You are on page 1of 10

Uvod

Globalizacija, internacionalizacija i sveopšta tehnologizacija poslovanja unose veoma brojne i značajne promjene u savremeno poslovanje. Nova tehnologija i njena primjena u poslovanju igra sve veći značaj za povećanje konkurentske sposobnosti preduzeća. Internacionalizacija poslovanja i meĎunarodna saradnja sve više brišu granice izmeĎu zemalja. MeĎutim, paralelno sa ovim trendovima sve začajniji trend je i sve veća prisutnost žena u domaćem i meĎunarodnom preduzetništvu. Bitan potencijal za razvoj globalne ekonomije prestavlja žensko preduzetništvo. Žensko preduzetništvo utiče na smanjenje nezaposlenosti, osnivanje biznisa u novim sferama, primjenu novih tehnologija i razvoj preduzetništva. Ova konstatacija skreće pažnju na trendove razvoja ženskog preduzetništva u razvijenim zemljama, ali i u zemljama u tranziciji u koje spada i BiH. U ovom radu ću se potruditi da predstavim modele razvoja ženskog preduzetništva u razvijenim zemljama, kao i u zemljama u tranziciji, pokušati da ukažem na probleme na koje žene u preduzetništvu pretežno nailaze, te kako riješiti te probleme, na osnovu iskustava u praksi u razvijenim zemljama.

Žensko preduzetništvo u razvijenim zemljama

Ženskom preduzetništvu kao fenomenu današnjeg doba sve donedavno se pridavalo veoma malo pažnje. Prvi značajni naučni radovi na ovu temu javljaju se 1976. godine. U američkom časopisu ‚‚Journal of Contemporary Business‚‚ objavljen je rad ‚‚Entrepreneurship: A New Female Frontier‚‚ čime je skrenuta pažnja na uzlazni trend ove vrste preduzetništva, tj na žensko preduzetništvo. Prema statističkim podacima iz 1972. godine oko 4.6% svih US biznisa su vodile žene. Danas se situacija znatno promjenila. IzmeĎu 1/4 i 1/3 svih biznisa u svijetu danas vode žene. O trendu razvoja ženskog menadžmenta sledeće činjenice govore same za sebe:      Japan: 23% privatnih firmi osnovale su žene, Rusija: žene posjeduju 64% firmi sa 10 ili više zaposlenih, Kina: žene su osnovale više od 25% preduzeća od 1978. godine, Njemačka: žene su osnovale više od 1/3 svih novih poslova od 1990.godine sa preko milion novih radnih mjesta, MaĎarska: žene su od 1990. godine osnovale više od 40% svih novih poslova,

-3-

Velika Britanija: žene čine ¼ privatnog sektora. niže plate i teži pristup odreĎenim profesijama) najviše je pogodio žene. te okruženje i kultura koja u njima preovladava čak su destimulisale razvoj ženskog preduzetništva. Politike manje razvijenih zemalja. Meksiko: 32% poslova u vlasništvu žena su pokrenuti u zadnjih 5 godina. godine dvije promjene koje su nastupile u zadnjih 10 godina uticale su na uspostavljanje pozitivne klime za razvoj ženskog preduzetništva: Uspostavljanje pravne i zakonske jednakosti za žene. koje zapošljavaju 27.6 triliona dolara godišnje prodaje. -4- . s druge strane.5 miliona ljudi i st varaju 3.     Poljska: žene su vlasnici 38% svih preduzeća. s jedne strane i karijere. polna diskriminacija. Tradicionalna shvatanja po kojima je muškarac ‚‚stub porodice‚‚ . USA: žene su u vlasništvu 38% svih firmi. te objektivne barijere kod osnivanja novih poslova dodatno su uticali na negativan trend kod samozapošljavanja žena. Evropska Unija: 1/3 novih poslova započinju žene. U velikom broju slučajeva žene su morale da biraju: karijera ili porodica. ObezbjeĎivanje jednakog pristupa profesionalnom obrazovanju i obuci za žene. Smanjenje izdvajanja za socijalnu i porodičnu pomoć u periodu tranzicije u većini zemalja stavilo je još veći teret na žene kroz brigu o porodici. ili su se opredjeljivale za poslove sa nepunim radnim vremenom koji su obično i slabije plaćeni. Žensko preduzetništvo u zemljama u tranziciji Većina zemalja u tranziciji pridaje veoma malu ili nikakvu pažnju ovom fenomenu. Po istraživanjima EU-a iz 1995. U većini zemalja u tranziciji teret prelaska na tržišno voĎenu ekonomiju (kao što je nezaposlenost.

Generalno gledano. 40% u Rusiji i 29% u Sloveniji. Faktori i motivi za razvoj ženskog preduzetništva Na pokretanje sopstvenog biznisa žene se opredjeljuju iz različitih motiva. muškarci imaju veće pravo na zaposlenje nego žene. Potražnja za srednje kvalifikovanim radnicima opšteg usmjerenja je niža ili se traže dodatne vještine ( znanje rada na računaru.  Nezaposlene žene u prosjeku imaju veći stepen obrazovanja nego nezaposleni muškarci.). što znači da se nisu specijalizovale ni za jednu posebnu oblast ili zanat.a žene posmatraju kao radnu snagu koja ne garantuje stabilnost u poslu zbog činjenice da su žene tradicionalno opterećene porodičnim i kućnim obavezama. kriminal. 42% u MaĎarskoj. infrastruktura. barem jednog stranog jezika i sl. na tešku situaciju žena na tržištu radne snage u zemljama Centralne i Istočne evrope kao i u zemljama u tranziciji su uticali slijedeći faktori:  Poslodavci radije zapošljavaju muškarce. a oni su uslovljeni i različitim faktorima.   -5- .  Generalno mišljenje koje preovladava u zemljama u tranziciji jeste da u uslovima nezaposlenosti. da li žene imaju odgovarajuću p ravnu pomoć i pristup informacijama o pravnim aspektima biznisa? Kulturni i socijalni faktori – tradicija i preovladavajuća patrijarhalna shvatanja u društvu o tome ko treba da bude preduzetnik mogu podsticati ili destimulisati žene na taj korak. politički kontakti. nivo korupcije. Istraživanja su pokazala da takvo mišljenje ima: 55% ispitanika u Českoj i Poljskoj. Pravna regulativa po pitanju biznisa – da li postoji odgovarajuća pravna regulativa koja podstiče žensko preduzetništvo i eliminiše diskriminaciju žena. Najveći broj ima opšte srednje obrazovanje. Negativan uticaj ovih faktora na inicijativu žena naročito je izražen u zemljama u tranziciji i razvoju. Mogu se navesti sledeći faktori koji utiču na žensko preduzetništvo:  Ekonomska situacija u zemlji – pristup kreditu.

Želja da samostalno odlučuju o sopstvenom životu i karijeri. Prilika za veću zaradu kao mjere uspješnosti u poslu.U zavisnosti od ovih faktora različiti su i motivi za započinjanje sopstevenog biznisa. Najčešće pominjani motivi žena za osnivanje sopstvenog biznisa su:         Želja da iskoriste i primjene iskustvo i značenje stečeno na prethodnim poslovima u sopstvenom biznisu. Želja za aktivno učestvovanje u društvenom životu i osjećaj pripadnosti i korisnosti u društvu.    Preporuke za razvoj ženskoj preduzetništva Na putu kad preduzetništvu i žene i muškarci nailaze na brojne prepreke. Prepoznata šansa za uspjeh u odreĎenom poslu. naročito u zemljama u razvoju. državne politike koje ne djeluju stimulativno na razvoj malih i srednjih preduzeća i nedostatak pomoći lokalne vlasti. otežan pristup stranom tržištu zbog visokih standarda za ulazak i visokih troškova promocije na ovim tržištima. a neke su rezltat subjektivnih faktora u društvu i više pogaĎaju žene. ali ih od tog cilja dijeli naizgled nevidljiva barijera (stakleni plafon). -6- . mogu se podijeliti u tri grupe: Ekonomske barijere – nejasna pravna regulativa oko započinjanja sopstvenog biznisa. Neke od njih su objektivne i jednake za oba pola. Barijera za preduzetništvo. nedostatak kapitala ili izvora finansiranja. te odsustvo izazova u poslu. Čest vid diskriminacije žena jer se njihov doprinos ne priznaje i ne vrednuje u dovoljnoj mjeri. Dobra preduzetnička ideja i motivacija nisu sami po sebi garancija da će jedan preduzetnički poduhvat uspjeti. Želja za većom fleksibilnošću i kontrolom nad sopstvenim vremenom. Sindrom ‚‚staklenog plafona‚‚ – žene vide mogućnosti za unapreĎenje. Težnja za zaposlenjem i ostvarenjem prihoda za život. ličnu kreativnost i ‚‚žicu‚‚ za preduzetništvo što je više moguće. naročito u zemljama gdje se preduzetništvo tradicionalno smatra muškom aktivnošću. konkurencija domaćih i stranih preduzeća. Želja da iskoristi svoje potencijalne vještine i sposobnosti. Nemogućnost napredovanja na predhodnom radnom mjestu. slaba potražnja zbog loše ekonomske situacije. visoke takse. Želja da dokažu sopstvenu vrijednost partneru.

