You are on page 1of 32

WINDOWS 7 prvi deo.....

Instalacijska programska potpora zauzima veliinu jednoslojnog DVD-a, to danas i nije neki vei problem jer gotovo sva raunala imaju DVD ureaj. Ako se izradi ISO datoteka od originalnog instalacijskog medija dobije se datoteka veliine oko 2.6GB to korisniku omoguava da izradi svoju zatitnu kopiju medija (na to ima pravo), i u nju moe dodati sve upravljake programe koji mu trebaju u postupku instalacije ili izraditi zaseban medij na koji e ih zapisati (upei). Korisno je provjeriti na Internetu postoje li za sklopovlje noviji upravljaki programi od onih isporuenih uz ureaje. Proizvoai nisu skloni izradi novih medija s novijim upravljakim programima, to uz dananju brzinu pristupa Internetu nije od znaaja. Radije nove upravljake programe objavljuju na svojim sjeditima jer ih to gotovo nita ne kota, a podrka krajnjem korisniku je mnogo efikasnija. Internet je doista mnogo toga promijenio u posljednjem desetljeu. Microsoft je krajnjim korisnicima omoguio da s njegovih posluitelja mogu besplatno preuzeti .ISO datoteku koja predstavlja RC izdanje operativnog sustava 'Windows 7' u 32 bit-noj i 64 bit-noj inaici, naravno uz prijavu podataka glede ostvarivanja legalnih prava za njihovo koritenje prema prihvaenim licennim uvjetima. Prethodno navedenom omoguio je na isti nain preuzimanje i 'BETA' inaicu ovog operativnog sustava. Na temelju preuzete .ISO datoteke moe se izraditi instalacijski DVD medij, ili se pak .ISO datoteka izravno koristi za instalaciju operativnog sustava u Virtual PC (VPC) raunalo. Nadalje slijedi opis instalacije navedenog operativnog sustava upravo na VPC raunalo. Prvi korak po dohvatu .ISO datoteke od strane VPC raunala je uitavanje datoteka potrebnih za instalaciju i pokretanje instalacijske procedure, te slijedi uitavanje inicijalne osnove operativnog sustava u memoriju, te vrlo jednostavan upit o lokalizaciji, odnosno odabiru pojedinih jezinih postavki...

Postupak instalacije zapoinje s definiranjem lokalizacijskih postavki. Za razliku od definiranja lokalizacije na etiri mjesta u XP sustavu, postupak definiranja lokalizacije je vie nego jednostavan. Uz navedeno izbjegnuta su detaljna mrena podeavanja to postupak instalacije ini brim. Kada se odaberu odgovarajue postavke lokalizacije slijedi uvodna stranica za poetak instalacije operativnog sustava Prije poetka instalacije korisno je proitati opaske na koje vode spojnice: * What to know before installing Windows - Upute za instalaciju operativnog sustava na posve nov (ili prazan) disk ili instalaciju preko neke ve postojee inaice operativnog sustava (XP ili Vista). * Repair your computer - Nudi nekoliko opcije za reparaciju eventualno razruenog sustava Kada se paljivo proitaju upute moe se aktivirati botun |Install now| prema te nakon njega zahtjev za prihvaanje licennih prava , koji treba potvrditi, te po prihvatu istih mogua je daljnja instalacija. Slike na ovoj stranici odnose se na 'Windows 7 RC' verziju ovog operativnog sustava, dok slike nadalje pripadaju 'Windows 7 BETA' verziji. Nekakvih razlika ima i one e se naglasiti u daljnjim opisima gdje je potrebno. Poetak instalacije trai da se definira nain instalacije . Ako se radi o nadogradnji na ve postojei Windows operativni sustav treba odabrati izbor |Upgrade|, a ako se radi o instalaciji na potpuno prazan disk, treba

odabrati |Custom (advanced)| opciju ...

Prikazace se koje je diskove pronaao operativni sustav. U prikazanom sluaju pokazao je da je cijeli disk prazan, neformatiran i nedostupan za zapisivanje (unallocated), odnosno da nije pripravljen za upis podataka. U protivnom pokazati e se sve postojee particije diska. Ako se u takvom okruenju eli instalirati operativni sustav nanovo, potrebno je sistemsku particiju izbrisati i odmah na isto mjesto kreirati novu. Izborom {Drive options (advanced)} otvara se novi izbornik u vidu ikona, kako pokazuje koji omoguava slijedee radnje s diskovima i njihovim particijama: * New - Izrada nove particije, izbor kada na disku nema definiranih particija. Ukupno se mogu kreirati najvie etiri primarne particije od kojih samo jedna moe biti aktivna. Instalaciska procedura automatski za aktivnu postavlja particiju na koju se sustav instalira. * Format - Formatiranje, odnosno priprema novih particija za prihvat podataka. Vrlo korisna opcija kada se eli obrisati sadraj sistemske particije glede potpuno nove instalacije. * Delete - Opcija za brisanje particija, koja e se primijeniti ako se eli drugaija veliina particija na disku od eventualno ve postojeih. Izborom |New| i |Format| treba izraditi i pripraviti nove particije. * Extend - Omoguava proirivanje postojee particije na raun neke druge particije na disku ili s drugom particijom na drugom disku. Ovaj postupak ne dozvoljava viekratno ponavljanje.

