice u Prijedoru. Svako od nas je čuo poneku priču o šefu koji uznemirava svoje radnike i ne da im da normalno obavljaju svoj posao. Optuţeni Mile MeĎed najavljuje ţalbu i naziva optuţbu 'potpuno laţnom' a postupak 'neprofesionalnim'. Mario Radinović kaţe da je prijavio slučaj nakon što mu ništa drugo nije preostalo. Prepričavamo te priče i nadamo da se isto nama neće dogoditi. a u medijima povremeno ispliva neka informacija o slučaju mobinga koja se velikom brzinom zaboravi i koja nikada ne bude do kraja razjašnjena. U to nema sumnje. Nedostatak zakonske prakse Da zakonska praksa nije dovoljno dobro izgraĎena po pitanju mobinga potvrĎuju i iz Saveza sindikata RS : “Jedan od najvećih problema je što je u Zakonu o radu u samo dva člana ureĎeno pitanje mobinga. Donošenje presude u ovom ionako veoma osjetljivom slučaju gdje obe strane odrično negiraju krivicu. dodatno oteţava nepostojanje zakona koji reguliše ovakva pitanja. Definicije mobinga su često poprilično neprecizne i u zakonu slabo definisane. Iz tog razloga radnici ne prepoznaju mobing kao nezakonito 16 . potrebno je provesti epidemiološka istraţivanja.mobingom. MOBING U BiH Mobing ili zlostavljanje na radnom mjestu sve češći je problem u Bosni i Hercegovini. Nedavno je na Osnovnom sudu u Prijedoru Mile MeĎed. Slučajevi rijetko dospijevaju na sud.

ponašanje poslodavaca. kao i izmeĎu prijava radnika koji su iza toga imali neke druge interese. Iako se u nekim slučajevima javlja zloupotreba ovog zakona. godini 35 slučajeva a u protekloj godini 41 slučaj. Iz tog razloga je došlo do poplave prijava za mobing od početka primjene Zakona o mobingu u Srbiji. Traţimo način da formulišemo zakon na takav način da nije teško dokazati mobing i da radnike bolje upoznamo sa ovim problemom“. Zato i nemamo mnogo sudskih sporova. u Arhivu BiH. u 2010.“ kaţe u razgovoru za Dojče vele Velka Odţaković. Smatraju da je stvarni broj mnogo veći. Sve ukazuje na potrebu za jednom većom medijskom kampanjom na nivou čitave Bosne i Hercegovine putem koje bi graĎani dobili informacije o pravim načinima da se zaštite od mobinga i kako mogu da ga prijave. Izuzetno je teško razgraničiti izmeĎu mobinga i ugroţavanja drugih radnih prava. ali da ovo ipak pokazuje pozitivan pomak u smislu da se ljudi sve više opredjeljuju za zaštitu svojih prava pred nadleţnim institucijama i da koriste mehanizme koje im zakon omogućava. Po prvi put su radnici bili zakonski zaštićeni od zlostavljanja na radnom mjestu ali zakon je poprilično apstraktan i ne definiše do kraja šta se tačno podrazumijeva pod mobingom. Tako je u 2009. Ovo je jedan od rijetkih primjera da je neko otvoreno istupio pred medijima i ispričao svoju priču o onome što mu se dogaĎalo na radnom mjestu.“ U zemljama regiona već su stupili na snagu zakoni kojima se reguliše mobing. “Mi trenutno vodimo dvije tuţbe što se tiče naših radnika. Ovde su mediji odigrali vaţnu ulogu i bili su zasluţni za to da javnost sazna o njenom slučaju. Porast broja prijava za mobing u BiH Iz Institucije ombudsmena Bosne i Hercegovine navode kako je evidentan porast broja prijava za mobing u BiH. ali radnici su spremni trpiti sve samo da im poslodavci na kraju isplate njihove plate. “U Republici Srpskoj trenutno radimo na zakonu koji bi trebao regulisati pitanje mobinga i koji bi obuhvatio šire područje nezakonitog ponašanja poslodavaca ili neposrednih rukovodilaca te kolega na poslu. dodaje generalni sekretar Velka Odţaković. veoma je vaţno da graĎani znaju prave načine na koje mogu da se zaštite od zlostavljanja na radnom mjestu i da postoji zakon koji će konkretno definisati njihova prava u ovakvim slučajevima. Prema ovim podacima 17 . generalni sekretar Saveza sindikata RS. Zanimljiv je i podatak da su prema istraţivanjima koji je sproveo Savez sindikata RS mobingu jednako izloţeni radnici i u javnom i u privatnom sektoru. godini bilo 18 prijavljenih slučajeva mobinga. Neki se sjećaju slučaja Zahide Selak koja je prva u Bosni i Hercegovini progovorila o uznemiravanju koje je doţivjela na svom radnom mjestu. Sigurno ima još veliki broj neprijavljenih slučajeva.

Ovo je dokaz da ne postoji pravilo kada se radi o mobingu i da se moţe javiti na svakom mjestu i u svako vrijeme. zatim u medijima i oni koji su zaposleni u javnoj sluţbi. 18 .najugroţeniji su radnici u bankama.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful