1. A drţavljanin Njemačke je zaključio brak sa B drţavljankom BiH u Njemačkoj 2006.g.

Poslje 2 mjeseca je došlo do učestalih svađa između njih dvoje iz kojega je razloga B drţavljanka BiH napustila A i otišla u BiH. 2008.g. A podnosi zahtijeva za razvod braka ispred suda u Munchenu. 6 mjeseci nakon toga B pokreće brakorazvodnu parnicu ispred općinskog suda u Mostaru. A se ne pojavljuje na početku samoga postupka i ističe prigovor nenadleţnosti. Kako će postupiti Općinski sud u Mostaru? Sud u Mostaru će prihvatiti zahtjev drţavljanke BiH i odbiti prigovor o nenadleţnosti drţavljanina Njemačke, jer je osoba B drţavljanin BiH i ima prebivalište u BiH, pa je nadleţnost suda BiH isključiva. (provjeriti!!! – mozda se radi o dvostrukoj litispendaciji) 2. Pred sudom u BiH je pokrenut ostavinski postupak u kojem se kao jedan od naslijednika pojavljuje strani drţavljanin sa prebivalištem u inostranstvu. Cijelokupna imovina ostavioca se nalazi na teritoriju BiH. Hoće li strani drţavljanin morati podnijeti zahtijev kojim dokazuje postojanje reciprociteta između dvije drţave da bi naslijedio? Strančevo pravo da naslijedi imovinu uslovljeno je postojanjem reciprociteta, a pošto se kod nas reciprocitet pretpostavlja, stranac nije duţan dostaviti dokaz o postojanju reciprociteta, tako da on moţe naslijediti imovinu. 3. Osoba Y drazavljanin Njemačke doselio u Sarajevo 2005. gdje je kupio dvosoban stan i automobil. U Berlinu gdje je ranije ţivo ima dvosoban stan. Od BiH drţavljanina posudio 50000 km i umro. B se pojavljuje kao povjerilac na sudu traţi namirenje potraţivanja iz zaostavštine. Međutim kćerka osporava nadleţnost suda, smatrajući da je nadleţan sud u Njemačkoj. Kako će postupiti domaći organ pravosuđa? Sud će postupiti tako što će prihvatiti zahtjev. U sporovima o imovinsko-pravnim zahtjevima nadleţan je sud BiH, jer je obaveza u sporu nastala za vrijeme boravka tuţenog u BiH. 4. U zamolnici stranog suda istaknut je zahtjev da se postupak saslušanja svjedoka izvede pred domaćim sudom prema propisu koji vrijedi u zemlji iz koje dolazi zamolnica. Kako će postupiti domaći sud? Naš sud moţe traţenu procesnu radnju izvesti prema procesnom pravu drţave zamoliteljice ako su ispunjeni formalno pravni uvjeti, ako postoji reciprocitet, ako je izvršenje u skladu sa javnim poretkom. 5. On je Njemac koji zivi u Njemačkoj, ima njemačko drţavljanstvo i tamo nekretnine. Njegova ţena ţivi u BiH sa njihovim 15-godišnjim sinom. On i u BiH ima kuću koju je naslijedio od oca. Ţena podnosi u BiH tuţbu za razvod braka i za izdrţavanje. On podnosi prigovor nenadleţnosti suda u BiH. Da li je sud BiH nadleţan? Objasniti! On ne moţe istaći prigovor o nenadleţnosti suda, jer tuţba za razvod spada u posebnu međunarodnu nadleţnost. Supruga takođe ima pravo podići tuţbu u BiH, jer je tuţitelj, drţavljanin BiH, sa prebivalištem u BiH. A što se tiče druge tuţbe za izdrţavanje i ona spada u posebnu nadleţnost, pošto su tuţitelj i dijete drţavljani BiH, a tuţeni ima imovinu u BiH iz koje se moţe namiriti potraţivanje, nadleţan je sud BiH.

