You are on page 1of 7

Bosanska vila je bio bosanskohercegovaki list za knjievnost, kulturu i drutvena pitanja, i jedan od najstarijih asopisa te vrste uBosni i Hercegovini.

Kao saradnike je okupljao mlade srpske, hrvatske i muslimanske pisce, odbacujui nacionalnu iskljuivost i propovjedajui srpskohrvatsko kulturno jedinstvo. Izdava asopisa je Srpsko prosvjetno-kulturno drutvo Prosvjeta iz Sarajeva, a prvi glavni i odgovorni urednik bio je Boidar Nikainovi. Prvi broj Bosanske vile objavljen je u 16. decembra 1885. godine[2], u Sarajevu, nosei u uzglavlju odrednicu List za zabavu, pouku i knjievnost. Pokreu ga etiri mlada bosanskohercegovaka uitelja: Boidar Nikainovi, Nikola umonja, Nikola Kaikovi i Stevo Kalueri. Prvih deset brojeva urednik je bio Boidar Nikainovi, narednih sedamnaest Nikola umonja, a od 1. aprila 1887. godine urednik postaje Nikola Kaikovi.[3] Vanost asopisa za ovaj region, prepoznaje i turski sultan Abdul Hamid II, koji 1895. godine jednog od osnivaa asopisa, Nikolu Kaikovia, odlikuje Ordenom Medidije treeg stepena.[4] Kao urednici ili lanovi redakcije, pored pobrojanih, u kreiranju asopisa uestvovali su Dimitrije Mitrinovi, Vladimir orovi, Aleksa anti, Jovan Dui, Osman iki, Milan Prelog, Petar Koi, Svetislav Stefanovi, Jovan Maksimovi, Veljko Petrovi, Marko Car, Simo Erakovi, Sima Pandurevi, Milorad Pavlovi, Pera Taletov, Isidora Sekuli, Ivo Andri i Tin Ujevi. List je izlazio punih 29 godina, svakih 15 dana - sve do poetka Prvog svjetskog rata. Bosnjak: Poeo sa izlaskom 2. Jula 1891. godine. List za politiku, pouku i zabavu, tako je pisalo u podnaslovu. Naizmjenino su vlasnici bili Mehmed Beg Kapetanovi, Jusuf Bag Filipovi i Jakub Eref Beg Filipovi, urednici Hilmi Muhibi i Edhem Mulabdi. List je izlazio jedan put sedmino, pisan je irilicom. Prestao se je prestao tampati 16. Jula 1910. godien. Nada:asopis za pouku, zabavu i umjetnost Nada bila je ilustrirana knjievna revija, koju je 1894.[1] pokrenuo Konstantin Kosta Herman,austrougarski vladin povjerenik za Sarajevo, ujedno i glavni urednik izdanja. Izdavala ga je Zemaljska vlada za BiH, a izlazio je dva puta mjeseno, na latininom i irilinom pismu. Bio je to ponajbolji asopis takvog profila u tadanjoj BiH, zahvaljujui prije svega izuzetno kvalitetnim autorima koji su na njegovim stranicama objavljivali svoje uratke. Osim istaknutih knjievnih imena tog doba, poput Silvija Strahimira Kranjevia, suraivali su i poetnici kojima je asopis posluio kao odskona daska za ulazak u svijet knjievnosti, odnosno publicistike. Od 1895. do 1903. asopis je u stvarnosti ureivao Kranjevi, iako je nominalni urednik bio Konstantin Kosta Herman. Kranjevi je u toj poziciji bio ponajvie Hermanovim povjerenjem. Uivao je zaista zavidnu slobodu i zahvaljujui njoj "Nada" je okupljala najuglednije hrvatske knjievnike i postala najvaniji knjievni asopis hrvatske moderne. U njoj je objavio vei broj svojih knjievnih prikaza i ocjena, a neki od njih vidno nadilaze trenutne potrebe, zbog kojih su bili napisani.asopis je izlazio do 1903. godine, kad je ugaen poradi financijskih razloga.

Behar :je asopis pokrenut 1900. godine namijenjen muslimanskoj porodici sa podnaslovom List za pouku i zabavu. Pokretai Beharasu bili Edhem Mulabdi, Safvet-beg Baagi i Osman Nuri Hadi. Veletrgovac iz Tenja Ademaga Mei je osigurao financijsku stranu izlaenja lista, te se smatrao i vlasnikom Behara. [1] Prvi broj asopisa je izaao 1. maja 1900. Neprekidno je izlazio deset godina, dva puta mjeseno. Od 1927-45. godine nastavio je izlaziti pod nazivom Novi Behar. asopis je objavio mnogo bonjakih balada, kao i grau iz podruja usmene knjievnosti.[2] Od 1993. godine asopis pod istim imenom Behar izdaje Kulturno drutvo Bonjaka Hrvatske Preporod Gajret je bilo drutvo za potpomaganje muslimana uenika srednjih i visokih kola u Bosni i Hercegovini i Austro-Ugarskoj Monarhiji. Osnivaka skuptina "Gajreta" odrana je 20. februara 1903. Osnivai "Gajreta" su bili Safvet-beg Baagi i Edhem Mulabdi, koji su bili i osnivai asopisa "Behar".Osnivanje "Gajreta", nakon pokretanja prvog porodinog muslimanskog lista "Behar", je bio vaan korak u kulturnom i prosvjetnom ivotu muslimana Bosne i Hercegovine. Predsjednik drutva bio je Safvet-beg Baagi sve do 1907, kada "Gajret" preuzimaju pristalice Muslimanske narodne organizacije. Krajem 1913. godine dravne vlasti su suspendirale upravni odbor drutva, te je uveden komesarijat.1919. godine "Gajret" proiruje svoj rad, te pored davanja stipendija uenicima, osniva i konvikte (ustanove u kojoj aci imaju stan i hranu) za srednjokolce u Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Banja Luci, Bihau i Foi.Pored osnivanja asopisa "Gajret", drutvo je pokrenulo svoju biblioteku, a kasnije i banku, koja se zvala "Gajret-banka". Drutvo "Gajret" odravalo je i razne teajeve (analfabetske, za propagiranje zadrugrstva i dr.)."Gajret" prekida s radom 1941. godine, a 1945. se uklapa u "Preporod", novoosnovano muslimansko drutvo.

Prvi narativni model propovijetke zasnivao se na diskursu kolonijalizma. Pripovjedai koji su pripadali okvirima ovog modela prezentirali su Austro-Ugarsku kao centar, kao dominantnu kulturu kojoj je periferija (u ovom sluaju bosanskohercegovako drutvo) podreena, i koja treba da prihvati da je shvaena kao pasivni primalac u tom odnosu moi (centar-periferija).Ovaj narativni model pripada prvoj fazi stvaranja prema Franzu Faronu (Adopt phase).Prihvatanje Austo-Ugarske se u pripovijetkama ovih pripovjedaa (Nafija Sarajli, emsudin Sarajli, Osman-Aziz, Edhem Mulabdi) predstavlja kao jedini spas. Poto prema Frannzu Fanonu spadaju u prvu fazu stvaranja, jasno je da su ovi pripovjedai bili proaustrijski orijentirani. U procesu prihvatanja Austro-Ugarske podrazumijevalo se da bosanskohercegovako drutvo treba, prije svega, deosmanizirati.Deosmanizacija Bosne bila je knjuni cilj Austro-Ugarske. Pripovijetke prvog narativnog modela jasno izlau sukob dva razliita kulturoloka i civilizatorska koncepta. U njima je predstavljeno vrijeme potrage balkanske nacije za vlastitim identitetom. Djelatnost pripovjedaa ovog narativnog modela zasnivala se na ouvanju o prihvatanju i usvajanju evropske kulture i austrijske uprave kao nosioca evropske vrijednosti. Svako odupiranje od nove kulture unaprijed je odreeno kao uzaludna borba. Jer, u procesu evropeizacije , Bosna je nuno morala da se rijei svih svojih starijih obiaja koji su vodili korijene iz osmanskog vremena. Prema tome, nije vie ni mogla, ni smjela biti oslonac tradicionalnih, konzervativnih, austrijskih nazora. Predstavnici ovog pripovjedakog narativnog modela su vjerovali u zajedniko uspostavljanje identiteta sa kolonizatorom. Ovaj narativni model nije se bazirao na pojedinca ve na cijeli kolektiv. Kolektivni diskurs je sr ovog narativnog modela i njegovih pripovjedaa. Unutar svoje pripovijetke oripovjeda iznosi na vidjelo aktuelni politiki, kulturni, drutveni i svaki drugi kontekst. Iznose se nagovjetaji novog historijskog razdoblja koje dolazi, te se prosvjetiteljskom funkcijom pripovijetke ovog narativnog modela propagira ideja o prihvatanju tog razdoblja i svega to ono donosi sa sobom. Austro-Ugarska se vidi kao jedini spas iz krize. Drugi narativni model u pripovjedakoj prozi u BiH za vrijeme Austro-Ugarske podrazumijeva djelovanje sljedeih intelektualaca: Petar Koi, Radovan Perovi, Ivan Klari. Ovaj narativni model jo se definie i kao nativistiki narativ. Nativistiki narativ, prije svega slui kao osnova u konstituiranju nacije. Dalje slijedi iz toga da su drugi narativni modeli i njegovi pripovjedai, bili puka suprotnost onome to su zagovarali predstavnici prvog modela. Drugi narativni model podrazumijevao je potpuno odbijanje kolonijalizma, te ovaj narativ nosi jo i naziv oslobodilaki narativ. Drugim rijeima, predstavnici ovog narativnog modela su zagovarali obrtanje kolonijalizma. Ovaj narativ poiva na antikolonizatorskoj osnovi, te tei uspostavi identiteta koji je antikolonizatorski. U ovom se modelu javlja ideja nacionalnog preporoda iz unutranjosti. Ovakva se ideja mogla uspostaviti jedino svjesnim stavljanjem negativnih stereptipa o sebi na sebe, kako bi se oslobodile mnoge negativne predrasude (autoegzotistika gesta) . Ovi pripovjedai su eljeli dokazati da centar (Austro-Ugarska), je zapravo onakva kakvom se predstavlja ( najbolje ilustracija za to je Koieva pripovijetka Jazavac pred sudom). Drugi narativni model predstavlja ideju koja je okrenuta tradicionalnom, a ne modernom.

Trei narativni model :U pripovjedakoj prozi BiH, i vrijeme vladavine Austro-Ugarske, razvio se, takoer, i trei narativni model. Ovaj narativni model nosi naziv jo i biografski narativ, a podvrsta mu je baladaskni narativ. Ovaj narativ je bio jedini tradicionalni narativni model, tj. oblik u kojem se dogaaji modeliraju sa stanovita pojedinca, a ne kolektiva. U njemu je narativna struktura vie zasnovana na unutranjim, nego na spoljanjim zbivanjima, pa je pria prvenstveno nekim sasvim intimnim i nikad do kraja shvatljivim unutarnjim tajnama due. Ovaj narativni model nema povijesni kontekst, ne tematizira jesmo li za ili protiv Austro-Ugarske, ne zanima ga odnos izmeu svije vladavine, kao to je sluaj sa prethodna dva modela. Ovaj narativni model bavi se iskljuivo pojedinanom mukom koju je proizveo historijski kontekst. Zanima ga kakva je pojidnana sudbina izmeu dvije razliite orijentisane tradicije i modernizacije. Njega kolektiv ne zanima.Zanima ga samo kako se reprezentira individualna slika svijeta. Mujagino junatvo je najbolja ilustracija biografskog narativa i tu vri razduivanje pojedinca od kulture definisane epskim kulturnim kodom. Biografski narativ unutar pripovijetke kazuje priu o cjelini pojedinanog ivota. Najznaajniji predstavnici ovog modela su: Boidar erovi sa pripovijetkom Iko blento, Petar Koi sa pripovijetkama Mraanjski proto i Mrguda, te Svetozar orovi sa pripovijetkom Mujagino junatvo.

