You are on page 1of 10

RIMSKA KULTURA I CIVILIZACIJA UVOD

Latinski jezik je dobio ime po italskom plemenu Latina koje je ţivjelo u pokrajini Lacij (Latium), s gradom Rimom (Roma). Granice Rimskog carstva su sezale od današnje Škotske, Rajne i Dunava na sjeveru do Sahare i Etiopije na jugu, i od Perzijskog zaljeva na istoku do Gibraltara na zapadu. Ilirska plemena: Histri, Dalmati, Liburni, Japodi. To područje se zvalo Illyricum (Ilirik). Kraj izmeĎu Drave, Dunava i Save zvao se Pannonia (Panonija), a od Save do Jadranske obale Dalmatia (Dalmacija).

Povijest Rima

Splet mitova i legenda. Praotac Rimljana Eneja iz Troje, sin Anhiza I boţice Venere, bjeţi iz razorene Troje, ugošćuje ga Didona koju on ostavlja, a ona ga proklinje bacivši se na mač. Eneja dolazi na italske obale, ţeni se Lavinijom, kćerkom kralja Latina, te ubija u dvoboju njezina zaručnika Rutulca Turna. Enejin sin Askanije Jul osniva prvo naselje Albu Longu. U Rimu je vladao Numitor. Njega je zbacio s prijestolja njegov brat Amulije, ubivši mu sina i učinivši kćer Reu Silviju vestalkom. U nju se zaljubio bog Mars i ona mu rodi blizance Romula i Rema. U povijest Rima spada još i otmica Sabinjanki, kojima su Rimljani oteli kćeri, ali su kasnije sklopili primirje. Sabinjanin Tit Tacije je postao Romulov suvladar. Rim je nastao na sedam breţuljaka: Palatin, Aventin, Eskvilin, Celij, Viminal, Kvirinal i Kapitolij, imao je sedam kraljeva: Romul, Numa Pompilije, Tul Hostilije, Anko Marcije, Tarkvinije Prisko, Servije Tulije, Tarkvinije Oholi. Servije Tulije sve stanovnike Rima dijeli prema imutku na pet razreda, koji su se zvali klase. Gali prodiru u Rim, ali ih sa breţuljka Kapitolija, na upozorenje gusaka, Rimljani strovaljuju.

Razvitak Rima

Forum Romanum je mjesto gdje se odrţavao društveni ţivot grada. Kapitolij postaje središte vjerskog kulta i simbol rimske vlasti: hramovi Jupiteru, Junoni i Minervi. Pompej na Martovu polju gradi prvo kazalište, a Agripa nove vodovode. Građevine: Velika arena – Amphiteatrum Flavium – Kolosej, Circus Maximus – veliki stadion gdje su se odrţavale trke konjskih zapreka; mnogi hramovi, sačuvana samo dva: Panteon i maleni Vestin hram, slavoluci, Hadrijanov mauzolej. Rimske graĎevine kod nas: Salonae (Solin), Mursa (Osijek), Siscia (Sisak), Dioklecijanova palača u Splitu i Arena (amfiteatar) u Puli graĎena od cara Vespazijana. Na forumu su se
1

2 . IzmeĎu 12 i 15 prelazilo se u školu retora. Tri osnovne vrline su se stjecale u krugu obitelji: poboţnost (pietas). On je bio zaštitnik (patronus) GraĎevine na Forumu: kurija (curia) – u njoj je zasjedao Senat. dva hrama: Kastoru i Poluksu i bogu Saturnu. Kuća Vestalinki (Atrium Vestae) – odrţavaju vječni plamen u boginjinu hramu. Rimljani u dodiru sa grčkom kulturom grade trijemove bazilike. odrţavale su se vjerske svečanosti i prve borbe gladijatora. koţnate čizmice (calcei) i posebne vojničke čizme (caligae). Ugledni patricij je imao štićenike (clientes) koji su ga pratili na Forum. govornica (rostra). Togu su nosili slobodni graĎani i to samo izvan kuće i za vrijeme javnih nastupa. Rimska porodica – familia. Odgoj i obrazovanje – nakon sedme godine dijete je pohaĎalo javnu školu koju je vodio učitelj grammaticus. a onda se oblačila toga pura ili toga virilis. Robovi osloboĎenici – liberti ili libertini. pisati i računati. Prostor ispred kurije zvao se komicij (comitium).odrţavale narodne skupštine (comitia). odgovornost (gravitas) i jednostavnost (simplicitas). zasjedao je Senat. Sandale (solae). Muška odjeća i obuća – toga i tunika. gdje se odrţavala narodna skupština. otac obitalji – pater familias = patria potestas. Tunika je bila kućno odjelo običnog puka. gdje se učilo čitati. Toga praetexta – imala je grimizni rub i nosili su je viši drţavni činovnici i dječaci do 17 godine. Basilica Aemilia i Basilica Iulia.