Kako ce postupiti organ BiH pred kojim je postupak pokrenut? Kada brčni partneri usvajaju zajednički dovoljno je da je samo jedan od njih drţavljanin BiH sa prebivalištem u BiH da bi bili nadleţni organi u BiH. 2. Izvod iz matične knjige rođenih izdat u matičnom uredu Općine Tuzla treba upotrijebiti kao dokazno sredstvo pred stranim sudom i to u drţavi koja nije članica Haške konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava. Šta je neophodno preduzeti da bi strani sud uvaţio javnu ispravu kao dokazno sredstvo? Obzirom da strana drţava nije članica Haške konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava podlijeţe ovjeri nadleţnoh organa u FbiH i nadovjeri nadleţnih institucija u BiH. Osoba A drţavljanin BiH i osoba B drţavljanka Francuske oboje s prebivalištem u Garačanici. Na koji način će sud doći do neophodnih dokaza.6. 9. a ta zemlja nije potpisnica Haške konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava? Da bi strana javna isprava mogla biti dokaz koji u postupku pred sudom imaju domace isprave mojraju se ispuniti 2 uslova: 1. domaća javna isprava namijenjena za upotrbu u inostranstvu podlijeţe ocjeni nadleţnog organa FbiH kao i od nadleţnih institucija BiH. a to je u ovom slučaju sud BiH. Nakon pokretanja postupka. Haška konvencija o građansko. a koji posljednju godinu dana ţivi u Tuzli kod tetke. Radi se o posebnoj nadleţnosti. . a nadovjeru daje Ministarstvo vanjskih poslova BiH 7. U postupku pred općinskim sudom u Zenici utvrđena je neophodnost pribavljanja dokaza u Austriji. nadleţan je sud u kojem usvojenik ima prebivalište. Šta se treba uraditi da bi isprava jedne zemlje bila priznata u drugoj kao dokazno sredstvo. ovjeren od strane konzularnog ili diplomatskog predstavnika) Za komuniciranje organa 2 drţave preferira se tzv Konzularni put: domaći sud  domaće Ministarstvo vanjskih poslova  naš konzularni ured u drţavi od koje su potrebni dokazi  organ strane drţave nadleţan za te stvari 8. Postupak se pokreće zamolnicom koja mora biti sastavljena na jeziku drţave u koju se šalje (ako to nije slučaj mora je pratiti prijevod. U nedostatku međunarodnog ugovora organ nadleţan za ovjeru u FBiH je Ministarstvo pravosuđa. Bitno je da su ispunjena 2 uslova: RECIPROCITET i LEGALIZACIJA tj ovjera autentičnosti. ističući da je nadlezan organ na Kosovu. rodbina dječaka ulaze prigovor nenadleţnosti. postojanje reciprociteta u pogledu vaţenja javnih isprava između domaće i strane drţave. Obzirom da je osoba A drţavljanin BiH sa prebivalištem u BiH nadleţan je sud BiH pa će organ u BiH pred kojim je postupak pokrenut i voditi postupak.sudskom postupku regulira način pribavljanja dokaza u inostranstvu u građanskim i trgovačim stvarima. a za nadovjeru u BiH je Ministarstvo vanjskih poslova. BiH. ovjeravanje autoritativnosti. Ministarstvo pravde ovjerava. odlučili su pred nadleţnim organima u BiH usvojiti trogodišnjeg dječaka s Kosova koji je bez oba roditelja. Obrazloţiti osnovni način komunikacije organja između dvije drţave prema odredbama Haške konvencije o građanskosudskom postupku.

neće se u našoj zemlji moći koristiti takvim načinom raspolaganja. Strani drţavljanin putem ugovora o naslijeđivanju jedan dio nepokretne imovine koji se nalazi u općini Gradačac ostavi osobi X drţavljaninu BiH. . Moţe li to? U našoj zemlji raspolaganje ugovorom o naslijeđivanju nije moguće. stranac koji dolazi iz zemlje u kojoj je dopušten ugovor o naslijeđivanju. Prema tome. Moguće je samo testamentom i legatom.10.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful