Č e t r d e s e t

odabranih
had isa
dr. Fuad S e d i ć
dr. Fuad ć
Č
đ đ
Fuad ć
Č odabranih hadisa
č
ISLAMSKA PEDAGOŠKA AKADEMIJA U Ć
Redaktori :
Hajrudin ž ć prof.
lshak i Mirsad ć
č đ
M uamer i Jusuf Sed ć
Štampa:
Bemust, Sarajevo
Za ltampariju:
Mustafa ć ć
CIP: .... ----.- ----· -·
Nacionalna i univerzi tetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
28-725-4/-S
Ć Fuad
Cct rdeset odabrani ih hadisa l Fuad ć .•
ć : Islamska pedagoška akademija, 2006. -197
str. ;21cm
Iz bibliografije: str. 196- 197. bibliografija i
druge bilješke uz tekst
ISBN 9958-9770.6-0
COB/SS.BII-10 15234822
Č
oda6ranili
li a disa
dr. Fuad ć
ć 2006.g.
Bismillahirrahmanirrahim
PREDGOVOR
Gospodaru naš, Tebi hvala na svim blagodatima s
kojima si nas podario a ć blagodat je blagodat vjere
kojoj si nas uputio preko svog posljednjeg i
najodabranijeg Poslanika Muhammeda, s.a.v.s. Ti si na
njega salavat donio, zatim Tvoji meleki a i nas Si zadužio
da na njega salavat i selam donosimo, na njegove
odabrane ashabe, njegovu č porodicu, kao i na sve
one koji slijede Muhammeda, s.a.v.s., u svom životu.
Allahov Poslanik, s.a.v.s., u jednom hadisu kaže:
.;..,.,. .".,) .;r Js .lW- cr ;;, ;;, J_,..., J•
.:r J.>:-.)' :J J; .. l} J .tlU:. 4-:--0 (.....,l:il, iY- ,1..4
WL!. .J ..:..S . . . ...,... 1y.i \$i
"Ko č mome ummetu č hadisa koji ć
im koristiti, Allah ć ga proživj eti na Sudnjem danu u
skupini č i pobožnih."' U drugim predajama
završetak ovog hadisa glasi: " ... ć ć mu se: đ u
1
l-l adis su zabilježi li Ebu Nuajm u Hil-ji 41\89, Ibn Adijj, Ibn
Nedždžar u svome Tarihu, kao što je to spomenuto u Keiful-hafa'
21340 i Fejdul-kadir6/\ 19.
Ovaj hadis j e prenešen sa mnogo seneda koji su ć slabi,
ali ć smatraju da taj hadis ć drugi hadisi u kojma se
ć č na ć Poslanikovog sunncta. Pogledaj Kešfia-
zmmun, od Hadži Halife, 1/ 103 i Predgovor El-ErbeuneS-S!Igra od
Bej hekija,str. 25-27.
Džennet na koja god vrata želil!" il i " ... ja ć mu biti
svjedok i č (Jefa'džija) na Sudnjem danu."
Bi lo je više č koj i su, u želji da postupe po
ovom hadi su, napisali zbirke hadisa u kojima su sakupili
č ili nešto više hadi sa i te knjige ć nose
naziv: Klltubul-el-erbe'lilal l Ktyige orl cretrdesel hodisa.
('"'-'l,.,J 'Yt ...,._:5')
Jako je motiv kod svi h autora ovih zbi rki bio isti, tj.
sabrati na jednom mjestu č hadisa, st il i č
pisanja ovih knjiga se razlikuje: neki od tih autora je
sakupio hadise koj i u sebi sadrže fikhske propise, neki j e
sakupio hadise koji govore o ibadctima, neki od njih
hadise koji u sebi sadrže poruke i savj ete, neki samo
sahi h/pouzdane hadi se, neki hadise sa kratkim scncdom,
neki samo duge i sadržajne hadi se i tome č

č Hadži Hali feh -rahimchullah- u svojoj knjizi
Ke.f!itz-.mmm je spomenuo imena više od sedamdeset
autora koji su napisali takvu knjigu pod nazivom: EI-
Erbdm, a u kojoj su sakupili po č hadisa. Od njih
ć spomenuti samo neke:
- Abdullah ibn El- Mubarek, umro 18 1. godine po
Hidžri i on je prvi ko je pisao na tu temu;
- Ebu Bekr EI- Bej hcki (umro 458. h.g.), a njegova
knjiga nosi naziv: EI-Erbe'u11es-sugra, štampana u Kataru
1983. godine.
- Ebu Nuajm EI-Asfchani (430. h.g.),
- Ibn Hadžcr EI-Askalani (852. h.g.),
- Ibn Asakir (umro 57 1. h. g.),
- Ebu Abdillah EI-Hakim (405. h.g.),
- Ed-Darckutni (385. h. g.),
1
Pogledaj KeijiJz-zmmulll / 103-104.
6
- Es-Sujuti (911. h.g.),
Bez sumnje najpoznat iji autor ovakve knjige je
Muhjid-din Eo-Nevevl -rahimehullah- (676. h.g.) koj a
nosi naziv:
'lt) EI-Erhe'une en-nevevijje, koja je
doživjela mnoga izdanja, komentare, prijevode na razne
svjetske jezike i tako postala najpoznatij a u svijetu.
Prevedena je i na naš bosanski jezik.
Od naših č koji su pisali na tu temu je svakako
najpoznatiji hadiski autoritet rahmct li hadži Mehmed cf.
ž ć (umro 1944. g.), zatim prof. dr. Adnan ž ć
profesor na Fakultetu islamskih nauka kao i drugi.
ć se prethodno citiranim hadisom i praksom
ranijih č i ja sam se č na pokušaj da saberem
č hadi sa, za koje sam smatrao da su neophodni
svakom muslimanu da ih upozna i primijeni u svojoj
praksi.
Nastojao sam da to budu hadisi koj i su aktuelni
vremenu i prostoru u kojem živimo, kako bi se što više
primjenjivali i uzimali kao pouka i poruka. To pogotovo
važi za č naših medresa, jer sam č zbirku
hadisa sakupio i napisao na arapskom jeziku, koja je
izabrana da bude udžbenik iz predmeta hadis za 4. godinu
medrese. Izabrane hadise sam prvo citirao na arapskom
jeziku, preveo ih a zatim ih ukratko prokomcntarisao, uz
spominj anje najvažnijih poruka tih hadisa.
Molim Allaha, dž.š., da nam naša djela č
iskrenim, oprosti grijehe nama, našim roditelj ima,
profesorima i svim muslimanima. đ Ga molim da
od ove knjige budemo imali koristi na Sudnjem danu, da
nas proživi u skupini č i pobožnih, da nam
7
Muhammed, s.a.v.s .• bude šcfa'džija i da nas Allah, dž.š.,
Svojom š ć uvede u Džennet! (amin)
ć 16. ša'ban 1427. h.g.
09.09.2006.godine Fuad ć
Hadis l
ISKRENOST l LIJEP NIJET
U SV AKOM POSLU
j., .l.t Jr J Jli :Jli y\1)..1;. 'rs- .;r
::._:15- <5; c.s(=-04
Š ...u, J!:;:.;,..; ...u,
;>
1
r
Omer ibn El-Hattab, r.a., prenosi da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao:
«Djela se cjene prema namjerama i svakome
pripada ono §to je naumio. Č Hidžra bude u ime
Allaha i Njegova Poslanika ona je u ime Allaha i
Njegova Poslanika, a t':ija Hidžra bude radi dunjaluka
kojim bi se okoristio ili žene kojom bi se oženio
njegova Hidžra j e radi onoga zbog č ju je i č
Biografija prcnosioca ovog hadisa
Ebu Hafs, odnosno, Omer ibn EI-Hattab, r.a. je
poznati ashab i drugi halifa. Njega je Poslanik, s.a.v.s.,
nazvao El-Faruk (onaj koji rastavlja isti nu od neistine).
Nj egova pravednost se navodi kao primjer. đ je 40
godina prije Hidžre, a primio je islam pet godina prije
1
Muttefekun alejhi. Buharija 1/9( 1) Kitabu bed'il·vahi i Muslim
! 3155 ( 4904) Kitabuf--d!ihad.
9
Hidžre. Njegovim prihvatanjem islama Allah, dž.š. , je
č muslimane.
Ibn Mcsud, r.a. , kaže: «Nismo mogli javno klanjati
kraj Kabe dok nije Omer, r.a., prešao na islam.)) Kada je
umro prvi hali fa, Ehu Bekr, r.a., muslimani su Omeru, r.a.,
č bcj'u (pri segu). To je bilo 13. godine po Hidžri.
Tako je on postao drugi halifa. U vrijeme njegove
vladavine islam se proširio na č Sirije, Iraka,
Kudsa, Meda ina i drugih mjesta. On je prvi koji je nazvan
sa Emirul-mu 'mimi! (vladar pravovjemih) i prvi koji je
uveo hidžretski kalendar i osnovao bejtul-mal (državnu
blagajnu). Na njegovom prstenu je bilo ugravirano:
«Dovolj na ti je smrt kao opomena, o Omere.)) Od
Poslanika je prenio 537 hadisa. Ubio ga je Ehu Lu' Ju El-
Fejruz - Perzijanac, nožem iz zasjede, dok je klanjao
sabah-namaz 23. godine po Hidžri.
Vrijednost ovog badisa
Ovo je jedan od temeljnih hadisa u islamu. Ranije
generacije su smatrale poželjnim da svoje knjige č
upravo sa ovim hadisom ć ć i sebe i druge na
važnost iskrenog nijetalnamjere. Vidimo da je i Buharija
č svoj Sahih upravo sa ovim hadisom. đ je
Nevevi -rahimehullah- č mnogo svoj ih knjiga sa ovim
hadisom kao što su: .R(,jadu-s-salihin, EI-Ezkar, 40
Nevev[je111'h l1adisa i č
Abdurahman ibn Mehdi kaže: "Ko želi da napiše
knjigu neka je č sa ovim hadisom".
Ehu Abdullah kaže: "Nema nijednog hadi sa
Božijeg Poslanika koji je obuhvatniji, važn iji i korisniji od
ovog hadisa."
lO
Šafija kaže: .. Ovaj hadis sc smatra ć
islama. "
Bcj hcki ovo objašnj ava i kaže da č radi djela
srcem, jezikom i ostalim djelovima tijela, a nijetu je
mj esto u srcu.
Ibn Abbas, r. a. , kaže: Ć ć biti č
prema svome nij etu i ljudima sc daje i sudi prema
njihovim nij eti ma."
Povod izreke ovog badisa
Abdull ah ibn Mcsud, r.a., kaže: đ nama je bio
jedan č koji se č sa ženom zvanom Ummul-
Kaj s. Ona sc nije htj ela udat i za nj ega sve dok on ne č
Hidžru, pa kada je on zbog navedenog razloga č
Hidžru mi smo ga zvali Mulwd:iir Umui-Kqjs:'
Neki propisi iz ovog hadlsa
Ovaj had is ukazuj e da je ispravnost nijeta garancija
primanja nekoga djela, pa ako valj a nijet valja i djelo, a
ako ne valj a nijet ne valja ni djelo.
Da bi neko djelo bilo pri mlj eno č
uslovljavaj u dva uvjeta:
l -da bude u ime Allaha dž.š. ,
2 - i da bude u skladu sa č kako je to
č Allahov Poslanik, s.a.v.s.
Šta kažu Kur'an l Hadls o nljetu
Mnogo j e kur'anskih ajeta i hadisa koj i č na
ispravnost nijeta. Evo neki h od nj ih.
l l
Allah, dž.š., kaže:
;ti:J, ::":u, :111
iw) iiŠ"")i 1;
"A đ im je da se samo Allahu klanjaju, da Mu
iskreno, kao pravovjemi, vjeru ispovjedaju, i da molitvu
obavljaju, i da milostinju udjelj uju; a to je - ispravna
vjera."
1
'"'):J' :ic; fi) ;u, Jl: J)
- t: ;u,

"Do Allaha ć doprijeti meso njihovo i krv njihova
ali ć Mu ć iskreno č dobra djela vaša; tako vam
ih je č da biste Allaha č zato što vas j e
uputi o. l obraduj one koji dobra djela č

Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaže:

'"Nema Hidžre nakon osvojenj a Mekke, ali je preostao
džihad i iskren nijet. "
3
12
1
Sura EI-Bejji ne, 5.
2
Sura EI-Hadž, 37.
1
Muttefekun a!ejhi
Jl );:; .; );,. Jl u) .; ,L..:,. t Jl );:; u JJ, ::,!
- - - - AcG
"Zaista Allah dž.š., ne gleda u vaša tijela niti u vaše
likove, nego gleda u vaša srca i vaša djela."
1
(<#..;b)
"Ko se bude borio da Allahova č bude gornja taj se
bori na Allahovom putu."
2
• • --r •• •• • , ., , ., ,
(-V-i aiJ; ) ..Ul YJ
"Mnogo je onih koji su ubijeni na bojnom polju, a
samo Allah zna kakav je njegov nijet bio kad je pošao u
borbu."
3
<JWI ''J;) .,;; ;r; ;Li:- U! ; ;.r, lj:;
"Ko se bude borio na Allahovom putu, a ne bude
imao namjeru ništa drugo nego ratni plijen, njemu pripada
ono što je nanijet io.'.4
1
Hadi s je zabilježio Muslim.
2
Muttefekun alejhi
3
Hadi s je zabi lježio Ahmed.
4
H adis je zabilježio Nesai.
13
Hadis 2
PRIVRŽENOST KUR'ANU l SUNNETU
-.# .i,, .)-.- :Jli ;;/.:. ; ,;
: Wii :" _,w, rL)
,jti .4;\S-
:;. ,j:. /
:LiW' ;.; ;._.<;w '-';_; J;
,;;._ 0::4J' ::...:';'')
'0 • J ' 0 h 0 } • } • , } / 0 N 0 } '
.;J":>W> :-"-': JS' J '"'-'<_ JS' J

lrbad ibn Sarij e, r.a. , kaže:
«Allahov Poslanik, s.a.v.s., nam je održao tako
dirljiv govor od kojeg su srca zatreptala, a č zasuzUe
pa smo rekli: ' Allahov č ovo kao da je
oproltajni govor pa nas posavjetuj (daj nam
oporuku).' Na to Poslanik, s.a.v.s., č č
vam da se Allaha, dž.l., bojite i da budete pokorni i
poslulni valem predpostavljenom, makar sa vama
upravljao rob, jer zaista ko od vas poživi vidjete
mnoga razilaženja, pa ddite se moga sunneta i sunneta
odabranih balifa poslije mene. Č se toga držite l
14
klonite se novina u vjeri, jer zaista je svaka novina
bid'at (novotarija), a svaka novotarija je zabluda.»
1
Biografija preoosioca ovog badisa
Ehu Nedžih, lrbad ibn Sarijje Es-Sulemi , poznati
ashab od stanovnika soffe, y. ashaba koji su stalno bili
vezani uz džamiju tako da su na džamijskim sofama i
ć koliko radi druženja sa Poslanikom, s.a.v.s.,
toliko zbog toga što nisu ni imali svoje ć On je od
ashaba zbog kojih je objavlj en kur 'anski ajet:
e -; :Ji !J:,;r e J.-
<"l•yJ• i; y)
"Ni onima kojima si rekao, kad su ti došli da im daš
životinje za jahanj e: 'Ne mogu ć za vas životinje za
jahanjc' .. .'.2
Primio je islam đ prvim ashabima. On kaže: "Da se
ne bojim da ć ljudi ć -Uradio je to i to- ja bih sav svoj
imetak podje lio na Allahovom putu, zatim bih se odvojio u
jednu od libanonskih dolina i proveo bih u ibadctu Allahu,
dž.š., sve do svoje smrt i."
Pred kraj svoga života nastanio sc u Himsu, u Siriji.
Hadisc koje on prenosi od Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,
zabi lježi li su autori č poznata sunena. Umro je 75 g.
po Hidžri.
1
Hadisje sahih. a zabilježili su ga Ebu Davud i Tinnizi.
Sura Et-Tevbe. 92.
15
Komentar hadisa
Ovaj ej enjeni ashab nas obavještava da ih je All ahov
Poslanik, s. a. v .s., savjetovao jednog dana, poslije sabah
namaza. Njegov govor je ostavio veliki utisak na njih.
Srca su im zatreptala, a č su im zasuzile radi onoga što
su č od savjetovanja i opominjanja. Oni kao da su
osjetili i primjetili da ć ih Poslanik, s.a.v.s., napustiti pa
su rekli: "Ovo kao da je oproštajni govor". Zatim su tražili
od njega da im nešto č zato što onaj ko se rastaje s
nekim ne ostavlja ništa važno da mu ne bi kazao. Poslanik,
s.a.v. s., ih je posavjetovao ć
-Bogobojaznost, a to je najbolja oporuka, to je ono što
garantuje ć i na ovom i na onom svijetu, svakom
onom ko se toga bude pridržavao. Bogobojaznost je,
đ oporuka od Allaha, dž.š. , onim prvima i onim
poslj ednjim koji ć ć
,;)

,.Mi smo onima kojima je data Knjiga prije vas, a i
vama, ć zapovjedili da se bojite Allaha."'
- Poslušnost i pokornost predpostavljenim. se č
ove Poslanikove oporuke, njome se č ć na
dunjaluku i na ahiretu. Time se đ interesi ljudi u
njihovom životu i potpomažu se u njihovom javnom
ispoljavanju vjere i pokornosti svome Gospodaru. Zbog
toga smo dužni biti pokorni našem emiru kada nam naredi
ono č je naš Gospodar zadovolj an. đ kada bi
1
Sura En-Nisa, 131.
16
nam naredio neki grijeh, tada mu nema pokornosti zbog
hadisa u kojem Poslanik, s.a. v.s. , kaže:
<<,<-'-.rl'•'''>
"Nema pokornosti stvorenome u nepokornosti
Stvoritelju."
1
U ovom hadisu imamo najavu onoga što ć se desiti
Poslanikovom, s.a.v.s., ummetu poslije njega: mnoga
razil aženja u temeljnim i sporednim stvarima vjere, u
postupcima, govorima i đ (ideologijama). Ovo
se slaže sa onim što je preneseno od Poslanika, s.a.v.s., o
razi lasku nj egova ummeta na 70 i nekoliko skupina, te da
ć sve u Džehennem izuzev jedne, one koja bude
Poslanika slij edila, na njegovom putu · i putu njegovih
ashaba.
:=-l); jti f .iJ, J- 0f ...;f;
/ : ;i1
• • 1 0 11 n n •J, ... n 1 ;
(<,<.i-_;li •'JJ) .)s <,f'l Jf"J
Ebu Hurej re, r.a., pripovijeda od Allahovog
Poslanika, s.a.v.s. , da je rekao: "Židovi su se razišli na
sedamdeset i jednu, ili sedamdeset i dvije skupine a i
š ć isto tako, a moj ummet ć se ć na sedamdeset i
tri skupine."
2
U ovom hadisu, koj i komentarišemo, imamo naredbu
da kad đ do razilaženja da se držimo Poslanikovog,
s.a.v.s., sunneta i sunneta pravednih halifa. Takoder, u
1
Hadisje zabilježio Tirmizi.
2
Hadisje zabilježio Tirmi zi.
17
ovom hadisu imamo naredbu da se klonimo novotarija, a
to je svaki govor i dj elo koje nema osnov ili utemeljenje u
šeriatu.
Neki propisi iz ovog hacliss
- Svaki č č treba da savj etuje ljude (narod)
i da ih ć na ono što ć im koristiti na dunjaluku i na
ahiretu.
- Obavezno je biti pokoran predpostavljenom radi
toga da bi ummet ostao ujedinjen.
- Pametan č treba da se povodi za uputom
Muharnmeda, s.a.v.s., i njegovih ashaba da ne bi zalutao
sa pravog puta.
- Svaka stvar koja je u suprotnost i Kur'anu i
Sunnetu smatra se novotarij om u islamu. Dužni smo da
budemo oprezni prema tome i da kao muslimani budemo
daleko od toga.
18
HadiJJ
HADIS O IMANU, ISLAMU I ffiSANU
:Jli "->-.';,,<?J ::"u.:J'; '-"'
•r-; .3,, ..iJ, e..:;;
;r /;. YJ;,
1• J--.4 j
1
:;;.. ..;. :,:_r ..:.. ;; ; u-J , _,U,
.j;- j1
.L, •ru:_Y; .J:;.r:.:.:.: 4
:.iJ, u'::,r:.;;,;
::__;J, ; i \S-) ,;li:..J,
.:,..":_.;il -. l
'" ' k .,. ' • • - " '', ; ;,, ' '
. .;"'-·"<J .Jl-; .J :Ju .ci.w. :Ju
::,r :Jli .;;.li :Jli
.:,j:.:., :Jli ,_; .r-U• •
;,; ;t, :.;;-::,r ;jli j li

19
j ;:._J, jli J- J"":-ti :Jli
0G ·,4).:u, :ui 0f :Jti ·,Jlw'
;J j ti >Jw1 it,:i1 <.SJ
:iJ, ::Ji ;_. ,;;:-;( J j ti ;J 0: ::._;;; Jjk1
<cl-- ' ' JJ) ;J'lif J.; :JJ
Omer ibn EI-Hattab, r.a. , kaže:
«Jednog dana kad smo bili kod Allahovog
Poslanika, s.a.v.s., đ neki č izrazito bijele
ć izrazito crne kose. Na njemu se nije vidio trag
putovanja i nije ga niko od nas poznavao. Sjeo je pred
Poslanika, s.a.v.s., prislonio svoja koljena uz njegova
koljena i stavio svoje ruke na njegove natkoljenice pa
rekao: -0 Muhammede reci mi šta je to islam?
Poslanik, s.a.v.s., odgovori:
-Islam je da č š da nema drugog boga osim
Allaha i da je Muhammed Allahov poslanik, da
obavljd namaz (pet dnevnih namaza), da dajd zekat,
postiš mjesec Ramazan i obaviš hadždž ako si u
ć Tada č č -Istinu si rekao. Omer,
r.a., kaže: č smo se tom č pita Poslanika
za nešto i đ njegov odgoor. Zatim č
upita: ·Reci mi šta je iman? Poslanik, s.a.v.s.,
odgovori :
-Iman je da vjeruješ u Allaha dž.š., Njegove
meleke, knjige, poslanike, Sudnji dan i da vjeruješ da
sve što se đ dobro i zlo, biva sa Božijim
đ Opet taj č č -Istinu si rekao. A
zatim ga upita: -Reci mi šta je ibsan (savršenstvo u
20
vj eri i ć stupanj vjere)? Poslanik, s.a.v.s.,
odgovori :
-Ih san je da obožava š Allaha, dž.š., kao da Ga vidiš
j er ako ti Njega ne vidiš zaista On tebe vidi.
Č č -Reci mi kada ć biti Sudnji dan?
Poslanik, s.a.v.s., odgovori : -Upitani ne zna ništa više
od onoga koji pita. On tada č -Obavj esti me o
nekim nj egovim predznacima. Poslanik, s.a.v.s., č
Da majka rodi sebi zapovjednika, da vidiš bosonoge,
gole, siromašne pastire kako se ć u gradnji
visokih ć
Omer, r.a., kaže: -Zatim je taj č otibo i
nakon izvjesnog vremena Poslanik, s.a.v.s., me upita: -
Omere znaš li ko je bio onaj ko me pitao one stvari ?
Omer odgovori : -Allah i Nj egov Poslanik najbolje
znaju. Tada Poslanik č -Zaista j e to bio Džibril koji
j e došao da vas č vašoj vjer i.)) l
Komentar hadisa
Ovaj hadis u sebi sadrži saznanje o osnovnim
vj erskim dužnostima (obredi ma) kao i o onome što treba
vjerovati, te o govori o odgoju i lijepom ponašanju.
Naj važnij e je to da je ovaj had is temelj islama. U nj emu se
nalazi poj ašnjenj e šta je to iman, šta je to islam, a šta je to
ihsan. Dakle u njemu su pomenuti imanski i islamski šani .
č islam i iman kada sc spomenu zajedno imaju isto
č Medutim kada se spomenu odvojeno, svaka od
nj ih ima svoje č Ihsan č da č obožava
All aha, dž.š., u svim stanj ima i situacij ama u koji ma sc
1
Hadis je zabilježio Musli m 1/ 107 (93) Kirabul-iman.
21
nalazi isto onako kao što bi ga obožavao onda kada bi Ga
vidi o, i ovo je n a j v e ć i stepen i savršenstvo u vjerovanju.
Dio hadisa u kojem se kaže: "Da majka sebi rodi
zapovjednika" z n a č i - da majka rodi sebi neposlušno
dijete. To j e jedan od malih predznaka Sudnj eg dana a to
je neposlušnost djece prema roditeljima.
22
Hadls4
ISLAMSKO PONAŠANJE
,.L) <,L- .1.1 J..-> 0' j(;;.; ...;f:;
;;,.J p ,:;:..
;;s ,
H.,' ' , '
<rl-' oi J.;) .,:.. \,... a ..W .J:'('
Ebu Hurejre r.a. prenosi da je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., rekao:
«Šest je dužnosti muslimana prema muslimanu:
kada ga sretnd da ga poselamlš, kada te pozove (na
veselje i sl.) da mu se kada zatraži savjet da
ga posavjetujd, kad kihne l kaže: 'Eibamdu Ullabl'
(Hvala AHabu) da mu každ: 'JerbamukeUab' (ADab tl
se smilovao), kada se razboli da ga posjetit i kada umre
da mu odel na dženazu. >>
1
Biografija prenosioca ovog badisa
Ehu Hurejre, puno ime mu je Abdurrahman ibn Sahr
Ed-Devsi. Jedan j e od ashaba koji je najviše pamtio hadi sc
i najviše ih prenio od Allahovog Poslanika, s.a.v.s.
Nadimkom Ebu Hurf(jre (vlasni k male č nazvao ga
je sam Poslanik, s.a.v.s., zbog male č koju je uvijek
nosio sa sobom. Primio je islam sedme godine po Hidžri i
stalno je bio uz Poslanika, s.a.v.s. č je s njim u
1
Hadisje zabilježio Muslim 14/368 (56 16} Kitnbus-se/am.
23
bitkama sve do Poslanikove smrti. Jednom je bio
namj esnik Medinc.
Kada je hi lafet preuzeo Omer b. Hattab, r.a., postavio
ga je kao svog namjesnika u Bahrejnu. Poslije toga najviše
je boravio u Medini sve do svoje smrt i 59. godine po
Hidžri .
Komentar hadisa
U ovom hadi su Allahov Poslanik, s.a.v.s. , je
spomenuo šest obaveza ili vadžiba - dužnosti musli mana
prema muslimanu. Njima se svaki pojedinac islamskog
društva č šta ima od prava, a šta ima od obaveza. Sada
ć pomcnuti ova prava sa pojašnjenjem:
l. Nazvati selam svome bratu muslimanu kada ga
sretnemo, jer nam j e obaveza svakog muslimana da što
više naziva selam i da ga širi . Musliman je dužan nazvati
selam drugom muslimanu, svejedno poznavao ga ili ne, iz
razloga što je Allahov Poslanik, s.a.v.s., tako naredio u
jednom hadisu:
<<# ""'> . J(" :J;. :;. rU' r
.. Nazivaj selam onome koga znaš i onome koga ne
znaš."
1
Nazvati selam nekome je sunnet a odgovoriti na
selam je vadžib/obaveza. Ako j e selam ć jednoj
osobi onda je odgovor fard-ajni , č obaveza
tom č a ako bude ć grupi onda j e fard-kifaj e.
(ako odgovori neko od skupine onda spada obaveza sa
ostalih).
1
Muttafekunalejhi.
24
2. Odazvati se pozivu brata muslimana, kada on
pozove druge na nekakvo veselje č akika i sl ).
Dužnost musl imana je da se odazove pozivu sam ili sa
grupom, zato što je u tome č bratskih veza i
đ ljubavi.
3. Posavj etovali drugoga, tj . kada č musliman
đ u ć i tešku situaciju pa od drugoga zatraži da ga
posavjetuje, taj je dužan da ga krajnj e iskreno posavjetuje
i pri tome ga ne vara i ne škrtari u savjetima.
4. ć "J erhamukellahu" . Kada č musliman
kihne i nakon toga glasno kaže: "El-hamduli llahi", što
č "Hvala Allahu," onak ko je to č dužan mu j e tada
odgovoriti: "Jerhamukellahu" što č "Allah ti se
smilovao". Nakon toga onaj koji je kihnuo treba da kaže:
"Jehdikumull ahu vc juslihu balekum" (Allah vas uput io i
popravio vaše stanje) ili "Jehdina vc jehdikumullahu"
(Allah uputio i nas i vas). To je naš islamski bonton da
jedni drugima č dovu i molimo za uputu.
5. Posj eta boles nika je sunnet po idžma ' u
(konsenzusu) i to je isto za onoga koga č poznaj e i za
onoga koga ne poznaje, bližnjima i daljima, a kome od
nji h je sevapnije ć u posjetu, č su stavovi
č po tom pitanju.
6. đ ili ć dženaze je sunnet po
idžma' u. U to spada klanjanje dženaze, č u
nošenju i zakopavanju mejjita/umrlog. Dužnost muslimana
je da isprati dženazu svoga brata jer to spada u obavezu
poštivanja prema njemu.
25
Neke poruke ovog badlsa
- Izvršavanje ovih naredbi je stvar koja tretira odnos i
dužnosti muslimana prema muslimanu;
- ć nekome "Jerhamukellahu" je uslovljeno time
da on prije toga kaže "EI-hamdulillahi";
-Dužnosti muslimana prema muslirnanu ne prestaju
samom ć nego se nastavljaju i nakon nj e klanjanj em
dženaze i č dove za nj ega.
26
Hadls 5
DJELA KOJA VODE U DŽENNET
1, J:.. ;;,, J_,-) Ju :Ju r:;_ J ;;,, .:r
;d.J, ;u, ,_;,.;r :ru' 4
_,_, ..._> rU:... w' ,;:_:.; ;,;,
Abdullah ibn Selam, r.a., kaže daj e Allahov Poslanik,
s.a.v.s., rekao:
«0 širite selam, održavajte rodbinske veze,
hranite gladne, klanjajte nOCu dok drugi spavaju, č
č u Džennet sa selamom. »
1
Biografija prenostoca ovog badisa
On j e Abdullah ibn Selam ibn Haris Ebu Jusuf, bio je
židov pa je prihvatio islam. Prihvatio je islam kada j e
Allahov Poslanik, s.a.v.s., došao u đ nakon što se
uvjeri o u istinitost nj egova poslanstva. Bio je poznati i
uvaženi ashab, veoma cijenjen đ svojim drugovima.
č je sa Omerom ibn Hattabom, r. a., u
đ Jerusalima i drugim bitkama. Umro je u
Medini 43. godini po Hidžri .
Komentar badJsa
Ovaj had is je prvi hadis kojeg je Abdullah ibn Selam,
r. a., č od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., č je stigao u
1
Hadis je sahih a zabilježi li su ga Tirmizi 7/ 187 (2603)
Ebvabus(/alfl-k{jamei Ibn Madže 2/ 1083 (3251)
27
, đ kao što j e to prenešeno u dužem rivajetu kojeg
đ bilježe Tirmizi i Ibn Madže. Kaže Abdull ah ibn
Selam, r.a.,:
jZ.:1 <,t. w
..iJ, ;..; .,; '-""" r-" ,_".; :<,<1) ,;u
:<,<i) :,_j Ci; ,>':ll J'WI .j :.;_; 'rl-J <,t. it
:.;. :,tS:; :;r :,r ::..;; <ci_..
;t.L.J, ,;,_;( 4 ,jli :,r .., :.:..:.
;j, (WJ1
-rtL:
"Nakon što j e All ahov Poslanik, s.a.v.s., stigao u
đ ljudi su pohrlili prema njemu i č je: -Stigao
je Poslanik a.s.!, pa sam i j a došao đ njima da ga
vidim. Kada sam vidio nj egovo li ce vidio sam da to lice
nije lice č koji laže i prvo što sam č od njega je:
-0 ljudi, širite selam, održavajte rodbinske veze, hranite
gladne, klanjajte ć dok drugi spavaj u, ć ć u
Džennet u miru."
U ovom had isu Allahov Poslanik, s.a. v .s., č
svoje sljedbenike kako da postave temelje ljubavi u
islamskom društvu, a to ć se naj lakše ć ć
u djelo ove č stvari:
1. Ć nazivanj e selama i š ć ga đ
muslimanima, jer nj egovo širenje je prvi od uzroka
zajedništva i ljubavi đ muslimanima, svejedno da li j e
osoba kojoj se selam naziva poznata ili nije. U jednom
drugom hadi su Poslanik, s. a.v.s. , kaže:
28
u,r .;. ,;.:; i) ,,;..-; .;. .:i' ;, _);.:,; ..,
ru' :;_,:,
ć ć u Džennet sve dok ne budete vjerovali,
a ć vjerovati sve dok se ne budete đ voljeli .
ć li da vas uputim na nešto, ako to budete radili,
đ ć se voljeti ? Sirite selam đ sobom! "
1
2. Povezanost i ljubav prema bližoj i dalj oj
rodbini, i to na taj č da se u tom djelu ustraj e pa
makar oni č osobu ne ć i ne pomagali . U
vezi toga Poslanik, s.a.v.s., kaže:
< ""''''">
"uspostavi kontakt s onim ko je s tobom prekinuo i
daj onom ko tebi ne daje.'.2
3. Dj elj enj e hrane muhtadžima (potrebnima),
siromašnim i nezbrinutim.
Allah, dž.š., kaže:
F
(H i, ,_.) i);,;,
"Iz ljubavi prema Allahu dž.š. oni hrane siromašne,
č i zarobljene. -Mi vas hranimo u ime Allaha, ne
želi mo od vas ni nadoknadu ni ti zahvalu."
3
4. Klanj ati ć namaz i to je na fil a, pa makar dva
rekata. Kaže Allahov Poslanik, s.a.v.s.,:
1
H adis je zabi lježio Muslim.
2
HadisjezabiljetioAhmed.
1
Sura El-lnsan, 8-9
29
J;;..; :;r :;r) J.:. :iJ,
::li ,_kll' :iJ,
--· ·- • ,, l 't' l,, , ,
4-:-:-Jj
"Smi lovao se Allah č koji ustane da klanja
ć namaz i zatim probudi svoju ženu. Ako ona odbij e
da ustane on je blago š ć vodom po licu (i tako je
razbudi). Allah se smilovao ženi koja ustane da klanja
ć namaz i zatim probudi svoga muža, a ako on odbije
da ustane ona njega blago š ć vodom po licu."
1
Neke poruke ovog hadisa
· Naredba da se sprovode u djelo ove č stvari
kako bi č uspio i bio spašen i sretan na obadva
svijeta,
• Č i prakticiranje ovih djela garantuj e ulazak u
Džennet i
- ć u širenju selama i hranjenju gladnih, a ne
da to bude samo za neke lj ude.
1
Hadis je sahih, a zabilježio gaje Ebu Davud.
30
Hadls 6
ODGOVORNOST SVAKOG POJEDINCA
ZA SVOJA DJELA
JJJ 'i :Ju ;;,, J:. .\,1 J_,.-J 0! J,>- "' ;t._. i/
,;li! :;: ...,") :; JC.: .;. ;-;
• '- '"'f , , ,.. - ' t • ' • • • t • " o ••
i/) ,...._., ..,....", "'' i/) :;l,.!. i/)