Rimska kuća – domus. Via Salaria. u Hispaniji Massilia. Via Aemilia. 3 . Iza tablina je vrt (peristylum) okruţen natkritim trijemom sa na stupovima. Via Aurelia i Via Aemilia Scauri. Najpoznatije ceste: Via Appia. Insulae (otoci) – kuće za iznajmljivanje. Villa suburbana – kuća za odmor. Via Popilia. Na drugoj strani atrija nasuprot vestibula bio je tablinum – sluţio je kao blagovaonica. Villa rustica – skup zgrada na imanju veleposjednika. koje mu je donosilo prihode. Sve su glavne prostorije gledale na atrij (atrium) u koji se ulazilo s ulice kroz hodnik (vestibulum). S obiju njegovih strana bili su dućani (tabernae). Najveće luke – u Rimu Ostija. kišnica koja se s njega slijevala padala je u bazen (impluvium). do 20 metara su bile visoke Ekonomija Rima – veliki zemljišni posjedi – latifundije. Atrij je na krovu imao poveći otvor (compluvium). U peristilu je bila sagraĎena oveća natkrita prostorija (oecus) – kao ljetna blagovaonica. Via Flaminia.

U 1. Rimljani su imali terme (thermae) i vodovode (aquaeductus). – 201. a nakon toga grammaticus i calculator. pr.) – Kartaga je razorena i nastala je provincija Afrika. IzmeĎu su bila razna italska plemena: Umbri. U vrijeme cara Klaudija osvojena je Britanija i Trakija. IzmeĎu njih su bili Latini sa Rimom. Carstvo je podijeljeno na Istočno i Zapadno. Borba s Ilirima pod kraljicom Teutom. Kr. Rimom vladaju kraljevi. Latini. Zemlja Itala – dvije velike kulture – na sjeveru kultura Etruščana. Kr. Kr. najjače drţave u zapadnom djelu Mediterana (sjeverna afrička obala.) Rimsko Carstvo dostiglo najveći vrhunac. Kod nas u Varaždinskim Toplicama (Aquae Iassae) i u Solinu. osvojena je Makedonija. 395. a za cara Trajana Dacija i Mezopotamija. Za Trajanove je vlasti (98. Kr. Scipion osvaja Hispaniju i dolazi u Afriku i 202. sagraĎena je Dioklecijanova palača u Splitu. Izdavači (literati) su otvarali knjiţare na Forumu. Panonija. Treći rat (149. grčki grad Korint. Knjige – arak papira zvao se charta koje su se omotale oko drvenog štapića (umbilicus) i zbog toga je dobila naziv volumen. Mezija i Germanija. Biblioteke – knjiţarska poduzeća za izradu i prodaju knjiga gdje je radilo oko desetak obrazovanih robova (servi literati). – 117. pr. Augustov hram i slavoluk pobjede pulske obitelji Sergijevaca isto u Puli. Isto tako i Zadar (Iader). Drugi rat (218. Nakon Romula Rimom vladaju Etruščani i to 210 godina. Oktavijan u bici kod rta Akcija osvaja Egipat. Korzika. 4 . tj. osvojen grčki grad Tarent u juţnoj Italiji. pr. stoljeću pr. pobjeĎuje Hanibala kod Zame. Borba protiv epirskog kralja Pira. Kod Kane 216.) – Hanibal razara hispanski grad Sagunt koji je bio saveznik Rima. prva takva poznata od Azinija Poliona 39. Ratovi i osvajanja – od 753. Punski ratovi – protiv Kartage. Samnićani. grad Poreč (Parentium) ima isti raspored ulica kao i rimski. – 146. Kr. pos. pr. pos. Rimski ostaci u Hrvatskoj – villa rustica na Velom Brijunu. 31. pr. U doba carstva nove provincije: Recija. Kr. Kr. Sicilija. Oski. pr. Drugi materijal je pergament. dvije glavne ulice cardo i decumanus. 300. Preko Etruščana su Rimljani upoznali grčki alfabet. Kr. Kr. Jedini očuvani grad su Pompeji koje je 79. a 146. pr. Kr. Arena u Puli. 272. Sicilija je bila grčka naseobina (Magna Graecia). pr. Baleari i jugoistočna obala Hispanije). Kr. a Pompej Bitiniju. Rimljani gube. Cezar osvaja Galiju.Škola – sa sedam godina čitanje i pisanje je podučavao magister ludi. Prvi rat (264. Kr. Do 510. 148. Norik. pr.) – osvojena Sicilija. obale Crnog mora i Siriju. pos. a na jugu (Sicilija) grčka kultura. Tri rata u 118 godina. Kr. Kr. Sardinija. pr. – 241. zatrpala vulkanska lava Vezuva zajedno sa Herkulanejom i Stabijem.

Dijana = Artemida – Apolonova sestra. Minerva = Atena – zaštitnica zanata i svakog ljudskog djelovanja. čija vlast je trajala godinu dana. Demoni zaštitnici: Lari (Lares) – zaštitnici svake pojedine kuće (Lar familiaris). pr. pr. Kr. Vjerski sinkretizam je vidljiv u dvanaest pari bogova kod Grka: Jupiter = Zeus – bog neba. Ostali vaţni bogovi – Saturn . zaštitnik rimske drţave koji donosi pobjedu (Iuppiter Victor) i zaustavlja neprijatelje (Iuppiter Stator). Apolon = Apolon – sin Zeusa i Lete. imali su svu političku vlast.Rimska mitologija Pod utjecajem Grka i Etruščana. te čitavog Rima. bog zdravlja i umjetnosti. prikazan s dva lica. 494. Mars = Ares – bog rata. ţrtveno mjesto bilo im je kućno ognjište. imao je hram na Kapitoliju. Cerera = Demetra – boginja plodnosti. braka. nisu mogli biti birani u senat niti biti konzuli. kućnog i javnog ognjišta (focus publicus).bog sjetve i zaštitnik poljoprivrednih radova. Venera = Afrodita – boginja ljepote. Plebejci – obični puk. vodič mrtvih i glasnik bogova. raĎanja i porodice. Mani (Manes) – predstavljali su duše pokojnika. a nakon toga ih patriciji vraćaju i daju im pravo birati dva tribuna (tribuni plebis). Kod Etruščana boţansko trojstvo Tinija-Uni-Minerva = Jupiter-Junona-Minerva. Ratovi s Etruščanima. 5 . Bili su zemljoposjednici. samo neka prava je imao. Saturnalije kao vjerske svečanosti su se slavile krajem mjeseca prosinca. koji su pazili da se čuvaju običaji. Nakon toga su mogli birati i konzule iz svojih redova. ţetvenih radova i zaštitnica svih usjeva. gospodar svijeta. divljači i šuma. muţ Venerin. prvaka rodova. za njegove svetkovine svećenici Salii izvode ples pod oruţjem. Još u doba kraljeva postojale su dvije drţavne ustanove – skupština (comitia) gdje se raspravljalo o odreĎenim drţavnim pitanjima i senat (senatus) – vijeće staraca. Patriciji – pripadnici nekadašnjeg rodovskog plemstva. Samnićanima. koji mogu utjecati na odluku senata – veto. Galima. najbolji dio obradive zemlje i potpuno graĎansko pravo. svjetlosti i munje. Junona = Hera – zaštitnica vjenčanja. Rimska država 509. davali su i savjete kralju. prva dvojica Tarkvinije Kolatin i Junije Brut. Jan – bog prolaza i bog svakog početka. Na čelu republike bila su dva konzula (consules). Vesta = Hestija – boginja kućne vatre. Vulkan = Hefest – bog vatre i kovačke vještine. obrtnici i trgovci. Merkurije = Hermo – bog trgovine i zaštitnik putnika. Pluton = Had – bog podzemnog svijeta. Neptun = Posejdon – bog mora i prekomorske trgovine. boginja plodnosti. Penati (Penates) – kućna boţanstva i zaštitnici zaliha hrane. Kr plebejci odlaze na Aventin. buĎenja i cvjetanja prirode u proljeće. protjeran je kralj Tarkvinije Oholi i uspostavljena je republika.