zajmove specijalno namjenjene ženama preduzetnicima. polne predrasude i tradicionalna podjela zanimanja na muške i ženske poslove. odnosno da koriste druge izvore finansiranja. da su bankarski službenici imali predrasude prema ženama budućim preduzetnicima. da se nisu osjećale ugodno. može se reći da se ekonomske i obrazovne barijere tiču i muškaraca i žena. -7- . ograničen pristup znanju i informacijama. nedostatak mogućnosti za kontinuirano učenje. donacije za investiranje. Žene teže dolaze do početnog kapitala za osnivanje novog biznisa. kao što je ušteĎevina. Kulturne barijere – nedostatak društvenog razumjevanja za privatnu ekonomsku aktivnost i poštovanja prema preduzetništvu.Obrazvone barijere – nedostatak konsultativnih i savjetodavnih centara za buduće preduzetnike. lakši pristup garancijama po zajmovima. odnosno otvaraju male firme za koje je potreban manji kapital. Da bi se riješio ovaj problem finansiranja potrebna je intervencija države i vlasti kao podsticaj za žensko preduzetništvo. niže takse za žene preduzetnike. Žene često ne mogu da obezbijede zalog za pozajmice iz sopstvene imovine. Razlog tome može biti to što žene češće otvaraju nove poslove u sektoru usluga. nedostatak tradicije u obuci društva za preduzetništvo. mikrokredite. Poteškoće na koje žene nailaze prilikom osnivanja sopstvenom biznisa Finansiranje Problem finansiranja smatra se jednim od najozbiljnijih problema u ženskom preduzetništvu. da nije bilo lako razgovarati sa kreditnim menadžerima. Uopšte gledano. donacije za osnivanje novih poslova. veliki troškovi visoko specijalizovanih seminara i treninga. Istraživanja su pokazala da žene smatraju da im finansijske institucije nisu obratile dovoljno pažnje. pa su često prisiljene da se oslone na neki vid samofinansiranja. Krediti koje banke nude su uglavnom preskupi za male biznise. dok treća grupa barijera uglavnom sezam tiče žena. pozajmice od porodice ili prijatelja ili mali krediti banaka. kroz:        zajmove za početni kapital sa niskim troškovima kamata.

primjene kompjutera u poslovanju i pristupa internetu teško je i zamisliti poslovanje jedne firme danas. preduzeća veoma brzo gube poziciju na tržištu. pa nastoje da kroz razne oblike seminara i stručnih usavršavanja dopune svoje znanje i sposobnosti koja im nedostaju. Tehnologija i inovacije Konkurencija na tržištu. kako domaćem tako i stranom i na taj način prestavlja barijeru za razvoj poslovanja i povećanje obima prodaje. medicini. sve veća prisutnost stranih firmi. -8- . žene često trebaju prevazići unutrašnji osjećaj koji je nastao pod uticajem vaspitanja i društvenih odnosa. te potreba za zadovoljavanjem viših standarda na stranim tržištima postavljaju imperativ preduzećima da inviraju sopstvene procese i primjenjuju nove tehnologije. Tradicionalno vaspitanje Tradicionalno vaspitanje žena u nekim zemljama prestavlja značajnu kulturalnu barijeru. Mnoge žene preduzetnici su svjesne te činjenice. Žene bi trebalo da p revaziĎu predrasude i stereotipe koji vladaju u društvu. Zato je potrebno da žene povećaju svoje učešće i znanje u tradiicionalno muškim zanimanjima što zahtjeva dodatno investiranje u njihovo obrazovanje. za šta je inače zadužen dobar marketing. Pored toga potrebno je učiti tokom cijelog života da bi se bilo u korak sa sadašnjošću. Često poslovi propadaju jer se žena ne zna efikasno pripremiti i odgovoriti na izmjenjene uslove na tržištu. Bez odgovarajućih tehničkih i tehnoloških znanja. društvenim i socijalnim zanimanjima. zbog čega im je često manjka samopouzdanja i svjesti o sopstvenim sposobnostima. Nedostatak ovih vještina otežava pristup tržištu. informacije tehnologije. a manje u ‚‚muškim‚‚ kao što su matematika. Da bi se odlučile na preduzetništvo.Marketing Kao i finansiranje i nedostatak prodajnih i marketnških vještina jedan je od velikih problema sa kojima se žene preduzetnici susreću. Ukoliko se ne prilagoĎavaju tim zahtjevima. da je biznis aktivnost za muškarce. Obrazovanje Visoko obrazovane žene u većini zemalja stiču uglavnom obrazovanje u tipično ‚‚ženskim‚zanimanjima kao npr. biznis. a manje za žene.

Networking se smatra veoma bitnim za uspješno preduzetništvo. Današnje društvo je dovelo ženu u situaciju da mora raditi u dvije ‚‚smjene‚‚ . Osnovni cilj organizacija za pomoć ženskom preduzetništvu je:        podsticanje politika za podršku ženama preduzetnicima i zastupanje njihovih interesa. Ova situacija je teška za žene bez obzira u kojoj zemlji se nalaze. finansijska podrška. razni programi kao podrška ženama koje osnivaju biznis. obuka i savjetodavne usluge. jednu na poslu. Kao podršku ženskom preduzetništvu bitno je spomenuti i uspostavljenje veza. -9- . Posebno mjesto imaju specijalne organizacije za podsticanje ženskog preduzetništva unutar kojih članovi preduzetnici meĎusobno saraĎuju i razmjenjuju iskustva. S toga one nose dupli teret punog radnog vremena i kućnih dužnosti.Posao i porodica Ovaj problem je tipično samo ženski i zbog toga ga je bitno spomenuti. u mnogim zemljama u tom cilju se preduzmaju specijalni programi i osnivaju neprofitne organizacije sa ciljem potsticanja i pružanja pomoći ženama preduzetnicima. Uspostavljanje veza i poslovnih odnosa tj. razvoj mreže i povezanosti preduzetnica. podrška. a drugu u porodici. ostale incijative. ali i preduzetnika i spoljnih institucija. Podsticaji i podrška ženskom preduzetništvu Da bi se stvorila povoljna klima za razvoj ženskog preduzetništva potrebno je eliminisati napred navedene barijere i preduzeti mjere koje se odnose isključivo na podsticanje razvoja ženskog preduzetništva. Ovo se prije svega odnosi na uspostavljenje veza izmeĎu preduzetnika. UviĎajući potrebu za posebnu podršku ženskom preduzetništvu. informisanje ili istraživanje u cilju pomoći ženama preduzetnicima. Naročito pogaĎa žene u zemljama u razvoju i slabije razvijenim zemljama gdje pored siromaštva i nedostatka infrastrukture žene trpe i posljedice patrijarhalnih shvatanja u društvu.