Raspoloive su jo dvije opcije koje je mogue uporabiti u postupku kreiranja diskovnih particija i dopune sustava upravljakim programima tijekom instalacije: * Refresh - Osvjeavanje prikaza, odnosno itanje postojeeg stanja na disku i eventualna korekcija trenutnog prikaza. * Load Driver - Izbor upravljakog programa koji se eli instalirati a koji se nalazi na disketi, CD ili DVD mediju ili na USB ureaju. Dakle, mnogostruki izbor za dohvat upravljakog programa u odnosu na prethodne inaice operativnih sustava (samo disketa). U formi |Size upisana je vrijednost veliine diska koja je ponuena i prihvaena u postupku kreiranja virtualnog diska za VPC, prilikom odabira 'Vista' operativnog sustava za instalaciju, to simulira veliinu fizikog diska i ne daje veliinu pripadne mu .VHD datoteke, koja je u poetku vrlo mala i kojoj e se prilikom instalacije operativnog sustava veliina dinamiki poveavati prema dopisivanju novih datoteka. U prikazanoj formi treba upisati novu vrijednost za sistemski particiju diska i koja prema naputku proizvoaa treba da iznosi najmanje 16GB. Nakon upisa vrijednosti za veliinu sistemske particije, treba je primjeniti na sustav upisom u MBR zapis na disku, odnosno izborom |Applay| Pri opisanom postupku kreiranja particija pojaviti e se upozorenje koje kazuje da e se dio diska iskoristiti za sistemske potrebe, te se prilikom izrade prve particije automatski najprije izrauje particija veliine 100MB (System Reserved) sa sistemskim svojstvima. U 'BETA' verziji ovog operativnog sustava ova particija iznosi 200MB. Nakon nje slijedi izraena i u MBR zapisana i alocirana prva sistemska particija diska automatski prihvaena kao primarna te potom ponuda za upis veliine naredne particije od preostalog nealociranog dijela diska...

Privremena sistemska particija veliine 100MB je privremeno skladite podataka (Windows XP u ovu svrhu koristi 8MB) za potrebe instalacije i na koju se ne moe instalirati operativni sustav. U sluaju pokuaja instalacije OS na nju slijedi upozorenje o nemogunosti izvravanja odabrane zadae. Potom je dobro odmah prihvatiti ponuenu vrijednost za drugu particiju diska jer dodatne radnje s drugom particijom mogu kreirati jo jednu privremenu sistemsku particiju od 100MB. Nakon kreiranja particija na disku ova particija moe se potpuno izbrisati iz popisa, kako bi se prikazala kao nezauzeta (unallocated) da ne bi bila vidljiva sustavu. Po kreiranju particija akcijom L1 oznai se particija na koju se eli instalirati sustav i pritisne botun za nastavak | Next|. Ako se vri izravno instalacija na cijeli disk, bez njegove podjele na particije, u naknadnom prikazu s administratorskim alatima , nakon instalacije operativnog sustava ovaj prostor od 100MB automatski se pretvori u nezauzeti prostor (Unallocated Space) i ne prikazuje se u popisu diskova, a ostatak je jedna jedinstvena aktivna particija.

Nije nuno da se po izradi prve particije preostali nezauzeti prostor odmah proglaava za particiju i formatira. Navedeno je bolje obaviti naknadno. Particiju na koju se instalira operativni sustav prije instalacije treba FORMATIRATI - pripraviti za prihvat podataka. Postupak formatiranja kod VPC nije nudan jer je .VHD datoteka ve pripravljena za prihvat podataka kao dio ve postojeeg operativnog sustava u raunalu domaina, ali je ovu radnju OBAVEZNO napraviti s novim fizikim diskom. Moe se formatirati i druga particija diska, iako se navedeno moe izvriti naknadno. Po odabira particije za instalaciju operativnog sustava, njenog formatiranja i izbora |Next|, instalacijska procedura automatski proglaava particiju aktivnom (sistemskom), te slijedi kopiranje potrebnih datoteka pripravljenih u memoriju raunala na disk, a kontaktira se i Microsoft-ov posluitelj glede uvida u raspoloive upravljake programe i nadopune (Installing updates), ako su mreni resursi raspoloivi, to u samostalnoj instalaciji nije sluaj te se nadogradnja obavlja nakon instalacije operativnog sustava i njegovog povezivanja s Internetom. Postupak instalacije ilustrira skup ...