Prenosi se od Muaza ibn Džebela, r.a., da je
All ahov Poslanik, s.a.v.s, rekao:
c<Nefe se č ni pomjeriti na Sudnjem danu sve
dok ne bude bio upitan za č
-za svoj fivot, u Ito ga je proveo,
-za svoju mladost, u č ju je proveo,
-za svoj imetak, kako ga je zaradio l u Ito ga je
potrollo,
-l za svoje znanje, da U je radio po njemu.»
1
Biografija prenosioea ovog badisa
Muaz ibn Džebel EI-Ensari EI-Hazredži je jedan od
ashaba koji su prisustvovali sastancima na Akabi , zatim i
u Bici na Bedru. Primio je islam u osamnaestoj godini
života, a postao j e hafi z Kur'ana još za vrijeme života
1
Hadis je sahih, a zabilježili su ga Taberani, EI-Mu'd!emul-
kebir 20/60(1 11 ), Tinnizi 71101 (2532) i drugi. Pogledaj Ef.Tergih
vel·lerlu"b. 11125.
31
Allahova Poslanika, s.a.v.s. Bio je od cjenjenih ashaba i
najbolje je poznavao propise o halal u i haramu. Radi toga
Poslanik, s.a.v.s., ga je poslao u Jemen da bude kadija i
č Omer ibn H atta b, r.a., ga je postavio za namjesnika
u Šamu i tamo j e umro 18. godine po Hidžri. On je tada
imao samo 38 godina.
Komentar hadisa
U ovom hadisu Allahov Poslanik, s.a.v.s., nas
ć na polaganje č na Sudnjem danu i
obavještava nas da ć svaki č posebno biti pitan za
č stvari a to su:
l. O svom životu, tj. kako je proveo godine, mjesece,
dane, sate i trenutke na ovom svijetu i kako ih j e iskoristio,
u dobru ili u zlu? Pa ako ga je potrošio u dobru i
č blago se njemu, a ako ga je potrošio u zlu
onda se teško njemu.
2. O svojoj mladosti, a u drugom ri vajetu Tirmizi
spominje "O svome tijelu" tj . Kada je bio u cvatu
mladosti, kako ju je potrošio? Je li to bilo u džihadu na
Allahovom putu, rukom, j ezikom ili perom, u naredivanju
da se č dobra djela ili u ć od loših, ć
samo istinu ž ć vjeru i ć svoj u zaj ednicu
ili je mladost potrošio u igri i zabavi , ž ć u
nasladama ovog svijeta.
3. O svome imetku, tj. ć pitan o imovini koju je
stekao. Kako ga j e zaradio, na halal ili na haram č Na
koji je č došao do njega? Je li to bilo č onako
kako šerijat dozvolio ili ne? Pa ako je došao do nj ega na
dozvoljen č on je od pobjednika i ć sretan, ako je
od oni h drugih teško se njemu! Zatim ć biti pitan ponovo
o onom imetku koji je đ na šerijetski dozvolj en
32
č u što ga je potrošio? Da li je ispoštovao Allahovo,
dž.š., pravo u tom imetku (redovno ć zekat na njega) i
da li ga je dijelio u ime Allaha u dobrotvorne svrhe?
4. O svom znanju, tj . da li je radio po nj emu i druge
tome č Da li se je on okoristio njime i da li ga je
prenosio drugima ili ga je krio i škrtario s njime? Pa, ako
ga je primjenjivao u dobre svrhe, onda je uspio i spasio
se, a ako je s njime postupao č onda je propao i
ć nesretan.
Poruke ovog hadisa
- Svaki ć č biti pitan pred svojim Gospodarem
o svojim djelima koja je č na ovom svijet\4
- Doista je č život, njegova mladost, imetak i
znanje najvažnije što posjeduje, ako ih iskoristi i usmjer
pravim putem,
- Život, imetak i znanje su zlo i belaj ako se koriste u
ono što je loše.
33
Hadis7
ALLAHOV, DŽ.Š., HLAD NA SUDNJEM DANU
:Ju rL J ;;,, J- _; ;;.:,;. ...;f;;.
rl..! ,;u, U! j!. ti r; ..U. .J Jt:i ;u, ;:;:_
i .; e,.;·
Ou • Ou • _, ,
il_,-1 cs.> J>. li _,A; :-u1 .; LL>.; JJ
., }
i.i..c..., ..;.u; j>. JJ ,..Ul J! J W J k J u l;
ji e ;;0 ti :;:.

Prenosi se od Ebu Hurej re, r. a. , da je All ahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao:
«Sedam osoba ć Allah dž. §. uvesti u Svoj hlad
onog dana kada ne bude drugog hlada osim Njegova
hlada: pravednog vladara, ć koji je odrastao u
pokornosti Allahu, dž.§., č č je srce vezano za
džamiju, dvojicu ljudi koja se vole u ime Allaha, u ime
Njega se sastaju i rastaju, č kojeg pozove lij epa i
bogata žena da č s njom blud a on to odbij e i kaže:
'Ja se bojim Allaha!', č koji daje sadaku tako
tajno, da mu nj egova lij eva ruka ne zna ha mu
34
udjeljuje desna ruka i koji se u ć sjeti
Allaha pa mu zasuze. »
1
Komentar hadisa
Allahov Poslanik, s.a.v.s. , nas obavještava u ovom
hadisu o tegobama Sudnj eg dana, kada ljudi budu stajali
pred Gospodarem svjetova. Sunce ć se toga dana
približiti i njegova toplota ć se ć pa ć se ljudi
znojiti a toga dana ć biti drugog hlada osim hlada ispod
Allahovog Arša. Allah, dž.š., ć toga dana u svoj hlad
uvest i sedam vrsta ljudi ili žena, a to su:
1. Pravedan vladar - emir, voda, upravitelj i č
ili svako onaj koji bude zadužen za nešto od stvari
muslimana pa u tome bude pravedan. Najljepše opisan
pravedan vladar je onaj koji slij edi Allahove naredbe
ć svaku stvar na njeno mj esto ne ć ni u jednu
krajnost. Zato je ovaj hadis č sa spominj anjem
pravednog vladara zbog velike važnosti i broj nih koristi za
muslimane. U jednom drugom hadisu kaže Poslanik,
s.a.v.s.:
r-; ,..-ut
"Najdraži č Allahu, dž.š. , na Sudnjem danu i
najbliže mjesto do Njega ć imat i pravedni vladar."
2
2. ć odrastao u pokornosti Allahu, dž.š. - tj .
odrastao je privržen ibadetu, ustrajao u njemu i na tome
ostao "sve dok ga smrt ne zadesi" kao što to stoj i u drugoj
predaji, koju prenosi Selman u istom ć
1
Munefekun alejhi . Buharija 2/ 143 (660) Kitabul-ezan i
Muslim 7/ 122 (2377) Kitabuz-zekat.
2
Hadis je hasen a zabilježio gaje Tinnizi.
35
koji je potrošio svoju mladost i svoju aktivnost u ibadetu
Allahu Uzvišenom" kako je to objasnio Hafiz Ibn Hadžer.
Ovdje je posebno spomenut ć jer se č
smatra da strast kod njega prevladava i da je kod njega
·više izražena snaga u đ hirova (strasti) nego kod
zrelog č Zaista je ć pokornost Allahu u
godinama mladosti č i sigurnija za njegovu vjeru i bliža
je bogobojaznosti.
3. Č č srce j e vezano za džamiju,- tj. č
jakom ljubavlju privržen džamiji, odnosno, klanjanju u
džema 'atu. To ne č njegov neprestani boravak u njoj.
Dokaz za to se nalazi u Malikovom rivajetu gdje se kaže
da je njegovo srce vezano za džamiju, kad đ iz nje pa
sve dok se ne vrati na ć namaz.
U drugom hadisu Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaže:
;u, JLi ;; j:..)! ;;G
r:,J') 0" :;
1
:; 0' :::;
('A '-!_,:ll O .Jr)
"Kada vidite č da redovno ć mesdžide
č da je musliman, kaže Uzvišeni Allah u
Kur'anu: -Allahove džamije grade samo oni koji u Allaha i
u onaj svijet vjeruju."
1
4. Dva č koja se vole u ime Allaha, na tome
se sastaju i rastaju - tj. uzrok njihova sastajanja bila je
ljubav u ime Allaha i ustrajnost na tome sve dok ne odu sa
mjesta sastanka i rastaju se iskreni u toj ljubavi.
1
Sura Et-Tevbe, 18, a ovaj hadis je hasen. Zabilježili su ga
Tirmizi, Ibn Madže, Ibn Hibban i Hakim.
36
Drugo č ovog hadisa je da se njih dvojica vole
u ime Allaha, ali ako jedan od njih bude ustrajavao u
grijesima, ovaj prvi se rastaje od njega u ime Allaha, bez
obzira što ga je mnogo volio, jer mu je Allahov bator draži
od bilo č
U ovom hadisu imamo podsticaj na đ ljubav·
u ime Allaha, jer je voljeti onoga, ko to zaslužuje i mrziti
onoga ko to zaslužuje, u ime Allaha sastavni dio imana.
5. Č kojeg je pozvala ugledna žena da č
blud s njom, pa on kaže da se boji Allaha -
podrazumijeva č koga je pozvala žena koja ima
ugled i položaj i ponudila mu se da č grijeh s njom, a
on se sustegao od toga i rekao: "Ja se, doista, bojim Allaha
Gospodara svijetova!" Allah ć mu radi toga za uzvrat dati
da bude u Njegovom hladu, kada ne bude drugog hlada,
jer strpiti se na poziv tako opisane žene stvarno je teško i
za to je potreban veliki iman u srcu. On se strpio i
sustegao od takve žene samo radi Allaha, mada se do
takve žene vrlo teško može ć i to je bio veliki izazov.
6. Ć koji daje sadako tako da njegova lijeva
ruka ne zn1 §ta udjeljuje desna. U ovom hadisu opisana
je vrijednost tajne sadake. č kažu da je sadaka
č a njeno prikrivanje je bolje jer je bliže
iskrenosti i daleko od toga da bi nas neko vidio. Što se č
propisanog zekata, njegovo javno davanje je bolje, kao što
je bolje javno obavljati fard-namaze u džamiji. Dakle,
obavljanje fard dužnosti je bolje javno, dok je naft le bolje
obavljati u tajnosti, kao što kaže Allahov Poslanik, s.a.v.s.:
0.,.; ::J' ;U:.. J:aif
37
"Zaista je najbolji namaz č onaj kojeg obavlja u
svojoj ć osim fard-namaza."
1
7. Č koji se sjeti i spomene Allaha u ć
pa mu zbog toga č zasuze -tj. iz strahopoštovanj a i
ljubavi prema Gospodaru. Želi se ć da on spomene
Allaha u ć č od okretanja nekom drugom mimo
Njega. Veliki su fadi leti (kori sti) od č iz straha i
pokornosti prema Allahu i radi potpune iskrenost i u tome.
Da nije iskrenosti ko bi č zaplakao u ć All ahov
Poslanik, s.a.v.s. , u drugom hadisu kaže:
j}-JI 0
r-;
"Ko se sjeti Allaha pa mu č toliko zasuze da č
padati na zemlju, a sve iz straha prema Allahu, dž.š., taj
ć biti kažnjen na Sudnjem danu. "
2
Poruke ovog hadisa
- Spominjanje ljudi u ovom hadi su ne podrazumjeva
da ć na Sudnjem danu Allah dž.š. u svoj hlad uvesti samo
muškarce nego i ljude i žene koji to zasluže,
- ć na strahote Sudnjeg dana je opomena da
se pripremamo za njega,
- Vrijednost tajne sadake i pokornosti Allahu dž. š. je
velika,
- Dijeliti sadaku i raditi brojne lijepe poslove treba
č desnom rukom jer je to od islamskog bontona -
ponašanja.
1
Hadis je 1.abilježio Buharija.
2
Hadisje zabilježio Hakim od Enesa, r.a. Pogledaj Fethui-Bari
21 147 i Serh Sahih Muslim 7/ 123.
38
Hadis8
SMIRENOST l SKRUŠENOST U NAMAZU
+ ;D, J.. Jti·;;.:;. '-":r :;
. ' '' " .. . ... ... •... J ., , . • •t •
.;y "lL> "' '-'L,.il' r-" .!.,Ji .., t.. JJ' "!
:i ::::c:J eJrJ :..ii
::r: ,J;.:, ; :..> jti ::;. ::r:
;: - r 'i_:
.s- -- "'- Y" - -r ..",.... --: ,_..-
<t.>.i...rJ' ·'J;)
Ebu Hurejre, r.a., pripovijeda od Allahovog
Poslanika, s.a.v.s. , daje rekao:
«Prvo za što ć l':ovjek polagati č na Sudnjem
danu, od svojih dijela je namaz, pa ako mu namaz
bude valjao ć spašen i ž ć ral!un, a ako mu
namaz ne bude valjao ć upropašten i izgubljen. Ako
mu bude nedostajalo farzova, Allah, dž.š., ć ć
-Pogledajte ima li Moj rob dobrovoljnih namaza! Sa
nafilama ć biti nadopunjeno ono što nedostaje od
farzova i tako ć biti i sa ostalim njegovim djelima.»
1
Komentar hadisa
U ovom hadisu Allahov Poslanik, s.a.v.s., upozorava
na vrijednost namaza i obavještava nas da ć svaki č
na Sudnjem danu prvo biti pitan za namaz. Ako namaz
1
H adis je zabilježio Tinnizi, Kitabul-imanu, hadis broj : 2564.
39
bude ispravan ć mu olakšano polaganje č za
ostala djela, a ako namaz ne bude dobar, teško ć mu biti
polaganje č za ostala njegovih djela.
Hadis đ ukazuje na vrijednost klanjanja sunneta
i ostalih nafila l dobrovoljnih namaza, jer ako bude
nedostajalo farzova onda ć se dopunjavati od nafila.
Namaz treba klanjati skrušeno i voditi č na koji
se č obavlja. jer imamo dosta hadisa koji govore o
tome da ć od namaza biti primljeno samo ono u č je
č koncentrisan i misli na ono što č Evo nekih od
tih hadi sa:
..: :iJ,);:; 'i
"Allah dž.š. ne gleda u roba koji ne ispravi svoja đ
poslije ruku'a i izmedu sedžde.''
1
y:iU:., Jr :Jli .:iU:.. u;. "'Cli f;.t
:Jli
"Najgori kradljivac je onaj koji krade od svoga
namaza. Neko upita: -Kako to krade od svoga namaza? -
Ne upotpuni ruku' i sedždu- odgovori Poslanik."
2
;u:., is
ć biti primljen namaz č sve dok ne
poravna đ na ruku'u i sedždi. "
3
1
H adis je hase n a zabilježio ga je Ahmed.
2
J-ladis je sahih a zabilježili su ga Taberani u Evsatu, Ibn
Hibban i Hakim.
l Hadis je sahih a zabilježili su ga Ebu Davud, Tirmizi, Ahmed,
Ibn Hibban i drugi.
40
c>} _; i:_;.;J1
"Prvo što ć nestati od ovoga ummeta j e skrušenost u
namazu, tako da ć š vidjeti skrušenog č kako
klanja. "
1
:i :... ;.:J :,!

"Zaista ponekad č završi sa namazom a ne bude
mu od njega upisano ništa osim njegova desetina,
devetina, osmina, sedmina, šestina, petina, č
ć ili polovina namaza."
2
Dakle, zavisi od toga koliko je č bio
skoncentrisan u namazu toliko ć mu biti primljeno od tog
namaza.
Treba napomenuti da skrušeno klanjanje ne smije
ć granicu umjerenosti pa da neko, ko klanja kao imam,
previše dugo č i time otežava ljudima namaz i č im taj
posao teškim i nepodnošljivim.
Omer, r.a., je jednom prilikom rekao: "Nemojte da
ljudi zbog vas zamrze Allaha, dž.š.! -A kako to- upitaše
prisutni. -Nekada neko od vas bude imam u namazu pa
previše dugo klanja tako da ljudi zamrze ono u č se
1
Hadisje hasen a zabilježili su ga Taberani i Ibn Hibban.
2
Hadis je sahih a zabilježili su ga Ebu Davud, Nesai i Ibn
Hibban. Pogledaj ove i č hadisu u Et-Tergibu vet-terhib 1/334-
344.
41
nalaze, ili č neko od vas da vazi pa previše dugo
govori tako da ljudi č mrziti ono o č se govori. "
1
đ Poslanik, s.a.v. s., upozorava da se ne smije
puno otezati sa namazom pogotovo, kada je neko imam
drugim ljudima. Na to ukazuje ć hadis:
J., 1;1 ,j li .;;,1 J--> ..U1 :,r ,) :;

_;G e J# :J-:C:. r;.,
Ehu Hurejre, r.a., pripovjeda da je Allahov Poslanik,
s.a.v.s. , rekao:
" Kada neko od vas klanja kao imam ljudima neka
bude umjeren u namazu jer zaista đ njima ima
slabih, bolesnih i ljudi sa potrebama, a kada neko od
vas klanja sam onda neka odulji koliko ć

U ovom hadisu Allahov Poslanik, s.a.v.s. , traži od
imama, koji predvode namaz da budu umj ereni u č
nakon sure El-Fatiha ć da iza njih irna slabih,
bolesnih, starih, ć žena trudnica ili dojilja,
putnika i drugih osoba s č potrebama ili
č
Umjerenost pri č u namazu podrazumjeva to da
se ne č previše dugo poslije E/-Fatihe te da se ruku' i
sedžda ne otežu više nego što treba. Sa ovim se ne misli na
momenat povratka sa ruku'a niti na sjedenje đ dvije
sedžde. Upravo radi toga Buharija je ovom hadisu stavio
ovakav naslov: "Poglavlje u kojem se govori o
42
1
Hadis je zabilj ežio Bejheki u Suabul-imanu, 61216.
2
Muttefekun alejhi
umjerenosti imama na kijamu i potpunom izvršavanju
ruku'a i sedžde."
Imam je prvenstveno odgovoran za svoj namaz i za
namaz onih koji su iza njega, jer ako on pogriješi
džematlije imaju sevap a on postaje griješan, kao što stoji
u hadisu kojeg prenosi Ehu Hurejre, r.a., koji kaže da je
Poslanik, s.a. v.s. , rekao:

" Imami ć vam klanjati pa ako to obave kako treba
ć nagradu i vi i oni , a ako pogriješe vi ć imati
sevap a oni ć snositi grijehe."
1
U nekim pouzdanim hadisima prenešeno je da se
Poslanik, s.a.v.s. , naljutio na neke ashabe koji su
predvodili džemat radi toga što su previše dugo č
poslije Ef-Fatihe kao što je to bilo sa Muaz ibn Džebelom
i Ubej ibn Kabom, r.a., pa im je Poslanik, s.a.v.s. , nakon
toga rekao:
:b rf :r-;., :.,.u1 t:r

"O ljudi zaista medu vama ima onih koji razgone
džemat. Ko od vas bude imam ljudima neka bude umjeren
u č Kur'ana, jer zaista iza vas ima slabih, starih i
ljudi sa potrebama."
2
Jednom prilikom se desilo da je Muaz, r.a. , oduljio sa
č na jaciji namazu, pa mu je Poslanik, s.a.v.s., na to
rekao:
1
Hadisje sahih, a zabilježio gaje Buharija 2/ 187 (654)
2
H adis je sahih, a zabi lježio ga je Buharija 21200 (704)
43
....
"O Muaze, zar ć š da posiješ smutnju medu
muslimanima?"
1
Allahov Poslanik, s.a.v.s., vodio je č o onima
koj i su klanjali za njim pa bi nekada skratio č iza
fatihe i č bi namaz umjerenim.
Ehu Katade r.a. prenosi da je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., rekao:
4.,; j}.f ::,r ,lC.J, J ; ;rr ,)!
- J.- ;,r ::,r .;U:.:.; j:;._;ci
.. Zaista ponekad č da klanjam namaz i želim da
duže č ali kad č č djeteta onda skratim č
u namazu ne ž ć da č š ć njegovoj majci ."
2
Treba napomenuti da se mora voditi č o
ispravnom izvršavanju namaskih rulcnova i skrušenosti u
namazu kako ova umjerenost ne bi dovela do kvarenja
namaza pa da ne budemo od onih koji klanjaju namaz a
namaz im se ne prima, jer je namaz ono za što ć prvo
biti pitani, kao što je ć napomenuto.
44
1
Hadis je sahih, a zabilježio gaje Bubarija 21200 (705)
2
Hadis je sahih, a zabilježio gaje Buharija 2/201 (706)
Hadis9
SLAST VJEROVANJA
rL :.1 _,..;r:;
;; :ili 0 j:, :,., y J ;;. :,_,)\;
;:,;:; ,JJ ti
1
::..; ;)1 :_: e. Ji :,..;..r
.;_ :...i.i; U :iJ1 :lir ji1:; ;';:,

Enes ibn Malik, r.a. , prenosi da je Allahov Poslanik,
s.a.v.s. , rekao:
«Kod koga se đ tri stvari osjetit ć slast imana:
da mu Allah, dž.š., i Njegov Poslanik budu draži od
svega drugog, da voli samo u ime Allaha, da
mrzi povratak u nevjerstvo (kufr) -nakon što ga je
Allah, dž.š., od toga spasio- kao što mrzi da bude č
u džehenoemsku vatru.>>
1
Biografija prenosioca ovog hadisa
Ovaj hadis prenosi mladi ashab Enes ibn Malik, Ebu
Hamza EI-Ensari, r.a. Kada je Allahov Poslanik, s.a. v.s.,
stigao u đ Enes, r.a., je tada imao lO godina, pa ga
je majka dovela Poslaniku i rekla: "Allahov č ovo
je č Enes i neka te on služi . Poslanik, s.a.v.s., ga je
1
Muttafekun alej hi. Buharija 1/60 (16) Kitabul· imanu i Muslim
2/204 (163) u istom poglavlju.
45
primio i č ga j e služio sve do Poslanikove smrti .
Enes, r.a. , kaže:
.,1 Ju w ,.:_p rl-) -.# .l.1 .}-> .l.1 J..-J ::._:.:.:._
JJ , J , , , ' l
:.5; '!) ' """'"' '"""'"' .,1 Ju t..) , .h; 0 1

"Služio sam Poslanika deset godina, pa mi nikada nije
rekao: "Uf' niti je za neki posao, koji sam uradio, rekao
"zašto si to uradio?", niti za nešto što nisam uradio, "zašto
to nisi uradio."
1
Enes, r.a.,je umro u Basri 93. godi ne po Hidžri i onje
posljedni ashab koji je u tom gradu umro.
Komentar hadisa
Nevevi - rahimehullah- kaže: "Ovo je vrl o važan
hadis i smatra se jednim od temelja vjere."
El-Kadi lj ad - rahimehullah- j e rekao: "Osjetio je slast
i mana onaj koj i je zadovoljan da mu Allah bude Gospodar,
islam vjera i Muhammed poslanik."
Malik kaže: "Ljubav u ime All aha j e vjerska
obaveza. "
Drugi č kažu: "Slast imana č ć
zadovoljstvo kod izvršavanja naredbi , podnositi š ć u
sticanju Allahovog, dž.š. , zadovolj stva i tome davati
prednost nad č užicima."
U to se, đ ubraj a ljubav č prema Allahu,
dž.š., u izvršavanju naredbi i ostavljanju zabrana, ljubav
1
Hadis je sahih a zabilježio ga je Tirmizi, EJ..Semailu, sažetak,
str. 181 (292)
46
prema Poslaniku, s.a.v.s., i voljeti nekoga u ime Allaha,
dž. š., sve je to rezultat ljubavi prema Allahu, dž.š.
Ko se okiti sa ove tri osobine ć slast imana:
1. Lj ubav prema Allahu i Njegovom Poslaniku,
s.a.v.s.,jer Allah, dž.š., kaže:
o ki Ou ;u, o <o :_o . JJ, ::, ' : ii1-
r r";' 11_1"' r- : .rr
(ri / Oi?Jl;w)
" Reci : -Ako Allaha volite, mene slijedite, i vas ć
Allah voljeti i grijehe vam oprostiti."
1
;5:
t..c;.;
:,..:_r
' (Tl /•?' ;;;) u ;u,
" Reci: -Ako su vam č vaši, i sinovi vaši, i ć
vaša, i žene vaše, i rod vaš, i imanja vaša koja ste stekli, i
č roba za koju strahujete da ć đ imati, i
ć vaše u koj ima se prijatno ć miliji od Allaha i
Njegova Poslanika i od borbe na Njegovom putu, onda
č dok Allah svoju odluku ne donese. A Allah
grešnicima ć ukazati na pravi put."
2
1
SuraAlulmran,3 1.
2
Sura Et-Tevbe, 24.
47
A što se č ljubavi prema Allahovom Pc·slaniku,
s.a.v.s., ona mora biti č od ljubavi prema sam•>m sebi ,
kao što to kaže Uzvi!eni Allah:
i)G ::,_
.t;
Š
(1/ .... A,;>-I..JI i;y)
"Vjerovjesnik treba da bude č vjernicima nego oni
sami sebi , a žene njegove su - kao majke njihove. A
srodnici, po Allahovoj Knjizi, č su jedni drugima od
ostalih vjernika i muhadžira: prijateljima svojim možete
oporukom nešto da ostavite. To u Knjizi piše.''
1
Kaže Allahov Poslanik, s.a.v.s.:
<"---")> :.,_:._r ;s-:.:.. r .
.
ć niko od vas vjerovati (potpuno i ispravno) dok
mu ja ne budem draži od njegovog djeteta, njegovog
roditelja, (njega samog) i svih ljudi ."
2
Da nije bilo Poslanika, Muhammeda, s.a. v .s., kojeg je
Allah, dž.š., poslao svojom š ć ljudima, ne bismo bili
ovo što jesmo, tj . muslimani, ni mi ni naši roditelji, ni naša
djeca i svi bi bili upropašteni kao i mnogi drugi narodi .
Zahvalni smo Allahu, dž.š., i nadamo se
šefa'atu/zauzimanju našeg Poslanika za nas na Sudnjem
danu.
1
Sura EI-Ahzab, 6
2
Hadis je zabi lježio Muslim.
48
2. Ljubav u ime Allaha dž.i.
Musliman je dužan da vol i u imc Allaha, dž.š., i da
mrzi u ime Allaha, dž.š., onoga ko zaslužuje mržnju kao
što se kaže u predaji koju bilježi Nesai, koja glasi:
J. :;.i1 J. :,..:.;; :,rJ JJ1 J. 0f
J.
"Da voli u ime Allaha, dž.š., i da mrzi u ime Allaha,
dž.š., zato što je ljubav u ime Allaha, dž.š. , i mržnja u ime
All aha, dž.š. , sastavni dio imana." Ovo mišljenje zastupa
Buharija i drugi č
Ljubav u ime Allaha dž.š. prema muslimanu mora biti
bez obzira na njegovu naciju, boju, bogatstvo ili položaj,
jer Poslanik, s.a.v.s., u drugom hadi su kaže:
:_: Jli J>. ;:.:-r
. ....:J
ć niko od vas ispravno vjerovati dok ne bude
želio svome bratu (il i svome komšiji) ono što želi sebi. "
1
Prema tome vjernik ne smije mrziti vjernika, bez
obzira ako se s njim u nekim stvarima i razilazio.
3. Zahvalnost što smo muslimani
Musliman treba da se zahvaljuje Allahu, dž.š., na
ć blagodati, a to je blagodat vjere islama. Treba da
mrzi povratak u nevjerstvo, tj. da postane ateist/nevjernik
ili sljedbenik neke druge religije kao što mrzi da bude
č u džehennemsku vatru. Radi toga treba da molimo
Allaha, dž.š., da nas č na pravom putu i da nam kao i
1
Hadisje zabi lježio Muslim 21206 ( 168).
49
ostalim muslimanima dadne pravi islamski život i lijep
završetak na ovom svijetu.
Poruke ovog hadisa
M us limanu je obaveza da se okiti sa ova tri svojstva
kako bi okusio slast i mana.
Ljubav prema Allahu i Njegovom Poslaniku, s.a.v.s,
mora biti iznad svega drugog.
Ljubav u ime Allaha, a i mržnja onoga ko to
zaslužuje u ime Allaha je dio imana.
50
Hadis JO
OD PREDZNAKA SUDNJEG DANA JE
NESTAJANJE ZNANJA l POJAVWIVANJE
NEZNANJA
0' ;._G.c:-i ,jti ; ,;r:;
:,:.r ;._G..:..; u ,.L) <# ::;,, J-.>
,t;) 0f
:,j:, ;LJ, ,;._J,
(.,l< .P) ;r;.,
Enes ibn Malik, r.a., kaže: ć li da vam č
hadis koji sam č od Allahovog Poslanika, s.a.v.s. , a koji
vam ne može č niko osim mene:
«Zaista je od (malih) predznaka Sudnjeg dana da
ć nestati znanje a pojavit ć se neznanje, da ć se
proširit zinaluk i ć se alkohol, nestat ć ljudi a ostat
ć žene tako da ć za pedeset žena biti odgovoran jedan
č

Komentar hadisa
Iz hadisa se razumije da je Enes, r.a. , ovaj hadi s
prenio tabi'i nima, generacij i nakon ashaba, pred kraj svoga
1
Muttefekun alejhi. Buharija 1/ 178 (8 1) Kitabul-ilm i Muslim
16/438 (6727) u istom poglavlju, a ovo spomenuto je Musli mova
vcr.tija.
51
života, jer nije bilo više živih ashaba koji bi mogli da im
taj hadis č U ovom hadisu Poslanik, s.a.v.s.,
spominje neke od malih predznaka Sudnjega dana kao što
su nestanak znanja, širenje neznanja, masovna pojava
zinaluka, pijenje alkohola, malobrojnost ljudi
mnogobrojnost žena.
Kurtubi kaže: "U ovom hadisu imamo potvrdu
iskrenosti Poslanikovog, s.a.v.s., poslanstva. On je najavio
neke đ koji su se kasnije uistinu desili, pogotovo u
ovom našem vremenu."
Što se č nestanka znanja to ć biti na č kako se
spominje u hadisu Amra ibn el-Asa, r.a., koji kaže da je
č Allahovog Poslanika, s.a.v.s., daje rekao:
J+ ::..: :.:;, J+ u ;jj,
e.;: :,_w, :e:.;, "c..w'
1):.;
" Zaista Allah dž.š. ć ć znanje č ć ga iz
ljudskih grudi nego ć ga ć ć č pa kada njih
ne bude, ljudi ć za svoj e pretpostavljene uzeti neznalice
(džahile), koji ć biti pitani za fetve na koje ć bez znanja
odgovarati pa ć padati u zabludu i druge zavoditi."
1
U ovom hadisu se spominje da ć se smanjiti broj
ljudi a to je zbog ratova i ubistava. ć ć se broj žena a
kao rezultat toga š ć se neznanje, nemoral, alkohol i
nered.
Što se č broja, pedeset žena pomenutog u hadisu
ne misli se da ć to biti taj broj. Njime se misli na mnoštvo
1
Hadis je zabilježio Buharija 1/ 194 ( 100) Kitabul-ilm11.
52
žena što pojašnjava hadi s od Ebu Musa', r.a., u kojem
stoji:
.;!_,..1 "-"' ) """":.,.,_,J, j.,..)i <S})
"Pa ć š vidjeti da sa jednim č ide č
žena."
Ovdje se ne misli da ć im biti muž, nego, da ć se
morati brinuti za veliki broj žena.
Poruke ovog hadisa
- vrijednost znanja i č č zatim
đ za njima,
- istinitost Poslanikova, s.a.v.s. , poslanstva, s
obzirom da nas je obavijestio o stvarima koje su se
obi stinile nakon njegove smrti,
- vrijednost č ljudi i ć na Sudnji
dan kako bi im to bio podstrek na dobro, da se okrenu
vjeri i da im to bude razlogom bježanja iz zablude,
- opasnost pojavljivanja i širenja zinaluka (bluda), a
najviše zbog ženskog nepridržavanj a č šerijatski
propisane ć i još mnogih drugih razloga,
- opasnost konzumiranja alkoholnih ć i drugih
opojnih sredstava,
- pridavanje važnosti odgoju djece, tj . da se odgajaju
u islamskom duhu.
53
Hadis tt
ODLIKE LJEPOG PONAŠANJA
' • J, ,'''''''/ t "'
:r-L-J <# .ill .JJI J_,... J Ju ,Ju '--'ul '-"' i/
,b 0l5- !Jj; <i lif
,6. /- 0l5- <i
<cr>""-'..,.> <i
Prenosi se od Ebu Umameta, r.a. , da je All ahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao:
«J a garantujem ć u podnožj u Dženeta onom ko
ostavi raspravu pa makar bio u pravu, garantujem
ć u sredini Dženeta onom ko ostavi laž pa ma kar
ona bila i u bli i garantujem ć u najvi šem dijelu
Dženeta onom ko uljep!a svoje š

Biografija prcnosioca ovog hadisa
Ebu Umame EI-Bahi lija. Njegovo ime je Sudej ibn
Adžlan, poznati ashab.
Kada je objavlj en kur'anski ajet:
::._:.;:i y :iJ1 :..iit

1
Hadis su zabilježili Ebu Davud 13/ 156 (4776), Ti nnizi 61128
(206 t) i drugi.
54
.,Allah je zadovolj an onima koj i su ti dali prisegu
ispod drveta,"
1
Ehu Umame, r.a., je rekao Allahovom
Poslaniku: .,Ja sam od onih koji su ti dali prisegu ispod
drveta" pa mu je Poslanik rekao: 'Ti si od mene, a ja sam
od tebe"'
Allahov Poslanik, s.a.v.s. , je umro a Ehu Umame je
imao 33 godine. Ehu Umame je živio u Sirij i gdje je i
umro 80. godine po Hidžri .
Komentar hadisa
Pojašnj ava Allahov Poslanik, s. a. v .s., u ovom hadisu
da u Džennetu postoje deredže i stepeni , zatim kaže da ć
Allah Uzvišeni nagraditi vj ernike koji se okite ovim
svojstvima s ć koja je poput dvorca u Dženetu.
Što se č prvog svoj stva to je ostavlj anje rasprave pa
makar č bio u pravu iz razloga što ć ta rasprava
odvesti č do đ i prekida kontakta đ njima.
Kaže Poslanik, s.a.v.s., u j ednom drugom hadisu u kojem
upozorava svoj ummet da se klone rasprava:
' ' • • l • .., • ' , '.' •
.J.Wt 'i J ' 1_,;t> '-'-'-' -"" r _,;J-" L>
"Nema ni jednog naroda koji je zalutao nakon što im
j e bio ukazao pravi put a da im prij e toga nije dato da se
prepiru i đ raspravlj aj u" .
2
Rasprava je posebno đ i nepoželjna kada se
raspravlja po pitanju stvari vjere poput Kur'ana i tome
č Kaže Poslanik, s.a.v.s.,:
1
Sura El-Feth, 18
2
Hadis su zabi lježili Tinnizi i lbn Madže.
55
"Rasprava o Kur'anu je kufr (nevjerovanje)"
1
Ovo
č da bespotrebna rasprava o Kur'anu može dovesti do
jednog vida nevjerstva, kada ljudi u svojoj raspravi ne
budu uvažavali i poštivali pravila po kojima treba da se
razgovara i raspravlja.
Neka znaju oni koji troše vrijeme u prepiranju da j e
cilj rasprave dolazak do istine a nije da se preferira samo
svoje mišljenje nad mišljenjima ostalih ljudi . Ko se okiti
ovim svoj stvima i ovom osobinom, a to je da se ne upušta
u bespotrebno raspravu, njemu Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
ć dvorac ili ć u podnožju Dženneta.
Što se č laži ona j e dozvoljena samo u tri č
kao što je to preneseno od Allahova Poslanika, s.a.v.s. , da
je rekao:
:_;t) J:.) :::-U: <i
."-Ul;; <i
"Nije dozvoljena laž osim u tri situacije: kada slaže
č svojoj ženi da bi joj udovoljio, laž u ratu i laž
kojom se ima za cilj mirenje đ osoba."
2
đ Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaže:
01)1 <i !l; Ji- :,;;.il
ti,L,.. 0tl- ;,-,J,
. . .
ć č vjerovati potpunim imanom sve dok ne
ostavi laž u šali i dok ne ostavi prepirku pa makar bio u
pravu".
3
56
1
Hadis su zabilježili Ebu Davud i Ibn Hibban.
2
Hadis su zabi lježili Tirmizi i Ahmed.
1
Hadis je zabilježioAhmed.
Šala je dozvoljena jer se i All ahov Poslanik, s.a.v.s.,
ponekada šalio sa svojim ashabima al i on nije lagao.
Onaj ko posjeduje ovo svoj stvo Poslanik, s.a.v.s., mu
garanruje ć u sredini Dženneta.
Što se č onoga ko uljepša svoje ponašanje njemu
pripada najviši dio u Džennetu, a to je Firdevs koji je
najviši dio Dženeta.
t: )'f:; rl-J ;;,, J- JJ,
·,:'"·,; ,: " . •. ' - .- ... - _;
<T"" r , v- v:- ,:r>-J :JLii '-'>JI
;_J, :Jlii
,.Allahov Poslanik, s.a.v.s. , je upitan o onome što ć
ljude najviše uvoditi u Dženet pa je odgovorio:
"Bogobojaznost i lijepo ponašanj e", a na pitanj e šta je to
što ć ljude najviše odvesti u vatru rekao je: "Jezi k i spolni
organ".
1
U drugom hadi su Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaže:
r;.
.tiu:..r
"Zaista su mi najdraži od vas i najbliži ć meni biti na
Sudnjem danu oni koji su najljepšeg ponašanj a."
2
Allah, dž.š., za svoga poslanika Muhammeda, s.a.v.s. ,
kaže:
(l /,..WI i;y) _,w
"Doista si ti naj ljepše ć J , • -
1
Hadis je sahih, a zabi lježili su ga Tinni zi, Ibn Hibban i drugi.
2
H adis je hasen, a zabilježio ga j e Tinnizi,
3
Sura El- KaJem, 4.
57
Allahov Poslanik, s.a.v.s., je imao č č ovu
dovu:

,.Allahu moj , kako si mene č lijepim, č i
moje ponašanje lijepi m! "
1
Poslani kove, s.a.v.s., ponašanje je bilo Kur'an(sko),
kao što to kaže njegova supruga Aiša, r.a.:
.Ji }ll ....;;._ .;t> J
"Njegovo ponašanj e je bio Kur'an."
Drugom pri likom Allahov Poslanik, s. a. v .s., je rekao:
k; J :_,.u,

"Vaši imetci ć biti dovolj ni da sve ljude
zadovoljite, ali ć ih zadovolj iti s vašim nasmijanim
licima i lijepim ponašanj em".
1
Poruke ovog hadisa
-Na vjerniku j e da se Uzvišenom All ahu ć sa
ovom dovom:
.::_:f u
<rl-- ''J>)
1
Prenosioci ovog hadisa su pouzdani, a hadis je zabilježio
Ahmed.
1
Hadis je hasen, a zabi lježili su ga Ebu Je'ala i El-Bezzar.
58
"Allahu moj , uputi me na najljepše ponašanje, ć
me na to uputiti niko drugi osim Tebe"
1
-Razgovor đ muslimanima mora bi ti takav da mu
je cilj da se đ do istine,
-Džennet se sastoji od č deredž.a i stepena,
-Nije dozvoljena laž osim u č situacijama u
koj ima je dobro za islam, muslimane i cjelokupnu
zaj ednicu.
1
H adis je zabi lježio Muslim.
59
Hadis 12
NAREDIV ANJE DOBRA l
Ć OD ZLA
.'»1 J... wc;il; ;_;;:;;..;

0f ;ul J-:)
(cr>-"-<-'>-)
Huzejfe ibn Jeman, r.a. , prenosi da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao:
«Tako mi Onoga u č ruci j e moja dub vi
morate đ dobro i ć od zla ili ć vam
Allah dž.l. poslati kaznu pa ć te Ga moliti a On vam
se ć odazvati.)>
1
Biografija prenosioca ovog hadisa
Huzejfe ibn Jeman, r.a., je poznati ashab i bio je
đ prvima koji su primili islam. On je bio vlasnik
Poslanikove, s.a.v.s., tajne o munaficima, što č da ga
j e Allahov Poslanik, s.a.v.s., obavjestio o imenima
munafika i to nije rekao nikome osim njemu. Omer, r.a., bi
kada neko umre pitao: "Je li Huzejfe tu?" pa ako bi bio
prisutan i Omer bi klanjao dženazu a ako nema Huzejfe ni
Omer ne bi klanjao tu dženazu. Kada je Omer, r. a. , postao
halifa pitao je Huzejfe ima li đ njegovi m
1
Hadis je hasen, a zabilježio gaje Tirmizi 6/390 (2259).
60
namjesnicima neko od munafika. Huzejfe mu je odgovorio
da ima jedan ali ga ne može obavjestiti o njemu. Nakon
toga Huzejfe spominje ovaj č i kaže da je Omer
kasnije smjenio tog namjesnika, kao da je bio ć na
njega.
Komentar hadisa
Allahov Poslanik, s.a.v.s., nas u ovom hadisu č
na đ dobra i ć od zla jer ako se mi
oglušimo od ovu naredbu Allah, dž.š., ć nas kazniti pa
nam dove, koje Mu ć ć biti primljene.
đ dobra i ć od zla velik broj
č smatra jednom od temeljnih vjerskih dužnosti i
to je ono zbog č je ovaj ummet najodabraniji ummet,
kao što to vidimo iz kur'anskih ajeta:

<"·'"'rJT;;_r-J
"Vi ste narod najbolji od svih koji se ikada pojavio;
tražite da se č dobra djela, a od nevaljalih ć i u
Allaha vjerujete."
1
JJ;J, _;J,
;, . JT iwJ. f::i1
"I neka medu vama bude onih koji ć na dobro
pozivati i tražiti da se č dobro, a od zla ć -oni
ć šta žele ć •>2
1
Sura Alu lmran, IlO.
2
Sura Alu lmran, 104.
:;.:.iL; :, :,
ii..J1
- JJ,
f;y)
"Vjernici i vjernice su prij atelji jedni drugima,
đ da se č dobro, a od zla ć klanj aju
namaz i daju zekat, pokorni su Allahu i Njegovom
Poslaniku. Njima ć se Allah smilovati, a Allah je doista
Silni i Mudri ."
1
đ dobra i ć od zla je
stepenovano kao što to pojašnjava Allahov Poslanik,
s.a.v.s., u hadisu u koj em kaže:
:;;.; 1'}:-
''JJ) :..::.r ::4
"Ko od vas vidi neko ružno dj elo naka ga ukloni
rukom, a ako tako ne mogne neka ga č govorom
č a ako i to ne mogne neka to u srcu prezire, a to
je naj slabiji iman. m
Važna napomena
Onaj koji đ dobro i ć od zla treba da
bude bl ag kako bi lakše postigao željeni cilj. Imam Šafija-
rahimehulla- kaže:
1
Sura Et·Tcvbe, 71.
1
Hadis je zabilježio Muslim 1/2 12 ( 175).
62
..W ,<l.i\j ) ..W ol>- i .ks.) if

"Ko svoga brata posavjetuje tajno, taj ga j e uistinu
posavjetovao i ukrasio, a ko ga posavjetuje j avno taj ga je
osramotio i pokvario."
Prema tome treba koristiti najadekvatnije metode u
pozivanju u islam i u ć na dobro kao što Allah,
dž.š. , u Kur' anu kaže:

<""'J>..J"n-!
"Na putu Gospodara svoga mudro i lijepim savjetom
pozivaj i s njima na najlj epši č raspravljaj. "
1
Ako bi uklanjanje ili č nekog ružnog djela
dovelo do još gore situacije onda ga je bolje i
č i to je važna napomena koju č
spominj u u ovoj temi .
Svako onaj ko želi nagradu na drugom svijetu i želi
ć Allahovo, dž.š. , zadovoljstvo treba da vodi č o
ovom, jer koristi đ dobra i ć od zla su
ogromne, pogotovo sada kada j e ta stvar mnogo
zapostavljena. Zapostavljanje đ dobra i
ć od zla rezultira kaznom koja ć sve zadesiti i
dobre i loše kao što kaže Allahov Poslanik, s.a.v.s., u
drugom had isu:
,J;: 0f;. J.:; r:.i
0t
1
Sura En-N ahi, 125.
63
"Kada se god u nekom narodu č grijesi, a ljudi
budu u stanju da to č pa to ne urade Allah ih može
sve bez izuzetka kazniti ."
1
Ovo đ kur'anski ajet u kojem Allah, dž.š.,
kaže:
"I izbjegavajte ono što ć dovesti do smutnje koja
ć pogoditi samo one đ vama koji su krivi, i znajte
da Allah strašno kažnjava."'
Poruke ovog hadisa
· Obaveznost đ dobra i ć od zla,
· Svaki musliman je dužan da druge ljude poziva
lijepoj vjeri islamu,
· U pozivanju na dobro i ć od zla mora se
postupati mudro da č ne bi napravili gore stanje od
ć
· Ako se ova naredba zapostavi onda ć nastupiti
kazna i ć sve ljude.
64
1
Hadis je zabilježio Ebu Davud 11/490 (43 16)
2
Sura EI·Enfal, 25.
Hadis 13
ODLIKE MUHAMMEDA, S.A.V.S.
rL 0f ..iJ, _,: ;, _., G,. J
:C:r
c.,t J ;;._:
......:.6 J,.; :) :J..G j:.j iu:.J\ .j.f
-:)) :1, Š
<<# .i.i!Š' "-u'
Ožabir ibn Abdullah, r.a., prenosi da je All ahJv
Poslanik, s.a.v.s., rekao:
«Dato mi je pet stvari koje nisu date nijednom 6d
poslanika prij e mene: potpomognut sam sa st rahom
(pa me se neprijetelj i boj e) na udalj enosti mjesec dana
hoda, č mi j e zemlj a č za namaz i
tcj emmum, pa gdje god č od moga ummeta
zatekne namaz neka klanj a. Dozvolj en mi j e rat ni
plij en a nij e bio dozvolj en nikome prij e mene, dat mi j e
šefa' at (zauzimanj e) i ranij i poslanici slati su svako
svome narodu a ja sam poslan cijelom č
1
Muttefekun alej hi. Zabilježio ga je Buhari 1/435 (335) i
Muslim 5/6 ( 1163).
65
Biografija prenosioca ovog hadisa
Džabir ibn Abdull ah ibn Amr, Ebu Abdull ah, r. a.,
ashab i sin ashaba. Bio je jedan od ashaba koj i su prenij eli
veliki broj hadisa od Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Otac
mu je poginuo kao šehid na Uhudu i iza sebe j e ostavio
dosta si tne ženske djece i veliki dug pa j e Allahov
Poslanik, s.a.v.s., Džabiru pridavao veliku pažnju, iskazao
mu svoje č i pomogao mu pri ć
njegovog duga. Džabir je sa Poslan ikom, s.a. v .s.,
č u 19 bitaka. Umro j e u Medini 78 godine pb
Hi džri.
Komentar hadisa
U ovom hadi su spomenuto j e pet posebnosti ,
č Mohammeda, s.a. v .s., i njegovog umeta. U
j ednom drugom hadi su kojeg prenosi Ehu Hurejre
spomenuto j e šest č Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
rekao:
" Data mi je prednost u odnosu na ranije poslani ke u
šest stvari : data mi j e č potpomognut sam sa
strahom neprijatelj a od mene, dozvoljen mi j e ratni pl ijen,
č mi j e zemlj a mj estom za klanj anj e i č
poslan sam cijelom č č i sa mnom j e č ć
poslanstvo."
1
Ibn Hadžer -rahimehullah- u komentaru ovog hadi sa
kaže: ć da su Poslaniku, s.a.v.s., prvo bile
saopštene neke, a kasnije i druge č All ahov
Poslanik, s.a. v .s., je pomenuo ove č i odlike ne
zbog toga da bi se hvali sao ili uzdizao nad ranij im
1
Hadis su zabilježil i Musli m 518 (1167) i Tirmizi 5/ 160 ( 1594).
66
poslanicima nego je to govorio ž ć svoju
zahvalnost na Allahovim dž.š. blagodatima.
1
Prva č
Allah, dž.š. , baca strah u srca Svojih i Poslanikovih
neprijatelja na udaljenosti od mjesec dana hoda. O tome se
govori i u Kur'anu, gdje Allah, dž.š. , kaže: "1 kad je tvoj
Gospodar melekima objavio: -Ja sam s vama, doista, pa
sigurnost ulijte vjernicima!'' A onima koji ne vjeruju Ja ć
uliti strah u srca ... "
1
Druga č
Cijela zemlja je č č za klanjanje
Muhammedu, s.a.v.s., i njegovom ummetu. Ranijim
narodima je bilo dozvoljeno obavljanje molitve samo u
posebno odredeni m mjestima. đ je Poslaniku i
njegovom ummetu dozvoljeno da uzimaju tejemum sa
svim vrstama zemlje u č nedostatka vode pa im je
dozvoljeno da uzmaju tejemum i da klanjaju gdje god ih
zadesi namaz.
ć č
Muslimanima je dozvoljeno da se nakon borbe
okori ste ratnim plijenom koji su zadobi li u borbi , pod
uslovom da se plijen dijeli po propisima Kur'ana i
Sunneta. Nekim od ranijih poslanika borba nije bila ni
propisana, a onima kojima je bila propisana, bi lo je
đ da ratni plijen sakupe na hrpu i onda bi došla
vatra s nebesa i spalila ga što bi ukazivalo da im je njihova
borba bi la u kabul i primljena.
1
Fethul-Bari, 1/439.
2
Sura EI-Enfal, 12.
67
Č č
Poslaniku je dat glavni šefa'at a to je šefa'at koji ć
biti na mahšeru, Sudnjega dana, a to je zauzimanje da
č č kako bi se ljudi oslobodili š ć stajanja
na Sudnjem danu. Sa ovom č š ć se misli na ovu
vrstu šefa'ata, a druge vrste šefa'ata su date i drugima,
mimo Muharnmeda, s.a.v.s.
1
Peta č
ć Muhammedovog, s.a.v.s., poslanstva,
obzirom da je on poslan cijelom č č i ljudima i
džinima zajedno. Raniji poslanici, a.s. , su bili slati samo
svom narodu i svojim bližnjima. Takoder je
Muhamrnedov, s.a.v.s., šeriat/vjerozakon derogirao sve
prijašnje vjerozakone i ć na snazi sve do Sudnjeg
dana.
Poruke ovog hadisa
·Prednost Mohammeda, s.a.v.s., nad ostalim
vjerovjesnicima,
·Ispravnost namaza na bilo kojem mjestu gdje
vjernika zadesi namaz, a ne samo u džamijama ili
mesdžidima,
-Prednost Muhammedovog, s.a.v.s., ummeta nad
ostalim narodima,
-Jedini ispravni vjerozakon je Šeriat.
1
Taj posebni Muhammedov, s.a.v.s. , šefa'at je spomenut u
jednom dugom hadisu u kojem se govori kako ljudi na Sudnjem danu
idu od jednog do drugog Poslanika, a.s. , ž ć od njega da se za njih
zauzima, dok na kraju ne dodu do Mohammeda, s.a .. v.s. Pogledaj taj
hadis u Rijadus-sa/ihin, str. 260, Hadis J 866, prijevod na bosanski
jezik.
68
Hadis 14
Ć GRIJESI
:JLO rl--J .,t. .l,, J..> .l,, Jr; = Ll': ·Jli ;j-<?! J
:JLi .:-Dl J :I)Li ;l$:i'
Uf :J\.ii
.::...<.. :.;:1 w Ji) e..; JLi

Prenosi se od Ehu Bekreta, r.a., da je bio kod
Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kada je rekao:
ć li da vas obavjestim o ć grijesima
(ponovivši to tri puta)? Rekli smo: ć o Allahov
č Poslanik č Č Urk Allahu dž.š., i biti
neposlušan prema roditeljima. Poslanik, s.a.v.s., je bio
naslonjen pa je sjeo i dodao: -1 lažno č l
lažno č ... >> Ebu Dekrete, r.a., kaže:
«Poslanik nije prestao to ponavljati sve dok nismo
rekli ž ć ga): -Da ć prestati»
1
Biografija prenosioca ovog hadisa
Ehu Bekrete, r.a. , puno ime j e Nufej ' ibn El-Haris ibn
Keledete Es-Seka fi. Poznati ashab iz T ai fa. Više je poznat
po svom nadimku Ebu Bek.rete. nego po svom imenu,
mada treba praviti razliku đ njega i Ebu Bek.ra Es-
1
Muttefekun alejhi. Zabilježio ga je Buharija 5/261 (2654) i
Muslim 1/268(255).
69
Siddika, r.a., prvog halife. Ovaj ashab sc sa koturaljkom
(bek.reh) spustio sa đ u Tai fu do Allahovog
Poslanika, s.a.v.s., i zbog toga j e dobio nadimak Ebu
Bckrcte. Prenio j e od Poslanika, s.a. v. s., 132 hadi sa. Umro
je 52 godine po Hidžri. Dženazu mu j e klanjao ashab Ebu
Berzete El-Eslemi, r.a., kako je to Ebu Bekrete, r.a.,
č

Komentar hadisa
Allahov Poslani k, s. a. v .s., u ovom hadi su spominje tri
grij eha, a oni su ć grij esi. Ima mnogo mišlj enj a po
pitanj u broja velikih grij eha kao i nj ihove klasifi kacij e od
malih grijeha.
Prenešcno j e od Ibn Abbasa, r.a., da je rekao: "Sve što
je zabranio Allah, dž.š., u Kur'anu, to j e veliki grij eh". Od
nj ega se đ prenosi da j e rekao: "Veli ki grij eh j e
svaki grijeh za koj eg All ah, dž.š., prijeti sa džehencmskom
vatrom il i sa svojom srdžbom ili sa prokletstvom ili sa
kaznom". Ostali č kažu da su veliki grij esi oni
grijesi zbog kojih ć All ah, dž.š. , kazniti vatrom ili zbog
kojih se treba izvršiti šeriatska sankcij a (hadd) na ovom
svij etu.
Što sc č broj a velikih grijeha č -
rahimehumullah- kažu da broj veli kih grijeha nij e strogo
odreden u hadisima Allahovog Poslanika, s.av.s ..
Prenosi se da je Ibn Abbas, r.a., bi o upitan o velikim
grijesima, je li ih sedam? Pa je on odgovorio: " Ima ih do
sedamdeset.", a u j ednoj predaji stoji: č i sedam stotina
grij eha. Imam Ez-Zehebi j e napisao knjigu
o velikim grij esima koj u j e nazvao El-Kebair i u njoj j e
1
Pogledaj Et-Takrib, str. 565 (7080) i EI-E'alam, 8144.
70
spomenuo više od sedamdeset velikih grijeha. đ je
drugi č EI· Hejtemi -rahimehull ah· napisao knjigu i
nazvao je Ez·Zevadžir i u njoj je pomenuo 467 velikih
grijeha. Pisac ove knj ige je đ napisao na bosanskom
jeziku knj igu Veliki grijesi u kojoj je spomenuo stotinu i
deset velikih grijeha.
Postoje mnogi hadisi u kojima se spominje broj
velikih grijeha, a od njih je i hadi s Ebu Hurejre, r.a., u
kojem stoji daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
,.";) A;i'
j:.i, UJ JJ, r-;.. ..u, (;.
:"'c.:.:_;j, ;.::> r-1,- š ,) y,J
(..,l. ..;.c..l
"Klonite se sedam š ć grijeha!" Pa smo
pitali :"A koji su to grijesi, All ahov č On je
rekao:"Pripisivanje Allahu dž.š. druga, sihr, bespravno
ubijanje, jedenje kamate, jedenje imetka jeti ma, bježanje s
bojnog polja i potvora nedužnih vjemica."
1
Od vel ikih grij eha je da č psuje svoje roditelje a
na koji č se to može desiti pojašnjava ć had is:
f.);;. ;LS:il <# ;., J-
4f :.,_:_; ,..u,
(.V.l J rl- 1\;J) :( ,;4f f.>
Prenosi se od Abdullaha ibn Amra ibn Asa, r.a., da je
All ahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Od velikih grijeha je
1
Muttefekun alejhi.
71
psovanje sopstvenih roditelja! " Pa smo upitali zar č
može psovati svoje roditelje? Poslanik, č "Može, na taj
č što on opsuje drugom č oca pa i ovaj njemu
uzvrati, on njemu opsuje majku pa onda i ovaj njemu
opsuje majku:·•
U velike grijehe se, đ ubraja: ogovaranje
(giber), prenošenj e đ č da bi se napravila smutnja
(nemimet), č od ć lažno zaklinjanje,
č bluda (zinaluk) i tome č kao što je to
spomenuto u mnogim hadisima.
Što se č tri velika grijeha spomenuta u prvom
hadi su, to su najteži grijesi i upravo zbog toga su posebno
naglašeni :
č širk Allahu, dž. š. pripi sivati Allahu nekoga
kao druga. Ovu vrstu grijeha Allah, dž.š., ć oprostiti ,
kao što se to navodi u ć kur'anskom ajetu u
koj em Allah, dž.š., kaže:
!l;.;
•Jr)
" Doista Allah ć oprostiti širk-da mu se drug
pripisuje ali ć oprostiti manje grijehe od toga onome
kome ć

- Neposlušnost prema roditeljima, a to je svaki
postupak koji uznemirava ili smeta roditeljima. č je
da j e č roditeljima vadžib u svemu što nije
neposlušnost prema Allahu, dž.š., a postupiti č od
njihova đ je neposlušnost. All ah, dž.š. , je ljudima
72
1
Hadis su zabilježi li Muslim i Ahmed.
2
Sura En-Nisa', 48.
stavio u obavezu poslušnost roditeljima u mnogim
kur'anskim ajetima od kojih ć spomenuti ovaj:
:;1,; U! u1
_,_,,_ - · ·-·--- 1 l _, _, ,_-- ; J ; ' t _,, _, __ o
L_..J JJ W.ft" UJ JI 4J JZ u; w.u;- JI W..>.-1
(TT iJ.r-)
"Allah đ da se samo On obožava i da se
roditeljima č č A ako jedno od njih ili
oboje kod tebe starost dožive ti im ne reci ni 'Uf i ne
prigovara j im i sa njima se lij epo ophodi."
1
- Lažan govor ili lažno č č potvarali
nekoga sa djelom koje nije č ili za nekoga, ko je
nešto č govoriti da to nije č Allah, dž.š.,
ć iskrene vjernike u Kur' anu kaže:
i, U
"Koji lažno ne č

Poruke ovog hadisa
· Opasnost u č velikih grijeha,
-Zabrana neposlušnosti djece prema roditeljima,
- Zabrana lažnog č i štetnost ovog djela po
zajednicu,
- Ljepota ponašanja ashaba, r.a., prema Poslaniku,
s.a.v.s., u samilosti prema nj emu.
1
Sura El-Isra', 23.
2
Sura EI-Furkan, 72.
73
Hadis IS
Ć JEK OV A DJELA SE NE PREKJDAJU
NJEGOVOM Ć
.;.,\.. l; ! :JLi rL) .,ls .lli.;... ...;f;
ri:-
} • • -- • t
<rl-- · ' J>) . J .J'"-'< J '
Ehu Hurejre, r.a., pripovijeda od Allahovog
Poslanika, s.a.v.s, daje rekao:
«Kada č umre prekidaju se nj egova dj ela
osim u tri č trajna sada ka, znanje koje je ostavio
iza sebe da se drugi okoriste njime i dobro odgojeno
dijete koje ć se moliti za njega.>)
1
Komentar hadisa
č kažu: č ovog had isa j e da č
dj ela prestaju s njegovom ć tj. prekida mu se pisati
sevab za dj ela koja je č osim u ova tri č trajna
sadaka, tj. vakuf, nauka koj a je ostala iza njega da se drugi
č i time koriste, i haj irl i odgojeno dijete koje č
dove za svoga rahmetli roditelja.
U ovom hadisu nas Poslanik, s.a.v.s., obavještava da
postoje tri dj ela zbog kojih č pristižu djela nakon
njegove smrti. trna mnogo ljudi koji žele da pomognu
svojim roditeljima ili nekom od svojim bližnjih poslij e
nji hove smrti, pa ovo im je jedinstvena pril ika da č ova
1
Hadis je zabilježio Muslim 11/87 (4 199).
74
djela koj a su pomenuta u hadi su, a nagrada za ova djela ć
zasigurno korist iti umrlom nakon njegove smrti.
1- Trajna sadaka, tj . vakuf na č č kao što
je podizanje mesdžida, škola i drugih obrazovnih
institucija, bolnica, domova za č mostova,
vodovoda, javnih kupatila i tome č
2- Znanje kojim ć se drugi okoristit i, a to je
kori sno znanje koje je u skladu sa Allahovim, dž. š.,
propisima. U to se ubraja č č i mlade
generacije, napi sati il i prevesti neke korisne knjige i tome
č Što se č beskorisnog znanja, to je štetno znanje
koje je u suprotnosti sa vj erskim temeljima i za č
je da ć njegov č biti kažnj en zbog toga, a ne
đ
3- Dobro dij ete, tj. dijete koje j e vjernik i koje č
dove za svoje roditelje, pogotovo nakon obavljenog
namaza, dijeli sadaku pred njihovu dušu, obavi hadž za
njih, ako nisu obavili i č č dobra djel a, od koj ih
njegovi roditelji imaju nagradu i poslij e njihove smrti .
Poruke ovog hadisa
-U ovom hadi su imamo dokaz za ispravnost
utemeljenja vakufa i č njegove nagrade.
-U hadisu se pojašnjava vrijednost sticanja znanja i
podsticaj za prenošenje tog znanja na druge, a na nama je
da odaberemo ono znanje koje je korisno i koje ć kori stiti
nama i drugima.
-U njemu je pojašnjeno da nagrada za dovu i druga
hajirli dj ela, koja se č pred dušu umrl og, stiže njemu.
U ovo se takoder ubraja sadaka, zatim ć duga koji
je umrli imao ili da se za nj ega obavi hadž ako j e bio u
75
ć da ga obavi a to u toku svoga života nije
izvršio.
se č č Kur'ana i poklanjanja sevapa od
tog č mrtvome, ć č to smatra
dozvoljenim (džaiz). Oni kažu da nagrada od tog č
stiže do mrtvoga uz uslov da se ne uzima nadoknada za to
č a ako se desi da se nagrada uzme za takvo č
nema nagrade, a Allah zna najbolje.
Najbolji savjet za č je da č dovu za svoje
roditelj e on č ili da č iz Kur 'ana ono što mu je
najlakše a zatim da č dovu makar to bilo i na nekom
drugom jeziku.
đ od stvari koje mogu č djeca za svoje
roditelje poslije njihove smrti je ono što se spominje u
jednom hadisu od Ebu Usejda, r.a. , koji kaže:
4 Jw rL) ;;,, J- .iJ, LŠ
Ju :,;.;;:? ,.iJ,
ć ·4i :;::
.)1 r->> ,4;,_,:, :<$i)
L_, -}ši

"Bili smo kod Allahovog Posl anika, s. a. v .s., pa je
jedan č upitao:
-Allahov č da li ja imam kakvu ć da
č dobro za svoje roditelje poslije njihove smrti?, pa
muj e Poslanik, s.a.v.s., ogovorio: -Da, postoje č stvari
a to su: da č š dovu (moli š) za nji h, tražiš oprost od
Allaha za njih, da izvršiš njihovu oporuku, da lijepo
76
postupaš prema njihovim prijateljima i da održavaš
rodbinske veze koje sc samo preko njih mogu održavati."
Bejheki u svom rivajetu još dodaje, da je ovaj ashab rekao:
"Kako je ovo lijepo i ć Allahov č na
šta mu Poslanik, s.a.v.s., č " Radi to jer ć to, doi sta,
ć do njih, tj . sevab tih djela."
1
1
Hadis je sahi h, a zabilježili su ga Ebu Davud, Ibn Madže,
Buhari u EI-Edebuf-mu.fredu 11109 (35), Ibn Hibban i Hakim.
77
Hadis 16
SASTAVNI DIJELOVIIMANA
JJ, Jli ,Jli i;;. .... r:;
Jj u j:,_i 4f;.jt; ,;_;:.:,.
;;:__:,. c<ifi, ii.t:! ·,:.u,
(..,!.""')
Ebu Hurejre, r.a. , pripovij eda od Allahovog
Poslanika, s.a.v.s., da je rekao:
«Vjerovanje se sastoji od sedamdeset i nekoliko
dijelova, ili i nekoliko dijelova; najvažnije od
toga je izgovoriti Jehadet, a najzadnje je smaknuti s
puta ono smeta prolaznicima, a i stid je dio

Komentar hadisa
U Buharinoj predaji ovog hadisa se kaže: "šezdeset i
nekoli ko dijelova", a kod Muslima i drugih "sedamdeset i
nekoli ko ili šezdeset i nekoliko dijelova". Sve ove predaje
su sahih (pouzdane), a njihova č ne č na
vjerodostojnost hadisa, jer kod Arapa je tako, kada se
spomene neki broj, to ne negira, niti č ono što je
mimo njega, bilo to manj e ili više.
U ovom hadi su All ahov Poslanik, s.a.v. s., spominje
da se iman sastoji od sedamdeset i nekoliko dij elova i
1
Muttefekun alej hi . Zabi lježi li su ga Buhari 115 1(9) i Muslim
11195( 152).
78
ukazuje da je najvažnije od toga izgovoriti šehadet, a to je
č i izjavlj ivanje pripadnosti vjeri č je
zadužena svaka osoba č Bez šehadeta i
njegovog ispravnog poimanja ni ostali dijelovi imana ne bi
valjali. Najzadnji di o imana j e smaknuti s puta ono što
smeta prolaznicima. đ ovo dvoje su ostali dij elovi
i mana, koje su neki od č pokušali pobrojati.
Ebu Hatim Ibn Hibban - rahi mehull ah- kaže: Dugo
sam razmišljao o č ovog hadisa, te sam izbrojao
sve dijelove imana koji su spomenuti u Kur 'anu . i vidio
sam da ih je manje od ovog pomenutog broja. Zat im sam
izbrojao sve dijelove imana koji su spomenuti u hadisima
pa sam đ vidio da ih je manje od ovog broja. Nakon
toga sam sabrao ono što je u Kur' anu i ono što je u
hadisima i uvidio sam da ima sedamdeset i devet (79)
dijelova i mana. Tada sam č da je Poslanik, s.a.v.s. ,
sa ovim hadisom mi slio na sastavne dijelove imana koji su
pomenuti u Kur'anu i u Hadisu.
Poznati č imam Bejheki je napisao č
djelo u ovoj oblasti, a to je knj iga "Šuabul-iman" u kojoj
j e sakupio 11 269 hadisa, đ kojima su i izreke ashaba,
tabi ' ina i drugih č Tu knjigu je rasporedio u
sedamdeset sedam (77) poglavlja, što ukazuje na to da po
njegovom mi šljenju ima toliko dijelova imana. Knj iga je
štampana u sedam tomova.
Stid je osobina koja č č na sve ostale
dijel ove imana i upravo zbog toga j e posebno izdvojena i
naglašena u ovom had isu. Stid je osobina i ponašanj e zbog
kojeg se ostavljaju grijesi i daje se svakom njegovo pravo
koje mu pripada. U drugom hadisu Allahov Poslanik,
s.a.v.s. , kaže:
79

"Svaki stid je dobro, a sa stidom dolazi samo dobro. " ,
đ Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaže:
"Stidite se Allaha pravom š ć Na to asbabi
rekoše: "Hvala Allahu mi se stidimo Njega." Tada je
Poslanik a.s. rekao: "Nije tako kako vi mislite, nego je
prava stidljivost da č š svoju glavu i ono što na njoj
(vjeru), da č š stomak i ono što je u njemu, (da se hrani š
halalom) da se ć smrti i iskušenja, pa ko želi ahi ret
ć svijet) neka ostavi ukrase ovoga svij eta. Ko
postupi ovako, taj se st idi Allaha pravom š ć

Poruke ovog hadisa
Ibn Hadžer - rahimehullah- u komentaru ovog hadisa
kaže:
Ova djela i radnje koje su ubrajaju kao sastavni
dijelovi imana mogu se podijeliti u tri vrste:
a) djela koja su u srcu, a ima ih dvadest i č (24).
Tu su uglavnom imanski šarti , iskreni nijj et prilikom
obavljanja raznih poslova i tome č Od ove vrste
dijela su: vjerovanje u All aha, d.š. , Njegove meleke,
knj ige, Poslanike i td. Takoder se u ovu vrstu se ubraja
vjerovanje u: Drugi svijet, ispitivanje u kaburu,
proživljenje, sakupljanje na jednom mjestu (mahšer),
polaganje č vaganje dijela na mizanu/vagi , $irat-
ć Džennet, Džehennem i sl. Od djela u srcu su:
ljubav prema Allahu, dž.š., č od licemjerstva,
1
Munefekun alej hi .
2
Hadis su zabilježili Tinnizi i Ahmed.
80
munafikluka, tevbalpokajanje, zahvalnost Allahu, dž.š.,
strplj ivost, tevekkul/oslanjanje na Allaha, dž.š.
b) djela koja se izvrlavaju jezikom, a ima ih sedam
(7}, kao što su: izgovaranj e "Kelime i šehadeta", č
Kur'ana, č dova, virdova i drugi vidovi šeriatski
opravdanih i osnovanih zikrova.
e) djela koja se izvrbvaju cijelim tijelom, a ima ih
trideset osam (38) od kojih su: č ć namaz,
zekat, dijeljenje, č i gostoprimstvo musafira,
post, hadž, umra, tavaf, i'tikaf, č Hidžre, brak,
č prema roditeljima, odgoj djece, održavanje
rodbinskih veza, mirenje đ džihad, đ
dobra i ć od zla i drugo.
81
Hadis 17
ODUKE PRAVOG VJERNIKA
<.#;;,,,)-.o jli :Jli i;;. "'f:;
:,;:.
Jb ,:,::. J$-
IK 0l5- lis- :J:; ;r) :j.ii ili :!l;C..f
;;.; <)) .J:i ;e, :.u, ,jj
<r-1-- ' 'JJ)
Ebu Hurejre, r.a., pripovijeda od Allahovog
Poslanika, s. a.v.s., daj e rekao:
«Jak vjernik je bolji i draži Allahu od slabog
vj ernika, a u obojici je dobro. Teži onome što ć ti
koristiti i traži ć od Allaha i ne posustaj , a ako te
zadesi nešto nemoj ć 'Da sam uradio onako bilo bi
ovako i ovako', nego reci : 'Tako je Allah odredio i On
je uradio ono što je htio' , jer doista č 'da sam'
otvaraju vrata šejtanu.»
1
Komentar hadisa
U ovom hadi su Allahov Poslanik, s.a.v.s., ukazuj e na
prednost jakog i snažnog vjernika u odnosu na slabog. Sa
ovom snagom mi sli se na snagu u vj erovanj u, imetku i u
1
Hadisje zabilježio Muslim 16/431(67 16).
82
tij elu. Jak vjernik je bolji od slabog, jer je on taj koji je
strpljiv kada kontaktira sa narodom i podnosi njihove
uvrede. Svakako da je onaj vjernik koji se miješa sa
narodom, č ih onome što je dobro i ukazuje im na
ono što je loše, bolji od onoga koji se zatvara u svojoj ć
i ne kontaktira sa svij etom. Ovo đ hadis koji
prenosi Abdullah ibn Omer, r.a., da je Allahov Poslanik,
s.a.v.s. , rekao:
;:r J-l' :_,.u, J.JC.:
'-"u'.hl_C.:
"Vjernik koji j e u stalnom kontaktu sa ljudima i strpi
se zbog njihovi h uvreda je bolji od onog vjernika koji ne
kontaktira sa lj udima niti je strplji v zbog njihovih
uvreda."
1
Iz pomenutih had isa vidimo da j e islam sveobuhvatna
vjera i kompletan sistem života koji se ne svodi samo na
ibadete, nego on č muslimane na tj elesne aktivnosti
koje su korisne za duh i tijelo č u ovo spada
pli vanj e, jahanje konja, đ koplj em i strijelom, kao i
sve drugo što ć č vjernika jakim, sposobnim i
spremnim da brani sebe, svoju familiju, svoju vjeru, č i
zemlju, kao što je to naglašeno u nekoliko hadisa:
.J;J14;" <J :--Jl.' ,<,l. )lJ >..-Ul
č svoju djecu plivanju i đ a divna
je zabava za vjernicu u njenoj ć gazi (pletenje,
heklanj e, tkanj e i sl. )."
2
1
Hadis je 7.abi lježio Ahmed u svom Musnedu, broj hadisa:
23159.
z H adis je zabilježio Sejh El-Hindi u svom djelu Kenzu· l·ummal,
16/443 (45343).
83
'j .Jf) ,..__,L. )1) '->-LJ\) <,l:SJI ....1., ,Ji o..UI) ,)>- J.) _,l l J>-
. Wo 'J! "'j.r-
"Pravo djeteta kod njegovih roditelj a je da ga č
pisanju, plivanju i đ zatim da ga hrane samo sa
halalom. "
1
Kaže se da je ,Jak vjernik" ustvari onaj koji je jak u
vjerovanju u Allaha, dž.š.
Nevevi -rahimehullah- kaže da se pod snagom ovdje
misli na spremnost i č č da radi za ahiretske
stvari , pa ć zbog toga biti spreman za borbu na
All ahovom putu. đ ć takav biti spreman i č
u pozivanju ljudi na dobro i ć od zla. Takav
vjernik sve ć na koje nailazi u ovim poslovima
podnosi strpljivo.
U had isu se kaže: "teži onome što ć ti koristiti", što
č budi uporan i č u pokornosti Allahu, dž.š. , i imaj
jaku želju za onim što je kod Njega, zatim, traži ć od
Allaha u tome i ne posustaj , ne č nemoj prestati u
svojoj pokornosti niti u traženju ć jedino od Allaha,
dž.š.
Ako te zadesi nekakva ć ili ć od
č stvari , nemoj ć " Da sam uradio to i to,
bilo bi tako i tako", jer su ovo č koje odvode u
sumnju i mogu negativno utjecati na iman vjernika.
Vjernik u ovakvim situacijama treba da se sj eti kur'anskog
ajeta u kojem Allah, dž.š., kaže:
( ' \ /<,yll •J r-) 40 :.ul J t: U! c.; :J Yf
1
Hadis je zabilježio Šejh El-Hindi u svom djelu Kenzu-1-umma/,
l 6/443 (45340).
84
"Reci:-nij e nas zadesilo ništa osim onoga što nam je
All ah ć bio odredio.-"
1
đ vjernik mora imati na umu hadis u kojem
Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaže:
!J(k,.f t: t:
"Ono što te je zadesilo, nije te moglo ć a ono
što te je mimoišlo, nije te moglo zadesiti ."
Poslanik, s.a.v.s .• nas č kako treba da
postupamo bez obzira šta se desi, vjenik treba da kaže:
"Ovo je Allahova odredba i On j e uradio ono što je
htio", a to č da je č zadesilo ono što j e Allah
ć propisao i odredio da se desi.
Neki komentatori ovog hadisa kažu da č "da
sam" može vjernika odvesti u zabludu da č
All ahovu odredbu (kader) ili da ne bude zadovoljan
Allahovom odredbom. Zbog toga se u hadi su kaže da ta
č otvara vrata šejtanu.
Na nama je, đ da postupi mo po hadisu u kojem
Allahov Poslanik, s. a.v.s. , kaže:
CJWIJJ;)JI;)y.i t iJJ)
" Koga zapadne u neku krizu, neka kaže:
"Hasbij ellahu vc ni'mel-vckil", što č -Dovolj an mi je
Allah, a divan li je On č "
2
1
Sura Et-Tevbe, 51.
2
Hadis su zabilježi li Ebu Davud i Nesai.
85
Poruke ovog hadisa
- Islam pridaje jednako važnost i tj elesnoj i duhovno-
imanskoj strani,
- Obaveza vjerovanja u kader (All ahovo, dž.š.,
đ da sve što sc đ to ustvari biva All ahovom
voljom i odredbom),
- đ izgovaranja č .,da sam ... " ako
č time misli da bi promjenio stvari koje su se desile,
- Islam traži od svoj ih sljedbenika da budu aktivni u
pokornosti Allahu, dž. š., kao i u ostalim poslovima i da se
đ lijenosti i gublj enja vremena.
86
Hadis 18
ISKRENOST NIJE TA U DŽIHAOU
JJ, .;, Jf :,r:; .; ; y.r;
J:U: 4 Jw
jw <i :;i J:U:
j jj_ Jiti:;
(<#.P) :;.
Ebu Musa, r.a., kaže da je j edan beduin došao
Allahovom Poslaniku, s.a.v.s. , i rekao: «Allahov
č neko ratuje zbog ratnog plijena, neko ratuje
da bi se proi':ulo njegove ime, a neko ratuje da bi
pokazao svoju hrabrost, pa ko je od njih na Allahovom
putu?>> Tada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: «Ko
se bude borio da Allahova č bude gornja (da ona
vlada) on je na Allahovom putu. >>
1
Biografija prenosioca ovog hadisa
Prenosi lac ovog had isa j e Ebu Musa El- Eš'ari, što je
ustvari nj egov nadimak po koj em j e poznat. Njegove ime
je Abdullah ibn Kajs. đ je u Jemenu. Lijepo je č
Kur'an. Bio je sitan i mršav ali jako hrabar u borbama.
Poslanik je za njega govorio: "Najbolji konj anik je Ebu
Musa." Umro je u Ku fi 50. godine po Hidžri .
1
Muttafekun alejhi. Buharija 6f27 (2810) i Muslim 13/51
(4896).
87
Komentar hadisa
U ovom hadisu se govori o vrijednosti borbe na
Allahovom putu, a posebno se naglašava iskren nijet u toj
borbi. Borac se može boriti iz više razloga. Kao što je u
hadisu spomenuto, č se može boriti da osvoji ratni
plijen, da bi se č njegovo ime, tj. da bi postao
poznat, i da bi pokazao koliko je hrabar, ali ta borba nije
pravi džihad.
Poslanik, s.a. v .s., nije č odgovarao na
pitanja koja su mu postavljana nego j e u jednoj č
objasnio šta j e to u stvari džihad i ko je pravi mudžahid,
rekavši: Ko se bori u ime Allaha, ž .• i da Allahova č
bude gornja on je na Allahovom putu i smatra se
mudžahidom. Samo takav mudžahid ako pogine u borbi
ima stepen pravog šehida.
ć č kaže, ako č ovo bude glavni
motiv i povod za džihad, ć smetati ako se uz to đ i
neki dodatni razlog, pod uvjetom da prvi motiv bude
glavni .
Mnogo je hadisa u kojima Allahov Poslanik, s.a.v.s. ,
č na iskrenost nijeta u djelima:
:O,t::; JJ, J.. 0' Jli
. ... , -- . " ,
J.;_ .. :.A .•
"Ko umre a ne bude sc borio, niti sebe podsticao na
borbu, ć sa jednom vrstom munafikluka."•
1
H adis j e zabilježio Mus li m.
88
::i; JJ, jL :; 0 JJ, j,. j ti
J.. ::..e :':.:W' J/: :r11
"Ko iskreno bude molio Allaha dž.š. da pogine kao
šchid, Allah ć mu dati stepen šehida, pa makar umro i na
postelji."
1
Poruke ovog hadisa
- Djela se cijene prema namjerama i nagrada koja je
ć šehidima je uvjetovana iskrenim nijetom.
Analogno ovom na nama je da molimo Uzvišenog Allaha
da naši poginuli budu primljeni kao šehidi i da budu
č za nas na Sudnjem danu,
- Borba zbog ratnog prijena ili zbog č interesa je
đ
- Pravilo je u vjeri pitati č jake za neke stvari koje
nam nisu jasne.
1
H adi s j e zabi lj ežio Muslim.
89
Hadis 19
Ć l SPAJANJE NAMAZA
..___U, :Ju.; .lJ, ;_;. ) .;
f J-. }.:.J1 .; U 0l5j +

Abdullah ibn Omer, r. a. , kaže: «Putovao sam sa
Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., i on na putu nije
klanjao više od dva rekata a đ ni Ebu Bekr, ni
Omer, ni

Biografija prenosioca ovog hadisa
Prenosilac ovog hadi sa je Abdullah ibn Omer, r.a. ,
koji je roden u Mekki deset godina prije Hidžre. Odrastao
je u islamu, a Hidžru u đ č skupa sa svojim ocem
Omerom, r.a. č je u đ Mekke. Od
Muhammeda, s.a.v.s. , prenosi 2630 hadi sa. Pred kraj
svoga života je oslijepio. On je jedan od posljednjih
ashaba koji je umro u Mekki 73. hidžretske godine.
Komentar hadisa
Kada se govori o putovanju nezaobilazan je hadis u
kojem Allahov Poslanik, s.a.v.s. , kaže:
1
Muttefckun alejhi. Buharija 2/577 ( 1102) i Muslim S/203
(1577).
90
i.:j,; }:.!1 .iJ1 j., J y J
:($i) 4 ::t:b
"-<-"-) t_;->
"Putovanje je dio kazne jer ono č č od
njegove č hrane, njegovog ć i njegovog
spavanja, pa kada neko od vas obavi svoj posao na putu
neka se požuri vratiti ć
Zbog toga je Allah, dž.š. , musafiru/putniku dao neke
olakšice na putu kao što su: ć namaza, spajanje
namaza, đ posta, ć klanjanja
č izvan džemata i tome č ć
namaza je propis koji je Allah, dž.š., u Kur'anu spomenuo:
0f
;._li ,;tS- ,);s- J! ;i"],
(\ . \{,u 'wl
"Nije vam grijeh da molitvu na putovanju skrati le, i
kada se bojite da ć vam nevjernici neko zlo nanijeti.
Nevjernici su vam, doista, otvoreni neprijatelji ."
2
Jedan ashab, Jeala ibn Umejje, r.a, kaže: Rekao sam
Omer ibn Hattabu, r.a. -Šta misliš o tome što ljudi
ć namaz, a Allah, dž.š., u Kur ' anu kaže: "Ako se
boj ite da ć vas nevjerni ci na kušnju staviti", a toga
(straha) danas nema? Tada mu Omer č Ja sam sc tome
1
Hadis je sahih, a zabilježi li su ga Malik i Ahmed od Ebu
Hurejre, r.a.
2
Sura En-Nisa', lOJ
91
č kao i ti pa sam to pomenuo Allahovom Poslaniku,
s.a.v.s. , pa mi je on rekao:
oi J J) .ciJ.:." 4: :iJ1
"To ć namaza vam je sadaka koju vam je
Allah dao pa primite od Njega sadaku."
1
Neki propisi iz ovog hadisa
U ovom hadisu spominju se ć propisi:
- ć namaza na putu je vadžib kod hanefija,
sunneti muekkede đ sunnet) kod malikija, a
Ahmed i Šafija smatraju daje bolje klanjati ć nego
cijeli namaz.
- Namazi koji se ć su: podnevski, ikindijski i
jacijski farz, a sabah i akšam ostaju kao što i j esu, na što
ukazuje i ć predaja:
;LL..J, .11
t--: ;,j J <# .11 J-"' w; ,iL;
;.:i' i j J ,:.";.:_i, .:; ul JS-

.<0 . .:.-P)
Aiša, r.a., kaže: "U prvo vrijeme u Mekki namaz je
bio propisan po dva reka ta. Kada se Poslanik, s. a. v .s.,
preselio u Medinu dodato je svakom dvorekatnom namazu
još po dva rekata, osim u akšamu (ostao je tri rekata) zato
što je to kao vitr-namaz za dnevne namaze, i osim u
sabahu jer se u tom namazu č duže. A kada bi Poslanik,
1
Hadis su zabilježili autori šest najpoznatijih hadiskih zbirki.
92
s.a.v.s. , išao na put onda bi klanjao onaj đ tj .
dvorekatni namaz."
1
Spajanje namaza
đ jedna od olakšica na putu i u drugim
neprilikama je spajanj e namaza. Na tu olakšicu ukazuje
ć hadi s:
0l5- ;.\ ;-
;- 0l5- :;
,.w,:;
Abdullah ibn Abbas, r.a., kaže: «Allahov Poslanik,
s.a.v.s., je spajao podne i ikindiju namaz kada bi bio u
pokretu, tj . dok bi bio na putovanju a đ bi
spajao akšam i jacijU.))
1
U ovom hadisu je spomenuta druga olakšica za
putnika, ili bolesnika, kao i za bilo koga u situaciji kada je
obilna ki ša ili zbog straha itd.
Namazi koji se spajaj u su: podne i ikindij a u
podnevskom ili ikindij skom namaskom vremenu, i akšam
i jacija u akšamskom ili jacij skom vremenu.
Propisi vezani za spajanje namaza
Sastavljanj e namaza može biti:
-"džem'ut-takdim", tj. spajanj e podne i ikindij e u
podnevskom vremenu ili akšama i jacije u akšamskom
vremenu.
1
Hadis su zabilj ežili Ahmed, Ibn Hibban i Ibn H uzej me.
2
Muttefekun alej hi. Buharija 2/579 (1 107) i Muslim 5/222
( 1628).
93
- "džemut-te' hir", tj. sastavljanj e podne i ikindije u
ikindijskom vremenu ili akšama i jacije u j acijskom
vremenu.
Velik broj č daje prednost sastavlj anju u
ikindij skom i jacijskom vremenu, tj . spajanju u drugom
namaskom vremenu.
č su sc razišli po pitanju spaj anja namaza:
Ebu Hanife -rahumehullah- smatra da je spajanje
namaza dozvoljeno samo hadžij ama na Arefatu i
Muzdelifi (podne i ikindij a na Arefatu a akšam i jacija
kad se đ na Muzdeli fu)
Ostali č kažu da j e spajanj e namaza dozvolj eno
i na drugim mjestima, zbog putovanja, bolesti, zbog velike
kiše, iz straha i u drugim č okolnostima. Ovaj hadi s
kao i mnogi drugi hadi si ukazuj e na to da je Poslanik
spajao namaze i mimo Arefata i Muzdeli fe.
Hanefij e na te hadise odgovaraju tako što kažu da je
to bilo pri vidno spajanj e namaza tj . da je Poslanik klanj ao
akšam u njegovom zadnj em vremenu, a jaciju u njenom
prvom vremenu.
Hattabi -rahimehull ah- na to odgovara, pa kaže:
"Spajanj e namaza j e olakšica, pa kad bi bilo onako kako to
hanefij e kažu onda bi to bil o teže nego klanj ati svaki
namaz u njegovo vrijeme. Hadisi j asno ukazuju da je do
spajanja dolazi lo u jednom od dva namaska vremena."
U svakom č ž ć mi šljenja svih
č -da im sc Allah smiluje- ispravnije je da se
namazi sastave nego da namaz đ iz svog namaskog
vremena, a spajanj e namaza je vrlo č i praksa je
pokazala da j e to velika olakšica za musafira.
94
Poruke ovog hadisa
- Vjera j e olakšica kao što ju je opisao Poslanik,
s.a.v.s. ,
- Mustehab/poželjno je koristiti olakšice u vjeri, ali to
ne smije ć u bespotrebno izbjegavanje obaveza,
- Od namaza koji se ć su podnevski, ikindijski
i jacijski farz, a sabah i akšam ostaju kao što i jesu.
- Spajanje namaza je olakšica na putovanju, tako da
musafir može bolje rasporediti svoje vrijeme na putu i
obaviti poslove koji su pred njim,
- Spajanje namaza je bolje i ispravnij e nego ostavljati
drugi namaz do njegovog pravog vremena, pa uvjeti na
putovanju ponekada č musafira od klanjanja sve do
isteka namaskog vremena, što je, svakako pogrešno.
95
Hadis 20
TEMEUIISLAMA
f ..u, J- :,r ;;.; ...:r;
Wl :J;.; F ._.;}"', ..iJ, JW
itS-) .;:;J ;;_,;s:J, ;t.C..J, li :.u, :.;;
:., ) li ,_,;, i:;, J ):.il
;u, j;. jJ w; ::.. uJ ,:,;r
- j-f J
1
-;.:; ::,r :; ;.