44. -71. pr. Cenzori (censores) – svake pete godine. propretor u Hispaniji. zapovjednik konjaništva. kod rta Akcija. Njegov brat Gaj je dvaput izabran za tribuna – 123. Prvi trijumvirat – Cezar. a Oktavijan Afriku i Siciliju. pr. pr. pr.). Gaj Marije – pobjeĎuje numidskog kralja Jugurtu. pr. a kasnije cenzori. Nobilitet – stari patricijski rodovi i bogate plebejske obitelji stvaraju novi društveni sloj. Izvanredne magistrature – obavljale su se povremeno: diktator (6 mjeseci). Antonije Galiju. tjera kralja Mitridata iz Male Azije. kod Vezuva poraţava rimsku vojsku. Odluka se zvala senatus consultum ili decretum. meĎuvladar i upravitelj grada. sastavljaju 6 . Iz njegovih redova birani su senatori i magistrati. raspolaganje drţavnim novcem i potvrĎivanje zaključaka narodne skupštine. osnivanje kolonija. Sjednice su se odrţavale u zgradi na Forumu – curia Hostilia. Kr. vitezovi postaju staleški red (ordo equester). Marko Licinije Kras ga pobjeĎuje. kvestor. voĎenje vanjske politike. Drugi trijumvirat – Oktavijan. Nakon toga je ubijen. pr. Ustanci robova na Siciliji. zasnovan na latifundijama i na bogatstvu. Redovne magistrature – izbor se vršio svake godine: konzulat. Antonije se zarati s Oktavijanom zbog Egipta i Kleopatre. Cezar je ubijen od Bruta i Kasija. političkom i upravnom vlašću. Kr. Reforme braće Grakho – Tiberije je 133. ali se isto tako nazivao i vršilac te sluţbe (magistrat). poraz Bruta i Kasija kod Filipa 42. Senator na tom čelu zvao se princeps senatus. Lepid je dobio Hispaniju. Senat daje zapovjedništvo optimatu Luciju Korneliju Suli. tribun. Senat i narod rimski – Senatus Populusque Romanus (SPQR) 31. Kr. Sula se osvećuje Mariju i objavljuje popis Marijevih pristaša (tabula proscriptionis). Građansko ratovi – dvije stranke – optimati i populari. pretura. vrhovni svećenik. Kr. pučki tribunat i kvestura. Kr.III. pr. Gnej Pompej – Sulin vojskovoĎa. Kr. sluţba edila. a senat je predstavljao savjetodavno vijeće vrhovnih magistrata i bio je tvorac cjelokupne vanjske i unutrašnje politike Rima. Konzuli (consules) – vrhovni činovnici s najvišom vojničkom. Kr. Cezar – Marijev nećak. Antonije i Lepid. Najvišu su upravnu vlast imali konzuli. Uprava – magistrati (magistratus) – činovnici koji su obavljali odreĎene političke funkcije u drţavi. izabran za pučkog tribuna. Popis senatora (album) sastavljali su konzuli. Kr. Spartak – gladijator u Kapui i rob iz Trakije. pos. 15. Pretori (praetores) – sudska sluţba. Propast republike. pada republika i započinje doba Carstva do 476. Rat Cezara i Pompeja. Poraz Antonija 31. cenzura. Senat i senatori – u republici: objavljivanje rata i sklapanje mira. edil. Magistrature – magistratus – dvije stvari – tako se zvala politička sluţba koju je obavljala neka osoba izabrana od naroda. Njegove vaţne odredbe: plebejcima se prodaje ţito po niţim cijenama.Deset uglednih ljudi (decemviri legibus scribundis) objavili su zakone i napisali ih na 12 mjedenih ploča (leges duodecim tabularum) postavljenih na Forumu 451. pr. te Cimbre i Teutonce. Kr. Pompej i Kras. sudska ovlaštenja prelaze sa senatora na staleţ vitezova. Spartakov ustanak (73. vrši agrarnu reformu zbog latifundija: nitko nije mogao imati više od 500 jutara zemlje.

Svećenici su imali svoja udruţenja – kolegije. Kvestori (questores) – upravljaju drţavnom blagajnom. comitia centuriata – sazivaju je najviši magistrati u vezi nekih vaţnih odluka. Kr. Kolegij od 12 svećenika zvanih Arvalska braća (fratres Arvales) brinuo se o kultu boginje Cerere. srebrni novac – sestertius i denarius. Salonae. trinaesti Idus u mjesecu oţujku. Bitke brodova u amfiteatru – naumachiae. Ţrtve – istovremeno ţrtvovanje svinje. Pred kraj republike i zlatan novac – aureus. a od 297. 7 . Nonae i sedmi dan u ovim mjesecima. čuvaju arhive i vode knjife prihoda i rashoda. pravo veta. ali bez prava glasa. Tri stalna dana u svakom mjesecu – prvi dan Kalendae. Pučki tribuni (tribuni plebis) – nepovredivi (sacrosancti). pr. reforma pod Julijem Cezarom. Kr. Municipij (municipium) – autonoman grad. peti Nonae. Edili (aediles) – brinu se za normalno odvijanje ţivota u gradu. Pontifex maximus – vrhovni svećeniku rimskoj drţavi. Kovao se u hramu boginje Junone. To su bili postojeći gradovi koji su došli pod rimsku vlast. Svećenici pojedinih bogova zvali su se flamini. a prema utrobama ţivotinja haruspici (haruspices). comitia tributa – prema pripadnost svojoj općini. Rimski novac – prvi od lijevane bronce – as libralis. Skupštine – comitia – comitia curiata – po rodovskim bratstvima. sa zvijerima – bestiarii. ispituju vladanje graĎana. ovce i bika – suovetaurilia. Svaka je magistratura bila čast (honor). srpnju i listopadu petnaesti dan. Status građana i gradova – kolonija – grad osnovan na osvojenom teritoriju. pravo sazivanja skupština. svibnju. Saveznički gradovi (civitates foederatae) – gradovo koji su priznali rimsku vlast (Parentium. i senata. Red magistrature od kvesture do konzulata zvao se cursus honorum. Diktator (dictator) – biraju se ako drţavu zadesi neka izvanredna opasnost i unutrašnji nemir. Gladijatori – borci s mačem i štitom – secutores protiv boraca s mreţom i trozubom – retarii. Tumačenje budućnosti prema ptičjem letu zvalo se auspicium ili augurium. Siscia i dr. Rimski kalendar – 46. Borci na kolima – essedarii. pr.). Stadioni i cirkovi – Kolosej (Colosseum) i najveći cirk Circus Maximus.popis graĎana i njihove imovine. Vestalke su čuvale svetu vatru. Znakovi – stisnuta šaka (pollice presso) i ispruţeni palac (pollice verso). Obredi i svećenici – obredna mjesta – sveti gajevi ili hramovi pojedinih bogova. a obavljali su ga auguri (augures).