. e-trgovine. Grčka (Reinforcement of Female Entrepreneurship Programme) Program je osnovan od strane Organizacije za mala i srednja preduzeća i zanate u Grčkoj. finansirano od strane članarina. Finska (Women s Enterprise Agency) Agencija za žensko preduzetništvo u Finskoj osnovana je u okviru asocijacije za finske poslove i društvo. Sponzorisana je od strane finskog Ministarstva trgovine i industrije. Ovaj program obezbjeĎuje garancije za finansijske pozajmice žena preduzetnika kako bi im se olakšao pristup sredstvima. Program naročito pomaže preduzetništvo u području proizvodnje. usluga. naknada ostvarenih po uslugama i javnih sredstava. u mnogim zemljama su pokrenute incijative sa ciljem podrške. Agencija za žensko preduzetništvo. Svrha ovog programa jeste podrška ženama izmeĎu 18-55 godina da postanu preduzetnici.Primjeri dobre prakse stranih zemalja Imajući u vidu da žene sve više uzimaju učešća u preduzetništvu i predstavljaju značajan doprinos razvoju preduzetništva. Program za podsticanje ženskog preduzetništva. Poslovni centar za žene. Austrija (Business Women Centre) Pomenuti centar je osnovalo Ministarstvo za žene u Beču kao informacioni centar za žene buduće preduzetnike. banaka i osiguravajućih kompanija. a pomoć se ostvaruje kroz finansijsku podršku koja ide i do 50% sredstava definisanih preduzetničkim planom. turizma sa fokusom na lokalni i regionalni razvoj. Garantni fond za žene. Cilj programa je pomoć ženama preduzetnicima u pristupu finansijskim sredstvima.10 - . privatnih kompanija. kao i na nove tehonologije i inovacije. Franscuska (Guarantee Fund For Women) Ovaj fond je osnovan od strane Instituta za razvoj socijalne ekonomije. Cilj osnovanja agencije jeste podsticanje ženskog preduzetništva kroz podršku. a sredstva obezbjeĎuje Evropski Socijalni Fond. besplatne savjete i obuku koju pružaju iskusne žene preduzetnici u različitim područjima poslovanja ženama koje tek osnivaju sopsteveni biznis. Centar je osnovan kao privatno udruženje.

Njemačka (On Line Course for Female Enterprise Starters) Online kurs je incijativa pokrenuta od strane studenata Tehničkog koledža Karlsruhe. a takoĎe djeluju i brojene organizacije i udruženja koja se bave pitanjem žena i pružanjem raznih vidova podrške. a to se naročito odnosi na zemlje u tranziciji. pravnika i konsultanata. političke ili kulturalne barijere. U razvijenim zemljama žene imaju posebne podsticaje i podrške za razvoj sopstvenog preduzetništva. prodajne i marketinške vještine. formalnih i neformalnih veza sa partnerima. Online kurs je dostupan putem interneta i vodi kroz sve faze biznisa. .Online kurs za žene koje osnivaju biznis. kao i pristup novim tehnologijama. Zaključak Žensko preduzetništvo dobija sve značajniju ulogu u domaćoj i stranoj privredi i predstavlja bitan potencijal za razvoj privrede jedne žene. te otkloniti diskriminaciju žena. uz pomoć profesora. Pored kapitala tu je i nedostatak tržišne. Podrška je potrebna u području finansiranja. nedostatak menadžerskih sposobnosti. Društvo bi trebalo da pruži adekvatnu podršku razvoju ženskog preduzetništva. U zemljama u tranziciji i manje razvijenim zemljama situacija je drugačija. preispitati pravnu i poslovnu regulativu. Posebno ulogu zauzimaju tradicionalna shvatanja predrasude prema ženama i teret porodice.11 - . a projekat je finansiralo Federalno Ministarstvo za obrazovanje i istraživanje. Ženama se još uvijek ne pridaje značaj kakav zaslužuju i često incijative koje one pokreću nailaze na razne ekonomske. Osnovna i najznačajnija prepreka su finansije i nedostatak kapitala i prilikom osnivanja biznisa i tokom razvoja postojećih biznisa.

bg. Matica Srpska. Novi Sad.rs/IEN1/images/stories/Izdavastvo/IEN/preduzetnistvo09. Vukmirović.ac. MMC. Privredna Komora. 2011. Stanković i N. Preduzetnički marketing. Gologaža i N. Preduzetništvo. Novi Sad. 1995. Vukmirović.12 - .  Analiza ženskog preduzetništva.  M.ien.  http://www.pdf .Literatura:  F. 1999.