Ebu Hurejre, r.a. , kaže da je jedan beduin došao
Poslaniku, s.a.v.s., i rekao:
«Allahov č uputi me na djelo za koj e ć
ako ga budem radio, ć u Džennet," pa je on rekao:
"Obožavaj Allaha i nemoj Mu pripisivati druga,
klanjaj propisane namaze, daji obavezni zekat i posti
mjesec ramazan." "Tako mi onoga u č ruci je moj
život - č beduin- ć ovome ni§ta dodavati, niti ć
§ta od toga oduzimati.»
Kada j e on otiho, Poslanik s.a.v.s. je rekao: «Ko
želi da vidi č iz Dženneta, neka pogleda u ovoga
č
1
1
Hadis su zabilježili Ebu Davud 13/ 156 (4776), Tirmizi 61128
(206 1) i drugi.
96
Komentar hadisa
U ovom č hadi su Allahov Poslanik, s.a.v.s., je
upitan o važnoj i temeljnoj stvari u vjeri, a to je djelo koje
ć č uvesti u Džennet. Poslanik je u svome
odgovoru na ovo pitanje spomenuo samo neke temelj e
vjere, a to su: obožavanje jedi no Allaha, dž.š., a to je
tevhid koji se temelji na šehadetu. Ovo obuhvata
izvršavanje svih naredbi koje su došle u Kur'anu i Hadisu i
klonjenje svi h zabrana i grijeha. U svom odgovoru je
Poslanik, s.a. v.s., još spomenuo obavlj anje pet dnevnih
namaza, davanje zekata i post č mjeseca Ramazana.
U ovom hadisu nije spomenut hadž, koji je takoder
jedan od temelja vjere, al i je hadž spomenut u drugitr
hadisima u kojima su nabrojani temelji vjere.
Evo jednog od tih hadisa u kojem Allahov Poslan.k,
s.a.v.s., govori o važnosti obavljanja hadža:
j ij :Jli J ..,JU. <Ji if. J::;
:.:1; .\,t
l · --· . ,. "" · -· •• , J ' "" ' "'t ••• "•
1
-
J_,_;. ..Ut 01 r< 01
<i
(•_.;J .:r-" "-<-'>-)
Alija ibn Ebi Talih, r.a., pripovijeda od Allahovog
Poslanika, s.a.v.s. , da je rekao: "Ko bude posjedovao
toliko imetka i prevozno sredstvo kojim ć ć do Kabe,
pa ne obavi hadž, taj može umrijeti kao židov, ili kao
ć jer Allah, dž.š., u Kur'anu kaže: " Hadždž radi
97
Allaha dž.š. dužan j e obaviti svako onaj koji je u
ć "
1
Dio prvog hadisa u kojem onaj č kaže: ":i )
ć ovome ni šta dodati- ne č
izvršavanj e drugih obaveza i dužnosti koje se od vjernika
traže,jerto pojašnjava predaja koju je zabilježio Muslim a
u kojoj stoji daje Poslanik rekao:
-·-. ,,, , l , - · -- ·

"Ako se bude pridržavao onoga što mu j e đ
ć ć u Džennet." tj. ako sc bude pridržavao svega onoga
što mu j e đ ć ć u Džennet.
Poruke i propisi iz ovog hadisa
Kurtubi , poznati č kaže: Ovaj hadis ukazuj e da
j e ponekad dozvolj eno izostaviti sunnete, ali ako bi se to
stalno radilo, takav odnos prema sunnetu bi ukazivao na
nedostatak u vjerskoj pri vrženosti tog č đ
ako bi neko ispuštao sunnete ž ć ih i ne
ć im važnost onda to postaje grij eh, j er Allahov
Poslanik, s.a.v.s., u hadi su _ · -- n • _ , , • ,
(<.'Jl>o.,\1 ' ' J J ) ·If' if
"Ko napušta moj sunnet n,e pripad; mcni."
2
,
1
Hadi s je hasen a zabilježili su ga Tirmizi, Ahmed i Bejheki.
Pogledaj Et-Tergib vet-terhib 212 11 i Mirkalul-mefatih 5/395 (252 1 ).
2
Had is je zabi lježio Bu hari.
98
H adis 21
HIGIJENA l KULTURA VJERNIKA
' __ _
.._;__,; , '-':
<"'w,,,,,J) ·:w.u,
Ehu Hurcjrc, r.a., pripovijeda od Allahovog
Poslanika, s.a. v .s. , da je rekao:
«Pet stvari su od prirode svakog č brijanje
oko stidnog dijela tijela, obrezivanje ć
ć brkova, uklanjanje dlaka ispod pazuha i
odsjecanje nokata.>)
1
Komentar hadisa
Allahov Poslanik, s.a.v.s., u ovom hadi su spominje
pet stvari koje su od sunneta, tj . prakse ranijih poslanika,
a.s. Ove stvari su osnov i temelj kulture i hi gijene svakog
č U č hadisu kojeg prenosi Ai ša, r.a.,
spomi nje se deset stvari koje se ubraj aj u u hi gij enu i
č ć tijela:
::r: )..;." :Jti ,_L, .,t.. .:;,, J-" j(
(L>_,..._.; ) .J-' ,:,i J") :;
.w. '-"''> r') :w.u,
1
Hadis su zabilježili autori šest naj poznatiji h hadiskih zbi rki:
Buharija. Muslim. Ebu Davud, Tirmizi , Ncsai i Ibn Madže.
99
'>---") ;WI 4J-..Li.. J
::,_::.,.: (iiJ)I -L>- l) 4jj (<Lll,
(.:r->- .;'o'.a' j, 0f
Aiša, r.a., pri povijeda od Allahovog Poslanika,
s.a.v.s., da j e rekao:
" Deset stvari j e od prirode č ć
brkova, puštanje brade, pranje zuba (misvakom ili
č ispiranje nosa, odsjecanj e nokata, pranj e
đ prsta, uklanjanj e dlaka ispod pazuha, brij anje oko
stidnog dijel a tijela, kori štenje vode poslije male i velike
nužde. Jedan od prenosilaca ovog hadisa Zekeriijah kaže
da je Mus' ab (drugi prenosi lac) rekao: "Zaboravio sam
desetu stvar, ali mi slim da j e to izapiranj e usta."
1
Allah, dž . .š. , j e stvori o č u najlj epšem obliku i
izgledu, pa islam pridaj e vel iku važnost č ć i higij eni
č tijela. Upravo zbog toga imamo veli ki broj
hadi sa u koj ima Allahov Poslanik, s.a.v.s. , č na
higij enu i č ć kako tij ela, tako okoline u koj oj č
živi. U prethodnim hadi sima su spomenute neke stvari
koj e su od prirode svakog č neke od pomenutih
stvari su vadžib, neke su sunnet, a neke j e lijepo raditi .
Za§to se naglabva obaveznost uklanjanja dlaka
ispod pazuha i stidnih dijelova tijela
Traži se uklanjanj e dl aka sa ovih mjesta zbog toga što
su to mj esta na kojima se sakuplja prlj avština i neprijatan
miri s više nego na drugim mjestima, a to j e posljedica
intezivnog znoj enj a tij ela.
1
Hadis je zabilježio Tinnizi, Kitabul-isti'zan vel-adab.
100
U koj em vremenskom razdoblju j e potrebno
odsjecati nokte i uklanjati dlake sa stidnih mj esta
Odgovor na ovo pitanje nalazimo u ć had isu:
..,., ;C'-.J1 J u :Ju .;i .!..Ut.. J ._...;i ,y
, :";·) 'i 0i !W,G,
(<,<.i._rll ' ' JJ)
Enes ibn Malik, r.a. , je rekao: "Vremenski nam j e
odredeno da ć brkova, odsjecanje nokata,
uklanj anj e dlaka sa stidnih dij elova tijela i ispod pazuha
ne ostavljamo više od č dana."
1
Ovaj vremenski period koji je spomenut je
maksimalno što se može č ali se neke od pomenutih
stvari mogu i trebaju č i č š ć pogotovo kada se radi
o odsjecanju nokata i ć brkova.
U nekim hadisima je spomenuto da je lijepo da se
nokti i brkovi ć petkom prije podne, ili
č Vjerovatno se sa tim misli da to bude u sklopu
č kupanja i priprema za džumu namaz.
Obzirom da ovi hadisi ni su j akog stepena, dozvoljeno je i
č da se to obavlj a onda kada se za to ukaže
potreba, a Allah najbolje zna.
1
Hadis j e zabilježio Tinnizi, Kitabul-isti'zan vel-adab.
101
H adis 22
DJELA KOJA GARANTUJU DŽENNET
j f ""'" 11 <?J
w 1 :;.:.,1 _;
'' • • . .... ' . ,.,, ' ••r- . ..
IJ.'l \J l}JIJ

Ubade ibn Samit, r.a., pripovijeda od Allahovog
Poslanika, s.a.v.s., daje rekao:
«Garantujte mi §est stvari, ja ć vama garantovati
Džennet: kada č govorite istinu, ispunjavajte ono
što ć č ono što vam je povjereno,
č svoja stidna mjesta (svoje poštenje), obarajte
svoje poglede i č svoje ruke. >>
1
Biografija prenosioca ovog hadisa
Ubade ibn Samit El-Ensari je cijenjen ashab, poznat
po svojoj pobožnosti. Prisustvovao je sastanku na Akabi ,
č je u bitci na Bedru, kao i ostalim bitkama. Bio
je đ onima koji su osvojili Egipat i on je prvi kadija u
Palestini . Prenio je od Allahovog Poslanika, s.a.v.s. , 181
hadis. Umro je u Jerusali mu 34. godine po Hidžri, neka je
Allah, dž.š. , zadovolj an sa njim i sa ostalim ashabima.
1
Hadis je sahih, a zabi lježili su ga: Ahmed 5/333, Ibn Hibban,
Ibn Huzejme i H akim u Mu.Hedreku 4/358.
102
Komentar hadisa
U ovom hadisu je je spomenuto šest stvari ili
svoj stava koje All ahov Poslanik, s.a.v.s., traži od svog
ummeta da ih primjenjuju jer na taj č obezbjeduj u sebi
ulazak u Džennet, i li sa prvom skupinom koja u njega ude,
ili ć u Džennet ć bez prethodnog kažnj avanja.
Izvršavanje ovih šest stvari vjerniku garantuje rahatluk i
Allahovo zadovolj stvo sa njim, na ovom i na onom
svijetu. Spomenutih .šest stvari su:
t. Iskrenost u govoru i komuniciranju sa ljudima, u
dopisivanju sa njima ili tome č Iskrenost je svojstvo
koje svog vlasnika vodi u Džennet jer Allah, dž.š., kaže:
:;r ... Jw Ju
(fo/..._, lr-'11 t;)""')
"Iskreni i iskrene .. . AII ah je njima pripremio oprost i
vel iku nagradu."'
Nije dozvoljeno vjerniku da se koristi neistinom osim
kada laž pomaže u izmirenju đ ljudi i tome č
2. Ispunjavanj e ć tj. izvršavanje onog što se
ć Kada neko od vas ć nekom nešto, neka to
ispuni , jer je to osobina vjernika. Zapostavljanje ć
je od osobina munafika, jer Poslanik, s.a.v.s, u poznatom
hadisu napominje da je od osobina munafika, kada nešto
ć da to ne ispuni .
đ Allah, dž.š., u Kur'ana kaže:
1
Sura EI-Ahzab, 35.
103
(IVV/ ;_;.,JiiJr) :J I.i Ju
" l svoja ć ispunjavaju kada ć . . . "
1
3. Č onoga što je povjereno. Od osobina
vjcnika je da č ono što mu je neko povj erio, bilo da
sc radi o nekoj tajni, il i č materijalnom što je dato
na č
To je, đ jedna od osobina vjernika, j er Allah,
dž.š., kada opisuje vjernike u Kur'anu kaže:
:J I.i Ju
(A/ <J _r.-jll t_; ,-)
.. Vjerni ci su oni koji svoje cmanete i ugovore
č

Ovo č emaneta podrazumijeva izvršavanje svih
naredbi i klonj enje svih zabrana, j er nam je privrženost
vj eri od ć emaneta.
4. Č stidnih dijelova tijela. To podrazumij eva
č od svih vrsta barama kao što je to blud,
homoseksuali zam, spolno ć sa životinjama i
č od svega onoga što vodi do ovakvi h grijeha.
č ć vjernike na č morala Allahov Poslanik,
s.a. v .s., u drugom had isu kaže:
<e ';l'> :;; <"u '> :;; e .; :;:..,;- ;;.

104
1
Sura EI-Bek.are, 177.
2
Sura EI-Mu' minun, 8.
"Ko mi garantuje za ono što što mu je đ vilica
(jezik) i za ono što mu je đ nogu (spolni organ) ja
njemu garantujem Džennet."
1
S. Obaranje pogleda. Od vjernika i vjernice se traži
da obaraju svoje poglede od svega što j e ružno i
zabranjeno. To je kur'anska naredba, jer Allah, dž.š. , kaže:
J li
(f .f,yJi ;,,...)
"Reci vjernicima neka obore poglede svoj e i neka
č stidna mjesta svoja. "
2
U jednom hadi si-kudsi Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
navodi da je Allah, dž.š. , rekao.:
i);j1 :JW .11 Jli ,.L J <# .11 J-o .j,, J_,.-J Jli
J:c;r 45-}; r4:- ; ;.:._:_
(C:""""-<"".)
"Zabranjeni pogled je otrovna strelica od Iblisovih
strelica. Ko se od nj ega sustegne iz straha od Mene, Ja ć
mu umj esto toga dati vjerovanje (iman) č ć slast
osjetiti u svome srcu."
3
6. Č r uku od svih vidova nedopuštenih djela
koja se sa rukama mogu č kao što su đ otimanje
đ imovine, uznemiravanje ljudi, nasilja, uzimanja i
dodirivanja svega onoga što po islamskjm propisima nije
dozvoljeno da se uzima itd.
1
Hadisjezabilježio Buharija.
2
Sura En-Nur, 30.
3
H adis je sahih, a zabi lježi li su ga Taberani i H akim.
105
Hadis 23
U EPOTA ISLAMSKOG PONAŠANJ A
:r-J y. ;;,, ;;;. ...:r:;.
<.:r> _,_,..,_> +- e :s-; ·;:;i'
Ebu Hurejrc, r. a. pripovij eda da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s. , rekao:
«Od lj epote č islama j e da ostavi ono što
ga se ne č

Komenta r hadisa
Ovaj hadis ukazuje da j e sastavni dio lj epote
č islama da ostavi ono što ga se ne č bilo da
se radi o govoru ili o djeli ma. Kada č primj eni ovu
odliku u svom životu onda to rezultira ostavljanjem svega
onoga što ga sc ne č od svih vidova harama, sumnj ivih
stvari , mekruha i č stvari za kojima nema potrebe.
Uistinu, kada č ostavi sve ono što ga se ne č onda
ć jedno posebno duševno zadovolj stvo i vodi č
o svojim postupcima.
Jedan č kaže: Ostaviti ono što ga se ne č
ustvari č ostaviti ono za č č nema potrebe u
svoj im č niti ahiretskim poslovima. ć se
onoga što mu ne koristi u sticanju zadovolj stva njegova
Gospodara, i ostaviti ono bez č mu je život ionako
kompletan.
1
Hadis je hasen, a zabilježili su ga: Tirmizi 6/606 (24 19) u
Kitabuz-zuhdu, Ibn Madže, Malik i Ahmed.
106
Ovaj had is se smatra od temeljni h had isa u odgoju, što
đ i naredna izreka;
Imam Ebu Amr ibn Es·Salah prenosi od Ebu
Muhammcda ibn Ebi Zejda, najpoznatijeg malikij skog
č tog vremena da je rekao: Kompletan odgoj
temelji se na ova č hadi sa:
:w; !'ti' 0tS-:;.

l. " Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka č samo
dobro ili neka šuti ."
1
e :s-; ::;.i'
2. "Od ljepote č islama je da ostavi ono što
ga sc ne č

(<,S;WI ' 'J;) . .;..;.; 'J :..,... }l <) J f""'-1 <"<.ill J j
3. Govor Poslanika, s.a.v.s. , č kojeg je
savjetovao:"Nc lj uti sc!"
3
• - t J - s J J •

4. " Pravi vjernik voli svome bratu isto ono što želi samom

1
Muttefekunalcjhi.
2
Hadis je hascn, a zabilježili su ga: Tinnizi 61606 {2419) u
Kitabuz-zuhdu, Ibn Madže. Malik i Ahmed.
J Had isje zabi lježio Buharija.
4
Muttefekun alejhi .
107
Ono što je najvažnije, a na što se odnosi ovaj had is je
č jezi ka od ogovaranja, ružna govora i tome č
na što ukazuju ć hadisi u kojima Allahov Poslanik,
s.a.v.s. , kaže:
<.v-i ' 'J ;) .
"Od ljepote č islama j e da malo č o
onome što ga se ne č

Ebu Hurejre, r.a., pripovijeda od All ahovog
Poslanika, s.a.v.s., da je rekao: "Ljudi koji imaju najviše
grijeha su oni koji najviše č o onome što ih se ne
č
,.11 J_,... J 4 :JLU j>-- J r J <# .11 J-" _.,:ll ._.;i
r;..s:;l t ;ul ; .. ::; J Ju w .:;

Neki č j e došao Allahovom Poslaniku, s.a.v.s .• i
rekao mu: -All ahov č mene moj narod sluša, pa
šta da im naredim da rade? Poslanik mu č - Reci im da
šire selam i da što manje č o onome što ih se ne
č
1
H adis je zabilježio Ahmed.
108
J') Ju ._,..; i cr
r-L) .';,, JJ, JLii JLii
,;; u 0 :w; <?!".;;u}
Enes ibn Malik, r.a. , kaže: Umro je neki ashab, r.a. , pa
je jedan č rekao: "Raduj se Džennetu!'' na što
All ahov Poslanik, s.a.v.s., č "Ne znaš ti , možda je on
č o onome što ga se nije ticalo ili je škrtario sa onim
što mu nije moglo ništa umanjiti. "
1
Poruke ovog hadisa
- Ovaj hadis ukazuje na to da je ostavljanje onoga
što se č ne č i bavljenje onim što ga se č od
ljepote njegovog vjerovanja,
- Hasan Basri je rekao: ' 'Od znakova da je Allah,
dž.š. , ostavio nekog č i ponizio ga jeste da se taj
č bavi onim što ga se ne č
- Omer ibn Abdul-Aziz je rekao: "Kada č zna
da je njegov govor od onih djela za koja ć se polagati
č onda ć malo č o onome što ga se ne č
1
Hadis je zabilježio Tinnizi 6/605 (2418).
109
Hadis 24
VJERNIKU JE UVIJEK DOBRO
• •
:ss- ';;.r >
:;;c..,r
(,-l--•'J;)
Suhejb, r.a. , pripovijeda od Allahovog Poslanika,
s. a. v .s. , da je rekao:
Č je stanje vjernika, zaista je za njega uvijek
dobro, a to nema niko osim vjernik. Ako ga zadesi
nešto Jjjepo, zahvali sc Allahu pa bude dobro, a ako ga
zadesi nekakva ć on se strpi pa mu opet bude
dobro.>>'
Biografija prenosioca hadisa
Suhejb ibn Sinan, r.a., j e đ ashabima koji su prvi
prihvati li islam. U Mekki je bio uznemiravan i č
zbog toga što j e musliman pa je č Hidžru u đ i
zbog njega j e objavljen ovaj kur'anski ajet:
;; .r--) '4<----lil <!'Ul
(T. vi• A!'
1
Hadis je hascn, a zabilježili su ga: Tinnizi 6/606 (24 19) u
Kilabuz-zuhdu, Ibn Madže. Malik i Ahmed.
liO
"A ima lj udi koji žrtvuju sebe da bi Allaha
umilosti vili."
1
Suhcjb, r.a.,je mnogo č od All ahovog Poslanika,
s.a.v.s. , što su tabi' ini prenosili kasnije od njega. Umro je
38. god. po Hidžri i ukopan u Medini.
Komentar hadisa
U komentaru ovog had isa navest ć još jedan hadis
koji se č ove teme .
.l.1 J..--- r:'Ui1 :Ju .l.1 .? J <J( if"
:Ju :ill:,! :J); r J <,l>
• ; • ' ; ; • ; ' ' ' ; • ' ; ; t • - • - -
, lJ?-:-J Jr:' Lo l'"" L.. l <..1 !):'"'
j ti ::,;,j:; t:
j ti uJ 1i:. :_;;-

Ehu Oerda', r. a. , je rekao: Č sam
Poslanika, s.a.v.s. , da kaže:
"Zaista je Allah, dž.š. , rekao: -0 Isa, sine Merjemin,
Ja ć poslati poslije tebe ummcL koji ć ako ga zadesi
ć zahvaljivati i č šukr, a ako ih zadesi ć
ć se, a ć imati ni blagosti, a ni znanja. lsa, a.s.,
upita: -0 Gospodaru, kako to, a ć imati ni blagosti, niti
znanja? Allah, dž.š., mu tada odgovori: -Ja ć im dati od
Svoje blagosti i od Svog znanja. "
2
1
Sura EI-Bekare, 208.
2
Hadisjc sahih, a zabilježili su ga Ahmed 6/450 i Hak im 1/348.
Ill
Ono što se č u životu dešava ostavlja t ti sak na
nj ega, bilo od dobra ili zla. Kada ga zadesi bc•gatstvo,
blagodat, zdravlj e, olakšanje on se uzoholi i č nered, a
ako ga zadesi siromaštvo, bolest i š ć izgubi
povjerenje u Allaha i prepusti se jadikovanju i žalosti te
živi tako teškim životom.
Sa vjernikom nije takva situacija jer zbog blagodat i
vjerovanja i iskrenosti. On ne pada u ovakva stanja u koja
zapada č č koga nije obasjalo svjetlo vjerovanja
u njegovom srcu. Vjernik se ne oholi kada je bogat, niti
jadikuje zbog siromaštva, bolesti i kod brze promjene
ć On je zahvalan na blagodatima, a strpljiv na
ć i dobro zna da ono što ga je zadesilo nije ga
moglo ć a da ono što ga j e promaši lo nije ga
moglo nikako zadesiti . On zna da sve ovo što se dešava
biva sa Allahovim kaderom i Njegovim đ On je
zadovoljan u oba ova stanja, nada se nagradi kod Allaha
zbog svoje strpljivosti , kao što se nada nagradi zbog svoje
zahvalnosti. Ovo j e ta odlika i č vjernika koju
ne posjeduje niko drugi osim vjernik.
Poruke ovog hadisa
-Zaista je zahvala na blagodatima i strplji vost kod
ć osobina vjernika,
-Ispravno vjerovanje je č oružje koje pomaže
u raznim si tuacijama, blagodatima ili ć
-Vjernik ć biti đ u obje ove situacije,
-Zaista j e oholost kod bogatstva i izobi lja a
č kod siromaštva i neimaštine osobina onih koji
nisu vjernici.
112
Hadis 25
Ć OD OGOVARANJA (GIBETA)
:J li ..-L) <# .\,, .}--> .\,, ..? ) ,) :;.
;;. :.u,

Ebu Dcrda' , r.a., pripovijeda od All ahovog Poslanika,
s.a.v.s., daje rekao:
«Ko zaštiti č svoga brata muslimana, Allah ć
na Sudnj em danu zaštititi nj egovo lice od vatre.>>
1
Biografija prenosioca hadisa
Pravo imc Ehu Derda'a je Uvejmir ibn Zejd ibn Kajs
EI-Ensari, mada je poznat iji po ovom svom nadimku. Ovaj
ashab je bio poznat po svome fikhu i bogobojaznosti.
đ je znao Kur'an napamet. Bio je poznat i borac.
č se istakao u bitci na Uhudu. Kasnije je bio
postavljen za kadiju u Siriji i Pal estini. Umro je u
Damasku 32. godine po Hidžri.
Spominj anje gibeta u Kur' anu
Jedan od č č č muslimana je da ga
zaštitimo od gibcta, klevetanja i tome č Doista vjera
islam zabranjuje gibet (ogovaranje) i opisuje ga kao
1
Hadis je hascn, a zabi lježili su ga: Tinnizi 6/58 ( 1996) u
Kitabul-birr ves-sile i Ahmed.
113
gnusan č kao jedenje mesa svoga nutvog brata. Allah.
dž.š., kaže:
e;: JS-t; 0f e..:; ;.s:.:..:; :;:;
... )
"I ne ogovarajte jedni druge, zar bi nekom od vas bilo
drago da jede meso mrtva brata svoga, a vama je to
m.rsko"
1
Šta je to gibet
Odgovor na ovo pitanje i pravu definiciju gibeta ć
ć u hadisu koji prenosi Ebu Hurejre, r.a.:
!J}-; ,jli yi.:,j, e ..u, 4 J,; :Jli ,_,._,.. v.i .:r
JlS- :JU 0l5- :JU .:):; L:
_.ii J:; _.ii e
"Jednom prilikom je Allahov Poslanika, s. a. v .s.,
upitan: -Šta je to gibet? Poslanik odgovori: -Da spomeneš
svoga brata po onom što on ne voli . -A šta ako je to, što ja
o njemu kažem, ui stinu tako? -Ako je istina to što si o
njemu rekao onda si ga ogovorio, a ako to nije č onda
si ga potvorio."
2
Komentar hadisa
Ovaj hadis nam objašnjava č sevaba onome ko
zaštiti č svoga brata muslimana u njegovom odsustvu,
1
Sura El-Hudžurat, 12.
2
Hadis je hasen-sahih, a zabilježio gaje Tirmizi 6/65 (1999).
114
onda kada se đ u društvu onih koji ga ogovaraju i o
njemu govore ono što on ne bi želio da se o njemu kaže.
Muslimanima je zabranjeno da ogovaraj u druge ljude
i da ih spominju u njihovom odsustvu. đ ako se
zadese u društvu ili na kakvom sijelu gdje se neko ogovara
onda su dužni da posavjetuju ostale prisutne da ne
ogovaraju druge ljude. Ako im to ne đ za rukom onda
su dužni da napuste to sjelo, kako ne bi sudjelovali u tom
grijehu. Dužnost muslimana je da popravljaju stanje svoje
zajednice tako što ć ostaviti ogovaranje i tako raditi na
č š ć đ veza koje gibet raskida. Na taj
č ć dobiti nagradu koju je Poslanik, s.a.v.s. , ć
za onoga koji č č svoga brata muslimana.
Poruke ovog hadisa
-Gibet je velika opasnost za zajednicu muslimana,
-Upravo zbog te opasnosti gibet je strogo zabranjen,
-Fadilet i veli ka nagrada se ć svakom onom
koji č č svoga brata muslimana dok je on odsutan.
115
H adis 26
OBA VEZNOST Đ
MUHAMMEDA, S.A.V.S.
:Jli :.:f ,.L J-.#.\,,
' - .. . , . ". " " i . .. . "" .. " " .' • • . " "
1
p >f< ;". Ut oJ.A if J..>. l <.1 e:.--' 'J """ .L..>..- u-i" <">.\JI J
• "" .... " .... } ... • , . .. o •• • - ... .... / .. ". . . .. • -
d;-;1 r!J "-'r< ,.;t_,..a; UJ
Ebu Hurejre, r.a., pripovijeda od Allahovog
Poslanika, s.a.v.s., daje rekao:
«Tako mi Onoga u č je ruci Muhammedova
dub, ć niko od ovog naroda koji j e č za mene, od
židova ili š ć umrijeti, a ne povjerovati u ono sa
č sam ja došao, a da ć biti od stanovnika
džchcnnemske

Komentar hadisa
U ovom hadisu se pojašnj ava da je poslanstvo
Mohammeda, s.a.v.s., derogi ralo sva ranij a poslanstva a
posebno kod židova i š ć j er je njima poslana
nebeska knjiga. Zbog toga su oni č da povjeruju u
Muhammeda, s.a.v.s., od onih koji obožavaju kipove,
vatru ili zvjczde i tome č Samim tim je njihova
1
H adis je zabilježio Muslim 11364 (384) u Kirabul· imanu.
11 6
odgovornost zbog đ Muhammeda, s.a.v.s., ć
nego drugih ljudi . Svima njima je đ da sl ijede
Muhammeda, s.a.v.s., u vjerovanju, kao i da slij ede
nebesku knji gu koja j e njemu obj avljena a to je Kur'an
koji je derogirao sve prijašnje nebeske knjige. Zbog toga
su svi oni koji su živjeli u vrij eme i poslije Muhammeda,
s.a.v.s., sve do Sudnjeg dana dužni da ga slijede.
Poruke ovog hadisa
-Pojašnjenje nevjerstva židova i š ć koji su
doživjeli vrijeme Muhammeda, s.a.v.s., kao i onih koji
žive poslij e njega, a ni su povjerovali u Knjigu, koja je
nj emu obj avljena. O njihovom nevjerstvu i č širka
Allah, dž.š., u Kur'anu kaže:
JJ, ;
(f' · /"-! _,:JI;Jr)
"Židovi govorc:"Uzejr je sin All ahov", a š ć
kažu:"Mesihje sin Allahov."
1
-Što se č onih kur'asnkih ajeta u kojima se
spominje da ć židovi i š ć ć u Džennet, sa tim se
misli na one židove i š ć koji su živjeli i iskreno
vjerovali u doba svoj ih poslanika, a.s., prije dolaska
Muhammeda, s.a.v.s., kao što ć u Džennet ć oni koji su
prihvatili islam za vrijeme Muhamrneda, s.a.v.s., kao što je
to Abdullah ibn Selam, r.a. A što se č onih koji danas
žive, a ne budu priznavali Muhammeda, s.a.v.s., za
Allahovog Poslanika njima se ć Džehennem, kao
što je to pojašnjeno u ovom hadisu, osi m da povjeruj u u
1
Sura Et -Tevbe, 30.
11 7
poslanstvo Muhammeda, s.a.v.s., jer Allah, dž.š., u
Kur'anu kaže:
("/JI_,.s Jl i;r) :.,.:ul
"Jedina vjera koja je priznata kod All aha je islam."
1
1
Sura Al u Imran, 19.
118
Radis 27
ZABRANA ZA VID NOSTI
:Jt.i rl-) J.... ,) if
:u, ja LS .:-Ul J5i;

Ebu Hurejre, r.a., pripovijeda od Allahovog
Poslanika, s.a.v.s., daje rekao:
Č se zavidnosti, jer zavidnost, doista,
uništava dobra djela kao §to vatra jede drva.»
1
Komentar had isa
U ovom hadisu Allahov Poslanik, s.a.v.s. , spominje
jedno veoma đ svojstvo, zavidnost, dok se u
narednom hadisu zajedno sa š ć spominju i druge
stvari kojih se musliman treba kloniti:
,,):,:.G.; 'i :r-L J .\.1 J.... .\.1 J_,...
1
Jli
if ti ");,:,.;
u, p, ;f

1
Hadis je zabilježio Ebu Davud 13/245 (4882) u Kitabu/-edebu.
119
jS- 0f
rl;-
<,..l-- ' ' J J)
Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao:
"Ne zavidite jedni drugima, nemojte varati i
obmanjivati prilikom prodaje, ne mrzite jedni druge, ne
ć tc đ jedni drugi ma, ne ć te se u kupoprodaji
kada dvojica trguj u i budite All ahovi robovi ć
Musliman je brat musliman u, on mu ne č nasi lje niti ga
ostavlj a na cjedilu, ne laže ga niti ponižava.
Bogobojaznost je ovdje -ponovio je to tri puta, ć
na svoja prsa. Dovoljno je č zla to što ponižava
svoga brata muslima. Svakom musli manu je u odnosu na
drugog muslimana, sveta njegova krv, imetak i č

U ovom hadisu Allahov Poslanik, s.a.v.s. , upozorava
na zavidnost i đ je sa č što jede dobra djela i
uništava ih, kao što vatra uni štava i jede drva a zatim ih
pretvori u pepeo.
Sa ovim se misli na đ zavidnost u kojoj
zavidnik želi da blagodati i uživanja nestanu kod one
osobe kojoj zavidi i želi da se ta blagodat đ kod njega.
On zaboravlja da je All ah, dž.š., Taj koji j e opskrbio tu
osobu sa tom blagodati , pa kako nakon te spoznaje može
zavidjeti! ?
đ ima i druga vrsta zavidnosti u kojoj
zavidnik ne želi da č bl agodat nestane kod tc osobe,
nego on želi da i on ima tako nešto, kako bi sa tim što
posjeduje č dobra djela. To j e zavidnost koja nije
1
Hadis je 7..abilježio Muslim.
120
đ Ova vrsta zavidnosti na arapskom jeziku se
zove gibtah. Na ovu zavidnost se misli u hadisu u kojem
Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaže:
:c1 JJ,

( ..... •
"Nema zavidnost i osim u ova dva č č
kome je Allah dao Kur' an pa se on druži s njim i danju i
ć i č kome je Allah dao imetak pa ga on dijeli i
danju i ć

Zavidnost je đ i ružno svojstvo u islamu, a
takvim ga smatraju sva društva i sredine.
Poruke ovog hadisa
-Upozorenje na opasnost i đ zavidnosti,
jer ona uništava dobra djela kao što vatra jede drva,
-Zavist može biti đ i dozvoljena, ona što je
đ je zabranjena i na arapskom jeziku se zove
hased, a ona što je dozvoljena zove se gibtah.
1
Hadis je zabilježio Ibn Madže 2/1408 (4209).
121
Hadis 28
PRISTOJNOST U GOVORU l PONAŠANJU
..\;1 ,_).... 01 :Jti d'WI 0' 01 ,y
:J; ,, ·. ·.:u,

Abdullah ibn Amr ibn El-A's, r.a., je rekao:
«Allahov Poslanik, s.a.v.s., nij e bio nepristojan niti
vulgaran, i govorio je: -Doista su najbolji od vas oni
koji imaju ponašanje.))
1
Biografija prenosioca hadisa
Abdullah ibn Amr ibn El-As El-Kureši je poznati
ashab i sin je ashaba, r.a. Abdullah je pri mio islam prije
svoga. oca i bio je veliki č i pobožan ashab. Prenio
je od Allahovog Poslanika, s.a. v .s., veliki broj had isa.
Umro je 43. godine po Hidžri u Taifu.
Komentar hadisa
Musliman j e dužan da bude pristaj an u svom govoru i
svojim djelima, te treba da pridaj e važnost ljepoti i
pristojnosti svoga govora i ponašanj a. đ treba da
bude svjestan da ć biti pitan i odgovoran za svaku č
koju je izgovorio i za svako djelo koje j e uradio. Posebno
treba imati na umu da nije dozvoljeno da se u njegovu
1
Muttefekun alej hi. Buharija ga je zabi lj ežio u Kitabuf.
menakibu 61566 (3559) i Musli m u Kirabul·fedailu 15177 (5987).
122
govoru nade nešto č se ismijavaju muslimani ili č
se ismijava neki vjerski propis koji j e spomenut u Kur' anu
ili Sunnetu, jer je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
4< 4:

"Doista ć č ć samo jednu č u kojoj ć
vidjeti nikakva zla, a zbog nje ć biti č u Džehennem
č je dubina sedamdeset godina. "
1
All ahov Poslanik, s.a. v.s., u drugom hadisu kaže:
:s ,;)\ :":.:.;

"Teško onome koji nešto č da bi zasmijao ljude, a
pritom laže. Teško njemu, teško njemu."
2
U ovom hadisu Abdullah ibn Amr, r.a., govori o
Poslanikovom, s.a.v.s., ponašanju i njegovoj pri stojnosti u
govoru i komuniciranju sa ljudima. U njegovom govoru
niti je bilo nepristojnosti , niti vulgarnosti, njegovo
ponašanje je bilo kur'ansko ponašanje. Na lj epotu
njegovog ponašanja ukazuj e i kur'anski ajet u koj em
Allah, dž.š. , kaže:
<' 'rl"' i;y)
" Doista si ti , o Muhammede, š Ć


Allahov Poslanik, s.a.v.s., je o sebi rekao:
1
Hadis je hasen, a zabilježio ga je Tinnizi.
2
Hadisje hasen, zabi lj ežio gaje Tirmizi.
J Sura EI-Kalem, 4.
123
· r; ·-
...... J<.i;>
"Mene je odgojio moj Gospodar pa j e lijepim č moje
ponašanj e."
U ovom hadisu, nakon što je Abdullah ibn Amr, r.a. ,
opisao Poslanikove, s.a.v.6., ponašanje, onda je prenio i
ono što je on, s.a. v.s., tom prilikom rekao:
.uu.:.r
"Najbolji od vas su oni koji imaju naj lj epše
ponašanje."
đ đ ostalih dova koje se prenose od
Allahovog Poslanika, s.a.v.s., je i dova: ,.Allahu moj, kao
što si me stvorio u najljepšem obli ku č i moje
ponašanje lijepim!"
1
Prema tome dužnost svakog muslimana je da bude
primjer lijepog ponašanja, da mu Allahov Poslanik,
s.a.v.s., bude u tome najbolji uzor. Sa ljudima vjernik
treba komunicira na temelju da svako od ima prava isto
koliko i on sam. U svojoj praksi i govoru treba izbjegavati
nepristojnost i bestidnost kao bi bio od onih koji su
omiljeni đ narodom i uspj ešni u svom radu.
Poruke ovog hadisa
-lzvjegavanje bestidnosti u govoru i ponašanju i
đ Muhammcda, s.a.v.s., kao najbolj eg i naj ljepšeg
uzora,
-Onaj ko uljepša svoje ponašanje je od najboljih
ljudi ovog Ummeta,
-Musliman je dužan da vodi č o svakoj č
koj u izgovara jer ć on, doista, biti pitan za to.
1
Hadisje zabilježio EI-Bcjheki u Sllabul-imanll, 6/364.
124
Hadis 29
VIŠE PLAKA Tl NEGO SE SMIJA Tl
..iJ, j., :;, Jli jl.i ..: ..iJ,
(<,<;!>.,ll :,JJ) ,:' j;.;:;
Enes ibn Mali k, r.a. , pripovijeda od Allahovog
Poslanika, s.a.v.s., da je rekao: << Kada bi znali ono što ja
znam, malo biste se smij ali, a mnogo biste plakali.»
1
Povod izreke ovog had isa
U predaj i koju je zabi lježio Taberani navodi se povod
izreke ovog had isa:
) J};.,.;,_ i>" b\i ..c..-1' j_,.... J e/- ,y
j;.;:;") :JLi.i

Abdullah ibn Omer, r.a., kaže: Jednom prilikom je
Allahov Poslanik, s.a.v.s., ušao u džamiju i zatekao lj ude
kako razgovaraju i smiju se pa im je rekao: "Tako mi
Onoga u Č ruci je moja duša, kada bi znali ono što ja
znam, malo biste se smij ali, a mnogo bi ste plakali."
2
Komentar had isa
Vjernik u svemu treba da ima mjeru i da se drži
1
Hadi s je zabilježio Buharija 11/319 (6486) u Kitabur-rikak i
Tinnizi 6/603 (24 15) u Kitabuz-zuhdu od Ebu 1-! urejre.
2
Pogledaj Ferhul-Bari 11 /320 i Tuhfetul-ahvezi 6/603.
125
umjerenosti pa je takva situacija i sa smijanjem u kojem ne
treba da prelazi granicu. Č bi , bar s vremena na
vrijeme, trebao da č zbog svojih grijeha i propusta,
zato što Poslanik, s.a. v .s., u ovom had isu kaže: "Kada bi
znali ono što ja znam" tj . kada bi ste znal i strahotu
All ahove kazne za grij ešnike i š ć polaganja č
na Sudnjem danu "malo bi se smijali, a mnogo bi ste
plakali." tj . dugo bi ste plakali iz straha od All aha, dž.š., i
ć se ružnog završetka na ovom svijetu. (su'ul-hatime)
Hasan cl Basri -rahimehullah- kaže: " Ko bude
svjestan da mora umrijeti zatim biti proživljen, stati pred
Allaha, dž.š., i polagati č taj treba da se puno žalosti
č na dunj aluku."'
Allahov Poslanik, s.a.v.s. , u drugom hadisu kaže:

<.:r- "-<-'>-)
"Dva oka džehennemska vatra ć ć oko koje
č iz straha prema Allahu, dž.š., i oko koje je bilo
budno č ć stražu na Allahovom putu."
2
Poruke ovog h adis a
-Priprema za pol aganje č na Sudnj em danu,
đ pretjeranog smij anj a, j er j e Poslanikov,
s.a.v.s., č smijanja bio samo blagi osmjeh na licu i on
pri tome nij e dizao glas,
-Podsticaj na razmišljanje o polaganju č na
Sudnjem danu i povremeno plakanje zbog vlastit ih grij eha
a izbjegavanje pretjeranog smijanja.
1
Pogledaj Fethu/-Bori 11/320.
2
Hadis je hasen, a zabilježio ga je Tirmizi.
126
Hadis30
KAZNA ZA ONOGA KO UZNEMIRAVA
MUSLIMANE
t: :,)::.;r .iJ, :,r ;;; ...:r;
01 Ju t_ L: u) u:; t:,; :,_w, :,_w,

Jt: Jši:,
:,r J:i J,:;;
• , , ., ·-- • . , , ,, •••• , l '" .• , ,
l"' <i e!' ..:...>- )" Lo ""'""
(<,<.i.o)l J ,.L.. ''JJ)
Ebu Hurejre, r.a. , pripovijeda od Allahovog
Poslanika, s.a.v.s., da je rekao:
«Znate li ko je muflis (bankrot)? Ashabi
odgovoriše: -Mutlis j e onaj koji nema para ni imetka.
A Poslanik, s.a.v.s., č -Zaista j e pravi ć od
mog ummeta onaj ko đ na Sudnjem danu sa
namazom, postom, zekatom, a na dunjaluku je nekoga
psovao (grdio), nekoga potvorio, č imetak je jeo,
prolio je č krv ili je nekog udario, pa ć svakom
od njih biti dato od njegovih dobrih djela, a ako
nestane njegovih dobrih djela, prij e nego što izmiri ono
što je on dužan ljudima, onda ć se uzeti od njihovih
127
grij eha, pa ć se natovariti na njega i ć č u
džehennemsku vatru.»
1
Komentar hadisa
Mohammed, s.a.v.s., u ovom hadisu pita ashabc o
tome ko j e mufli s, tj. ko j e bankrotirao i ko je taj koji
nema ništa. Poslani k je znao da ć ashabi odgovoriti
onako kako je to ć kod svijeta da je ć
onaj č koji nema nikakvog imetka i ostao j e bez
č Poslanikov, s.a.v.s., cilj j e bio da poj asni ko je to
stvarni ć a to je onaj č koji ć ć na
Sudnj em danu, a izgubio j e sve sevape, od svog namaza,
posta i zekata, zato što j e nekoga psovao, grdio, radio
ružna djel a, bilo j ezikom ili rukom i nij e se č od
đ imetka nego je koristio svaki č da bi stekao
imetak ć ć kako bi se nj egovo bogatsvo
ć i kako bi uživao u đ imetku.
Takav č ć ć kod All aha, dž.š., gdje ć se
svakom, kome j e na dunj al uku č nepravdu, morat i
namiri ti nj egovo pravo ć od njegovi h dobrih
dijela i ć onima koj ima je č nepravda. Pa ako
ne bude dovoljno nj egovih dobrih dij ela, ć se od
grij eha onoga kome j e č nepravda pa ć se
natovari ti na onoga koji j e ogovarao i č druge
spomenute grij ehe i tako ć biti kažnj en za svoje grijehe
koje je č Ovo j e prava defi nicij a ć koj i j e
upropašten i to je u skladu sa kur'anskim ajetom u koj em
Allah dž.š. kaže: "Tvoj Gospodar nikome ne č
nepravdu"
1
Hadis su zabilježili Muslim 16/35 1 (6522) u Kitabul-birri ves-
sile/i i Tirmizi 7/ 101 (2533) u Kitabul-kijame.
128
Poruke ovog hadisa
- Nepravda č prema ljudima se ne može
pobrisati dobrim djelima nego se mora svakom
nadoknaditi njegova šteta,
- Kome se nanese šteta na ovome svijetu ć
nadoknadena na Sudnjem danu i pravda ć toliko biti
zastupljena da ć se č i životinjama nadoknaditi
č šteta, kao što to naglašava Allahov Poslanik,
s.a.v.s. , u ovom hadisu:
;-; )! :;_..w, Jli
<u. 0; 'i .;.!'l :G..W'
' 'JJ) ·:"-)i'
,.Na Sudnjem danu ć svakom biti đ njego\O
pravo pa ć č i šukatoj ovci biti đ od rog.' le
ovce koja juje bola."
1
1
Hadisje zabi lj ežio Muslim (6523) u Kitabul-birri ves-si/eti.
129
Hadis 31
VRIJEDNOST Č Č KUR'ANA
e 0 JJ, J-, :,r ;;; ...
<i;:,;
::s;
(l$ olJ ; ) :U1
Ebu Hurejre, r.a., pripovijeda od Allahovog
Poslanika, s.a.v.s., da je rekao:
«Kada god se ljudi sakupe u neku od Allahovih
ć da č i č Kur'an, ć se na njih
smirenost i prekriti ć ih milost i ž ć ih meleki, a
Allah, dž.š., ć tu skupinu spomenuti u svojoj skupini
(priznatih meleka).>>
1
Komentar hadisa
Mohammed, s.a.v.s. , je u ovom hadisu spomenuo
vrijednost č č i č Kur'ana, u
halkama. Treba napomenuti da se muslimani mogu
sastajati na bi lo kojem mjestu da č Kur'an i da to ne
mora biti u džamiji , mada je najbolje da to bude u džamiji
zbog ć tog mjesta.
1
Hadisje zabilježio Muslim 17124 (6793) u Kitabuz-zikri.
130
Poslanik, s.a.v.s., ć da ć se na takvu skupinu
spustiti Allahova smirenost, ć ih milost i Allah ć ih
pomenuti u skupini priznatih meleka koji su kod Njega.
č Allahove, dž.š., Knjige i njeno č
je sastavni dio ljubavi prema All ahu, dž.š., te priprema za
izvršavanje Njegovih naredbi i ostavljanje zabrana.
Okretanje đ Allahovoj, dž.š., Knjizi i nepridavanj e
važnosti tome j e ustvari okretanje od Allaha, dž.š.
Uzvišeni Allah u Kur'anu kaže:
"j;:;

( l n - m..;. iw) (:,;i1 w4T :oGf
"A onaj ko okrene glavu od Knjige Moj e, taj ć
teškim životom živjeti i na Sudnjem danu ć ga slijepa
oživjeti. Gospodaru moj ,- ć ć - zašto si me slijepa
oživio kad sam vid imao? Evo zašto ć ć On: Dokazi
Naši su ti dolazi li , ali si ih zaboravlj ao, pa ć š danas ti isto
tako biti zaboravlj en."'
Poruke ovog hadisa
-Vrijednost č č i č Kur'ana
u džamijama i drugim prikladnim mjestima,
- Spuštanje smirenosti i rahmeta na onoga koji č
Kur'an je dokaz All ahove ljubavi i zadovoljstva sa tim
djelom,
- Onaj ko okrene glavu od Allahove Knjige zaslužuje
kaznu i prijekor.
1
Sura Taha, 134-136.
131
Hadis 32
VAŽNOST BLAGOVREMENOG
STUPANJA U BRAK
0 .jj, j" .J,, J_,_ J Ju :Ju , .Y-" J. .J,, J.,< Y
l • • '''"'' ,, ... ' • , , -· ' ... '' • ' ,
'(Jr-li ;,l,ll F t \1.:.-1 .;;' t,
:J ::W ;J ;.J:
·'\".!
Abdullah ibn Mes'ud, r.a., pripovijeda od Allahovog
Poslanika, s.a.v.s. , daje rekao:
«0 ć ko je od vas u ć da se ženi
neka se ženi jer ć mu to ć u obaranju pogleda i
u č stidnog mjesta, a ko to nije u stanju neka
posti jer ć mu to ukrotiti strasti. >>
1
Biografija prenosioca ovog hadisa
Abdullah ibn Mes' ud, r.a. , je jedan od ashaba koji su
prvi prihvatili islam i bio je od najboljih i č
ashaba u fikhu i kiraetu. č je direktno od Poslanika,
s.a.v.s., sedamdeset sura iz Kur'ana. Umro je u Medini 32.
godine po Hidžri, kada je imao šezdeset godina.
1
Muttefekun alejhi. Buharija ga je zabilj ežio 9/ 112 (5066) u
Kilabun-nikah i Muslim 9/ 175 (3384) u istom poglavlju.
132
Komentar hadisa
Brak je veza koja se uspostavlja izmedu č i
žene u okrilj u šerijatskog č života na putu
potpomaganja da život bude pun ć blagostanja i
potpomaganja u izgradnji Ummeta. Sa brakom sc
č š ć zajednica, smiruju se duše ljudi i uspostavlja se
glavna ć društva a to je nova porodica. Allah, dž.š., u
Kur'anu kaže:
lp jf
::-(u ::u; ;.<:
cn /r;)O;r)
"l od Njegovih je znakova to što vam stvara žene od
vas sami h da se smirite uz njih i č je đ vas
ljubav i sami lost. Doista su u ovom znakovi za narod koji
razmišlja."
1
č zajednica je jedan od č da se č
tjelesno zdravlje, zaštiti i č moral u društvu, kao i da
se spasimo od mnogih zala i bolesti koje haraju u
nemoralnim sredinama.
Upravo zbog toga Allahov Poslanik, s.a.v.s. , u ovom
had isu č na brak č "Pa ko je u ć
da se ženi, neka se oženi", što č da je svako onaj, ko
je u ć da se nosi sa š ć č života,
dužan da sc oženi, zbog toga što ć sa brakom lakše
č svoj moral i to ć ga udaljiti od svega drugog što
ga može odvest i u nanošenje nepravde i štete drugim
ljudima.
1
Sura Er-Rum, 21.
133
Kakav je propis sklapanja braka
Poznati č Ibn Dekik El-ld -rahimehullah- kaže:
č su podijelili sklapanje braka na pet formi:
- Sklapanje braka smatraju vadžibom/obavezom
onome ko sc boji da ć č blud, a ima ć da
se oženi;
- smatraju ga haramom/zabranjenim onome ko nij e u
stanju izvršavati č obaveze;
- smatraju ga đ onome kome
život bez žene bolje odgovara od braka;
- smatraju ga mustehabboml poželjnim onome ko
ć potrebu za tim ali nema bojazni da č blud;
- smatraju ga mubahom/dozvoljenim onome ko nema
zapreke za tim niti ima šta da ga č prema braku.
1
Poruke ovog hadisa
- Podsticaj na blagovremeno sklapanje braka što
olakšava obaranje pogleda i č morala,
-Važnost uspostavljanja č života onog trenutka
kada č bude u ć da se nosi s š ć
braka, ć materijalne i druge neophodne uvjete,
- Stupanjem u brak, bilo muškarca ili žene, ć biti
daleko od svega onoga što može ukaljati njihov ugled i
poštenje.
1
Pogledaj Fethui-Bari. 9/ 110- 111.
134
Hadis33
KAKOIZABRATIHAnRLIŽENU
;;,, :;, ; .; ;;,, ..? J ;;.;, ..,.f
P,u

Ebu Hurejre, r.a., pripovijeda od Allahovog
Poslanika, s.a.v.s., daje rekao:
«Ženu udaju t":etiri stvari: njen imetak, njeno
porjekJo, njena ljepota i njena vjera, pa ti odaberi onu
ženu sa jakom vjerom, jer teško tebi ako ne poslušaš
ovaj savjet.))
1
Komentar hadisa
U ovom hadisu Allahov Poslanik, s.a.v.s., č
ć (ili one koj i se namjeravaju ženiti) da vode č
prilikom izbora svoje žene, da to bude žena vjernica i
lijepog morala, jer dobra žena je najbolj e od
č užitaka, kao što na to ukazuj e All ahov
Poslanik, s.a.v.s., u drugom hadisu:
(,.L-- ' 'Jo) WLall (:_ ji
"Doi sta je dunjaluk uživanj e, a najbolje č
uživanj e je imati haj ir! i ženu"
2
1
Muttefekun alejhi. Buharija ga je zabilježio 9/ 132 (5090) u
Kitabun-nikah i Muslim 101293 (3620) u istom poglavlju.
2
Hadisje zabi lježio Muslim.
135
Imam Nevevi -rahimehullah- kaže: "Pravo č
ovog had isa j e da nas je Allahov Poslani k, s.a. v .s.,
obavij estio o onome kako ljudi č postupaju pri
izboru žene, a to je pokušaj da se nadu kod žene ova č
spomenuta svoj stva. Poslj ednje spomenuto svojstvo j e
vjera (moral), pa je vjerniku naj bolje da njegova
izabran ica bude ona koj a je vjernica i tako ć zadobi ti sve
ove osobine kod svoje žcne.''
1
Poznati č i komentator hadi sa Ibn Hadžer -
rahimehull ah- je rekao: Ovaj hadis č da svaki č
koji je privržen vjeri i koji posjeduje ljudskost ć uvijek
prilikom odabira žene gledati da odabere ono što je bolj e
za njega, a to je žena vjernica. Žena j e ta s kojom ć on
dugo živjeti . U ovom hadi su All ahov Poslanik, s.a.v.s. ,
ć vjernike da odaberu onu ženu koja je moralna, j er
samo takva žena ć doprinijeti onom rahatluku koji č
može poželj eti u lijepom č ambijentu.
Č prilikom izbora žene ne smije da zavara
njena ljepota, niti porijeklo, jer mu se to može ružno
vratiti u njegovom život u. Na to nas upozorava ć
had is:
:Jli 1t .;... J 1t -Y' ;
::,r:;:..:. ;L..:J,
-:;.
-.J:.,;r
.. Ne ženite žene zbog njihove lj epote, jer možda ć ih
njihova lj epota upropastiti , ne ženite ih ni zbog njihovog
1
Serh Muslim od Ncvevija, 9/293.
136
imetka, jer možda ć ih taj imetak č oholim, nego se
ženite s onima koje imaju vjeru (lijep moral). Crna robinja
je bolja od drugih ako je vjernica."
1
Poruke ovog hadisa
- Iz hadisa se da razumjeti da je poželjno ženiti se
lijepom ženom, osim onda kada č bira izmedu one
koja je lijepa a nije privržena vjeri i one koja nije lijepa,
ali je privržena vjeri. U tom č se daje prednost onoj
koja je pri vržena vjeri. đ ako su obje iste
privrženosti onda se daje prednost onoj koja je lijepa,
- Od lijepih osobina dobre žene je i to da ona traži
mali i umjereni mehr,
- U ovom hadisu se nalazi podsticaj na blagovremeni i
vjerski ispravan brak, bez đ i da sc prilikom
odabira žene odabire ona koja je privržena vjeri i koja je
č i moralna.
1
Pogledaj Fethui-Bari, 9/ 135.
137
H adis 34
ŽENA KOJOJ SE GARANTUJE DŽENNET
jti :Jti
if)l .:L. l;! :rL J
w1 :41
Abdurrahman ibn A vf, r.a., pripovijeda od Allahovo g
Poslanika, s.a.v.s. , daje rekao:
«Kada žena klanja svojih pet dnevnih namaza,
posti mjesec Ramazan, č svoje poštenje i bude
pokorna svome mužu, ć ć joj se: đ u Džennet na
koja god vrata želiš.))
1
Biografija prenosioca ovog hadisa
Abdurrahman ibn Avf EI -Kureši je jedan od
desetorice ashaba kojima je ć Džennet. Veoma rano
je primio islam i bio je poznat po svoj im vrlinama i
ljudskim vrijednostima. On je jedan od šestorice kojima je
halifa Omer, r.a., ostavio da izaberu halifu poslije njegove
smrti. Bio je đ najhrabrijim ashabima u bitkama.
Prisustvovao je bitci na Bedru, Uhudu, i toga dana je na
Uhudu zadobio dvadest i jednu ranu. Bio je vrlo darežljiv
tako da je jednom prilikom udijelio kao sadaku č
1
Hadis je sahih, a zabilježili su ga Ibn Hibban u Sahihu 9/47 I
(4I 63), Taberani u Ef·Mu'džemul·evsatu i drugi.
138
karavanu u kojoj je bilo sedam stotina deva sa njihovim
tovarom. Kada mu je č smrt č je da se od
nj egove imovine udijeli hiljadu konja i pedeset hiljada
dinara na Allahovom putu. Umro je u Medini 32. godine
po Hidžri.
Komentar hadisa
U ovom hadisu Allahov Poslanik, s.a.v.s., spominje
stvari koje ženi garantuju Džennet ako ih bude izvršavala,
a to su: da redovno klanja pet dnevnih namaza, da posti
mj esec Ramazan. da č svoje poštenje i da bude
pokorna svome mužu.
ć na važnost č života, prava
supružnika i njihovo uzajamno poštivanj e, ovom prilikom
spomenut ć nekoliko hadi sa u koj ima se govori o ovoj
temi :
Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaže: .,Najbolj i od vas su
oni koji najljepše postupaj u prema svojim ženama."
<rL,,,,> ·c,:;i' ::;.;u;.: , e ::J;. :,r :,;..f
"Najvažniji uvjet koji se treba ispoštovati je onaj na
koji ste se obavezali prilikom sklapanj a braka. "
1
J.:..:___; 0r ::,t d')

1
Hadis je zabi lježio Musli m (2543).
139
"Da sam ikome naredio da č sedždu č
naredio bih ženi da č sedždu svome mužu"
1
- •- o -- - - - •- - • -- o -, r- • - Jr
(<.<.l..)i ''JJ) , b,..li 4>--JjJ .;,.:;L,. :l.r'l L..,l
" Koja god žena umre a nj en muž bude s njom
zadovoljan ć ć u Džennet .''
2
;;r;., J:..>
(o.,!<""">
"Kada č pozove svoju ženu u postelju, pa ona
odbije da mu đ a on ć ljut na nju, meleki je
proklinju do sabaha."
3
;r u ;;u;
,:,;.!IŠ
<"'""'' ' 'JJ) .(i?l.!..ol-H)
"Trima osobama se njihov namaz ne diže iznad
njihovih glava (ne prima se) ni za jedan pedalj : č
koji je imam {prcdvodnik) ljudima, a oni ga ne vole, ženi
koja ć a njen muž bude na nju ljut, i dvojici ć
koji su u zavadi."
4
140
1
Hadis je hasen, a zabi lj eži li su ga Tinnizi i ostali.
2
Hadis je 7.abilježio Tinnizi.
3
Muttefckunalejhi .
Hadis je zabilježio Ibn Madže.
:U1.;.., 4i JLi
.:.: :JI.i ,:i :;s- ,jl.i .:.;.; ,:JI.i
(U.i ;r Jli
Allahov Poslanik, s.a.v.s., je upitao neku ženu: "Imaš
li ti muža? Ona je odgovoril a da ima, na što joj je
Poslanik, s.a.v.s. , č -Kako postupaš s njim? Ona
odgovori: -Onako kako najbolje znam. " Tada je Poslanik
č -Pazi na to kako postupaš sa nj im, jer je on tvoj
Džennet i(li) Džehennem."'
1
Hadisje zabilježio Ahmed.
!41
Hadis3S
OPIS DŽENNETA l DŽEHENNEMA
w1 0 .iJ1 J.. :,r
<ec--
Enes ibn Malik, r.a., pripovijeda od Allahovog
Poslanika, s.a. v .s. , da je rekao:
<<Džennet je opasan sa ć a Džehennem
je opasan sa užicima (tj.strastima).>>
1
Komentar hadisa
Sa š ć u ovom hadi su misli sc na ono što je
č đ da radi kao što je izvršavanje i redovno
obavljanje ibadeta i izostavljanje svega onoga što je
zabranjeno, bi lo to da se ta dijela č jezikom ili tijelom.
Sa užicima u ovom hadisu misli se na č
uživanje koje je šerij atski zabranjeno.
Ovaj had is se ubraja u skupinu had isa gdje je došla do
izražaja Poslanikova, s.a.v.s. , posebnost a to je č tj .
ć da sa malo č iskaže veliko č U
ovom hadisu Poslan ik, s.a.v.s., č na izvršavanje
vjerskih obaveza i ukazuje na opasnost đ strasti.
1
Hadis je sahih, a 7.abilje:lili su ga Muslim 17/ 163 (7061) i
Tinnizi 71280 (2684). Buharija je takoder. zabilježio hadis č
ovome ali od Ebu Hurcj re, r.a. 11 /320 (6487).
142
Pojašnjenje ovog hadisa nalazimo u predaj i Ebu Hurej re,
r.a. , koj i kaže da j e Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
J.._i;- W :J JJ, j_" ;;,, J....- J if i./-.?' <Ji if
4:i! :,;.;, .:J, J! J,;.,. j:.} >.:;,j, JJ,
:...JJ,- -Ju
u
1
:.._:_r 4- Ju J1 Ju 4.,;
):li -4)! J:i 4-
·'JtS::J" Ju .4.,;
.:c:.r :,r

:c:.r 4: Jw
Jw Jw 4; )i
f 'o ' , o- ' o t , ' • '' ' • '

.. Kada je All ah, dž.š., stvori o Džennet poslao je
meleka Džibrila, a.s., da vidi Džennet i rekao mu -
Pogledaj kakav j e Džennet i vidi ono što sam pri premi o
džennet l ijama. Kada je Džibril došao i vidio Džennet i ono
što je Allah, dž.š. , pripremio džennetlijama vratio se
Allahu, dž.š., i rekao: -Tako mi Tvoje č ć za
nj ega niko č a da ć nastoj at i da u njega đ
Tada je Allah, dž.š., naredio da se Džennet opaše
š ć pa je rekao: -Idi sada ponovo pa pogledaj
Džennet. Kada se Džibri l vratio i vidio š ć koji ma
143
je opasan Džennet vratio se Allahu, dž.š. , i rekao: -Tako
mi Tvoje č bojim se da u njega ć niko ue i.
Zatim je Allah, dž.š., poslao Džibrila da vidi
Džehennem i ono što je u njemu pripremljeno za
džehennem! ije. Kada je Džibri l došao i vidio kako plameni
džehennemske vatre nadvisuju jedni druge, vratio se
Allahu, dž.š., i rekao: -Tako mi Tvoje ć ne mislim da
ć iko č za njega, a da ć dopustiti sebi i u njega pasti.
Zatim je Allah, dž.š., naredio da se Džehennem opaše sa
užicima i strastima i onda je rekao Džibrilu: -Idi pa
ponovo pogledaj Džehennem. Kada ga je Džibri l ponovo
vidi o rekao je: -Tako mi Tvoje ć bojim se da se od
njega ć niko spasiti."
1
Nevevi -rahimehullah- kaže da se sa ovim
š ć kojima je opasan Dženent, misli na trud u
redovnom izvršavanju naredbi , kontrol isanje srdžbe,
opraštanje, blagost, dijeljenje sadake, lijepo postupanje sa
drugima, sustezanje od harama i tome č Sa užicima
kojima je opasan Džehennem, misli se na
nedozvoljene/haram stvari , kao što su pijenje alkohola,
č zinaluka, ogovaranje (gibet) i tome č
Poruke ovog had isa
Mnoštvo je blagodati koje je Allah, dž.š., pripremio
onima koji đ u Džennet, kao što se to naglašava u
poznatom hadisu-kudsijji, gdje Poslanik, s.a.v.s., prenosi
da je Uzvišeni All ah rekao:
1
Hadis je sahih, a zabilježili su ga Tirmizi 71281 (2685), Ebu
Davud, Nesai, Ibn Hibban i H akim.
144
:y JW .11 J_,;, <,<ill ..,...ciJI ..:...,JJ-1 <) .!.lb ,6,. LS
0;r :.; u
. ;,.; .,ji
"Pripremio sam u Džennetu, Mojim iskrenim robovima
ono što oko nije ni vidjelo, niti je uho za to č niti je
č moglo naumpasti. "
1
- Da bi č zaradio Džennet treba biti uporan u
savladavanju raznih š ć koje se na njegovom putu
đ ...
- Isto tako, da bi sc č Džehennema, pravi vjernik ć
nastojati da pobijedi sve strasti i prohtjeve koje ga cijeli
život vuku prema Džehennemu .. .
1
Hadisje sahih, a zabilježio gaje Musli m (7063).
145
H adis 36
VRIJEDNOST POJEDINIH SURA
JAJETA IZ KUR'ANA
+ .iJ1 ;;_:. ...:f:;
:0 <i f};

Ehu Mes'ud El-Ensari, r.a., pripovijeda od Allahovog
Poslanika, s.a.v.s., daje rekao:
«Ko ć č posljednja dva ajeta iz sure El·
Beka re, dovoljna su mu.»
1
Biografija prenosioca ovog hadisa
Ime Ebu Mes'uda je: Ukbe ibn Amr ibn Se'alebe EI-
Ensari, El-Bedri. On je j edan od ashaba koji je č
u sastanku na Akabi, zatim u bici na Uhudu i ostalim
bitkama. Ovaj č ashab prenosi od Allahovog
Poslanika, s.a.v.s. , stotinu i dva hadi sa. Pred kraj svoga
života nastanio se u Kufi gdje je i umro č godine
po Hidžri.
Komentar hadisa
U ovom hadisu Allahov Poslanik, s.a.v.s., ć
svoje sljedbenike na važnost č posljednja dva ajeta iz
1
Munefckun alcjhi. Buharija ga je zabilježio 9/55 (5009) u
Kitabu fedailii-Kur'an a Muslim 6/333 (1877) u Kitabu salatil-
musafirin, a ovo spomenuto je Muslimova predaja.
146
sure El-Bekare, a to je kod nas poznato kao ašere
Amenerresulu, koje glas i:
jS- :Jt.; Jj
-.b.f .ile;)
u1 Li :iJ, '! . Ć 2:..:.