Tijek instalacije doarava crta pri dnu prikaza koja se popunjava zelenom bojom s lijeva na desno kako instalacijska procedura odmie. Brojevi 1 i 2 ispod crte jasno razgraniavaju do kojeg momenta su se podaci pripremali za instalaciju u radnoj memoriji i od kojeg momenta slijedi njihovo prepisivanje i konfiguriranje na disku. Poloaj pokazivaa mia oznaava mjesto kad zapoinje trea faza instalacije operativnog sustava. Tijekom postupka instalacije ne smije se vaditi instalacijski medij iz optikog ureaja ili 'otpustiti' .ISO datoteka. Nakon prepisivanja datoteka na sistemsku particiju VPC (ili stvarno raunalo) se gasi i nanovo pokree (Restart) i dopisuju se ostale datoteke s medija koje su oznaene kao potrebne za uspjeno obavljanje instalacijske procedure. U pojedinim fazama instalacije vri se promjena rezolucije prikaza kao i ponovno pokretanje raunala. U zavrnom dijelu instalacije, tijekom izvravanja pet faza i viekratnog ponovnog pokretanja raunala slijedi kompletiranje instalacijskih datoteka i aktiviranje potrebnih servisa (peta faza), jo jedno ponovljeno pokretanje raunala kao zavrno pokretanje operativnog sustava glede njegove prve uporabe te stoga slijedi zahtjev za upis korisnikog_imena (ne imena i prezimena korisnika) i imena raunala. Kao to je ve navedeno korisnik 'Administrator' podrazumno nije dozvoljen, odnosno onemoguen je, te se tijekom instalacije ne trai upis zaporke koja mu pripada kako je uobiajeno u instalaciji 'Windows XP' operativnog sustava. Zahtijeva se upis ||Use Name|| i ||Computer name|| samo za jednog korisnika ...

Po upisu korisnikog imena i imena raunala, naredna akcija koja se od korisnika zahtijeva je upis zaporke i kljune rijei koja omoguava upis nove zaporke ako se ista zaboravi. Slijedi forma za upis serijskog broja proizvoda - kljua (Product key), te treba ukljuiti oznaku za aktiviranje proizvoda po prvoj prijavi na Internet. Serijski broj ove verzije pripada besplatnoj preuzetoj .ISO datoteci i dobije se po prijavi i popuni osobnih podataka i njihove verifikacije glede autorizacije preuzimanja. Potom se nude tri grupe postavki konfiguriranja sustava od kojih treba izabrati |Use Recommended Settings| kao najjednostavniju, nakon ega slijedi upit za odabir vremenske zone i izbor naina pristupa mrei . Treba paljivo proitati to pojedine vrste mrene pripadnosti omoguavaju, jer su opisi jako slini. Za pripadnost internoj kunoj mrei treba izbrati prema slici Korisnik se raunalu ne identificira po korisnikom imenu ve po broju koji se korisniku dodjeljuje (ID korisnika) i kojeg korisnik ne vidi. Prilikom kreiranja korisnika vri se izrada pripadne mu mape i kopiranje pripadnih mu datoteka na osnovu pripravljenih obrazaca. Datotekama se dodjeljuje spomenuti ID. Ako se korisnik izbrie nakon instalacije pripadne mu datoteke automatski se ne briu ve samo njegov ID i naziv u bazi korisnika. Ako se potom se kreira novi s istim imenom, stvara se novi korisnik koji ima drugaiji ID i kreira se grupa datoteka koja pripada novom korisnika tako da se na sustavu nalaze dvije grupe imenika s razliitim ID kojima polazni imenici nemaju isti naziv iako oba zapoinju istim imenom korisnika. ID je vaan glede dodjela prava na datoteke, tako da se onemoguava itanje podataka koji korisniku ne pripadaju. Nakon izbora vrste mree instalacija operativnog sustava se zavrava. Pri tome se rezolucija prikaza na ekranu automatski prilagoava mogunostima grafike kartice ali za ovu priliku promijenjena je na 800x600 kako bi slike bile prihvatljive za ovo sjedite. Uvid u 'Device manager' prikazuje koji su se ureaji instalirali.

Ureaji VPC raunala Instalacija VPC datoteka VPC vidi sve fizike ureaje raunala i kojem se nalazi, ali jo uvijek ne zna kao pristupiti fizikom disku niti u potpunosti prepoznaje sve ureaje; ne prepoznaje sva svojstva emulirane grafike kartice ni emulirani glazbeni ureaj. Za tu svrhu slui datoteka 'VMAdditions.iso' koja se nalazi u mapi u kojoj je instalirana VPC programska potpora. Treba osloboditi instalacijsku .ISO datoteka i 'zakaiti' navedenu, malo priekati dok se sadraj navedene datoteke ne aktivira i zatrai potvrdu za instaliranje dodataka u sustav koji omoguavaju da se u VPC instalira programska potpora koja omoguava da se odabrana mapa na fizikom disku vidi kao mreni 'mapirani' disk u VPC raunalu. Nakon instalacije ovog dodatka VPC se automatski nanovo pokree (Reset) pri emu oslobaa prikaenu 'VMAdditions.iso' datoteku i slijedi uvodni ekran kao na narednoj slici.

Nakon rotirajuih 'zvjezdica' pojavljuje se logo 'Windows' operativnih sustava, i slijedi ponovna prijava na sustav s definiranim korisnikim_imenom i zahtjevom za upis zaporke, koja vjerojatno nije zaboravljena . Nakon uspjene prijave korisno je 'osloboditi' .ISO datoteku s dodacima. Kratka napomena glede pokazivaa

mia. Akcija L1 u prozoru VPC automatski mu dodjeljuje mia kao ureaj i mi postaje zarobljen u prozoru VPC-a. Oslobaa se pritiskom na tipku <Alt Gr> (desna tipka <Alt> na tipkovnici).

U gornjem lijevom uglu prikazanog desktop-a nalazi se botun koji aktivira izbornik za odabir odgovarajueg rasporeda slova na tipkovnici. Plavi botun u donjem lijevom uglu daje u novom prozoru pisane i govorne upute (valjda se navedeno nee izbaciti u finalnom proizvodu) o dodatnom podeavanju funkcionalnosti sustava glede olakane uporabe raunala. Izbor uz crveni botun za gaenje (pravokutnik sa strelicom) omoguava gaenje raunala ili ponovno pokretanje raunala iz poetka (Restart). Kada se korisnik uredno prijavi na sustav, ve poznata akcija <CTRL> + <ALT> + <DEL> nudi dodati izbor koji se prekida izborom |Cancel|. Ovaj izbor iz kojeg je najinteresantnija opcija zakljuavanja raunala; moment kad se na kratko mora napustiti radno mjesto a ne eli pogasiti sve prozore i iskljuiti raunalo, odnosno prekinuti trenutne aktivnosti. Na ekranu se skrivaju svi sadraji i ostaje samo prijava za otkljuavanje.

WINDOWS 7 Drugi deo


Kako bi se radni produkti iz VPC lake prenijeli na fiziki disk i postali dostupni resursima raunala domaina

za VPC, na nekoj particiji diska izradi se mapa (folder, imenik) koja se u postavkama aktiviranog VPC RAUNALA izborom /Edit/~/Settings/~|Shared Folfers| proglasi (mapira) kao disk. Odabir slova diska je proizvoljan, a za ovaj primjer uzeto je slovo [S:] prema planu u prethodno ustanovljenoj tablici. Ako postoji potreba za pristupom jo jednoj mapi fizikog diska iz VPC, navedeno se dopie novim upisom uz postojei koji je prikazan na desnoj strani . Naravno novo pridrueno slovo ne moe biti ve uporabljeno slovo. Radnja dodavanja mape na raspolaganje obavlja se uz 'upaljeno' VPC raunalo, odnosno operativni sustav mora biti aktivan.

Pridruivanje fizike mape diska VPC-u kao virtualni disk Navedeno je jedna jako dobra osobitost Virtual PC programske potpore. Ako korisnik na raunalu ima dovoljno sklopovskih resursa za istovremeno koritenje vie VPC-a, na opisani nain moe se ostvariti razmjena podataka izmeu njih. Dakle uz raspoloive virtualne diskovne resurse raspoloivi su i fiziki diskovni resursi definirani pomou VPC, kako prikazuje naredna slika. Ako fiziko raunalo ima dovoljno sklopovskih resursa za istovremeni rad vie VPC-a, razmjenu podataka izmeu njih posredstvom zajednike raspoloive mape lako je ostvariti. No ono to posebno oduevljava je to VPC raunala ne moraju imati iste mrene postavke niti pripadati istoj mrenoj grupi. Dovoljno razloga za profesionalca da za svakodnevni rad koristi zaista mono raunalo. Uinkovitost vjebanja, pokusa ili nastave u ovom podruju ostvarena na ovaj nain znaajno se poveava. Prozor 'Windows Explorer' po sadrajima je znatno je bogatiji sadrajima od svoje starije brae . Aktiva se uobiajenom kombinacijom tipki <Windows> + <E> i prikaz sadraja raunala informativniji je i ima dodatna polja za drugu vrstu informacija van uobiajenih. Naredna slika prikazuje stanje diskovnih resursa do momenta koji je na ovim stranicama opisan. VPC disk [S:] vidi se kao mreni resurs.

Virtualni disk podijeljen je na dvije particije (dva logika diska) od kojih je samo jedna dostupna, formatirana i ujedno time primarna i aktivna. Na njoj je instaliran operativni sustav. Na slici navedeno se oituje u podatku o veliini diska [C:] i njegovom zauzeu, to disk [D:] nema. Da bi se realizirala planirana instalacija prema pripravljenoj tablici treba u sustavu pridruiti jo jedan disk, virtualni naravno. Navedeno se radi pomou arobnjaka za kreiranje novog diska. Dodavanje novog fizikog diska obavlja se kroz postavke VPC KONZOLE izborom /Action/~/Settings/ uz 'ugaeno' VPC raunalo, odnosno operativni sustav ne smije biti aktivan, a nain dodavanja novog fizikog diska ...

Pridruivanje drugog diska VPC-u Postupak koritenja arobnjaka nije objanjen ni u opisu VPC-a, za detaljnije upute kao i uvijek treba konsultirati literaturu ili pokrenuti arobnjaka (Botun |Virtual Disk Wizard|) i slijediti upute koje su vrlo kvalitetno napisane. Ponuenu lokaciju za virtualni disk i njegov naziv moe se po volji promijeniti, pa se tako novi izraeni disk nazvan 'Windows 7b.vhd', izraen pomou arobnjaka, pridodaje izborom |Browse...| i odabirom izraene 'Windows 7b.vhd' datoteke. Nije na odmet jo jednom spomenuti da se svi zapisi o konfiguraciji VPC uvaju u pripadnom mu 'Windows 7.vmc' datoteci. Da ne bude zabune, prikazane particije [C:] i [D:] logiki su diskovi fizikog diska 'Windows 7a.vhd' kreirane kako je objanjeno , dok se sadraji 'Windows 7b.vhd' jo uvijek ne vide, jer na fizikom disku jo nisu definirane niti formatirane logike particije diska. Navedeno e se naknadno izvriti administratorskim alatima i tek tada e se podaci za drugi disk upisati u MBR i postati vidljivi operativnom sustavu. Upravljaki sustav (Control Panel) sadri poprilian broj ikona-alata za podeavanje operativnog sustava. Put do svakog od alata lako se prati u formi koja je na narednoj slici zaokruena crvenim pravokutnikom u kojoj su trokutiima odvojeni pojedini pojmovi preko kojih se je dolo do eljenog skupa alata. Osim toga svaki od naziva odvojen trokutiima ujedno je spojnica prema pripadnom prozoru to uz poboljanu navigaciju kroz izbore u velikoj mjeri olakava odabir bilo kojeg od prozora navedenih u formi. Tako je prema narednoj slici izvren odabir {Control Panel}~{All Control Panel Items}, te potom odabir {All Control Panel Items}~{Administrative Tools} kako prikazuje naredna podslika. U navedenoj formi lako se prate sve akcije. Crvenim pravokutnikom zaokruena forma zajedno s okruglim botunima s ucrtanim strelicama za 'NAPRIJED' i 'NAZAD' i formom za traenje predstavlja linijski navigacijski izbornik (nadalje LNI) prozora.

Na slici iza jedne od ikone pojavljuje obris druge, to ukazuje da se navedena programska potpora izvrava u dvije sesije, odnosno u dva zasebna prozora. Ako programska potpora dozvoljava uporabu jo sesija adekvatno broju aktivnih sesija odgovara broj pridruenih dodatnih obrisa osnovnoj ikoni. Na desnoj strani radnog izbornika prikazuje aktivnu ikonu za odabir odgovarajueg rasporeda slovita tipkovnice i crveni prekrieni krui koji upozorava da postoje problemi u konfiguraciji sustava. Glede jednostavnosti uklonjena je ikona za izmjenu rasporeda slovita tipkovnice, jer tipkovnica s dvostukim oznakama gotovo da vie nema, a konfiguracijski problem je rijeen instalacijom besplatne antivirusne programske potpore na to je zastavica sa crvenim prekrienim kruiem upozoravala. Tamniji pravokutnik skroz na desnoj strani linijskog izbornika (taskbar) je spojnica za dohvat radne povrine (desktop). Rezultat opisanih intervencija prikazuje slika gore. Svrha opisanih akcija je dohvat alata pod izborom |Computer Management| koji omoguava zavrne radnje zacrtane u planiranoj tablici. Prva od narednih podslika prikazuje stanje po dodavanju dugog virtualnog diska koji jo uvijek nije definiran. U popisu se vide svi virtualni diskovi i dostupni optiki ureaj. Disk [S:] je dio naina prikaza mape fizikog diska u VPC sustavu, nije ureaj za pohranu podataka VPC-a i ne vidi se. Drugi dodani disk prema planu treba podijeliti na dvije particije, te se moe pristupiti ureenju diska akcijom D1 koja omoguava izborom kreiranje jednostavne primarne particije. Ovim alatom nije mogue kreirati

proirenu particiju i logike diskove u VPC okruenju. Izbor |New simple volume...| za kreiranje particije diska prikazan je na drugoj podslici.

Osim navedenog mogue je promjeniti ime particije, pridrueno joj slovo i jo pokoji parametar. Bitno osobitost VPC je da istovremeno moe prihvatiti samo jedan optiki ureaj i to samo onaj koji je trenutno 'prikaen' preko izbora {CD}~{Capture ISO Image}. Automatski dodijeljeno slovo optikom ureaju preinaeno je u slovo [T:]. Ovu preinaku dobro je napraviti prije ureivanja preostalih particija diska. Trea podslika prikazuje stanje nakon svih obavljenih izmjena prema planu; nazive pojedinih particija i pridruena slova particijama i optikom ureaju. S desne strane tree podslike prikazan je izbornik iz kojeg se vidi omoguen rad s virtualnim diskovima kao ureajima to je navedeno kao jedna od usluga jezgre ovog operativnog sustava. Glede poveanja performansi, osobito na raunalima sa slabijim sklopovljem, mogue je podesiti 'dekoraciju' desktopa prema eljama, gdje je mogue iskljuiti ili ukljuiti pojedine osobitosti radne povrine (desktop) . to e se izravno prikazati korisniku u vidu ikona na desktop-u odreuje se postavkama . Izbor |Environment variables...| uvod je u promjenu postavljenih vrijednosti varijabli okruenja korisnika i sistema koje se vre prema slici

Podeavanje sistemskih osobitosti

Promjena radne grupe obavlja se izborom jahaa i botuna ||Computer Name||~|Change...| unutar ponuenog prozora pri emu se otvara prozor s nazivom 'Computer Name/Domain Changes' u kojem je mogue promijeniti ime raunala i radnu grupu kojoj e raunalo pripadati, umjesto podrazumne radne grupe 'WORKGROUP' koja se prikazuje u donjem lijevom uglu. IP adresu i ostale mrene parametre automatski dodjeljuje SOHO mreni ureaj, a podeavanje istih opisuje poglavlje o mrenim postavkama. U duhu planirane organizacije raunalnog sustava zamiljeno je da se operativni sustav instalira na prvu particiju prvog diska - [C:], a virtualna memorija (datoteka pagefile.sys) kao prva datoeka na prvoj particiji drugog diska - [D:]. Programska potpora potom se instalira na [D:]. Na taj nain aktivnosti glede itanja datoteka operativnog sustava i instalirane programske potpore s diskova odvojene su u cjelokupni sustav bre radi. Istina, RAID 0 polje donijelo bi brze performanse, ali njegov upravljaki ureaj hibridnog tipa (ip uz nadzor upravljakog programa u operativnom sustavu) ne obeava lak oporavak u sluaju kvara. Naredni skup slika prikazuje kako virtualnu memoriju prebaciti na [D:] particiju i proglasiti je nepromjenjive veliine.

Dakle, nuno je za svaku particiju izabrati |Cusom size i odabirom |Set| aktivirati upisane vrijednosti. Upisom vrijednosti 0 za [C:] ponitava se virtualna memorija na ovoj particiji. Premjetanje virtualne memorije na [D:] particiju diska treba obaviti prije instalacije bilo kakve programske potpore na disk, kako bi ista zauzela staze diska kojima se najbre pristupa jer su na samom poetku diska. U duhu izmicanja radnih mapa koje se pune privremenim sadrajima i mapa koje sadre dinamike podatke korisnika (dokumenti, pota ), dobro je ve u ovom koraku promjeniti sadraj varijabli okruenja i time mjesto za privremene zapise koji nastaju tijekom instalacije i koji se automatski NE BRIU i nikom ne trebaju ve samo zapunjavaju disk 'smeem'.

Podeavanje varijabli okruenja korisnika i sustava Prihvaene upisane postavke odmah su aktivne, kako pokazuje naredna slika na kojoj se moe proitati sadraj varijabli okruenja %TEMP% i %TMP%. Kako ovaj imenik sadri uglavnom nekorisne i iskoritene sadraje moe se slobodno sve u njemu obrisati, bilo tijekom rada ili automatskim pokretanjem .BAT datoteke prilikom ukljuivanja raunala kojoj je osnovni nedotjeran . Nesrea je to svi ovi zapisi ostaju u

registru i optereuju ga, te i registar treba povremeno istiti. Ako se navedeni privremeni sadraji redovito ne briu mogu s vremenom dobro zapuniti disk i usporiti raunalni sustav.pokazuje stanje nakon to su obavljene sve izmjene po planu. U odnosu na slikama moe se uoiti da [D:] particija nije prazna jer je na njoj datoteka virtualne memorije.

U uz 'Windows 7' ili 'Windows Vista' ide 'Office 2007' koji opet trai svoje resurse i svi su izgledi da e opet za ugodan rad vrijediti pravilo: sve preporueno viestruko pomnoiti i uzeti grafiku karticu koja ima integriranu sklopovsku potporu za MPEG2 itanje video zapisa i vlastitu video-memoriju od barem 512MB. Uz to treba da podrava DirectX 11 kako bi se mogunosti operativnog sustava u potpunosti iskoristile. WDDM je model arhitekture grafikih upravljakih programa koji osigurava funkcionalnost potrebnu za prikaz sadraja na radnu povrinu. Koristi se od 'Vista' operativnih sustava nadalje i izmeu ostalog omoguava 'aero' osobitost. Arhitektura koja se u sutini temelji na ve navedenom DirectX 11 (slika 4.5.25b), u sebi ukljuuje komponente DirectX 10 i DirectX 9 glede kompatibilnosti sa starijom programskom potporom. A to s igrama? U ispoliranoj verziji 'Windows 7' operativnog sustava sve dosadanje igre trebale bi uredno raditi, dok e novije igre zahtijevati i znati koristiti naprednije tehnologije (Core i7, DirectX 11 ..). ini da se ove 'male' nekompatibilnosti rade ne bi li se udovoljilo korisnikovim 'multimedijskim' prohtjevima i naprednim

grafikim mogunostima glede igara. 'Windows 7' i 'Windows Vista' imaju ASLR (Address Space Layout Randomization) tehnologiju, koja na nasumian nain u radnoj memoriji raunala razmjeta podruja s kljunim podacima. Ovo rjeenje zlonamjernima oteava da predvide lokacije u memoriji koje trebaju napasti da bi izazvali zapunjenje meuspreme procesora (buffer overflow), to omoguava NAPADAU (domai izraz za informatike razbojnike) dobivanje administratorskih ovlasti nad raunalom. Zlouporaba moe uslijediti u obliku postavljanja zloudnog koda koji e napraviti neku tetu odmah briui podatke i slino, ili s odgoenim djelovanjem na nain da e se dana XY izvriti silovito traenje resursa od posluitelja neke firme i njeno poslovanje onemoguiti - DoS napad (Denial of Service); uskraivanje raspoloivih resursa posluitelja drugim korisnicima zbog njegove preoptereenosti. Na ovaj nain uz dovoljno postavljenih 'kukavijih jaja' poslovanje neke firme putem Interneta moe se onemoguiti, a stvarni napada koji e svoje tragove prisutnosti na vrijeme odstraniti ostaje nepoznat. ASLR je uinkovita zatita od zlouporabe raunala. Glede navedenog opa opasnost je sve vei broj 'kunih raunala' koja u pravilu nisu dovoljno zatiena uglavnom zbog slabog poznavanja korisnika o osnovnim elementima zatite i nadzora raunala. Uloga informatikog obrazovanja ogleda se i u navedenom. U odnosu na Windows XP, 'Windows 7' i 'Windows Vista' imaju ugraen mehanizam koji preispituje zahtjeve korisnika - UAC (User Account Control), te iako korisnik ima administratorske ovlasti pita ga za odobrenje izvoenja veine akcija. Prema Microsoft-u razlog navedenom je da se razvoj programske potpore usmjeri na nain da se izvodi bez nunih administratorskih ovlasti korisnika, te sam sustav ne ogoli prema Internetu ili unutar lokalne mree na nain da je korisnik sustava prepoznatljiv kao administrator to predstavlja sigurnosni rizik. UAC, izvor nemalih frustracija u 'Windows Vista' operativnom sustavu, opcija koju korisnici rado iskljuuju, potpuno preraen u 'Windows 7' i moe se konfigurirati prema nivou sigurnosti, ali i za svaku aplikaciju posebno. UAC na dijelu prikazan je na slici 4.5.39 gdje trai potvrdu instalacije programske potpore koja zadire u sustav. 'Windows 7' ima jo jednu osobitost tijekom instalacije. Korisnik 'Administrator' podrazumno postoji ali je onemoguen (kao i korisnik 'Guest') i nije mu dodijeljena zaporka. Navedeno pogoduje opoj sigurnosti jer u pravilu informatiki nepismeni korisnici 'Administratoru' ne dodjeljuju zaporku. No, iako je sam korisnik lan grupe administratora (slino kao na slici 4.4.10) nema ovlasti kao istinski administrator, a UAC sustav sprjeava ga da bez ikakvih pitanja instalira bilo to. Ova osobitost vrlo je korisna jer e neki 'trojanac' (vrsta zloudnih programa) traiti dozvolu za instalaciju u sustav, te ako se paljivo itaju poruke, instalacija napasti moe se sprijeiti bez intervencije antivirusnog programa. Eh, sad treba opet neto itati.ma daj ajde . Sigurnosti pridonosi sustav koji nadzire zaporke, ID korisnika, korisnika imena, certifikata i ostalo vezano uz Internet usluge (Windows Credentials), a osobitost kreiranja kune grupe korisnika (HomeGroup and Sharing) doprinosi dodatnoj zatiti podataka raspoloivih kroz mreu, ali i jednostavnijem pristupu podacima od strane korisnika 'kune' grupe. Vanjski efekti od znaaja za korisnika su poveana sigurnost uz lake podeavanje u pogledu povezivanja lokalne i beine mree i lokalne razmjene podataka, bez velikih odstupanja u grafikom rjeenju u odnosu na 'Vistu' ali znaajnih u odnosu na 'XP'. Integrirana je podrka za kontrolu dodirom i poboljana integracija s mobilnim i multimedijskim ureajima. Dizajn operativnog sustava treba da omogui ugodan rad na sve brojnijoj i popularnijoj kategoriji jeftinih mini 'laptopa'. Radna traka (taskbar) sadri ikone koje pokazuju aktivne programe, a prijelazom pokazivaa mia preko ikone prozori drugih aktivnih programa postaju providni da se bolje vidi onaj na kome je pokaziva. Dodaci u vidu 'igraaka' (gadget) mogu se po volji razmjetati du radne povrine koja nije optereena irenjem programskog izbornika. Definiranje kune mree svrsishodno je razgranieno od sustava na poslu. Na primjer, prijenosno raunalo na poslu vidjet e jedne ureaje, a prikljuivanjem na kunu mreu automatski su raspoloivi drugi ureaji bez potrebe za instalacijskih zahvatima i promjena konfiguracije sustava. Podrka razliitim ureajima, osobito vie funkcijskim, unaprijeena je u smislu brzog predoavanja mogunosti prikljuenog ureaja kroz jedan objedinjeni prikaz. Podrka monitorima osjetljivim na dodir znaajno je unaprijeena u smislu koritenja sustava. Dodirom prsta na sliku botuna izbornika prikazanog na zaslonu, automatski se rastvara njegov sadraj i mogu se dohvatit pojedini njegovi sadraji ili na primjer pretraiti album slika pomicanjem prsta ruke unutar prikazanog prozora i jednu od njih akcijom 'Drag & Drop' prenijetu u aplikaciju za obradu slika prstom i napisati prstom na monitoru neki tekst ili izrezati dio iste, uz napredno koritenje tipkovnice koja se prema potrebi prikae na zaslonu, naravno sa mogunou utipkavanja znakova dodirom. Stranice dokumenta mogu se brzo pregledavati 'pokretima prsta', iriti sadraj (zoom) i primjenjivati razne akcije

oblikovanja ili rada s objektima. Prst je u osnovi zamijenio mia i jednako je toliko precizan uz opasku da operativni sustav prepoznaje vie istovremenih dodira (Multi-Touch). Podrka radu s vie monitora unaprijeena je tako da se prozor prikazan na jednom monitoru miem premjesti u drugi 'Drag & Drop' postupkom. Sve navedeno omoguava upravo novi koncept API-a (Application Programming Interface), odvojenog po djelovanju u dva osnovna podruja; Windows i WEB, koji se oslanja na naprednije sklopovlje i podrava razliite sklopovske platforme, te potpora raznolikim mrenim uslugama uz znaajno poboljanje glede pridravanja standarda. Naravno, uz dizajn aplikacija koje e znati iskoristiti nove mogunosti, kao programska potpora u CAD/CAM podruju ili posluiteljska programska potpora za podrku 'kupovine' preko WEB-a. Pitanje je samo kako je rijeeno brisanje otisaka prstiju sa zaslona .

Konani izgled suelja prema korisniku operativnog sustava 'Windows 7', uz aktiviranje programske potpore koja opisuje osnovne postavke sustava, izgleda prema narednoj slici.

Iz sadraja kojeg prikazuje moe se razabrati da su zadovoljeni svi minimalni uvjeti za rad operativnog sustava opisanog u ovom skupu stranica, u modu osnovne funkcionalnosti bez 'aero' osobitosti kao kod 'Basic' izdanja 'Vista' operativnog sustava. Za 'aero' osobitosti zaista ne treba mnogo, kako pokazuju grafiki resursi prema slici 4.5.69b. Vrlo je znaajno da operativni sustav prepoznaje CD/DVD-RW medije i nain njihove pripreme i uporabe u UDF formatu, to omoguava da se s njima moe raditi kao s disketom; mogu se formatirati, kopirati i brisati sadraji prema nahoenju. Raspoloivi kapacitet medija tada je manji u odnosu na uobiajeni nain koritenja optikih medija, to se vidi iz zaglavlja animiranog prozora na slici 4.5.25d. Slika 4.5.25d ujedno je primjer 'aero-glass' osobitosti operativnog sustava. Podrka za .ZIP datoteke ve je poznata kod prijanjih inaica Windows OS. Osnovne postavke raunala mogu se izmijeniti i preko ovog prozora izborom {Change Settings} prema slici 4.5.25a. Instalacijski medij je DVD, dakle znatno vei po kapacitetu i sadrajniji od CD medija za Windows XP instalaciju, na primjer. Kada se pregleda njegov sadraj (vLite) moe se u verziji koja je uporabljena u prethodno prikazanoj instalaciji oitati da se sastoji od slijedeih skupina podataka: * Accessories - Programski alati glede podeavanja sustava i nekoliko jednostavnih programskih uradaka i igara (678MB).

* Drivers - Upravljaki programi za komunikacijske ureaje, tiskae, skenere, TV kartice i drugo (90MB). * Hardware support - Podrka za disketni ureaj, IR ureaje, Fax, Firewire, kamere, WLAN, XBOX i sline (133MB). * Languages - Podrka za razne svjetske jezike i drave, izmeu ostalog i za Hrvatsku i hrvatski jezik (1109MB). * Multimedia - Podrka za razne multimedijske aplikacije, sadraje i kodere (971MB). * Network - Podrka za mreu, mrene osobitosti, protokole, vatrozid, elektroniku potu i srodnim sadrajima (151MB). * Services - Razne usluge potrebne sustavu za ispravan rad ili usluge raspoloive korisniku (149MB). * System - Podrka za razne osobitosti sustava i osnova instalacije (2056MB). Zbog prirode instalacijskog DVD medija, obimnost sadraja u odnosu na Windows XP CD medij je znatno vea te stoga nije udno da su gotovo svi ureaji u raunalu prepoznati, ali zahvaljujui i modelu s upravljakim programima koji podrava kompatibilnost s upravljakim programima za 'Windows Vista' i 'Windows XP' operativnim sustavima. Tijekom razvoja ovog operativnog sustava za oekivati je da e ovaj dio biti sve sadrajniji i bolji do konane distribucije. Svi sadraji su u komprimiranim datotekama, to znai da je zapunjenje diska po instalaciji operativnog sustava vee. Nakon brisanja nepotrebnih sadraja glede jezika, samo u ovom dijelu ostalo je oko 14MB jezinih sadraja koji se odnose na Hrvatsku i zajednike jezine postavke. Mala usporedba to se tie organizacije sadraja na instalacijskom mediju: Windows 7 792 datoteke u 151 mapi / Windows XP SP3 - 7116 datoteka u 179 mapa. Dakle, mnotvo sadraja objedinjeno je u zajednike komprimirane datoteke. Kako se radi o instalaciji na 'Virtual PC' raunalo dosta sadraja nije potrebno, kao drugi jezici osim hrvatskog, igre, podrka govoru, skener, TV kartica, kamere, glazbeni i video primjeri, slikovne pozadine, dijagnostika, unaprjeenje pretraivanja i govora, Tablet PC i slino, u osnovi sadraji koji nisu nuni a zauzimaju dosta mjesta. Glede navedenog smanjen je obim instalacijske ISO datoteke za priblino 50%. Preuzeto sa*

[CODE]http://www.informatika.buzdo.com/s736.htm[/CODE]