Prvo ili uvodno razdoblje – od prvih pisanih spomenika do 240. pos. Kr. do 80. pr. pr. 4. Drugo ili arhajsko razdoblje – od 240. Lažljivac. Gnej Nevije ep Punski rat. do 476. pos. Kr. gozbenog ili šaljivog karaktera. unutar kojega razlikujemo Ciceronovo doba – od 80. Kr. graditelj Apijeve ceste. 2. Publije Terencije Afer – komediograf. 8 . O poljoprivredi. pos. – raĎanje latinske pismenosti. Kr. – 44. O zakonima. Kr. Treće ili zlatno razdoblje – od 80. pr. Filipike protiv Marka Antonija. djela: Eunuh. Kr. Kr. govori: Protiv Katiline. pr. Rasprave u Tuskulu. do 117. pr. Gaj Valerije Katul – pisao je uglavnom pjesme ljubavne tematike. – cvate proza.Rimska knjiţevnost Razdoblja rimske književnosti: 1. Marko Tulije Ciceron (106.) najveći rimskim komediograf. nadgrobni natpisi. filozofska djela: O državi. tuţaljke. Avet. Tit Makcije Plaut (254. Treće ili zlatno razdoblje – Ciceronovo doba od 80. – 35. Lelije ili o prijateljstvu. Hvalisavi vojnik. Kr. -184. 3. pr. do 14. Carmen saliare – u čast boga Marsa. Četvrto ili srebrno razdoblje – od 14. Zaklinjanja. satiričar Gaj Lucilije. pr. Za pjesnika Arhiju i Za Milona. retorička djela: O govorniku.. do 14. Kr. Jugurtin rat. Arvalska pjesma – u mjesecu svibnju. O dužnostima. Zakonik dvanaest ploča. pos. do 30. do 30. Prvo ili uvodno razdoblje 240. djela: Blizanci. napisao je još oko 800 pisama. i Augustovo doba – od 30. 451. Amfitrion. 5. Kr. Kvint Enije – ep Anali. Proza: Marko Porcije Katon Stariji – djela: Izvori. Brut i Govornik. Tit Lukrecije Kar – filozofsko-didaktički ep O prirodi. carmina convivalia i carmina triumphalia. prevladavaju usmeni oblici. Katon Stariji ili o starosti. pr. -43. Kr) iz Arpina.) – djela: O Katalininoj uroti.) – djela: Zapisi o galskom ratu i Zapisi o građanskom ratu. te konzuli Marko Antonije i Lucije Licinije Kras. Ćup ili Škrtac. Gaj Salustije Krisp (86. pr. Gaj Julije Cezar (100. pos. Za Seksta Roscija Amerina. razne pjesme – carmina preteţno religiozno-obrednog. Kr. Bio je protivnik širenja grčke kulture i odlučan zagovornik uništenja Kartage: „Ceterum censeo Carthaginem delendam esse“. Drugo ili arhajsko razdoblje – Lucije Livije Andronik prevodi Homerovu Odiseju u saturnijskom stihu. Govornici: braća Tiberije i Gaj Grakho. pr. Zarobljenici. Kr. pr. Peto ili razdoblje propadanja – od 117. Kr. Drţavnik Apije Klaudije Ceko. Braća. Kr. Kr.

najpoznatiji Aurelije Augustin i njegova djela Ispovijesti i O državi Božjoj. U tim djelima prikazuje rimsku povijest od smrti Augustove do kraja Domicijanove vlasti. pr. Kršćanska knjiţevnost – apologeti ili branitelji kršćanstva: Tertulijan. 9 . Kr. gdje su stradali gradovi Pompeji i Herkulanum. pisma. Heroides. car i filozof na prijestolju Marko Aurelije i djelo Samomu sebi. Mesale i Azinija Poliona. Četvrto ili srebrno razdoblje – Seneka – tragedije. Stručna knjiţevnost Vitruvije O graditeljstvu. Kr. Satirični roman Satiricon pisca Petronija. do 14. pos. Pisma (Epistulae) – najpoznatija Pjesničko umijeće (Ars poetica). Sekst Propercije i Publije Ovidije Nazon (43. pos. djela: Hisotiae i Annales. Kr.) – djela: Metamorfoze.) – djela: Epode i Satire. Povjesničar Tit Livije Ab urbe condita. pr. Kr. Plinije MlaĎii je poznat po pismima koja je pisao znamenitim ljudima onoga doba. caru Trajanu. Svetonije .) – djela: Pastirske pjesme (Bukolike). car Justinijan zatvara Platonovu akademiju u Ateni. O kozmetici. – 19. a epigrame Marcijal. Kr. Ratarske pjesme (Georgica). filozof i pisac Boetije sa svojim djelom Utjeha filozofije Godine 529. ep Eneida. Peto razdoblje – Apulej iz Madaure s romanom Zlatni magarac. Pjesme ili Carmina. Publije Kornelije Tacit – povjesničar. pr. pr. Kr. Kr. Kvint Horacije Flak (65. Ljubavi. Kalendar. Plinije Mlađi i njegov ujak Plinije Stariji. Publije Vergilije Maron (70. do 18. povjesničar Amijan Marcelin. August ga tjera u Tome na Crnom moru gdje piše: Tužaljke i Pisma s Crnog mora. satire piše Juvenal. Posljednji veliki predstavnik antike.biograf careva. -8. Ljubavne vještine. pos. – cvate poezija. kao npr. Elegičari: Albije Tibul. filozof stoik. Patristika – crkveni oci. Najpoznatije je njegovao pismo prijatelju Tacitu u kojem opisuje smrt svoga ujaka pred erupcijom Vezuva 79. čime formalno započinje razdoblje srednjeg vijek u Europi. knjiţevni krug oko Mecenata.Augustovo doba od 30.

10 .