Biser: Prvi broj Bisera izaao je 1. VI. 1912. i zakljuio prvo godite 12. V. 1913. Sve do 7. broja, Biser je ureivao i potpisivao Redakcijski odbor, a od broja 8., s januarom 1913., na njegovom je elu, u svojstvu glavnog i odgovornog urednika, najistaknutiji pjesnik bonjakog pjesnitva preporodnog razdoblja Musa azim ati.U tu ast, Muzej Hercegovine, koji i kroz svoj Odjel knjievnosti brine o pisanoj kulturnoj batini svih naroda Mostara i regije, puta u opticaj reprint izdanje Bisera primjereno klasinim bibliotekarskim ustanovama i njegovo digitalizirano izdanje za iru primjenu u nastavnoj praksi naih kola i univerziteta. Reprint i digitalizirano izdanje, dijelovi su naeg znanstvenog projekta, kojem jo nedostaje prvi dio, monografija o Biseru. Biser je neosporno jedinstven bonjaki pokuaj tenje za kulturnim i knjievnim kontinuitetom, u najljepim sekvencama i ostvaren, usprkos najmutnijem politikom vremenu austrougarske okupacije i uasnog razaranja Prvog svjetskog rata, uoi kojeg je i za vrijeme kojeg je, zapoeo i zavrio svoje izlaenje. U Biseru su objavljivali pisci, gotovo svi, od imena i znaaja, razdoblja o kojem je rije. Osim standardnih knjievnih oblika, Biser je bio mjesto objave brojnih pjesama, soneta i eseja najznaajnijeg bonjakog pjesnika prve polovice XX. stoljea i urednika Muse azima atia, prvog romana Hivzije Bjelevca Pod drugim suncem, satirinih i humoristikih tekstova Huseina oge Dubravia, afirmirao je, objavljujui joj izuzetne lirske zapise, Nafiju Sarajli i stihove efike Nesretin (tj. efike Bjelevac). irio je islamsku i graansku prosvjetu. Okupio je cijeli niz prevoditelja i marljivih sabiraa usmenog narodnog blaga. Afirmirao je potpuno nove autore, dajui asno svoj veliki prilog bosanskoj i bonjakoj kulturnoj paradigmi. U tom je, u prosvjetno-kulturolokom i knjievnom smislu, Biser neponovljiv i predstavlja jedan od najznaajnijih listova u Bosni i Hercegovini. Mada Biser nije imao u svom programskom sadraju drutvena i politika pitanja, to mu svakako umanjuje dimenziju historinosti i vremenske situiranosti, ipak je kroz neke oblike drugih publicistikih ili knjievnih anrova probijalo na vidjelo ono to trai ozbiljenje bonjakog kolektivnog ivota i vapi za svojom drutvenom realizacijom i satisfakcijom. Tako je mostarski Biser jedini u Bosni i Hercegovini, u najdubljoj gluhosti austrougarskog razdoblja a nakon propalog projekta Kllayevog koncepta bonjatva (kao dravne nacije pripadnika svih vjera), ali i otuenog povijesnog bonjakog imena izaao pred lice svog neimenovanog naroda s pozivom da osnuje, ni manje ni vie, nego Maticu Muslimansku! Bila bi to, kae se u proglasu objavljenom na naslovnici, ona temeljna ustanova sa znaenjem neupitne autoritativnosti kakvo u svojim narodima imaju Matica Spska, Matica Hrvatska, Sveto Jeronimsko drutvo, Drutvo Hrvatskih knjievnika, Jugoslavenska akademija i sline.

Kocic: Buntovnik protvi politickog sistema.Davije je bunt..Sudanija ima dosta pravog humora i najduze je djelo Kocicevo...Mracajski Proto, Simeun Djak Cerovic: ljubav izmedju 2 zene,erotska slika upucuje na rodni konflikt,objavljena u srp knjiz glasniku,tezio je ka moderenoj knjiz, koristios e biografskim narativom Semsudin: Rodica, Razija je obrazovana seli u Tursku,ubacuje se pripovjedac,pripovijetke inspirisane sevdalinkom..Razja problem iseljavanja Bosnjaka u Tursku. Nafija: teme,poplav,kokoisaj,pamet..Opisan podrugljiv odnos prema zenama,fabuliranje na modelu folkorne price,psiala je za Biser. Basagic: Znanjem i perom protvi zaostalosti.rodoljub,ugledao se na Hajama,prevodio njegove tekstove. Osniva Behar sa Mulabdicem i Osmanom Azizom. Poksuao presaditi poeziju istoka na zapad. Uglavnom ljubavna lirika. Poezija mu se ugalvnom bazira na lirici. Santic: prevodio je Hajena koji mu je bio i uzor,poezija puna emocija i ljubavne tuge,bio je pod uticajem sevdalinke,ambinet pjesama je sevdalijski,uljubavnim pjesmama uglavnom prisutna ceznja,pisao je i rodoljubive pjesme. Ostajte ovde. Poezija gdje covjek ne oseca da je samo on dio zemlje i naroda nego i obrnuto, karakterira ga jednostavna poezija.Moja otadzbina. Pjeva i o patnji onih koji napuste Bosnu.Iskazuje patnju obicnog seljaka.Vece na Skolju bogata asonancama,rimama. Aneksiaj i pobjeda Srbije u balkan war mu ko inspiraciaj. Rodoljubive,elegicne,ljubavne,socijalne. Pretpraznicko vece...6motiva. Nas najbolji rodoljubici pjesnik. Vece na skolju pojava sna je nada,smisao covjekova zivota je u isusenjima,o herceg svakodnevnici,prisutna bezdusnot ne zbog boga nego zbog zla,san sve blize stize je bolje sutra,prolaznost i sl. Djikic: Objavljivao je u Zori,Beharu,Vili. Bavio se politickim pitanjima.Pod uticajem Jovana Ilica. Psiao je patriotkse,ljubavne,pobozne pjesme,,rodoljub srpski. Boga vidi kao ujedinitelja. Catic:Moja ispovijest,Urednik Bisera. Poezija mu je bila zivot i egzistenijca,Tuga sufizam mistika erotika. Erotici ga vukao nagon,mistici duhovno nastojanje. Oslanja se na turkse i perzijske pjesnike.Pjevao je o sebi svijetu pripdi zenama i sl. Zivot je za njeg ljubav.Dominatan motiv je ljubav uglavnom neostvarea.svaki gubitak ga puno bolio.Soneti pjevaju uglavnom o nesrecama,porazima neostavrenim ljubavima i sl.Nije imao puno rodoljubivih pjesama.Ljubav prema zenei opjevana u sirokom dijapazonu do platonske do posve erotske.U Caticevoj lirici javio se citav nizpjesama u kojima je lirski subjekt izrazavao bolno osejcanje,pokajanje trazeci azilu okrlirlju religijskih autoritea. Kranjcevic:opsiran tematika,ljubav,volio je pravdu,zalagao se za nju i psiao o tome dosta,pjesme mu imaju i biblijskog sadrzaja, Pesimizam se najvise istice u zbirkama Trzaji i Pjesme. Pesimzam ga uzdigao kao vrsnog pjesnika. Pjesam Gospodskom Kastoru anticki motiv,Kastor i Poluks mitski blizanci,gubitka dostojanstva. Bugarkinje: ..Motivi domovina zena,covjek religija drustvo i sl...Ljudska bijeda oholost bogatasa. U ovom svijetu ne vidi izlaza zato je pesimistican. Prisutna je filozofija i druge prirodne nauke u pjesmama.

Bez nade: Osman Aziz. 2 porodice jedan za AU druga za Osmanlije. Preko likova uzrazen odnos prema tadasnjoj situaciji.Historijska pozadina.Suprostavljeni likovi. Isticanje starih lokaliteta,mostarske ljepote, psiholoska problematika okupacije medju muslimanima..Ago Seric je epski juna,ne trpi zabrane i sl. Radnaj se grana. Hana Hrvic. Urota protiv age,vezir ga zatvara,kcerka se zaljubljue u Agu os psava vezira ovaj ga oslobadja i zeni njegovu kcerku. Osjeti se utjecaj balada.Uticja islamskih pjesnika. Alaga tragican junak, Omer efenidaj nije cjelovita licnost. Sin Mehmedalija morala propasr,Algina porodica propada..Hilmo i Djulsa ona je iz sevdalinki. Alaginica topla njezna,Mehmedalija lakouman,Djula je ljubav,Hilmo cesit.Kult vode. Zeleno busenje: Maglaj,Okupacija. Aisa Ahmet..Mehmedaga,Omerefendija. Ahmet ima 2 brata gubi oca majku mu ubijaju. Alija je ustvari pisac. Petak pocinje petak zavrsava. Ahmet epski i Aisa epski. Stabilizat funkc ljubav se kruinse brakom..Identifikacija preko vjere.Muharemaga je problem izmeju OS i AU..Ahmed branci domovinu gubi zivot Aisa se udaje i umire od bola..Muharemaga je vjeorvao u dorba stara vremna. Pod drugim suncem: ljubavni torugao. Sinegdohalni likovi,suprotnosti,Hamdi beg bosnjastvo,SABINA TIJELO,Fadial duh, zenski likovi sematizirani,Sabina nastala uslijed gresnih odnosa to se odrazilo na njeu karakterizacijui,Pisac se bavio zenskim razmisaljenm,Sabina id fafila superego, Eliza i Rifat Bej Sabina..Hamidja Murisov brat.. Opsesija za proslim vremenom.Muirs se nije vezao nije volio Bosnu, Minka:emancipacija zene,Nadi beg, Lina.. Stojan Mutikasa: Stojan Bosko Rosa Sime Andja