::_;:_;-, e :,;.s e 4i
w-
. .., u ,;u, u e u.:.: .u;;
' '
r)' "-;,.;li liu-; ::_:f
('I' A'\-TAo /i _;.,JI O; r )
Allah, dž.š., kaže: "Poslanik vjeruje u ono što mu se
objavljuje od Gospodara njegova, i vjernici - svaki vjeruje
u Allaha, i meleke Njegove, i knjige Njegove, i poslanike
Njegove: -Mi ne izdvajamo ni jednog od poslanika
Njegovih.- l oni govore: Č i pokoravamo se;
oprost i nam, Gospodaru naš; Tebi ć se vratiti.-"
"Allah nikoga ne ć preko ć
njegovih: u njegovu je dobro koje č a na
njegovu štetu zlo koje uradi. Gospodaru naš, ne kazni nas
ako zaboravimo ili što nehot ice č Gospodaru naš,
ne tovari na nas breme kao što si ga tovario na one prije
nas! Gospodaru naš, ne stavlj aj u dužnosti ono što ne
možemo podnijeti, pobriši grijehe naše i oprosti nam, i
smi luj se na nas. Ti Si Gospodar naš pa nam pomozi protiv
naroda koji ne vjeruje!"
1
1
Sura EI- Bekare, 285-286.
147
Vrijeme č ova dva spomenuta ajeta nastupa
nakon zalaska sunca a još bolj e je da to bude nakon jacij e
namaza, kao što je to naglašeno u nekim predajama.
Di o hadi sa koji glasi: ,.dovoljna su mu,"
podrazumijeva da su mu dovoljna kao zamj ena za ć
namaz tc ć kao i da su mu dovoljna kao zaštita od bil o
kakvog zla te ć
Ako č postupa po ovom hadisu i bude č ova
dva ajeta, uistinu ć ć da svake ć zaradi veliki
sevap i da bude š ć te ć od šejtanskog ili bilo
kakvog drugog zla.
Ima i drugih hadisa koj i govore o vrijednost i ova dva
ajeta, a jedan od tih had isa glasi :
e-:- e.:;;
- J J J ·- J -- J • ; • , # # J
:JL.U <e" ; l yl,JI '"-' _,..., :t;
:..u: ::.. J) r:;.i• u11.i r:;.i• ,u . Ih
r:;.i• U!-l,i ;;;; •h Jili
i;y) _,..L6j, :::u:i:; ć :,_,.;f
·*t u; f;i j ·:;J•
"Jedne prilike kada je Džibri l, a.s. , sjedio kod
Allahovog Poslanika, s. a.v.s., č je neki glas iznad svoje
glave, te je podigao glavu na što mu Džibri l, a.s. , č
Ovo je zvuk nebeskih vrata koja sc do danas ni su otvorila.
Kroz ta vrata sc na zemlju spustio melek koji do sada nij e
nikada silazio. Prišao je i nazvao selam a zatim rekao:
Budi sretan i č š ć sa dva svijetla, koja ni su data
nikom od poslani ka prije tebe: Fatihatul-kitab (sure El-
148
Fatiha) i završetak sure EI-Bekare, koj i god harf od toga
č š, bit ć ti to dato."
1
Ebu Ubejde u svojoj knj izi "Vrijednosti Kur 'ana" je
zabilježio ovaj hadis i na kraju se u njegovoj predaji
dodaje i ovo:
i')l___..." J ,,.,;L; J ,.s-; e,; J

"Pa č ove ajete i č vašu djecu i vaše
žene tim aj et ima, jer zaista su oni Kur' an koji se č
salavat koji se donosi i dova koja se prima."
Mnogo je hadisa koji govore o vrijednost i č
pojedinih sura i ajeta iz Kur'ana. Ovom prilikom ć
spomenuti ć
Vrijednost Ajetui-Kursijje: za koju Allahov
Poslanik, s.a.v.s., kaže: To je č ajet iz
Kur'ana."
.Jt.i .l,, cr <,i L<i
đ Poslanik kaže: "Ko č Ajetul-Kursijju
poslije svakog namaza ne č ga od ulaska u Džennet
ni šta osim smrti ."
2
1
Hadis j c zabilježio Musli m.
2
Hadis su zabi lj ežil i Nesai i Ibn Hibban.
149
Vrijednost sure EI-Kehf:
..1.1..).-> .J,, Jy; Jli
:<.,!)) <))
Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaže: " Ko č prvih (i li
zadnjih) deset ajeta sure EI-Kehf ć š ć od
Dcdždžala."
Suru EI-Kehfje lijepo č petkom, ako ne cijelu suru
onda bar ovih deset ajeta.
Vrij ednost sure EI-Mulk (Tebarekellezi bij edihul-
mulk):
:Jli .J,, ..].-> ;;:,;. ...;f;.
?

Ebu Hurejre, r.a. , pripovijeda od All ahovog
Poslanika, s.a.v.s. , daje rekao: "Jedna sura iz Kur'ana koja
ima trideset ajeta se zauzimala za č sve dok mu nisu
oprošteni grijesi. To je sura Tebarekellezi hijedihul-mulk
(sura EI-Mulk)."'
đ se od All ahovog Poslanika, s.a.v.s. , prenosi
da ova sura č č od patnje u kaburu:
... ..1.1..).-> j ti

1
Hadi s je hasen a zabilježi li su ga Ebu Davud. Tinnizi, Nesai,
Ibn Madže i Ahmed.
150
Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaže: "Sura EI-Mulk je ta
koja brani i spašava, ona č č od patnje u
kaburu."
1
:Jli e;; >j (" :,)>--) Jli .;i ._,.t,. 0'1 cr-
d, i ... G) i)l :J li •J<
} J>U LHAIJ , ."._. Li\i ,.!.1;1_"". J Jl"..> J !l.>! J
.:r-- 0i .J ..,J lk; J , 4J ;t.il u, ) = <..l,.ill r y. l""' li
.11 J.r--) Jli .pili y l.i. '-" 4,>-l." L4 \i"" J Y I-i.
. .;( 0' JW! J5' -,J; <) l.ii 0- .11
Abdullah ibn Abbas, r.a. , je rekao nekom č
ć š li da ti č jedan hadis koji ć te mnogo
obradovati? ć č č Tada fbn Abbas č -
č Tebarekellezi bijedihul-mulk (sura El-Mul k) i č
njoj svoju familiju, djecu, sluge, komšije, jer je to sura
koja č i koja ć se zauzimati kod Allaha, dž.š. , na
Sudnjem danu za onoga ko je bude č ž ć da bude
š ć od džehennemske vatre i od patnje u kaburu.
Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: ,.Volio bih da ta sura
bude u srcu svakog č od mog ummeta."
2
1
H adis je zabilježio Tirmizi.
2
Hadisje zabilježio Abd ibn Humejd u svom Musnedu.
151
Vr ij ednost sure El-lblas, (Kulhuvall ahu ehad):
Za suru El- lhlas (Kulhuvallahu ehad) Allahov
Poslanik, s.a.v.s., j e rekao da vrij edi kol iko ć
Kur'ana.
1
.0i_,.ill ..:_!; J..cu L&i
Vrij ednost sure El-Felek En-Nas (EI-
Muavvizetej ni):
Allahov Poslanik, s.a.v.s. , kaže da se č ne može
zaštititi od džinskih i šcjtanski h đ č boljim
kao što se može zaštititi sa ove dvije sure.
đ postoj e hadi si koji govore od vrijednost i prve
sure u Kur'anu, EI-Fatihe, sure Jasin i tome č
1
Hadise o vrijednosti ovi h sura je zabi lježio Muslim i drugi
muhaddisi.
152
Hadis37
VRIJEDNOST DOBROVOUNOG POSTA
;.;; r;. :Jti JJ, ;, :,r .."r:;.
.::.:; J:i.) L.J, X 0r Js

Ebu Katade, r.a., pripovijeda od Allahovog Poslanika,
s.a.v.s., da je rekao:
(<Post na dan Arefata -ako se izvršava radi Allaha i
ć se Njegovoj nagradi- č (male) grijehe
č u prethodnoj i narednoj godini.»'
Biografija prenosioca ovog hadisa
Ime Ebu Kalade j e Haris, ashab od ensarija, mada je
poznatiji po svom nadimku Ebu Katade r.a,. Bio je od
č u bici na Uhudu i u drugim bitkama. Zvali su ga
" Poslani kov konjanik" a Poslanik, s.a.v.s., je za njega
rekao:
;r t.ec.; .11 Jti
J w:.. _,-i)
1
Hadis je hasen, a zabi lježio ga je Ti nnizi 3/453 (746) u
Killlbus-savm.
153
"Najbolji konjanik j e Ebu Katade a naš najbrži
pješak je Seleme ibn Ekve'."
1
Ebu Katade je umro u
Medini 54. godine po Hidžri .
Komentar hadisa
Ovaj hadis govori o vrijednosti posta na dan Arefata,
a to j e deveti dan hidžretskog mjeseca zul-hidžeta.
č kažu da se pod ovim grij esima spomenutim
u hadi su misli na male grijehe, j er veliki grij esi se ne
opraštaju osim sa tevbom ili da ih Allah oprosti iz Svoje
milosti . Postavlj a se pitanje: Kako ć č biti
oprošteni grijesi u narednoj godini , koj e još nij e ni
č To č da ć ga Allah, dž.š. , č od grij eha
u toj godini .
Propisi i poruke ovog hadisa
Tinni zi -rahimehullah- kaže: Postiti dan Arefata j e
mustehab/poželjno onima koji ni su na hadždžu, tj onima
koji su kod ć a pokudeno j e post iti dan Arefata onima
koji su na Arefatu, kako bi se što više posvetili ibadetu.
Prvih deset dana zul-hidždžeta su najvrijedniji
dani u godini
Prvih deset dana mjeseca zul-hi džeta su naj priznatiji
dani u hidžretskoj godini, što đ naredni hadis:
J-_::i, r41::,. e 11 J... ..iJ,
.;-; .:r-- J/>'' ;w,> ·;w, :;.r
1
Ovu predaj u je zabilježio Muslim.
154
jL..ii Y0' ,0, 4
u) ;-.., 0'
0 (/
Allahov Poslanik, s.a.v.s. , kaže: "Nema dana u kojima
je č dobrih dj ela Allahu, dž.š., draže od prvih deset
dana mjeseca zul·hidžeta. Ashabi upitaše: -Pa zar ni
džihad na Allahovom putu? Poslanik odgovori: -Ni džihad
na Allahovom putu, osim onoga koji č đ u džihad
sa svojim imetkom i ne vrati se č od toga."
1
Najboljih deset dana i najboljih deset ć u godini
Zadnj ih deset ć ramazana su najbolje ć u
hidžretskoj godini zbog ć Lej/etul-kadr, koja je đ
njima, a prvih deset dana zul-hidždžeta su naj bolji dani u
hidžretskoj godi ni zbog dana Arefata, koji je đ njima.
Pored obaveznog posta mjeseca ramazana vjernicima
se č da poste i neke druge dane van mjeseca
ramazana a đ njima je i post dana Arcfata.
Vrijednost posta dana A§ure
đ je lijepo postiti dan Ašure, a to je deseti dan
mjeseca muharrema. Kada je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
došao u Medi nu zatekao j e židove da poste dan Ašure, pa
kada ih je upitao zašto poste taj dan oni su odgovorili daje
to č dan u kojem je Allah, dž.š., spasio Musa'a
od Faraona i njegove vojske. Tada je Poslanik, s.a.v.s.,
rekao: Mi smo č Musau od vas i naredio je da se posti
1
Hadisje sahih, a zabilježio gaje Tinnizi 3/463 (754) u Kitabus-
155
taj dan. Post dana Ašure je u prvo vrijeme bio obavezan,
ali nakon što je propisan post mjeseca ramazana onda je
postao dobrovoljan.
Nagrada koja je đ za onoga ko post i dan
Ašure je praštanje (malih) grijeha u prethodnoj godini , kao
što je to Poslanik, s.a. v .s., u had isu ć
Najscvapnije bi bilo postiti deveti , deseti i jedanaesti
dan mjeseca muharrema. Ko to ne bude u stanju može
posti ti deveti i deseti dan, ili deseti i jedanaesti dan. A ko
to ne može onda neka posti samo deseti dan mjeseca
muharrema. Na to ukazuju ć predaje:
0- .\,i J-"' ) :JLi .:.s- .\,l ..? J
;w1 ;:,; r;...._
Ibn Abbas, r.a., kaže da je Poslanik, s.a.v.s. , naredio
da se posti dan Ašure a to je deseti dan mjeseca
muharrema.
1
t:-811;;., :JLi ::f J
.;;il
Takoder sc prenosi od Ibn Abbasa da je rekao: " Postite
deveti i deseti dan mjeseca muharrcma i razlikujte se od
židova."
Ostali dani koje je lijepo postiti
Postiti šest dana mjeseca ševala nakon ramazana, kako bi
se imala nagrada kao da se posti la cijela godina. Postiti
ponedjelj ak i č jer su to dani kada se ljudska djela
1
H adis je zabi lježio Tinnizi 3/459 (752) u Kitabus-savm.
156
izlažu Allahu, dž.š. Postiti od svakog mjeseca tri bijela
dana, a to su 13., 14. i 15. dan u hidžretskom mj esecu.
Postiti svaki drugi dan, a to je takozvani Davudov, a.s.,
post i tako dalje.
157
Hadis38
ISTI HARE NAMAZ l DOVA PRILIKOM TOGA
J-" ..ill ji$- :JLi .l,t ..iJ,_,:; .r.C..:;
w:;-w- 4iS' J;o, J .1,,
:J .,.i;

::,. ::.Ut.G !!:"....:t ,)!
u) :_ii
,j<, J J;. ':,t ,.."j,
.;(f JLi .;(f
,; ) ;.u. :,t d ':! ,; !l ,;
.;(f JLi .;(f ..;;; J
ji$- ::.;. :;.it :; :; .; ,; ;; ;..ti
• .:;.:..t:. ;J\.i
Džabir ibn Abdullah, r.a. , kaže: «Allahov Poslanik,
s.a.v.s., nas je č l stihari - namazu za svaku
priliku, kao §to nas je č nekoj suri iz
Kur'ana. Govorio je: "Kada neko od vas č da se
158
č da nešto uradi, neka, mimo farza, klanj a dva
r eka ta, a zatim neka č ovu dovu:
«Allahumme inni estehirukc bi ilmike, ve
estakdiruke bi kudretike ve es' eluke min fadlike-1-
azimi, fe inneke takdiru ve la akdiru, ve te' alemu vc la
e' alemu, ve ente allamu-1-gujub. Allahumme in kunte
te' alemu enne haze-l-emre (spomenuti ono o č se
radi) hajrun li fi dini ve me' a§i ve aki beti emri,
fakdurhu li ve j essirhu li, summe barik li fihi, ve in
kunte te'alemu enoe haze-l-emre ierrun li fi dini ve
me' aši ve akibeti emri, fasrifbu anni, vasrifni anhu,
vakdur lij e-1-hajre bajsu kane, somme reddini bibi.>>
Prijevod Istihare dove glasi:
"All ahu moj , j a tražim za sebe ono što je dobro, s
Tvojim znanjem, i molim Te da mi daš Svojom ć i
molim Te da mi daš od Tvoje velike blagodati . Ti, zaista,
sve možeš, a ja ne mogu! Ti sve znaš, a ja ne znam, i Ti si
poznavalac tajni! Allahu moj , ako je ova stvar (spomenuti
ono o č se radi) korisna za mene, moju vjeru, život, i
završetak (Ahiret) (ili je rekao: u mojoj bli skoj i dalekoj
ć Ti mi to ć i olakšaj , a zatim mi daj
ć (blagodat) u tome. A ako j e ova stvar zlo za mene,
moju vjeru, život, i svršetak (Ahiret), (il i je rekao: u moj oj
bliskoj i dalekoj ć Ti to od mene otkloni i udalji
me od toga i odredi mi dobro i haj r, ma gdj e se ono
nalazi lo, zatim mi daj da s tim budem zadovoljan."
Rekao j e: "A zatim spomene svoju želju. "
1
1
Hadis je zabilježio Buharija 3/48 (1 162) u Kitabut-tehediud.
Ovaj hadis su takoder zabilježi li Ebu Davud, Tinnizi, Ibn Madže i
Ahmed.
159
Komentar hadisa
Vrl o č vjernik se nalazi u nedoumici šta da radi i
kako da postupi u đ situaciji. To pogotovo dolazi
do izražaja u č momentima u životu vjernika, kao
što su: č se u koju školu se upisati, ženidba ili udaja,
izbor radnog mjesta, prihvatiti nešto ili to odbiti i mnoge
druge situacij e u kojima vjernik treba da zamoli Allaha,
dž.š., da ga uputi onome što je najbolj e.
Upravo zbog važnosti ovog dobrovoljnog namaza,
!stihare-namaza i dove nakon njega Allahov Poslanik,
s.a.v.s., je ashabe, a takoder i nas č ovoj dovi,
ć tome važnost, kao što ih je č nekoj
kur'anskoj suri,
O važnosti i ljepoti Istihare govore i naredni hadisi:
r;l ,) 11 Jt;
.:.ill
"Od ć č j e da klanja lst ihare-namaz (i
zatraži od Allaha, dž.š. , da ga uputi onome što j e
najbolj e). "'
11 ,_)-.,> _.JI 0i ""- 11 e? J _;,J....ol l _f-, l,! i "-<-'>-
·_.! _.! :Jti l:,..i >1) l;! 0l>
Takoder, u had isu od Ehu Bekra, r.a. , se prenosi da je
Allahov Poslanik, s.a.v.s., kada bi želio neku stvar
1
Hadisje hasen a zabilježio gaje Ahmed.
160
govorio: "Allahu moj, odredi mi ono što j e najbolje za
mene."
1
.) . ..:.:1,.; .:Ut
Isto tako i hadis od Enesa ibn Malika, r.a.:
ć biti upropašten onaj ko klanja Istiharu. "
2
Propisi i poruke ovog hadisa
č kažu da ova dova poslij e lstihare - namaza
ne mora uvijek biti poslije č đ namaza koji se
zove Istihara, nego da to može biti nakon bi lo kojeg
drugog dvorekatnog ili č sunneta ili druge
na file. U tom č dužnost osobe koja klanja lstiharu je
da samo zanijeti pored te nafile još i Istiharu - namaz u
sklopu jednog nijjeta.
Imam En-Nevevi -rahimehull ah- kaže da j e lij epo da
se na prvom rekatu ovog namaza č sura EI-Kafirun (Ku/
ja ejju hel-kafirun), a na drugom rekatu sura Ihlas (Ku/
huva-Allahu ehad).
Ibn Ehi Džemreh kaže: "Mudrost toga što se dova za
Isti haru č poslije namaza j e u tome što je ć šansa da
ć dova biti primlj ena poslije namaza u kojem se č i
slavi All ah dž.š.
1
Hadis je slabog seneda a zabi lj ežio gaje Tirmizi.
2
Hadis je slab a zabi lježio ga je Taberani. Pogledaj Ferhuf-Bari
11/ 184.
161
Kako treba da postupi onaj ko je klanjao
lstiharu - namaz
Imam Nevevi u svojoj knjizi EI-Ezkar kaže:"Osoba
koja obavi lstiharu-namaz ć onda uraditi ono č ga
srce više č i više mu teži."
Dozvoljeno je klanjati lstiharu - namaz i po nekoliko
puta. Taj namaz nema đ vremena u kojem se
klanja, niti dana u kojem se klanja. Musliman treba,
nakon obavljenog namaza, da postupi onako za č mu
srce žudi . Nije uslov ljeno da se poslije namaza vidi nešto
u snu, u nekakvim đ bojama, kao što to misli
ć svijeta, a Allah zna najbolje.
162
Hadis 39
PET VRSTA ISKUŠENJA

; 0; :;,.:: :Jw
4< J U....LJ, ;ki :,r .11,
<i :,_::.: j; .) t i, ;liJ, LJ
,Ji_"_( u1

")):..; i j, ,L..:J,::,. ),_ii,
IJG G ;u, Ji. U! JJ,


Abdullah ibn Omer, r.a. , kaže: All ahov Poslanik,
s.a.v.s., se okrenuo prema nama i rekao:
«0 skupino muhadžira, molim Allaha, dž.š., da ne
doživite da budete iskušani sa pet stvari:
ć se nikada đ ljudima pojaviti nemoral koji
ć se javno ispoljavati, a da se đ njima ne prošire
zarazne bolesti koje nisu bile poznate njihovim
predhodnim generacijama,
163
ć ljudi č zakidati i varati pri vaganju i
mjerenju, a da ih ć zadesiti glad, oskudica, kriza i
nepravda njihovih vladara,
ć ljudi prekinuti davati zekat na svoj imeta k, a
da im ć biti ć kiša s neba, a da nije stoke
ne bi nikako ni padala,
ć ljudi prekršiti ugovor s Allahom, dž.š., i
Njegovim Poslanikom, s.a.v.s., a da Allah ć dati da
nad njima zavlada strani nepr ijatelj koji ć im oteti dio
od onog što je bilo u njihovom posjedu,
l kada god njihove đ ne budu sudile po
Allahovoj Knj izi i budu odabirali samo nešto od onoga
što j e Allah objavio, Allah ć dati da đ njih bude
č razdor i đ

Komentar hadisa
Ovim hadisom All ahov Poslanik, s.a.v.s., upozorava
svoj ummet od padanja u grijehe jer su poslj edice
griješenja velike i teške. Ovaj hadis se smatra jednom od
Poslanikovih, s.a.v.s., mu'džiza, jer se je mnogo toga što je
u nj emu najavljeno obistini lo.
đ u njemu nal azimo odgovor na naše današnje
stanje u kojem je raširen blud i nemoral koji se javno
ispolj avaju, a zbog toga su se pojavile razne bolesti, poput
SIDE i tome č Svjedoci smo mnogih katastrofa i
elementarnih nepogoda koje se sve više đ kao što
su poplave, zemljotresi, požari i drugo. A sve je to
posljedica udaljenosti ljudi od vjere.
1
Hadis je sahih, a zabilježili su ga Ibn Madže 2/ 1332 (4019), u
Kitobul--fiten. Hakim u Mustedreku 41540, Bezzar, i Bejheki. Pogledaj
Et-Tergib vet-terhib 21568 (3).
164
Propisi i poruke ovog hadisa
- Posljedica griješenj a i č drugih ružnih djela je
pojava zaraznih bolesti,
- Zbog varanj a i zakidanja na vagi se umanjuje
nafaka i halal opskrba, te dolazi do nepravde i zuluma
vladara,
- Škrtost i ncdavanje zekata č spuštanje
kiše,
- Zbog neposlušnosti All ahu i Njegovom Poslaniku,
s.a.v.s., pada se u poniženje stranih vladara i okupatora,
- Kada vladari budu slijedi li ono što je mimo puta
Kur' ana i Sunneta Allahova Poslanika, s.a.v.s., pojavit ć
se iskušenja, smutnje, svade i razjedinjenost đ
ljudima.
165
Hadis 40
DJELA KOJA S PAŠA V AJU OD KAZNE
:J t; i_r' <J ,y-)l .yo ,y ..,...,_il <J...,._. ,y
............, <J cs- J .l, , J.....';,, Jr-; l:.# e"'
.:r ::_.t; i.. ;l,ll ::_.t; .;J! :JLU t:.,t.. rw ,'-'<.lli
:; o;k-.t ,;.:_ olii

Jj 0"" ';}.-. )

f '_?:. :.; ;.1 ..U (J" ..:...ti; J
<-= , _,).; j.. J
4,js. b...i , y l..i.JI i5:J')\.. 0"'

.yi .:r ":k; "'-li;J
;Li:,. t; J -*" ;t,... ,.t,.; , , ), J i- J';. .:r ws-
- - . J
166
W) Li[._ Li[._ e.;:. :"), ::_.tJ J •.;.-! if "j.-. J .:..,!; )
Ji ::,_:i .l>-\; ",s, if :w. "L".; "). w.. Ji

4.crJ , WJ; ...u.. if) ili"<-'<.;",.;.-! if "j.-. J .:-,!J)
r-" J Wl; J if J ,Wl; .:; j if J Wl; o;l.-, cr J , Wl;
, ,. , .... . , >1 .-
4li:JI .y o'"b.J '4-:i
<;)1"
<C" J .j. .;.-t if "j.-. J '-'i;)
.--..e Js- ::..m:.) ,)J' 0:/J
,.;;,k:'!) rk: .;.-i if "j.-. J .:..,!) J
"'i <.;";..jll r--l,
.o_,...;L...J 0_r-jli....JS:i
J "L".; :;:,:, .u .;.-l if "j.-. J .:..,!; J
....... )i .S:,')Iv <J .J.,.,j J ,,_.._.,i if _,s:J.1 cr ;;.;
J;--'";;,,.;", J::;; .)s .;.-l if "j.-. J .:..,!; )
;--'" ;;,, .)s '""' .l>-\; 4- :.;._;_ "!_".; J>-
.J>- J
167
if
.:; .;,_. .l;.\; J>-J f" 11 if
J LO...o......JI .,'J}) J. i }l "t,.; :...0:. .;s-l if "-<I; J
.
0---"' ,.t,.; j.:. Wli .;s-i if "-<l JJ
if J>-J f" 11
..;,t,.; , ;Ul .j,;;....; .;s-l "-<I;J
if .li:.:...... lt J>-) ;r if
i......J1 I..S" :.;_;. L:Jli .;s-i if "-<i;J
'L.-i.Js J f :;_;.. y:

i 'r>'J .;.-i "-<l;)
,..;.i.i;IJ ;:::.; ...:.oli\; J.- .;,t,.;
.,; J> y i_"';JI .:.iW ,;J.i l J! <ft"l .;s-i J "-<IJJ
.0,.1 :,_,_")il .l,, 'i! ..l! 'i 01 ;,4-'-
('_..J t:"'-""-'"'")
Seid ibn Musejjib -rahimehullah- prenosi od
Abdurrahmana ibn Semure, r.a., koji kaže:
168
«Sjedili smo jednog dana u Medini kad je došao
Allahov Poslanik, s.a.v.s., te nam č ć sam
usnio č san:
Vidio sam č od mog ummeta kako mu je
došao melek smrti (Azrail) da mu uzme dušu, pa đ
njegovo č prema roditeljima te udalji
meleka smrti od njega,
- vidio sam č od mog ummeta koji je bio
izložen patnji u kaburu, pa mu đ njegov abdest i
spasi ga od toga,
- vidio sam č od mog ummeta kojeg su
opkolili šejtani, pa đ njegovo spominjanje Allaha
dž.š. (zikr) i otjera šejtane od njega,
- vidio sam č od mog ummeta kojeg su
opkolili i uzeli meleki kazne, pa đ njegov namaz i
spasi ga iz njihovih ruku,
- vidio sam č od mog ummeta koji ie
skapavao od ž đ i kad god bi se primakao mon.1e
havdu (vrelu, pojilištu) bio bi č i otjeran, pa
đ njegov post mjeseca Ramazana te ga napoji i
ugasi mu ž đ
- vidio sam č od mog ummeta kako ide
pored poslanika koji su sjedili u halkama, kad god se
primakne nekoj od tih halki bude udaljen, pa đ
njegovo vjersko kupanje (od džunupluka) te ga uze za
ruku i dovede ga da sjedne pored mene,
- vidio sam č od mog ummeta koji je bio
okružen tminom i mrakom sa svih strana a on je u tom
mraku zbunjen, pa đ š njegov obavljeni hadždž i
umra te ga izvede iz tog mraka na svjetlo,
- vidio sam č od mog ummeta kako se
rukom štiti i zaklanja od plamena vatre i njene
169
ć pa đ njegova sadaka (milostinja) koju je
udjelio te napravi pregradu đ njega i vatre, te
č hlad nad njegovom glavom,
- vidio sam č od mog ummeta kako se
ć vjernicima, a oni s njim ne govore, pa đ
njegovo č rodbinskih veza i č -0 vjernici, on
je č rodbinske veze pa č i kontaktirajte s
njim, te ljudi č š s njim govoriti i rukovati se,
- vidio sam č od mog ummeta kojeg su
uhvatile zcbanije (meleki koji se brinu za red u
Džehennemu), pa đ njegovo đ dobra i
ć od zla pa ga ote iz njihovih ruku i dade ga
melekima milosti,
- vidio sam č od mog ummeta kako č a
đ njega i Allaha, dž.š, je zastor, pa đ njegovo
lijepo pona§anje (ahlak), uze ga za ruku i uvede ga kod
Allaha dž.l.,
- vidio sam č od mog ummeta, a knjiga
njegovih djela se približava njegovoj lijevoj ruci, pa
đ njegov strah od Allaha, dž.š., i uze tu knjigu te je
stavi u njegovu desnu ruku;
- vidio sam č od mog ummeta, a vaga
njegovih dobrih djela je lagahna, pa đ š njegova
umrla (poginula) djeca i č š njegova dobra djela,
- vidio sam č od mog ummeta kako stoji na
ivici Džehennema, pa đ njegova dova (puna nade)
ć Allahu, dž.š., i spasi ga od toga, te on đ
- vidio sam č od mog ummeta kako pada u
vatru, pa đ š njegove suze koje je prolio iz straha
prema Allahu dž.š. i spasiše ga,
- vidio sam č od mog ummeta kako je stao
na ć (iznad Džehennema) i ljulja se poput
170
palmine grane na jakom vjetru, pa đ njegovo lij epo
mišljenje o Allahu dž.š. i uhrsti ga,
- vidio sam č od mog ummeta kako ž ć
ide preko ć nekad poklekne i spotakne se,
pa se pridrži. Zatim đ njegovo donošenje salavata
na mene pa ga uspravi, uhrsti mu noge i spasi ga,
- i vidio sam č od mog ummeta kako dolazi
pred džennetska vrata koja se pred njim zatvoriše, pa
đ njegov iskreni Kelime-i-šehadet (Ešhedu en la
ilahe il/allah) te mu otvori vrata i uvede ga u
Ožennet.>)
1
Biografija prenosioca ovog hadisa
Abdurrahman ibn Semure, r.a., je poznati ashab koji
je pri hvatio islam na dan kada su muslimani osvojili
Mekku. č je u osvajanju Sidžistana i u drugim
bitkama. Takoder je č bici na Mu ' ti. Živio je u
Basri i umro u njoj 50. godine po Hidžri .
Poruka ovog hadisa
Ovo je vrlo važan hadis i trebao bi svaki musliman da
ga č razumije i primjenjuje u svome životu, upravo
zbog toga što u sebi sadrži ovih osamnaest vrlina,
svojstava i odl ika koj e bivaju razlogom da zaštite vjernika
od kazne. Molim Uzvišenog Allaha, dž.š., da nam
pomogne da se ovim osobinama ukrasima, ne bismo li
zaslužili Njegovu milost i zadovoljstvo. (amin).
1
Hadis je sahih li gajrihi, a zabilježi li su ga Taberani u Ef-
Mu'dtemul-kebim 25/281 (39) i Ebu Musa EI-Medini . Pogledaj Ef-
Vabi! es·.fajjib od Ibn Kajjima EI-Dževzijje, strana broj 105.
171
LITERATURA NA BOSANSKOM JEZIKU
Kur'an s prevodom, preveo Besim Korkut, Medina
141 2.h.g.
- Tefsir l bn-Kesir, ć izdanj e, Muhammed Nesib
Er-Rifa'i, prijevod na bosanski - grupa prevodil aca,
Vi soki Saudijski komitet za ć BiH, Sarajevo,
2000- 1420.h.g.
- Es-Sunne' - Hadži Mehmed ef. ž ć (4 1 hadis)
1997. godine
- Rijadus-salihin, En-Nevevi, prijevod na bosanski jezik.
- Fi zi/ali-l-Kur'an - U okrilju Kur'ana, Sejjid Kutb,
prij evod na bosanski - grupa prevodilaca, FIN
Sarajevo, Sarajevo, 1997.
- Buharijina zbirka hadisa, 1-111, prijevod i komentar
Hasan Škapur, Odbor IZ Prijedor, 1974.
- Buharijeva zbirka hadisa, IV, prijevod i komentar
Hasan Škapur i Hasan ć El-Kalem, Sarajevo,
1991.
- Arapsko-bosanski č Teufik ć Udruženje
ll mije u BiH, Saraj evo, 1973.
172
LITERATURA NA ARAPSKOM JEZIKU

j.,;uJ <.>_,ill ... ,n)tl .4-.oal111 j...":U .)_;il
• ...,....Y-1...,....:.#
_ ___..,t , . /r.1 ,._....,1.!)1 '-'JJ1 ,.l. J jl.i;)r' ; .>Uli .J..:S- I$J.rll ;lS'" .l \ll-
.l.JL..)i .._.}" - .;.. J.P! <(l •T/ i.;J_,.:.ll
•.J')li_JI J""'-> 0! .)s- ,J. .u-1 ._I..A.i.ll o.).)t- :r-) J -
..
_ _,.IO,At L hJ. , .,;.. JA! <<J.:!)I...l)rWI } J •JS';)i.,)!JJI ;)-- ()l,s,)rl -
,J\.:),.1 ;b ,yt.......JI Lf. J.J 0! f_fjl ....,.._ o.J)t- ..,.,L ... }:JI -
• •
..y. ,jJ-' •r ....l.!? .)NJ ..,...1.,-1.:; ....A.!.P'J .;,L"JI-
_y;,
• <;i..)\t't.... cr.

,O}.w .J.J- r.J.rd'r.J_,ijl .!..,&- <Ji rJWI.J.,J- ..,...,....)lJ -.,.+)1-
·(1 0,'\A-___..1 i AA /r.1 ,<J\.:.,J .:.OJ.J>!l)_,..ll..:.. l)l
J.,.!. )l ;b ,t.l y .LJ. •..)'.>i.i-JI ..J. .js- ,j! JJ-\1- .....-<-4-'JI '-rl.;; -
-r''"" _ _,. , t., h J.
,;.lL..Jl .__r .1. . JJ-\1 ,.'j.".:.!,r"Js-1 r-
-r,.,,, _ _,. , t , T /d·
<r.J;.f.-1 p:)tl .J! .J.J ,J. .1;\.,J.I ..:..IJ\.o...JI oJ)t- J _,.... )l..!..,!.>l>.f.j t'l.". -
-(l fA\ L .la;h yl_,lJ.I J..Jjl;}fl ; JLiJI ..y.
173
} ::. •)1 rs- ..;l rLo":tJ , ..u-J ..:.t1JJ rJ t'L..-

..l.J. •1i;Y.L....J1 .._s:p-!.il1 c.u.J-1 yi rLo":tJ- t'U,.'-
_ _,. ,rv o..,...,... /l J, ..... 11 •L:>- l};:;. •,ji..JI
, .."_wl ) ::. •J- J")IJ,.- ;t..i.JI ..!....!::.U..i rJ pa-ll
./ t>.
/ oJ. ' 'v-l_,..ll ... ,A:S:ll ;1::. •.;4-f....:>\11 .11 .J! .v-l r-...u ..;\1- OLh\11
·r' 4,AY- -"I
..,_:SJ1 (..;U.ill .v-IJ (ltJ ;t.;-J1 ..yc. ....... \._J -
·r' .. ,.. .. _ _,. , ... •c:tJ.P'J _r..;.U
/tJ.. 'r"f''J.-'il •yi..J\11 .J.J- u....,-....JI ..!....!::.6-)rl a...L -
·r \ 4,AO- - \l·O
/ oJ.. 'r"f''i-'il ..,_:S:i1 •.;I..J\11 ..lJ- .!....!::.6-)rl <.LL -
·r' '"o-- lt-o
.J_y _)1;1 .;:;._,.,..ii.J_y ..... .!...A.:-)ri .JI.Jt...J... ;;,JI;;, .;l rLo":tJ .;r-JI-
.::._"...11
. .;.UI.;l...JI r-1..o. .11 ..yc. r,/ Ju.!J .;r-JI-
cf' •JW ..11 <J- J •.ji..JI ..yc. ::.\ji ..J.J. }JI ...,.Lo ,J·i .;r-JI -
. .JI.:.,.\ ,..;..,JJ>! i,-Wl
. .._s::._"..\11 u.: )&;1 •li:.__"..)r, u.:"->_,.:. e: <J..L.?' rLo":tJ- .;r-l'-
•.)olt)\.; '</";A.-"JI ..,:..l _;ll .;# ,;# •JL-.Jl rLo":tJ- .;r-JI -
·t\4,".\'-- \liY/YJ,
,..;..,Jp! -.Jt-)1....__}' . .l.Jji}JI <$"".ill - ,':4)\ p- -
·ri '\A"'--"Il·"':L. / tJ,
174
·r'''" - - 1 t 1o
/ lJ. <..:.OJ.JI! !J'"i-)11 _;JU ..J...P- t"L.l,.l c:--
·r i'. H - _.\I'" AA
,<J!,... )l.._ .... ,j,JJ'}l'l • .Jt.ll .,;.r.l •.JI.,.>- ..:.r.' e:---- -
_ _. \t l t / TJ.
<.t..i"" <.t- Ji.-! .:.r. J..J. <-tr .:.r. l
-ri'.A · - - 1 t • • 'I.I'')L.)'I

./r.l. • •
<<)')l..i.......)l .;--.J ..)s- .J .v-"i •tj.;l.I.,JI C..,-!-1 IJ.;l,.ll ei-

_ _. \fe>\ f r J,. • }lil))--ll•.._,.l,.l)ll,,.k.f'J ,LiJ..I...;.:..S -
.._ }' <tj.cil .JI.l.ll o ':U ,Jl..i'tiJ JI .:i- .:) J\.-.JI :,---5 -
_ _. \ t• \ /o.l. •..:.OJp.o.ll-)1
'!J'"J.-)11 ..,.._,oJI .;lJ <.;lWI .;.,s.1b1 .;.,s. ._;iy ...;.L:..J.\J ....AJ,; ji\-
.- lt·i O:..JJ!ll
-r''uf_. , t' t ..:.o
1
..ft! .f,4!1.;1J e: ..,...::+U ..uiJ} e;J.-
/ tl. i..:.OJp! ..,."J.-)11 •t;_,.h..ll rl--' -
.- l t·l
,;;.i- • ..,..ill r-5'u...1J- .,P !l.;.J.o...ll -
. ..:.-J.P!U.,....ll}l<.;/')..1.,&- ........ J!
..... ..+'""'""J J l.-all ;,--.:-5

• ._p. .:,r. .J.:....I.I-
.
175
... • ... L!. Js'.:r..uo-1 rL-".tJ- ._r. ..;!
.-"l f· II /I J.,i.J\A:il;J..,A)I
.yl;l .U. iJu-- u-! Vl 0'-.,.L r"\.41\ p$JI r-Jl -

·1$.! f.., _r..; ...;...;J '-rl} • .. 11 .J;.W)i- ..,.;+All r-Jt-
·r' o.:.- 04.
Y"J...)'I •,jl.,!l.y. )\ji J..J. jk_.:,U .Jl_,ill ..,.;t.lll r--11 -
.J_";l;....!
.l$; J_r.il;....! •J...-_,ll r--1' -
•i.iJU=...-ll ,w! ... t.- )il .:r .#".JI..! J c.J-1 .!..o>I..Ul-
t .v /l J. • ..:...JP <.,....I.JI
. ..1.1 •hJ •ri\At /_,., t·t / vJ. . JJ)il ...,i....a.U ..:....uL1 ;}-- -
.4t ... ,._J4
J}all O)jJ •r\\A• /-"It" / tJ. . .k....fl.l ..!..ll.!ll ...,i....alJ J}---
,;_,...... Jlj)l .J.;S- .:r. J..J. •P' ,:"-..Ul .;.1 ;.:IJj J! .:,L.Jall ..,h .. -
. •
·-"'t 1 t ... . Jp) .;_".:JI Jl_).i <s-rr-
... •.}t.l'.J.;S- ..,,_v .:t. ..!ll\.. rL-'fl tl.}l-
JJ..-J.I iJJ),l .J.J .J! !1;1..:11 ..:...1.">1..-ll .\A- ,j
.
176
SADRŽAJ AJETA NAVEDENIH V KNJIZI
63
147 "l-lM /i }JI . ;rt
47 ...
72
36 (lA
48 •
150 (1 /.!.lllli;,:.)
47 <"''-"'' ., .... > . ;.5-iC::r, /i4i 0,;. o<Ji1
105
85 (' \ ;u,:,.;;-.: Jp::,..; J Ji1
6 ) (l l - / OJI__,J- Ji i;y) .rUJ
54 •n-> ;.j:j,j_ :U1
12 .. ć
91 ,, . ,hw'•n->4 ...
123
103 .• ,A:r- '-110;_,-) . . .
73 (VT/<.JU.;JI i;_,.. )
104 (A/.Jpjll •n->
62 .. Ć
104 ( \VV/i_,O.,.h ;Jr)
73 cr r ... J1 ,J:;_; u1
15 • ...
177
114 • ... ji; ;1 ;.s-:;_1 :,_,..J w.:;
61 (l. ,,,,.,.. .. ;.i•) ;; :,; ;;(;.G JJ;9
16 (\il ,WI ... Ć
) 2
131 (IT"I - 1q •Jr) ... IL.. :-..
110 (T . v/t}-)1 •u .. )
29 <'-A .JL...;'jl ... .;._ js. (WJ1
133 '"Ir,) •w> ;1
178
SADRŽAJ HA DISA NA ARAPSKOM JEZIKU
STR.
127
35
124
140
36
138
42
74
141
40
145
65
51
69
156
139
37
135
123
Ill
52
Č HAD! SA:


;.;_,;::.;.. ;J-:;.(;:...;;


tG ,::.r):; u e
· Ji .
..,u.
i J; ·,,),; '<':.;.;>j.;;:;.


;;,;:.; u,.;;..,. .:;.hi:.. p;,

4, 4.. ";u ;.kJ
4 · :Ju

179
13
98
41
150
57
51
106
122
49
54
58
9
166
44
14
109
41
119
140
43
71
102
19
78
80
180
i J;. JI \rJ ,;J-,L..:.r Jl ;..: e 01
- ·




ol..i ;r..,. y;
;.5.; j}.f ;u:.,,_.: ;; u,}!


jS-t
w, ,j:; .r;\


.
91
58
160
58
83
82
49
55
105
148
19
135
45
140
19
142
23
84
46
125
166
99
153
13
30

u

Pi
- - -- -
)S- <l :\J\
45-} ;}aJl
11 4.


ć
J<)JI, .. • •

.j,
0.\...}JU-I.,-JIJ ..
J..iJf .J Ju w J::.;:.:.
..u......11 JJ-11 j_,..... J t.;.
........ :) cs- J ..l.i1 J_,_ J
...-Jl!.J1 :i
w:.

181
34
l l
90
92
29
156
153
IlO
99
83
126
149
92
114
93
158
76
40
119
29
136
3 1
107
121
17
182
,;/"


u,


u
J • .,_J • v;;u
;i...J, .:...:..)


e_ j), ::# ;.> itG ts;,.;Y

,;y , ,;-;.;. i:.j, 'i

'1


12
48
49
36
40
56
129
122
143
28
125
139
151
85
130
161
ss
154
64
132
71
106
107
ISO
38

o.JJ-J::.. .J! :,.:.: jf :-

--· ć
:rs--

..:..ili ..i u! :,.ill,
'*f

Ju; J..) i.:J, JJ, j!.:. w
J- .u, r.J.i w
,j ;u, .i,Ji ;_.ii'}
;r), ::..:;.u (, .. T ::.:s-:,.;
·


1;0Š' j:.. t:
:;r

i:tJI

t:
š
-;.;,
::..:..w 11
183
62
113
98
89
160
13
85
13
87
146
107
88
97
104
151
57
116
60
53
24
114
101
123
27
87
184

j,L: ;D, t
- - (;1 0'
!.S; e :u 'Ilic. ti
1
;;;,
y



i:J, ;"
p.;.

J ;i Jr, rJ:_jl rh
..iJ,

1
W.U1 ·:; 0


96
44
132
163
43
W Js- j: r1i1
- . . :ji
u.:,.;

185
SADRŽAJ HADlSA NA BOS. JEZlKU
BR.
Č HADlSA:
STR.
l.
Djela se cjene prema namjerama ...
2.
Allahov Poslanik. s.a.v.s., namje održao tako
14
dirljiv govor od kojeg su srca ...
3.
Jednog dana kad smo bili kod Allahovog
20
Poslanika đ neki č ...
4.
Sest je dužnosti muslimana prema
23
musliman u ...
5.
O ljudi, širite selam, održavajte .. . 27
6.
ć se č ni pomjeriti na Sudnjem danu
31
sve dok ...
7.
Sedam osoba ć Allah uvesti u Svoj hlad onog
34
dana kada ne bude drugog hlada .. .
8.
Prvo za što ć č polagati č na
39
Sudnjem danu ...
9.
Kod koga se đ tri stvari osjetit ć slast
45
imana:.
10.
Zaista je od predznaka Sudnjeg dana ... 51
ll.
Ja garantujem ć u podnožju Dženeta onom
54
ko ostavi raspravu .. .
12.
Tako mi Onoga u č ruci je moja duša vi
60
morate đ dobro i. ..
13.
Dato mi je pet stvari koje nisu date nijednom
65
od poslanika ...
14.
ć li da vas obavjestim o ć
69
grijesima ..
186
15.
Kada č umre prekidaju se njegova djela
74
osim u tri č ..
16.
Vjerovanje se sastoji od sedamdeset i nekoliko
78
dijelova ...
17.
Jak vjernik je bolji i draži Allahu od slabog
82
vj ernika, a u obojici je dobro ...
18.
Allahov č neko ratuje zbog ratnog
87
plij ena, neko ratuje da bi ..
19.
Putovao sam sa Allahovim Poslan ikom,
90
s.a.v.s., i on na putu nije klanjao ...
20.
č uputi me na djelo za koje ć ako
96
ga budem radio, ć u Džennet, ...
21. Pet stvari su od prirode svakog č 99
22.
Garantujte mi šest stvari, j a ć vama
102
garantovati Džennet:.
23.
Od ljepote č islama j e da ostavi ono
106
što ga se ne č
24.
Cudno je stanje vjernika, zaista je za njega
li O
uvijek dobro, a to nema niko osim vjernik ...
25. Ko zaštiti č svoga brata muslimana, ... 113
26.
Tako mi Onoga u č je ruci Muhammedova
116
duša, ć niko od ...
27. Ć se zavidnosti, jer zavidnost. .. 11 9
28. Allahov Poslanik, s.a.v.s., nije bi o nepristojan 122
187
29.
Kada bi znali ono što ja znam, malo biste se
125
smijali, a mnogo biste plakali ...
30. Znate li ko je muflis (bankrot)? ... 127
31.
Kada god se ljudi sakupe u neku od Allahovih
130
ć da č i č Kur ' an
32.
O ć koje od vas u ć da se
132
ženi neka se ženi jer ...
33. Ženu udaju č stvari:. 135
34. Kada žena klanja svojih pet dnevnih ... 138
35.
Džennet je opasan sa š ć a
142
Džehennem je opasan sa užicima ...
36.
Ko ć č posljednja dva ajeta iz sure
146
EI-Bekare, dovoljna su mu.
37. Post na dan Are fata ... 153
38.
Allahov Poslanik nas je č Jstihari-
158
namazu za svaku priliku ...
39.
O skupina muhadžira, kada budete iskušani sa
163
pet stvari ...
40.
Allahov Poslanik, nam č ć sam usnio
169
č san ...
188
ASHABI KOJI PRENOSE HADISE
BR.
!MEASHABA:
STR.
Abdullah ibn Abbas 93
Abdurrahman ibn A vf 138
Abdurrahman ibn Semure 17 1
Abdull ah ibn Selam 27
Džabir ibn Abdull ah 66
Ebu Bekrete 69
Ebu Derda' Ill
Ehu Hurejre 17
Ebu Katade 44
lO Ebu Mes'ud El-Ensari 146
ll Ebu Musa EI- Eš'ari 87
12 Ebu Umame 54
13 Enes ibn Malik 45
14 Huzejfe ibn Jeman 60
15 Suhcjb ibn Sinan IlO
16 Ubade ibn Samit 102
189
17 Abdullah ibn Omer 83
18 Abdullah ibn Amr 66
19 Abdullah ibn Mes'us ll
20 lrbad ibn Sarije 14
21 Omer ibn EI-Hattab
22 Muaz ibn Džebel 31
190
SADRŽAJ
PREDGOVOR •...•••.•••..••••••••.••.••••.••.••.•.••.••.•..•.••.•..•.•.•..••..•...••.•••. 5
Hadis 1 ........................................................................................ 9
ISKRENOST l LIJEPNIJET U SVAKOM POSLU ................... 9
Vrijednost ovog hadisa .. . . ............. ..... ...... .... ... ... 10
Povod izreke ovog hadisa ................................................. ll
Neki propisi iz ovog had isa....... ......... . ... .. ..... .. ..... .... . ll
Š.ta kažu Kur'an i Hadis o nijetu .......... ... ..... ....... .... .... .. .. .. JI
Hadis2 ...................................................................................... 14
PRIVRŽENOST KUR'ANU I SUNNETU ............................... 14
Komentar hadisa ............................................................... 16
Neki propisi iz ovog hadisa .............................................. 18
Hadis 3 ...................................................................................... 19
HADISO !MANU, ISLAMU l IHSANU ................. .. ............. 19
Komentar hadisa... . ....... .... .... ..... .... .. ............. ......... . 21
Hadis4 ...................................................................................... 23
ISLAMSKO PONASANJE ....................................................... 23
Komentar hadisa ............................................................ 24
Neke poruke ovog hadisa ................................................. 26
Hadls 5 ...................................................................................... 27
DJELA KOJA VODE U DŽENNET ......................................... 27
Komentar hadisa ... ... ..... .... ... .... ......................................... 27
Neke poruke ovog hadisa ................................................ 30
Hadis6 ...................................................................................... 31
ODGOVORNOST SVAKOG POJEDINCA ZA DJELA •...••..• 31
Komentar hadisa ............................................................ 32
Poruke ovog hadisa .......................................................... 33
Hadls 7 ...................................................................................... 34
ALLAHOV, Dž.S., HLAD NA SUDNJEM DANU ................. 34
Komentar hadisa ......................................................... ...... 35
Poruke ovog hadisa .. ....... .. ....... ........ .. ... .. ... .... .. ..... .. .. ... .... 38
Hadis 8 ...................................................................................... 39
SMIRENOST l SKRUSENOST U NAMAZU ......................... 39
Komentar hadisa .......................................................... 39
Hadis 9 ...................................................................................... 45
191
SLAST VJEROVANJA ......................................................•..... 45
Komentar had isa .......... ... .... .. ...... ....... .. ......... .. ..... ............ 46
Poruke ovog hadi sa .......................................................... 50
Hadis lO .................................................................................... Sl
OD PREDZNAKA SUD. DANA J E NESTAJANJE ZNANJA51
Komentar ha disa ......... .. ..... ..... ...... ................. ........ .......... 51
Poruke ovog hadisa .................... .... ....... ....... .. ............. 53
Hadis 11 .................................................................................... 54
ODLIKE UEPOG PONASANJA ............................................ 54
Komentarhadisa ................ ............................ ........ 55
Poruke ovog hadi sa ..... ..... ............. .......... ... ..... .. ... ............ 58
Hadis 12 .......................................... ....................... ................... 60
Đ DOBRA l Ć OD ZLA ........... 60
Komentar hadisa .............................................................. 61
Važna napomena .......................................................... 62
Poruke ovog had isa ........... ....... ........... ... ... ....................... 64
Hadis 13 .................................................................................... 65
ODLIKE MUHAMMEDA, S.A.V.S ...................... .................. 65
Komentar hadisa .............................................................. 66
Poruke ovog hadisa ........... .................. ... ... ....... .. .............. 68
Hadis 14 ............. ....................................................................... 69
Ć GRIJ ESI ................................. ....................... ....... 69
Komentar hadisa ................... .................... .. ... .. ........... 70
Poruke ovog hadisa .................. .... .... .... . ................. 73
Hadis 15 .................................................................................... 74
Č DJ ELA SE NE PREKIDAJU Ć ............ 74
Komentar hadisa.. . ...... ............................ 74
Poruke ovog hadisa .......................................................... 75
Hadis 16 ................................................................................... 78
SASTAVNI DIJ ELOVI !MANA ............................................. 78
Komentar hadisa .............................................................. 78
Poruke ovog hadisa .......................................................... 80
Hadis 17 ........................................ ............................................ 82
ODLIKE PRAVOG VJERNIKA .............................................. 82
Komentar had isa .... .... ........... .... ........ ... .... .. ... ....... .... .... .... 82
Poruke ovog hadisa ............................... ............. . . . ... 86
Hadis 18 .................................................................................... 87
ISKRENOSTNIJETA U DŽIHADU ............ 87
Komentar hadisa ................................... ...................... 88
192
Poruke ovog had isa .. ........... ....... ....... ..... ...... ......... .... ... .. .. 89
Hadis 19 .................................................................................... 90
Ć I SPAJANJE NAMAZA .................. .............. 90
Komentar hadisa ... ........ .. ....... ..... ...... ... ...... ...... ... ..... ... .. ... . 90
Neki propisi iz ovog hadisa . ............................ ................. 92
Spajanje namaza .......................... ....... ....... ......... ...... ... .... 93
Propi si vezani za spajanje namaza . .. ...... ........ .. .... ............. 93
Poruke ovog hadisa ................................................... .... ... 95
H adis 20 .................................................................................... 96
TEMELJI ISLAMA ................................................................. .. 96
Komentar hadisa ... ...... .. ......... .... .......... ..... ....................... . 97
Poruke i propisi iz ovog had isa .. ....... .... ... .... .................. 98
Hadis 21 .................................................................................... 99
HIGIJENA l KULTURA VJ ERNfK.A ...................................... 99
Komentar hadisa . ............ .... .......... ..... ..... ....... .. ... .... ... .. .. .. 99
Hadis 22 .................................................................................. 102
DJELA KOJA GARANTUJU DŽENNET .............................. J02
Komentar hadi sa ... . .. ............. .. .... .. ... ... ..... ........ ... ... ... .. ! 03
Hadis 23 .................................................................................. 106
LJEPOTA ISLAMSKOG PONASANJA ................................ I06
Komentarhadi sa .................... ..................................... ... 106
Poruke ovog hadisa ........ .. ..... ...... ...... ... .. .. ... .... . .... .... J 09
Hadis 24 .................................................................................. 110
VJERNIKU JE UVIJEK DOBRO ........................................... II O
Komentar had isa ... ............. ....... ...... ... .. ....... ........... ... ... .. . 11 1
Poruke ovog hadisa ........................................................ 112
Hadis2S .................................................................................. 113
Č OD OGOVARANJA (GlBETA) .......................... IIJ
Spominjanje gi bela u Kur ' anu .............. ... ........................ ll 3
Šta j e to gibet ....... ......................... ....... ..... ... ........ ....... .... 114
Komentar ha di sa .................. .. ........... ............................. 114
Poruke ovog ha di sa ....... ......... .. .......... ....... ...... ... .. .. .... 115
Hadls 26 .................................................................................. 116
OBA VEZNOST Đ MUHAMMEDA ................... ll 6
Komentar had isa ............. ........ ............................ .. ... ...... 116
Poruke ovog ha di sa ......... .. ....... .. ..... .. ....... ... .. ...... .... .. ..... 117
Hadis 27 ...................................... ............................................ 11 9
ZABRANA ZA VIDNOSTJ ..................................................... Il 9
Komentar had isa ...... ........ ..... .. .... .... ... .. .... .. ...... .. ......... \1 9
193
Poruke ovog h adi sa ........................................................ J 2 J
Hadis 28 .................................................................................. 122
PRJSTOJNOST U GOVORU l PONASANJU •............•.•••..•.. I22
Komentar had isa .. . ............................................ J 22
Poruke ovog hadisa ....................................................... 124
Hadis 29 .................................................................................. 125
VISE PLAKATI NEGO SE SMIJATI •..•....•..•..••.••.••..•.••.••.••.• I 25
Komentar had isa .. . ....................... .............. ... J 25
Poruke ovog hadisa ........................................ .. ............ 126
Hadis 30 .................................................................................. 127
KAZNA ZA ONOGA KO UZNEMIRAVA MUSLIMANE .• I27
Komentar hadisa .. .................. ............................. .. ....... 128
Poruke ovog hadisa ... . ............. .. ..................... 129
Hadis3t .................................................................................. l 30
VRIJEDNOST Č Č KUR'ANA ......... 130
Komentar hadisa ............................................................ J30
Poruke ovog hadisa ... . .......................... J3 J
Hadi s 32 .................................................................................. 132
VAŽNOST BLAGOVREMENOG STUPANJA U BRAK .... 132
Komentar hadisa .......................................................... 133
Kakav je propis sklapanja braka .................................... 134
Poruke ovog hadisa ..................................... ... ................ 134
Hadis 33 .................................................................................. 135
KAKO IZABRA Tl HAJI RL! ŽENU ...................................... 135
Komentar hadisa .. . .. . ......................... .......... .......... 135
Poruke ovog hadisa... . .. ............. ........ 137
Hadi s 34 .................................................................................. 138
ŽENA KOJOJ SE GARANTUJE DŽENNET ........................ 138
Komentar had isa ............................................................ J 39
Hadis35 .................................................................................. 142
OPIS DŽENNETA l DŽEHENNEMA ................................... I 42
Komentar hadisa .. .. .... ............................. 142
Poruke ovog hadisa... .. ............... 144
Hadis 36 .................................................................................. 146
VRIJEDNOST NEKIH SURA l AJETA IZ KUR'ANA ......... I46
Komentar hadisa.. .. .................................................... 146
Vrijednost sure El-Kehf: .............................................. l SO
Vrijednost sure EI-MuJk ................................................ 150
Vrijednost sure El-lhlas ................................................ 152
194
Vrijednost sure El-f elek i En-Nas .................................. 152
Hadis 37 .................................................................................. 153
VRIJEDNOST DOBROVOLJNOG POSTA .......................... 153
Komentar hadisa ............................................................ 154
Propisi i poruke ovog had isa .................. .......... ........... 154
PJVih deset dana zul-hidždžeta su najvrijedniji dani . ..... 154
Naj boljih deset dana i najboljih deset n o ć i u godini .... ... 155
Vrijednost posta dana Ašure ......................................... 155
Ostali dani koje je lijepo postiti ................................. 156
Hadis 38 .................................................................................. 158
ISTIHA RE NAMAZ l DOVA PRILIKOM TOGA ................ 158
Komentar had isa ... .... ....... .... ... ...... .. ............................... J 60
Propisi i poruke ovog hadisa .................................... .. .... 161
Kako treba da postupi onaj ko je klanjao Jstiharu n ....... 162
Hadls 39 ................................................... ............................... 163
PET VRSTA ISKUSENJA ...................................................... I63
Komentar hadisa ... .................................................. . ..... 164
Propisi i poruke ovog hadisa .......................................... 165
H adis 40 ................................. ................................................. 166
DJELA KOJA SPAŠAVAJU OD KAZNE ........... .................. I66
Poruka ovog hadisa ....................................................... J 71
LITERATURA NA BOSANSKOM JEZIKU ......................... I72
LITERATURA NA ARAPSKOM JEZIKU ............................ l73
SADRŽAJ AJETA NAVEDENIH U KNJIZI ......................... I77
SADRŽAJ HA DISA NA ARAPSKOM JEZIKU ................... 179
SADRŽAJ HADISA NA BOS. JEZIKU .•..•...••.•.•.•.•...•........... I86
ASHABI KOJI PRENOSE HADISE ....................................... l 89
SADRŽAJ .................... ............................................................ I91
IZ BIOGRAFIJE AUTORA .................................................... I 96
195
IZ BIOGRAFIJE
Fuad ć (sin Jusufa) đ je 27. 11.1960.
godine u Bosanskoj Krupi. Osnovnu školu je završio u
rodnom gradu, nakon č upisuje Gazi Husrev-begovu
medresu u Sarajevu koju završava 1980. godine č
uspjehom i time biva đ maturskog ispita. Nakon
odsluženja voj nog roka, 1981. godine odlazi na studij u
Rijad, Saudijska Arabija, na Islamski univerzitet
Muhamrned b. Saud, gdje se, nakon dvije godine
usavršavanja arapskog jezika, upisuje na Fakultet
Usuliddin - odsjek za Hadis. Medu pet najboljih studenata
na spomenutom odsjeku diplomirao je 1987. godine. Time
je stekao uslov upisa postdiplomskog studija na istom
fakultetu. Magistrirao je 1992. a doktorirao 1997. godine
na istom Univerzitetu, nakon č sc zapošljava kao stalni
profesor na Islamskoj pedagoškoj akademiji u ć
Jedno vrijeme je radio kao vanjski saradnik u medresi
Džemaludin Ć š ć u Cazinu. Na Islamskoj pedagoškoj
akademiji u ć je obavljao dužnost dekana do 2006.
Dr. Fuad ć j e izrasli č iz domena
had isa i hadiskih znanosti. Objavio je ć broj č i
č radova iz tog č č je u izradi i
recenziji č udžbenika za Medrese u Bosni i
Hercegovini i dao veliki doprinos na polju đ i
komentarisanja ori ginalnih djela iz hadiskih znanosti, kao
što se vidi iz narednog pregleda:
- " Musned Ebu Davuda Taja/isija ", analiza i č
obrada na arapskom jeziku. Magistarski rad F. ć
Rjjad 1992. godine. Islamski univerzi tet Muhammed b.
Sa ud.
196
- .. Komentar Sunena Ehu Davuda Sidžistanija od Ibn
Res/ana Remlija ", analiza i č obrada (na arapskom
jeziku). Doktorska teza F. ć Rijad 1997. godine.
Islamski univerzitet Muhammed b. Saud.
- Mali predznaci Sudnjeg dana, F. ć knjiga na
bosanskom jeziku (prvo izdanje 1995. godine i drugo
izdanje 1996. godine).
- Poslanikove fetve , El-Kalem, Sarajevo 2005.
- Veliki grijesi, F. ć IPA ć 2004.
- Posebnosti Muhammeda i njegovog ummela, F.
ć IPA ć 2005.
Preveo je nekoliko poglavlja iz knjige ,,Tejsirul-
vusul" od Ibn Dejbe Šejbanije, kao što su: ., Vjerovanje
(iman i Islam) ", ., Privrženost Kur'anu i Sunnetu",
đ dobra i ć od zla" i .. Džihad" koja
su doživjela nekoliko izdanja.
- č je raznih kongresa i predavanja održanih o
Bosni i Hercegovini (S.Arabija, Kuvajt, Bahrejn, Egipat,
Turska, č i SAD).
Svoje č radove objavljuje u Preporodu
(I slamske infonnativne novine), Muallimu i Novim
horizontima.
197
:rL J ..,l> ..Ul J.- ..Ul Jr; JU
rx ..Ul "-" •4< .:r.e) ,;1 J>- liD- ,:r
y lx i <,<i ,:r J->1 :J .P· .. .jJ .l:.Jl.- 1.r.iJ , <.i,iJI
.I:.,..,J J d .. .jJ·"-'-'
Allahov Poslanik, s.a. v. s. , u jednom had isu
kaže:
" Ko č mome ummetu č hadisa
koji ć im koristiti, Allah ć ga proživjeti na
Sudnjem danu u skupini č i pobožnih. "
U drugim predajama završetak ovog hadisa glasi:
,,. .. ć ć mu se: đ u Džennet na koja god vrata
želiš!" ili " ... ja ć mu biti svjedok i č
(šefa 'džija) na Sudnjem danu."

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful