You are on page 1of 32

Green Garden • broj 50 • svibanj / lipanj 2007.

godina VII • cijena 3 KM

Penjačice za topla ljeta Ljekovita svojstva voćnih plodova Oskoruša-zaboravljena voćna vrsta Lišajevi na voćkama Suzbijanje muha

3

Urednikova riječ
Poštovani čitatelji, pred vama je novi broj stručnog glasila Green Garden koji na svojim stranicama donosi veliki broj uistinu zanimljivih naslova iz različitih oblasti poljoprivredne proizvodnje. Osim toga, riječ je o jedinstvenom glasilu na našim prostorima, koje prati sve aktualnosti iz svijeta cvjećarstva, povrćarstva, voćarstva, vinogradarstva i zaštite bilja. Dekorativne penjačice poput atraktivne tekome, glicinije i jasmina tijekom ljeta dominiraju hercegovačkim vrtovima. Stoga o njihovom uzgoju, sadnji i održavanju pročitajte u člancima koje je samo za vas pripremio naš agronom Josip Brkljača. Pored penjačica posebno je prezentirana lagestremija, sve prisutnija cvjetna stablašica koja se iznimno dobro uklapa u sve ukrasne mediteranske vrtove. Tu je i neizostavna hortenzija, listopadni grm koji cvate tijekom cijelog ljeta a čijim raskošnim cvjetovima nipošto ne možete odoljeti. Osim toga, priloge iz cvjećarstva zaokružili smo nevenom, sve omiljenijom cvjetnom vrstom. Međutim, ništa manje nisu zanimljivi ni prilozi iz povrćarstva u kojima je obrađena kompletna agrotehnika u nasadima rajčice premda na našim stranicama donosimo i priloge o pastrnjaku te crvenom kupusu. Osim toga, možete pročitati članak o pozelenjavanju gomolja krumpira, a što sijati i saditi u povrtnjaku početkom ljeta, pak, pronađite u kalendaru sjetve. Posebno su interesantni prilozi iz voćarstva u kojima možete pročitati sve o zaboravljenoj voćnoj vrsti-oskoruši. Ističemo i članak eminentnog stručnjaka iz Zagreba dr. sc. Tihomira Miličevića, iz Zavoda za fitopatologiju, koji je obradio rijetko spominjanu problematiku o lišajevima, sve prisutnijim u nasadima lociranim u sjevernijim dijelovima naše zemlje. A iz oblasti vinogradarstva donosimo prilog o prednostima i nedostatcima uzgoja vinove loze na vlastitom korijenu. Međutim, dolaskom toplijih dana, na seoskim gospodarstvima pojavljuju se muhe čijem suzbijanju moramo posvetiti posebnu pozornost. Nadalje, redovito se javlja problem i s ektoparazitima (krpeljima, buhama i ušima) koji parazitiraju na kućnim ljubimcima. Kako ih se pak riješiti, pročitajte na stranicama koje potpisuje dr.vet. med. Zoran Bošnjak. Kako se na našim stranicama posebno prate i čitaju aktaulnosti iz zaštite bilja, pripremili smo niz zanimljivih članaka o voćnim pipama, leptirima-štetnicima kupusnjača kao i ljepljivim pločama koje se sve više koriste i u manjim obiteljskim voćnjacima i povrtnjacima. Vjerujemo da smo kroz odabir tema uspjeli i ovaj broj Green Gardena učiniti zanimljivim većem broju čitatelja, a ukoliko smo što propustili, nadamo se da nam to nećete zamjeriti. Uredništvo

SADRŽAJ
DEKORATIVNE PENJAČICE ZA TOPLA LJETA 4 LAGESTREMIJA 5 ETERIČNA ULJA I AROMOTERAPIJA 6 NEVEN 7 LJEKOVITOST VOĆA 8 HORTENZIJA 10 JASENIČKA RAJSKA LJEPOTICA ::: CELER BJELAŠ 11 ZABORAVLJENO VOĆE - OSKORUŠA 12 POVRTNJAK POČETKOM LJETA 13 VOĆNA PIPA 14 KAD KUPUS POCRVENI 15 POZELENJAVANJE GOMOLJA KRUMPIRA 15 LEPTIRI - ŠTETNICI KUPUSNJAČA 16 FACELIJA 18 AGROTEHNIKA U NASADU RAJČICE 19 PITANJA I ODGOVORI 20 PASTRNJAK 21 SUZBIJANJE MUHA U SEOSKOJ SREDINI 22 LJEPLJIVE PLOČE U ZAŠTITI POVRĆA 24 VINOVA LOZA NA VLASTITOM KORIJENU OPRAVDANO ILI NE? 25 PRIPREMA ZAMLJIŠTA ZA PODIZANJE NASADA JAGODE 26 SISTEMIČNI FUNGICIDI 27 LIŠAJEVI NA VOĆKAMA 28 EKTOPARAZITOZE 29 ZANIMLJIVOSTI 30
Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA, Široki Brijeg, Knešpolje b.b. 88220 Široki Brijeg, Tel.: ++ 387 (39) 703 572, Fax: ++ 387 (39) 705 572 Glavni urednik: dr. Ivan Ostojić Redakcijski kolegij: Josip Brkljača, Nino Rotim, Goran Jurilj, Aida Kohnić, Danko Tolić, Mario Ćubela Marketing: Snježana Spahić - Bevanda, dipl. oec. Grafičko oblikovanje: Damir Šanje Tisak: GDD POLET, Sarajevo Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

B R O J 5 0 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 7

Ali. Veoma slična vrsta običnom jasminu je Pravi jasmin (Jasminum azoricum). većina penjačica će poslužiti kao odlični pokrivači tla. Tecoma radicans) je poluotporna listopadna penjačica porijeklom iz Sjeverne Amerike. crveno-narančaste boje. ali i kao lončanica. sjenica. Izrazito je snažna biljka te se redovitom rezidbom mora kontrolirati njen rast. Zbog toga tekoma nije prikladna penjačica za mjesta koja treba zakloniti zbog njihova ružnog izgleda. ali dobro podnosi i djelomičnu sjenu. Gusto prekriva površine. Vrijeme cvatnje je ljeto. Obrezuje se u proljeće. Prva cvatnja ove biljke je u kasno proljeće. Obrezuje se u ljeto nakon prve cvatnje. da bi cvala. Često se koristi za rast uz pergole i zidove. pa sve do u jesen. Na teškim glinovitim i suhim pje- Wisterija . zaštićenom položaju ali podnosi i blagu sjenu. ograde i zidove. S vojim razgranatim načinom širenja pokrivaju velike površine i idealne su za sadnju uz pergole. sa sjajnim listovima i bijelim mirisnim cvjetovima. ali također i na balkonima i terasama. podrijetlom iz Kine. Koristi se za prekrivanje zidova. ing. lukova i drugih vrtnih konstrukcija. Trakelospermum jasminoliki (Trachelospermum jasminoides. Pogodna je i za bonsai. te uz debla stabala. Voli sunčan položaj. Sporijeg je rasta s bijelim vrlo mirisnim cvjetovima u cvatovima. Ovi cvjetovi čine tekomu jednom od najupečatljivijih vrtnih biljaka tijekom ljetnih mjeseci. skupljene u cvatovima na kraju ovogodišnjih izboja. Jedini nedostatak ove biljke je što je neugledna tijekom zimskih mjeseci kada baci lišće i ogoli. Tu svoju sposobnost penjačice zahvaljuju mogućnosti rasta na vrlo malom. sin. Koristi se za rast uz vrtne konstrukcije.4 DEKORATIVNE PENJAČICE ZA TOPLA LJETA skovitim tlima neće doseći svoju punu ljepotu. Koristi se za prekrivanje zidova. podrijetlom iz Kine. Dobro raste na sunčanom. koja u uvjetima blage klime cvate gotovo cijelu godinu. sin. Radije je upotrijebite tamo gdje joj nema premca: na južnom pročelju kuće ili za prekrivanje suncu izloženih ograda i sjenica. plodno tlo i sunčan. kod nas cvjeta tijekom cijelog ljeta. gotovo minimalnom dijelu tla. balkonske ograde i sl. što je inače slučaj na tlima uz kuću. Glicinija kineska (Wisteria sinensis) je otporna listopadna grmolika penjačica. zaštićen položaj. Tekoma (Campsis radicans. Inače. te po potrebi ponovo u zimu. obrezuje se u proljeće. Ovo je poluotporna vazdazelena penjačica. Cvjetovi su krupne trubice dugačke desetak centimetara. Penjačice su biljke koje koristimo u kreiranju okomitih obojenih površina. Dobro raste u prosječno hranjivom ilovastom tlu na sunčanom mjestu. potrebno joj je duboko. Ukoliko je potrebno. Jasmin obični (Jasminum officinalis) je otporna listopadna penjačica snažnog rasta podrijetlom iz Azije. a druga u kasno ljeto. Ukoliko ih ostavimo da rastu bez ikakve potpore. posebno u situacijama gdje je to teško ili nemoguće izvesti drugim biljnim vrstama.omiljena listopadna penjačica Crveni cvjetovi tecome B R O J 5 0 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 7 . Nikako je nemojte dopustiti da glicinija bez kontrole raste u vašemu vrtu. Uspješno raste u dobro dreniranim ilovastim tlima. pergola. Piše: JosiP BrklJača. na toplom i zaštićenom mjestu. Cvjeta cijelo ljeto. Rhyncospermum jasminoides) je poluotporna vazdazelena grmolika penjačica. Ima brojne mirisne svjetloljubičaste cvjetove u dugim visećim cvatovima. sjenica i drugih vrtnih konstrukcija. Dobro raste u kvalitetnom ilovastom tlu na toplom sunčanom mjestu.

Možemo je uzgajati kao ulično stablo (drvoredi). u gredici grmlja. ing. nužno je povremeno izvršiti i gnojidbu mineralnim gnojivom. kada se većina ukrasnih biljaka nalazi u stanju mirovanja. Stoga. Ime je dobila po Magnusu von Lagerstroemu. slijedi možda i najvažniji trenutak-odabir zdrave sadnice. na rasprostranjenost lagestremije dobrim dijelom utjecala je i njena produljena ljetna cvatnja. kada je biljci potrebno pružiti maksimum njege i pažnje. Međutim. nemojte se čuditi ukoliko je u vrtnim rasadnicima primijetite i pod nazivom indijska ruža. Kada ste pronašli rasadnik s kvalitetnom ponudom. Prednost lagestremije leži i u njenoj univerzalnoj primjeni. ružičasti. jedno je sigurno. najčešće u toplijem klimatu možemo i pri- mijetiti kako do izražaja dolaze brojni oleandri i lagestremije koji cvjetaju tijekom ljeta. sigurno nećete pogriješiti jer riječ je o ukrasnoj biljci jednostavnog uzgoja koja na minimum pažnje višestruko uzvraća. Ipak. Odabir sadnica Kada smo iskopali i pripremili sadnu jamu. prijatelju čuvenog i znamenitog Linnea. Međutim. Vodite računa o rasporedu grana ali i o tome želite li grmolike. dobro pogledajte sadnice kako bi odabrali što zdraviju i raskošniju. s tim da u tu svrhu prednost treba dati gnojivima produljenog djelovanja (PLUSCOTE). Nemojte se začuditi ukoliko je primijetiti i u mini izdanju jer je pogodna i za bonsai. 5 Riječ je o listopadnoj cvjetnodekorativnoj vrsti koja dominira u svakom vrtu. iako se njeno pravo ime teško pamti.LAGESTREMIJA sveprisutna cvjetna stablašica Piše: JosiP BrklJača. preostaje vam još voditi računa o njenom redovitom zalijevanju i prihranjivanju. svake godine tijekom ranog proljeća nužno je izvršiti i jače orezivanje. u razdoblju kada lagano “prolazi” sezonsko cvijeće i kada vrtovi gube svoju raskošnost. Svakako najlošiju soluciju predstavlja kupnja sadnice u vrtnim centrima siromašne po- Sve prisutnija lagistremija B R O J 5 0 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 7 Različite boje cvjetova . Cvjetovi različitih boja Osim toga. Dakle. dekorativnost ove biljke svakako ostaje u dugotrajnom sjećanju. kao pojedinačnu biljku (soliter) ili. Gotovo da i nema vrta u kojem ne dominira ova cvjetna vrsta. Dovoljno je odabrati sunčani ili vrlo svijetli položaj vodeći računa da se sadnica posadi na plodno i strukturno tlo. mini ili velike stablašice jer izbor zna biti prilično očaravajući. potrebno je površinu osvježiti cvjetnim stablašicama i grmovima. ukoliko odaberete lagestremiju. nude. a autohtona je i u tropskom području Amerike. Međutim. U tom pogledu. Kako bi biljka pravilno napredovala. Njeni brojni svijetlo-ružičasti. crveni ili bijeli cvjetovi skupljeni u prelijepe cvatove jednostavno dominiraju u vrtnom prostoru. Kada ste nabavili i posadili lagestremiju. L agestremija potječe iz Indije. Osim toga. praksa je pokazala da se osjetljivim razdobljem može smatrati samo prva godina nakon sadnje. kao što smo već naveli-u vidu bonsaia. Iako nije izbirljiva prema zemljištu najbolje joj odgovaraju glinasato-ilovasta tla. u velikom broju hercegovačkih vrtova i parkovskih površina upravo lagestremija plijeni punu pozornost. Kine i sjeverne Australije. U literaturi se često može zamijetiti kako se indijska ruža doista smatra osjetljivom biljkom. kao neformalnu živicu.

koristi i to prvenstveno kod citrusnih plodova (limun. posebice ako se koriste za terapeutske svrhe. destilacijom vodenom parom i ekstrakcijom putem otapala. Treba napomenuti kako esencija i eterično ulje nisu isti pojmovi jer su eterična ulja zapravo destilirane esencije. Destilacija vodenom parom se smatra najboljim postupkom za izdvajanje aromatskih tvari iz biljke. Kod oštećene kože pak pomaže kan- tarionovo. Sve je veći broj različitih udruga i osviještenih ekologa koji zagovaraju povratak prirodi i prirodnim vrijednostima. sprječava pa čak i uklanja simptome bolesti Piše: goran JurilJ. ing. Time se otvaraju pore s masnih žlijezda te se omogućuje bolja sekrecija i disanje kože. jojobino i sezamovo ulje.) i ne smiju se nanositi izravno na kožu • Koriste se niske koncentracije. organske. S druge strane.). Dakle. bržu izmjenu tvari. opet. bademovo i sezamovo ulje. Zanimljivo je da se koristi i ulje mrkve koje potiče tamnjenje kože a njime se zamiruju ekcemi i psorijaza. To pradavno umijeće danas doživljava procvat i preobrazbu u suvremenu znanost. okruženi televizijom. Primjerice. Koristeći se mirisnim i farmakološkim karakteristikama eteričnih ulja i esencija ublažava. računalima. Mehaničko se očituje u čišćenju izumrlih stanica s površinskog slo- ja i uklanjanju nakupljenog masnog sekreta. ne može ponuditi čarobnu formulu i preko noći otkloniti ili izliječiti teške bolesti. s druge strane. Usporedo s tim. oteklina i zglobnih izljeva. S vi mi danas. sintetičkim proizvodima. Još od antičkih vremena smatra se da eterična ulja koriste tijelu. Masažom tijela ostvarujemo dvostruko djelovanje: mehaničko i refleksno. lješnjakovo ulje tonizira i zateže kožu te potiče obnavljanje stanica dok se kod alergija obično koristi nevenovo. nevenovo i dr.najčešća “eterična biljka” . ovisno o željenim terapeutskim svojstvima. domaće hrane. bogato antioksidansom vitaminom E. eterična ulja svoje učinke na ljudski organizam ostvaruju na dva načina i to putem udisanja (inhalacija) i putem krvotoka (masaža). bolju ishranu stanica. metoda istiskivanja se nekako najčešće U pravilu. bademovo ulje omekšava i hrani kožu. psihi i emocijama. diPl. mandarina. naranča i sl. Stoga se moraju uvijek razrijediti u biljnom ulju (bademovo. zbog svojih ljekovitih svojstava ekstrakti biljaka koriste se već tisućama godina. Drugo djelovanje je refleksno i ono pak utječe na rad unutarnjih organa. jednom riječju. Bilo kako bilo. nažalost. A različita ulja primjenjuju se za tretiranje i sprječavanje cijelog niza zdravstvenih problema-za liječenje. za osjetljivu kožu preporuča se nevenovo. uzgoja ekološki prihvatljive. Efekti tog djelovanja očituju se kroz bolju prokrvljenost krvnih žila. opuštanje. izravnim istiskivanjem pod pritiskom. te uklanja ožiljke od akni. jednom riječju. Za suhu i zdravu kožu tu je ulje breskve i marelice dok. lješnjakovo. Masaža je svakako najčešći način uporabe eteričnih ulja te predstavlja najstariju i najprirodniju metodu za očuvanje zdravlja i liječenje. Ipak. prašine i znoja. premda trebamo biti svjesni kako nam aromoterapija. te kroz otklanjanje umora. Ulje pšeničnih klica. u svim vrstama tretmana eterična ulja imaju zajednički pozitivan učinak na čovjeka-podižu raspoloženje. Iz svega navedenog se da lako zaključiti kolika je vrijednost i djelotvornost eteričnih ulja. pomlađivanje. ublažavanje ili stimuliranje. avokadovo. živimo u high-tech civilizaciji.6 ETERIČNA ULJA I AROMOTERAPIJA Aromoterapija je najstariji oblik liječenja. Međutim. ublažava ožiljke nakon ozljeda i operacija. treba znati kako se ulje koristi prema različitim tipovima i stanjima kože. I nekako između ove dvije varijante smjestila se aromoterapija s ljekovitim djelovanjima eteričnih ulja. htjeli to ili ne. svjedoci smo sve većeg trenda povratka prirodi. čime se dobiva esencija neke biljke. hormonsko i genetički manipuliranom hranom. avokadovo i bademovo ulje. Čini nam se da su u takvom svijetu priroda i prirodno postali gotovo egzotični pojmovi. Eterična ulja Kako se koriste eterična ulja? Kako se dobivaju eterična ulja? Eterična ulja se dobivaju na tri osnovna načina i to metodom istiskivanja. olakšavaju bol i tjelesna oštećenja. dakle svega nekoliko kapi • Kod samoliječenja treba koristiti ulja koja dobro poznajete • Eterična ulja s visokim postotkom fenola ne smiju se inhalirati jer nadražuju sluzokožu • Kod trudnica i male djece potreban je dodatni oprez • Nipošto se ne smije prekidati propisana liječnička terapija B R O J 5 0 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 7 Lavanda . ::: ZLATNA PRAVILA ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::: • Eterična ulja nisu topiva u vodi.

najčešće direktno u saksiju promjera 10 cm. te sve ostaviti 15 minuta da se masa ujedini. Osim toga. a osim zbog svoje dekorativnosti dosta se koristi i u druge svrhe. A koristite li neven kao ukrasnu ili ljekovitu biljku ili čak kao biološku zaštitu povrća. kako bi njegova cvatnja bila što duža.7 NEVEN biljka zlatnih cvjetova Neven je jednogodišnja cvjetna vrsta koja vodi porijeklo iz Sredozemlja. Danas na jednostavan način možemo dobiti ljekovitu i uistinu lijepu kremu tako što ćemo 125 ml bademovog ili maslinovog ulja zagrijati i u njega dodati pregršt svježih. Međutim. Veoma je rasprostranjena. a koja je redovito prisutna u našim cvjetnjacima. tek ubranih latica nevena. neven će formirati bujnu biljku koja će dugo cvjetati na plodnom i sunčanom vrtnom tlu. uklanjanju štetnih nematoda. A riječ je o cvjetnoj vrsti koja se brzo razmnožava. uz minimum njege. odnosno. Danas je to omiljena vrsta kod formiranja cvjetnih gredica i balkonskih žardinjera premda se koristi i kao rezani cvijet. uz malo truda i dobre volje. Međutim. Dobi- venu smjesu procijedite kroz čistu krpu i stavite da se suši u kutijici. . Ali. ako se želi kasnija cvatnja u lipnju. gnojidbi i tlu. Piše: stanislava rotim even je dobro poznata jednogodišnja cvjetna vrsta skromnih zahtjeva prema uzgoju. Presađivanje se obavlja u fazi kada biljka nevena ima dva do četiri prava lista. neven se uspješno može uzgajati i izravnom sjetvom u saksije (bez pikiranja). Zdravlje iz vlastitog vrta Uzgojite neven u vlastitom vrtu Kako je neven biljka minimalnih zahtjeva prema zalijevanju. Tako se tek početkom 16. Čaj se može koristi i kod opekotina. često ga možemo pronaći kao samoniklu biljku. Radi svojih ljekovitih svojstava od davnina se koristi u pučkoj medicini a tek se od konca 16 stoljeća uzgaja kao ukrasna biljka. Ipak. Hladan čaj je jako dobar lijek i za njegu očiju kod pojave konjuktivitisa. Čaj za svekoliku uporabu koristi se u liječenju slabokrvnosti. potvrđuje nam i povijest iz razloga što su stari Grci neven zvali i ‘’biljkom zlatnih cvjetova’’. pa nije čudno da neven kao samoniklu biljku možemo pronaći kako raste po cijeloj Europi. Nadalje. stoljeća u vrtovima uzgaja kao ukrasna biljka. neven se zbog svojih ljekovitih svojstava od davnina koristi za pučko liječenje raznih bolesti. pa nije začuđujuće kako recepti naših baka svakim danom postaju sve traženiji u svrhu liječenja raznih bolesti. malo je poznato da neven pomaže u suzbijanju. A na poseban način. Ranije se ta ljekovita mast dobivala na način da su se latice nevena otapale u svinjskoj masti. gdje stavljamo 2-3 sjemenke u supstrat. malo tko ga neće uspjeti uspješno uzgojiti u svome vrtu. Najjednostavnija sredstva često su i najbolja. Naime. bolesti jetre i bubrega. Čaj se pripravlja na vrlo jednostavan način tako što 1 žlicu zdrobljenih i prosušenih cvjetnih latica prelijemo šalicom kipuće vode i prekrijemo. Sije se od kraja ožujka do travnja (ili ranije u zaštićene sandučiće). da je ovo uistinu biljka koja unosi ozračje u svaki dio vrta. pored ljepote i raskoši cvjetova nevena važno je znati da se upravo Gnojivo u tim nježnim laticaza neven B R O J 5 0 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 7 N ma kriju mnoga ljekovita svojstva. U umjereno hranjivom supstratu sjeme niče na temperaturi od 15-tak stupnjeva C. Stoga vam donosimo nekoliko korisnih savjeta kako na jednostavan način pripraviti ljekovite čajeve i kreme od nevena. poželjno je redovito uklanjati tj. Pritom pazite da vas ne poprska vruće ulje! Na kraju umiješajte 20 g pčelinjeg voska (iz ljekarne) i tri kapljice eteričnog ulja matičnjaka. žutice. Nakon 10-tak minuta čaj procijedite i konzumirajte prije obroka (2-3 šalice dnevno). Melem od nevenova cvijeta štiti i njeguje suhu te oštećenu kožu. crvenila kože ili uboda insekata. i to samo ukoliko ga posadimo pored nasada rajčice. Kremu čuvajte na hladnom i tamnom mjestu. Jer uzgojen u vlastitom vrtu. a ujedno potiče zarastanje malih ranica i opekotina. ni u kojem slučaju nećete pogriješiti. U ovom slučaju to je biljka zlatnih cvjetova. Iako se neven proizvodi najčešće iz rasada. i to obično za 10-14 dana. neven nam može doista biti od velike koristi. u našim klimatskim prilikama. To se osobito odnosi na mnoge prirodne lijekove kojim su se služile još i naše bake. u današnje vrijeme sve više raste interes za staru pučku medicinu. Rok upotrebe je neograničen. na način da namočite gazu u čaj i njome prekrijete bolesno ili bolno mjesto. rezati ocvale cvijetove.

Listovi i kora snizuju krvni tlak • vrlo važan sastojak šipka je elaginska kiselina. Vrlo je zgodna stara poslovica koja kaže: “Pojedi jabuku prije nego odeš spavati i doktor će za svoj kruh moliti” • jabuka vrlo brzo prolazi kroz želudac i crijeva. prehrambenim navikama. često i bitnijih sastojaka. veže se za DNA molekulu u našim stanicama i štiti je od napada raznih kancerogenih tvari. • ekstrakti iz kore i korijena poB R O J 5 0 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 7 . N ažalost. • zbog velike količine tanina. ali vrlo često i financijskim razlozima. Međutim. svaki prosječan čovjek najprije pomisli na važnost voća zbog vitamina. poput Irana vrlo popularno piće. U prehrani bi voće trebalo biti zastupljeno s 10-15 % prvenstveno u svježem stanju ali i smrznuto. konzervirano. sušeno. Voće je zgog specifičnog sastava i kombinacije tvari eliksir kvalitetnijeg života. bio bi to vrlo važan vid borbe protiv začepa. u borbi protiv osteoporoze. Jabuka sadrži i pektin. ono što treba istaknuti. a često se pretvara u vino. može koristiti kao “čistač” našeg probavnog sustava. • jabuka bi trebala biti sastavni dio svake dijete za redukciju tjelesne težine. vlakno koje bubri i daje nam osjećaj sitosti • preporuča se i kod proljeva zbog tanina kojeg sadrži. nemarnosti. diPl. Sadrži mnoge vitamine. većina voćnih vrsta su važan izvor i mnogih drugih. te kod kroničnog umora ŠIPAK Plodovi jabuke Široka primjena šipka JABUKA Kada bismo se pridržavali pravila da svaku večer prije spavanja pojedemo jednu jabuku. Kada se govori o voću u prehrani. a siromašno solima. pa se na taj način Sok šipka je u nekim zemljama. ing. bogato je vlaknima i ostalim hranjivim sastojcima. voće kao proizvod prirode još uvijek se malo nalazi na jelovniku mnogih ljudi. u azijskim zemljama od njega se pravi nešto gušći sirup koji se onda koristi kao umak. koja ima protutumorski učinak. Cjelokupan proces probave jabuke traje 85 minuta • voćni šećer iz jabuke najkraćim putem dospijeva u krvotok. Na taj bi se način riješili i neki vidovi nesanice. kora i listovi upotrebljavali su se za liječenje proljeva i krvarenja. kompote. a osim toga jer sadrži oko 90 % vode i tako vraća dio izgubljene tekućine. To se često objašnjava neznanjem i neupućenosti u vrijednosti voća. prerađeno u sokove. i to naribana. pa se preporuča njezino jedenje neposredno poslije fizičkog napora u svrhu brze nadoknade energije. U njemu nalazimo i mnoge tvari koje djeluje antioksidacijski. jer jedan prosječan plod sadrži samo 80 kcal.8 LJEKOVITOST VOĆA Piše: mladen karačić. • nekada se svježe usitnjeno lišće jabuke stavljalo na ranu da spriječi infekciju • jabučni ocat pomaže u probavi. ocat isl. pogotovo kada se jede sama.

što smanjuju razinu kolesterola u krvi • u narodnoj medicini smokve se koristi kao sredstvo protiv začepe. Smokve sadrže i Omega-3 i Omega-6 esencijalne masne kiseline. tzv. za koji se smatra da ima moć liječenja karcinoma • čaj od breskvina cvijeta djeluje kao purgativ.odlična za sušenje i razne prerađevine kazali su aktivnost u sprečavanju rasta bakterija i virusa. a u naroda Azije se koristi protiv infektivnih proljeva i upalnih bolesti crijeva.0-2. rakiju i dr. a bijelo sadrži više šećera i manje kiselosti. Može se preraditi u vino. JAGODA Preporučljivo je jesti jagode i špinat svaki dan kao pomoć u borbi protiv karcinoma i srčanih bolesti jer su istraživanja u Americi pokazala da ove dvije vrste pomažu u uništavanju slobodnih radikala kisika koji su promotori razvitka karcinoma˝. joda. Grožđe bogato šećerima. Crno vino je dobro za zdravlje.5. s manje šećera. željeza . Na isti način koristi se i protiv povišenog kolesterola. Nakon toga zubi se isperu mlakom vodom u koju se može dodati malo sode bikarbone. • sadrži mnoge minerale. • mliječni sok koji izlazi nakon otkidanja smokve sa stabla može odstraniti bradavice: nakon nanošenja oko bradavice se pojavi lagano upaljena površina koja se nabere i otpadne. odnosno sredstvo za čišćenje Smokve u prehrani izvrsno se kombiniraju s likerima. • vinski ocat jača imunitet. orasima. mozga itd.9 Plodovi breskve sadrže mnoge minerale Smokva . ali i iskrenosti i istine. i to najviše u obliku fruktoze i glukoze. sredstvo za izazivanje kašlja. • listovi jagode obiluju taninom koji se uspješno upotrebljava za liječenje proljeva. smanjuje rizik od srčanih bolesti • crno vino u umjerenim količinama povećava razinu zaštitnog HDL kolesterola. džem. mangana. kremama. • suhe smokve imaju 5-40 puta veću koncentraciju fenola koja djeluju kao oksidanti. magnezij. • kora s mladih stabala olakšava i tegobe kod upale mokračnog mjehura. tj. jer kako su istraživanja pokazala. Crno grožđe sadrži više željeza nego bijelo • vino za objeda pomaže u probavi jer njegove kiseline dostižu kiselost želučanog soka 2. djeluje i kao diuretik. • opekline od sunca možemo istrljati sokom od jagoda i zatim isprati mlakom vodom. mineralima i kiselinama B R O J 5 0 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 7 Plodovi za svježu potrošnju . potječe mokrenje • jagode se koriste i za njegu zuba. Za začep je najbolje jesti suhe smokve. maslinama idr. pijući ga i do tri puta dnevno. a do bjeline dolazimo žvakanjem nekoliko minuta. lošeg kolesterola. a protiv upalnih bolesti usne šupljine SMOKVA BRESKVA Smatraju je simbolom dugovječnosti i besmrtnosti. od kojih su najznačajniji kalij. djeluje kao blagi laksativ. Svježa jagoda ostranjuje neželjenu obojenost naših zubi. te niske količine natrija. i to ako se na tašte pije žlica octa razrijeđena u vodi. kalcija idr. ta navodno olakšava bolove u prsima i grčeve • sjemenke breskve sadrže u manjoj količini amigdalin. a cvjetovi se koriste za pripremanje otopine za grgljanje. sumpor. voćni sirup. Crno grožđe je kiselije. zatim fosfor. te što je vrlo važno. a smanjuje razinu LDL kolesterola. smanjuje stvaranje krvnih ugrušaka koji prijete zatvaranju arterija te tako mogu dovesti do ozbiljnih poremećaja kao što su infrakt srca. GROŽĐE Za grožđe je odavno poznato da čisti organizam te da potiče me- tabolizam upravo zbog sadržaja minerala i kiselina • sadrži veliku koncentraciju šećera.

Skupinu Lacecap karakterizira plosnat (kišobranast) oblik cvata. mlade biljke svake godine. Hortenziju. P ravi kameleon među cvijećem. I na kraju-sušenje Poznato je oko 100 različitih vrsta. Kako bi se korjenova bala potpuno natopila. Hortenzija. čime je olakšan postupak «zaplavljivanja». odgovara joj i duboka sjena i topao južni položaj. svake se godine uzgoje nove. Što je pH tla niži. Već procvale u cvjećarnama se pojavljuju od ožujka. Uz malo spreja u bojama opet je vraćamo na početak: “Pravi kameleon među cvijećem”… B R O J 5 0 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 7 . postaviti na neko svijetlo prozračno mjesto u hladu. Cvjetne glave nakon cvatnje možete porezati. reagirajte brzo: tuširanje ili je stavite u posudu s vodom. Hydrangea. jer neke vrste hortenzija efektno mijenjaju boju ovisno o tipu tla. Odstranjuju se slabe i suvišne grane. Uzgoj i agrotehnika Hortenzija kao lončanica na otvorenom mora biti smještena na polusjenovitom i prozračnom mjestu. a na kiselom plave. jedva nalikuje svome rodu. H. st.HORTENZIJA 10 KAMELEON MEĐU CVIJEĆEM Prihranjujte jednom tjedno.anomala ssp. jer cvjetne glavice zameće na jednogodišnjim izbojima. Hortenzije iz skupne Mophead s velikim loptastim bijelim. Vrste i sorte Najpoznatiji hibridi hortenzija su dobiveni iz vrste Hydrangea macrophylla. od proljeća do jeseni specijalnim gnojivom za hortenzije. Promjena boje moguća je samo u kiselim tlima jer će samo iz njih biljka moći preuzeti aluminij Ako želite plavu hortenziju vratiti u ružičasto. vrsta hortenzije s hrapavim velikim listo- vima. redovito je zalijevajte otopinom aluminijeva sulfata. Rascvjetanu cvjetnu glavicu dovoljno je odrezati i okrenuti nadolje. ing. prikladna i za duboku sjenu. koja sadrže navedeni spoj. čime se grm “otvara” i poboljšava mu se izgled. Različite boje cvijetova Piše: goran JurilJ. nabavka i uzgoj hortenzija je pustolovina bez kraja koju svakako treba probati. Odakle potječu? head i Lacecap. pa tako rascvjetala hortenzija završi u vrtu već u ožujku. plava boja je intenzivnija. kao aluzija na oblik ploda. orezuje se od siječnja do ožujka. Mogu poslužiti i gnojiva namijenjena za gnojidbu azaleja i kamelija.paniculata. H. aspera ssp. Ocvjetalu hortenziju-lončanicu presadite u veću posudu. Središnju nakupinu cvjetova čine mali plodni cvjetovi koji su okruženi sterilim. Njeni hibridi svrstani su u dvije velike skupine Mop- Sve atraktivnije boje cvjeta hortenzije Gnojivo za hortenzije Od rijetkih je biljaka koja ne traži neki poseban postupak sušenja. Postoje specijalna gnojiva. potječe iz istočne Azije. a starije rjeđe. Ista biljka na vapnenom tlu imat će ružičaste cvjetove. Kako bi hortenzija cvjetala plavo. prije kretanja vegetacije. Ime roda dolazi iz grčkog jezika u značenju «posuda za vodu». a u Europi se uzgajaju od druge polovine XVIII. Veći grmovi ljeti će zahtijevati zalijevanje 2 do 3 puta na dan. diPl. idealna je za sjenovite sjeverne položaje. pustite da se ocijedi i dalje pazite na zalijevanje. oblikom i bojom još ljepše. sargentiana. iako je njihovo pravo vrijeme cvatnje od lipnja do rujna. svakih 7-14 dana. Ima veliku potrebu za vodom. Ako je sadite direktno u vrtno tlo. Ne treba zaboraviti da bijele hortenzije ostaju uvijek bijele bez obzira na tlo. ružičastim i plavim cvjetnim glavicama sterilnih cvjetova. kao i većinu grmlja kasne proljetne cvatnje. Ljepota cvjetova zaslijepi razum. Osušena vrlo je efektna za različite aranžmane od suhog cvijeća.petiolaris penjačica s izbojcima dužim od 4m i velikim bijelim cvatovima plosnatog oblika. pružite joj tlo neutralne pH reakcije. Listovi zbog nedostatka vlage znaju klonuti. druge naprosto s godinama od bijele postaju blago ružičaste ili zelenkaste. H. Razmnožavanje reznicama (proljeće ili ljeto) ili dijeljenjem starijih grmova u jesen.. Pod utjecajem sunčevih zraka cvjetovi postaju crvenkasti. sa svojim bijelim cvjetovima izduženim u cvat poput klasa. u različitim nijansama. plosnatim bijelim cvatom. Za ljubitelje cvijeća.

izbjeljivati se može i papirom. kada se i provodi rezidba anđeoske trublje! Anđeoska trublja Gospođa Mira sa svojim ljepoticama CELER BJELAŠ . Danas postoje i sorte celera koje ne treba izbjeljivati ali su te sorte manje sočne i aromatične te se moraju vaditi s prvim mrazom. U njemu «gospodari» domaćica Mira koju u Jasenici svi poznaju kao veliku ljubiteljicu cvijeća. dok samo razdoblje cvatnje obično traje od lipnja do rujna. Lisne peteljke se izdužuju. Treba im osigurati humusno tlo te redovito zalijevanje i prihranjivanje. ing. svoje lončanice tijekom zime unosim u staklenu baštu. tako da lisne peteljke ostaju bijele. ovisno o sorti. Anđeoska trublja ili rajska ljepotica jedna je od najatraktivnijih lončanica. diPl. kojoj smo uz to obećali i ponovni posjet tijekom jeseni. koje se provodi postupno kako biljka raste. bijelim. mogu narasti 1. uočila sam da u toplijem dijelu godine dobro uspijevaju i posađene na vrtnu gredicu. Važna agrotehnička mjera pri uzgoju je etioliranje (izbjeljivanje). ali ništa me nije dojmilo kao moje anđeoske trublje. naš posjet simpatična gospođa Mira iskoristila je i za brojna pitanja koja su se prvenstveno odnosila na dvojbe oko rezidbe ovih uistinu zanimljivih ukrasnih biljaka. Pri tome je dobro skratiti lišće i na gornjem kraju zavezati g špagom. To se radi za suha vremena da se izbjegne trulež lišća. impozantna je zbog svoje veličine. terasi ili pokraj kućnih vrata. najbolje pokazuje brižno održavani i njegovani vrt obitelji Filipović. Osim nagrtanja zemlje.različita primjena u kulinarstvu B R O J 5 0 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 7 Kontejnirana sadnica celera . U zgoj celera bjelaša zahtijeva dosta truda.11 JASENIČKA RAJSKA LJEPOTICA Piše: JosiP BrklJača. kojim se sprječava tvorba klorofila. Rado smo udovoljili gospođi Miri. ing. i to one s žutim. Kako i sama kaže: «Oduvijek sam uzgajala cvijeće. Međutim. Pošto ništa ne prepuštam slučaju. Najdjelotvorniji način kojim se to postiže jest nagrtanje zemlje po biljkama. a aroma postaje intenzivnija. Kako i ne bi kada u njenom vrtu raste ni manje ni više nego 10 različitih vrsta anđeoske trublje. Međutim. Celer . a kada procvate. Više nego atraktivno izgledaju na sunčanom balkonu. u kojoj pojedine stabljike čak znaju procvjetati i tijekom zime».izbjeljivanje Piše: ivica doko. ružičastocrve- nim. rozim. dvobojnim i kakvim sve ne cvjetovima. Tako brižno njegovane. Naime.5 do 4 metra. njeni veliki trubasti cvjetovi predstavljaju više nego privlačan prizor A da je svijet ovih cvjetnih ljepotica vrlo raznolik.

u Hercegovini je još uvijek možemo susresti u kućnim vrtovima.“Oskoruša!!! Ma posadit ću jednu bez obzira što sporo raste”. uvijek će predstavljati voćku karakterističnu za Hercegovinu. Ipak. Uglavnom se sadila zbog svog izrazito dekorativnog stabla koje se dobro Načini uzgoja Kao što smo već i spomenuli. često se mogu čuti glasine kako je riječ o djelomično samooplodnoj voćki koja za stabilne i redovite prirode zahtijeva oprašivača. što znači da joj nije potreban oprašivač. Dakle. iako pojedinačna stabla mogu ostvariti urod od čak 800 kg. što potvrđuje i njena velika prodaja u našem Agrocentru u Mostaru. Kako ne bi bilo zablude-oskoruša je samooplodna voćka pa joj stoga oprašivač nije potreban.12 ZABORAVLJENO VOĆE .da ili ne! Stablo oskoruše Kao što je navedeno u uvodu. Međutim. u većini slučajeva. To se. U prilog ovoj činjenici ide podatak da je oskoruša dugovječna voćka koja uzgojena iz sjemena dosta sporo raste. Međutim. istinski voćari. Stoga veći praktični značaj ima uzgoj cijepljenjem. B R O J 5 0 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 7 . Stabla koja danas pronalazimo na ovom području stara su nekoliko desetina godina. Oprašivač. godini. Nije nebitno napomenuti kako je praksa pokazala da ne može svatko uzgojiti oskorušu. koji je pokrenuo veliki interes i ponovno potaknuo njenu sadnju. Inače. riječ je o pojedinačnim stablima koja su posadili naši daljnji preci... odnosi na njen prilično spori rast i dugi period do rodnosti. Spomenimo još da se oskoruša može uzgajati i u kontinentalnim područjima. oskoruša je najbolja kad je sagnjila. Najčešći komentari bili su . Piše: nino rotim. odnosno da vlada mišljenje kako oskorušu mogu uzgojiti samo pravi. čime oskoruša puno brže raste i prorodi “već” u 7. Tako su ispitivanja pokazala da su pojedina stabla ove skromne voćke starija od 300 godina.OSKORUŠA Uzgoj oskoruše malo je proširen. Međutim. Vjerovati je da će u narednih nekoliko godina od potpuno zaboravljene voćke postati voćna vrsta koja će se uzgajati i u komercijalnim nasadima. P rije nekoliko godina u našem časopisu objavili smo članak o ovoj atraktivnoj voćki. više se uzgajala zbog svog dekorativnog izgleda. kruškoliki plodovi oskoruše dolaze u grozdovima i imaju veliku Plodovi u fazi dozrijevanja Plodovi oskoruše hranjivo-dijetoterapeutsku vrijednost a jestivi su tek kada posve omekšaju. Uzrok ovih neutemeljenih glasina najvjerojatnije leži u činjenici što prilično kasno prorodi te se izostanak plodova potkrepljuje različitim teorijama. Nažalost. Na ovaj način uzgojene oskoruše prorodile bi tek u 15. uklapa u pejzaž svakog vrta ali i zbog toga što u vrućim hercegovačkim danima pruža dobru hladovinu i prostor za popodnevni odmor. u prošlosti se oskoruša najčešće uzgajala iz sjemena što se u velikoj mjeri odražavalo na njen rast. Valjda su proradili geni. diPl. ing. prije svega. oskoruša se uglavnom uzgaja u vidu pojedinačnih stabla. godini.

blitve s crvenom stabljikom i sl. 20. i najlošija tla mogu se pretvoriti u dobra povrtna tla uz pravilnu gnojidbu i pravodobnu obradu tla Grah mahunar Presadnice lisnatog povrća za ljetnju sadnju Piše: mladen karačić.-30.-21.06. 01. sadnje povrća.06. Ali.06.06.-30. diPl. a što se prije svega odnosi na presadnice proizvedene kontejniranim putem. 01.-30.06. To se posebice odnosi na tek posijano sjeme povrća koje treba svakodnevno zalijevati do potpunog nicanja biljaka.06. 01. onda se to treba uraditi što ranije u proljeće. Posljednjih godina je zamjetan i sve češći uzgoj neobičnih vrsta povrća poput bijelog patlidža- na.06-30.06. žutih rotkvica.-15. Zato u poljocentrima dobro i pomno promotrite police i kataloge.06. 10.06. A iako sadnja prijesadnica povrća u Hercegovini obično završava s mjesecom travnjem. nužno je vršiti i redovito zalijevanje. Međutim. 01. 01.06. Posebice je aktualna sadnja lubenice i to prije svega one cijepljene na tikvu.06. odnosno. 20.06.06. sadnju povrća nema značajniju ulogu jer zbog svoje kratke vegetacije povrće ne uspijeva iskoristiti ni minimum hranjivih tvari iz njega. ali svakako uz dodatak NPK gnojiva.-30. praćene duljim sušnim razdobljem.05.06.06.-30. ne postoje klimatske zapreke Sjetva povrća u toplijim područjima u pogledu sadnje.06. B R O J 5 0 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 7 . jer vrijeme se ipak promijenilo… VRSTA POVRĆA MRKVA CIKLA RADIČ GRAH MAHUNAR CVJETAČA PERŠIN PORILUK KELJ PUPČAR ZIMSKI KELJ ZIMSKI KUPUS JESENSKA SALATA BAMIJA KRASTAVCI (kis. prije svake sjetve povrća nužno je pravodobno pripremiti tlo uz unošenje stajskog i mineralnog gnojiva. 01.06.06.-15.06. To se posebno odnosi na stajski gnoj koji je nužno u tlo unijeti tijekom jeseni kako bi ga povrće što bolje iskoristilo tijekom proljeća.) ARTIČOKA BROKULA RAŠTIKA KOLIČINA SJEMENA (g/m2) 3 4 3 15 3 2 15 3 3 3 3 5 sjemenki u kućicu 3 sjemenke u kućicu 4 2 2 OPTIMALNO VRIJEME SJETVE 01. 01. Premda se radi o sporadičnom uzgoju. 01.06. Dakle. U kasnijim fazama razvoja zalijevanje se provodi po potrebi ovisno od vladajućih klimatskih prilika.-10.05. navedeni «rariteti» predstavljaju svojevrsno osvježenje na vrtnim gredicama. 01.06.-15. Naime.06. V ećina naših povrćara prakticira pripremiti i pognojiti tlo prije same sjetve. Ukoliko u tlo nije moguće unijeti stajnjak u jesen.06.06.06. 20. 15.-30. ing.13 POVRTNJAK POČETKOM LJETA Poznato je kako visoke prirode možemo ostvariti samo ukoliko povrće uzgajamo na plodnim i strukturnim tlima.05. Stoga unošenje stajskog gnoja neposredno pred sjetvu tj.05.06.-15.-20.06-20. Jer dobro je da u našim sjemenskim kućama možete pronaći i vrste povrća koje osim u kuhinji isto tako možete upotrijebiti i na ukrasnim gredicama. Kako tijekom svibnja i lipnja u Hercegovini obično vladaju velike vrućine.-22. 01. cijepljena lubenica osim što je otpornija na bolesti i što ostvaruje veće prinose ranije plodonosi za 20-tak dana što na tržištu ranog povrća nije zanemarivo. provođenje duboke obrade i osnovne gnojidbe tijekom svibnja ne može imati opravdanje jer je dobro poznato kako je i najlošija jesenska obrada tla značajnija i poželjnija od najkvalitetnije obrade tla izvedene tijekom proljeća.

Naime. važno je da se suzbijanju pipe pristupi još u vrijeme njene pojave. Duljina tijela iznosi 0. jer da nije monilije. Međutim. ali se često može naći i na nekim drugim voćnim vrstama. kada čini ozbiljne štete na mladim plodovima mnogih vrsta voćaka. pipa se zaklanja iza lista. Koliko god je pipu teško zapaziti na voćnom stablu. Međutim. mnogi plodovi oštećeni od pipe ne bi propali već bi im samo izgled bio malo narušen. sve dok ne primijete štete. Isto tako treba suzbijati i moniliju. kako pipa jaja odlaže kroz dulje razdoblje to je i pojava ličinki i njihov razvoj dosta razvučen. a nešto kasnije iz kukuljice prelaze u odraslog kornjaša. Naime. i smještaju se u površinskom sloju tla. posebno kada je vrijeme toplo. kruški. Zatim se ličinke kukulje i preobraze u odraslog kornjaša. Premda je razvijaju u plodu. tako da monilija uništi plod.7 do 1 cm. Razlog tome je moguće to što je pipu zbog njene male veličine teško zapaziti. veliki broj plodova strada i od monilije. neki voćari štetniku ne poklanjaju dosta pozornosti. Imago voćne pipe P rije nekoliko godina zbog povećane brojnosti voćne pipe na području južne Hercegovine. posebno kada su je u pitanju nektarina. dakle u vrijeme dok se hrani pupovima i na taj način spriječe štete na plodovima. jer ženka prilikom pravljenja komorice u U pojedinim godinama štete mogu biti velike štete. ploda ili grane ili se baca na tlo gdje se umrtvi dok opasnost prođe. na mjestima gdje je pipa rilom napravila rupicu. Nakon pojave hrani se pupovima i korom mladih grančica. Pipa je prisutna gotovo na svim područjima uzgoja voćaka. Voćna pipa ili. Ženka jaja odlaže u mlade plodove na taj način što pomoću surlice u plodu napravi komoricu u koju uloži nekoliko jaja a zatim otvor zatvori. pojavljuje se kapljica smole koja se bljeska na suncu. ali po- Napadnuti plodovi brzo propadaju nju unosi spore monilije. znači uzročnika truljenja plodova koja zapravo i pravi štetu. pa i na bajamu. Pipa prezimi kao odrastao kornjaš ili kao ličinka na različitim mjestima. Nakon kraćeg vremena. u pojedinim nasadima nektarine bilo je oštećeno preko 80 % plodova. ivan ostoJić seban značaj ima u Hercegovini. Purpurno ljubičaste ili zlatno crvene je boje. dr. breskva i šljiva. Ove godine pipa je pričinila značajne štete na plodovima šljive. jabuke. metalnog sjaja. pipa se veoma vješto skriva. Premda voćna pipa pojedinih godina može napraviti ozbiljne Suzbijanje pipe Oštećen plod marelice Plod jabuke zarežen monilijom Suzbijanje voćne pipe je moguće primjenom insekticida kontaktnog i želučanog djelovanja. ispod naljuštene kore voćnih i drugih stabala ili u otpalom lišću. dolazi do pojave ličinki koje se razvijaju u plodu. višnji. Čim se približi stablu ili grani na kojoj se nalazi. kao što je to bilo prije nekoliko godina u južnoj Hercegovini kada je u nasadu od stotinjak stabala nektarine pipa oštetila preko 80 % plodova. a tome doprinosi i njeno ponašanje. primjerice na breskvi. Stoga ličinke koje su nastale iz jaja koja su kasnije odložena završe razvoj u plodu a onda odlaze u tlo gdje prezime i kukulje se tek sljedećeg ljeta. Glava joj je izvučena u jasno izraženu surlicu ili rilo. kada je kasno bilo što poduzeti protiv pipe. Piše: doc. Ličinke nastale iz najkasnije odloženih jaja ne završavaju razvoj iste godine već prezime u «mumificiranim» plodovima i tek u ljeto sljedeće godine prelaze u lutku.14 VOĆNA PIPA sve značajniji štetnik voćaka na području Hercegovine U pojedinim godinama voćna pipa se javlja u povećanoj gustoći populacije. Štetnik se aktivira dosta rano u proljeće. Šteti plodovima voćaka Voćna pipa oštećuje pupove i koru mladih grančica. ličinke u stvari nisu štetne. no najčešće u tlu. Ličinke koje se razvijaju iz ranije odloženih jaja završe razvoj već krajem srpnja i u kolovozu napuštaju monilijom uništene plodove koji su u međuvremenu pali na tlo. nektarini. jabučni svrdlaš je kornjaš dosta malih tjelesnih dimenzija. trešnji. kajsiji. Osim direktnih šteta. B R O J 5 0 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 7 . kako je negdje nazivaju. oštećenja na plodovima se lako zapažaju. a po pojavi plodova pipa se hrani i njima. Razdoblje odlaganja jaja obično traje oko tri mjeseca. te mlade plodove jabuke i šljive. Nakon određenog vremena hranjenja ženka počinje s odlaganjem jaja. marelice i nektarine. gdje se u manjoj ili većoj brojnosti javlja svake godine.

Napomenimo kako zelenu boju gomolji mogu poprimiti i zbog dugotrajnog stajanja s tim da se ovakav krumpir prepoznaje po izrazito gorkom okusu. U kućnom ambijentu idealan prostor za to je upravo vaš podrum! Loše nagrtanje . B R O J 5 0 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 7 A navedeno pozelenjavanje krumpira nastaje zbog izlaganja gomolja suncu. a u Paprike punjene crvenim kupusom Sorte crvenih glavica Osrednja glavica crvenog kupusa izreže se na sitno. pošto je crveni kupus nešto teže probavljiv od bijelog. Stoga krumpir nepotrebno ne izlažite svjetlu i čuvajte ga u papirnatim ili jutenim vrećama te kartonskim kutijama na hladnom i mračnom mjestu. komorača i anisa. Osim za različita variva i salate prikladan je i kao prilog uz razna jela. u antičko vrijeme cijenio se prvenstveno kao ljekovita biljka 100 grama ima ga nevjerojatnih 50 miligrama.5 dl octa i isto toliko vode. diPl. malo izrezanog hrena i nekoliko zrnaca gorušice. Poslužuje se izrezano na kolutiće uz nareske ili druga topla mesna jela. Naime. svjetlu. kuminom i crvenom paprikom te ostavi da tako odstoji nekoliko sati. Paprike se poslažu u staklenku i preliju ohlađenim.15 KAD KUPUS POCRVENI… Piše: goran JurilJ. Tako se na samoj njivi često zna uočiti nekoliko zelenkastih gomolja a radi se o krumpiru koji je loše ogrnut ili gomoljima koji u cijelosti nisu bili prekriveni zemljom te su uslijed toga bili i izloženi svjetlosti. Uostalom. a potom se prelije s malo ulja. ing. jabukama i kruškama a ukoliko ga želimo zaliti. Riječ je o neželjenoj pojavi koja čak može imati i štetne posljedice po ljudsko zdravlje. To je čak i poželjno jer visok sadržaj C vitamina i ostalih mineralnih tvari kupus čini vrijednim i korisnim povrćem koje jača imunološki sustav te pomaže organizmu da se riješi različitih toksina. ukoliko u svojim kućnim zalihama uočite gomolje koji su poprimili zelenu boju. svakako ih uklonite jer se sa zdravljem ipak nije igrati. diPl. Stručno gledano-pozelenjavanje gomolja krumpira samo po sebi ne bi bilo štetno da se paralelno ne odvija i proces sinteze ili nastajanja glikoalkaloida solanina i kakonina koji čine 95 posto od ukupne količine glikoalkaloida prisutnih u gomolju. pospe solju. kim i timjan izvrsni u jelima priređenim od crvenog kupusa. kod njegovog spravljanja treba koristiti začinsko bilje poput lovorovog lista. POZELENJAVANJE GOMOLJA KRUMPIRA Piše: mario ćuBela. U staklenku se uz punjene papri- ke doda po koji češanj češnjaka. ljetnim i jesenskim kultivarima. na našem stolu može se naći tijekom čitave godine. S vjedoci smo činjenice kako pri skladištenju krumpira gomolji nerijetko i pozelene. Međutim. I ako se ovo lisnato povrće smatra tipičnim zimskim povrćem zahvaljujući proljetnim. Inače. učinimo to sokom od jabuka ili jakim crvenim vinom. takav krumpir ispod svoje pokožice može sadržavati otrovne glikoalkaloide solanin i kakonin. prethodno pripremljenih ba- Dekorativne sorte kupusa bura iz kojih je odstranjena sjemena loža. Zatim se iscijedi i njime napuni desetak paprika. odnosno. slanim prokuhanim naljevom od 7. Ni ovaj krumpir nije podesan za konzumaciju. Čak su i korijander. crveni kupus najčešće kuhamo s lukom. osobito uz ribu. Za crveni kupus vrijedi uzrečica kako je riječ o malim glavicama velikog bogatstva. ing. Nutricionisti tvrde da je crveni kupus po sadržaju C vitamina usporediv s citrusima. Jednostavno rečeno.uzrok pozelenjavanja gomolja krumpira .

Zapravo leptir druge generacije Leptir kupusnog moljca Gusjenica kupusne sovice B R O J 5 0 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 7 . Ženka kupusne sovice polaže jaja s donje strane lista. posebno starijih gusjenica. ili pak nekim drugim pripravkom. iz pazuha listova potjera veći broj pupova iz kojih se Kupusne sovice V eć od trenutka sadnje. što dozvoljava da se tretiranje obavi češće. jednu proljetnu i jednu jesenju. uslijedi u vrijeme uzgoja prijesadnica. Leptir sovice je aktivan tijekom noći a preko dana se zavlači ispod listova kupusa ili neko drugo skrovito mjesto. Kupusna sovica najčešće razvija dvije generacije godišnje. pa takve biljke ne formiraju glavice ili kako se u narodu kaže «ostaju jalove”. kupusnjače. za razliku od. Gusjenice su po pojavi najčešće zelene boje. primjerice. Ako se mlade biljke na vrijeme ne zaštite. Posljednjih godina bilježe se sve veće štete od ovih štetnika. Fastac 10 SC.25 EC. ostaju veoma male te nemaju nikakvu tržišnu vrijednost. budući da nije oštećena pokožica (epiderma) lista. Zaštita kupusnjača LEPTIRI Piše: dr. pa su niski troškovi zaštite. a kako rastu boja im se mijenja od zelene do smeđe. od napada gusjenica kupusnog moljca dosta je jednostavna. Osim toga. Do većih šteta posebno dolazi kada napad. Na pojedinim biljkama može se naći više desetina gusjenica. Pošto se kupus nalazi u početnoj fazi razvoja. prije svih glavati kupus. posebno glavati kupus. kod kojih su gusjenice moljca uništile centralni vršni dio biljke. one izgrizaju samo središnji mesnati dio lista. izloženi su napadu gusjenica kupusnog moljca. Međutim. gusjenice. Jaja su u početku zelena i teško se zapažaju. Na tako mladim biljkama i kod manjeg broja gusjenica. tj. napadnuti listovi su jako onečišćeni izmetom gusjenica. Reldan 40. iako do napada može doći i tijekom uzgoja prijesadnica. ostoJić pusnog moljca. Nastala oštećenja su u obliku “prozorčića”. ili neposredno nakon presađivanja biljaka. ivan Zaštita mladih biljaka kupusnjača. U slučaju prisutnosti većeg broja gusjenica mlado središnje lišće je potpuno izgriženo i onečišćeno izmetom gusjenica. Zato ga poljoprivredni proizvođači teže zapažaju i u slučaju da pozorno promatraju kupusnjače. Kupusni moljac Pojedinih godina uočene su masovne pojave gusjenica ku- Tijekom jeseni kupusnjače. može doći do veoma velikih šteta. Takve glavice. u početnim fazama razvoja biljaka. velikog kupusara koji iznad parcela kupusa leti gotovo tijekom cijelog dana. mogu biti napadnute gusjenicama kupusne sovice. Kako rastu. To je tipični štetnik kupusnjača. u pravilu. Gusjenica može narasti i do 40 mm. Dok su gusjenice mlade. gusjenice postaju proždrljivije i izgrizaju mlado središnje lišće u obliku nepravilnih rupica. nekim od sljedećih pripravaka: Rotor 1. Karate. posebno glavatog kupusa. posebno glavatog kupusa na kojem nastaju najveće štete. Zbog male lisne mase ne troši se puno škropivo po jedinici površine. U narodu se to često naziva “srebrenasta čipka”. dolazi do potpunog uništenja središnjeg dijela biljke. ŠTETNICI KUPUSNJAČA Među velikim brojem štetnika koji mogu napasti kupusnjače značajno mjesto zauzimaju ličinke leptira. često se dogodi da kod biljaka.16 formira veći broj glavica. tada je veoma lako temeljito poprskati svaku biljku.

Leptir kupusar Zaštita kupusa od sovica Gusjenice se zavlače u glavice kupusa Dok su gusjenice mlade. gusjenice se zavlače u njenu unutrašnjost. napa- Kada je u pitanju zaštita kupusa od napada gusjenica kupusne sovice. Listovi kupusa onečišćeni izmetom B R O J 5 0 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 7 Gusjenice kupusara . Kod suzbijanja bilo kojeg štetnika na kupusnjačama treba odabranom pripravku. naime. za razliku od kupusara i kupusnog moljca. Živeći u glavici. nalaze su između mladih središnjih listova. To je potrebno iz više razloga. što još više doprinosi da jače napadnute glavice nisu uporabljive za ishranu ljudi. Extravon i dr. U godinama kada dođe do masovne pojave ovog štetnika. treba istaknuti da zaštita mora biti pravovremeno provedena. prije svega gljivica koje izazivaju trulež. gusjenice prave veći broj hodnika pri čemu oštećuju unutrašnje listove. Međutim. kada izgrizaju mlado središnje lišće. Pored toga. ali preferira glavati kupus na kojem i pričinjava najveće štete. dakle ako se insekticid primijeni dok su gusjenice mlade. koje poboljšava prijanjanje škropiva na površinu lista. budući da se tada najveći broj gusjenica nalazi u glavicama. Kada kupus formira glavicu. te što je tada. Zapravo. Ukoliko se redovito provodi zaštita protiv kupusnog moljca i kupusne sovice. domaćice izbjegavaju kupovati. nije tipični štetnik kupusnjača. Prije svega zbog toga što su mlade gusjenice daleko osjetljivije na djelovanje insekticida. na pojedinim parcelama može doći do potpunog golobrsta svih listova na kupusnjačama. hodnici u kojima žive gusjenice sovica puni su izmeta. koje su zapravo i najproždrljivije. Koriste se uglavnom isti pripravci kao kod kupusnog moljca. polifagna vrsta. glavice čija je unutrašnjost ispresijecana od gusjenica sovice i zagađena izmetom gusjenice. što znači da se njene gusjenice mogu razvijati na velikom broju poljoprivrednih kultura. što često može zavarati poljoprivrednog proizvođača. te na nekim korovskim biljkama. glede štetnosti sovice. isto tako nisu spriječene štete koje prave gusjenice u početku svog razvoja. Kupusna sovica. tada je zaštitu kupusa od napada gusjenica kupusne sovice moguće ostvariti primjenom pripravaka koji imaju izraženo kontaktno i želučano djelovanje. to sovica i na sušnim terenima nalazi povoljne uvjete za razvoj. površina lista kupusnjača prekrivena je voštanom prevlakom pa se insekticidna tekućina kojoj nije dodan okvašivač slabo zadržava na listu. Štete čine tako što izgrizaju dijelove lista između nervature u obliku manjih ili većih okruglastih rupica. Kupusna sovica za razvoj zahtjeva dosta vlage. Kada su u pitanju kupusnjače. tj. glavice kupusa koje su oštećene od gusjenica kupusne sovice. ali se gusjenice masovno javljaju početkom jeseni. znači dok glavica nije razvijena i u nju ušle gusjenice. odnosno razvoju patogenih organizama. veoma su podložne napadu. štete su ispoljene u pogledu kvalitete napadnutih glavica. tj. Naime. Takve glavice veoma brzo propadaju. smještene su u centralnom dijelu rozete. jer se nekvalitetni urod i ako može biti zadovoljavajući. zaštitu treba usmjeriti protiv mladih gusjenica dok se nalaze između mladog središnjeg lišća. pa se masovnije javlja uz riječne tokove i druga mjesta na kojima ima dosta vlage. Pored toga što zakašnjela zaštita nije djelotvorna. kako se kod nas kupus i ostale kupusnjače obilno zalijevaju. Naime. poljoprivrednim proizvođačima manje poznata štetnika. I kupusari prave štete Pored ova dva. Kako odrasle gusjenice. dodati neko sredstvo. jer primijenjeni insekticidi protiv gusjenica spomenutih štetnika. pa se u tom slučaju mogu ispoljiti štete i u pogledu smanjenja uroda. što se na kraju svodi na smanjenje dobiti. tada nije potrebno posebno vršiti tretiranje protiv gusjenica velikog kupusara. djeluju i na gusjenice velikog kupusara. krajem ljeta i početkom jeseni. okvašivač.17 javlja se od sredine ljeta. prije svih velikog kupusara. To je jedan od razloga da taj štetnik uvijek ima na raspolaganju neku biljnu vrstu na kojoj se može razvijati. tj. ne može dobro prodati. odnosno insekticidnoj tekućini. Ako se na vrijeme pristupi suzbijanju gusjenica. te nije moguć kontakt primijenjenog insekticida s gusjenicama. daju razvijenije glavice. gusjenice se mogu razvijati na svim vrstama. lakše ostvariti kontakt primijenjenog insekticida s gusjenicama. to štete nisu toliko izražene u smanjenju uroda. Od pripravaka koji se koriste kao okvašivači kod nas su u prometu sljedeći: Chromovit. na kupusnjačama se mogu naći i gusjenice drugih leptira. zbog čega je djelotvornost primijenjenog insekticida smanjena. Ona je. Pored toga.

To bi s obzirom na njihovo teško suzbijanje moglo imati vrlo značajnu ulogu i u našim južnim proizvodnim područjima s naglašenim plasteničkim uzgojem povrća. u pravilu. Na svakoj grani nalazimo grančice koje nose cvjetove. Ako je ispravno posijana niknuti će za sedam dana a ako je tlo suho tek za petnaestak dana. a zbog velikog udjela lisne mase u ukupnoj suhoj tvari daje male prinose sijena. Pošto je facelija leguminozna biljka. Danas se. Cvatnja posijane biljke počinje najranije za 45 dana i traje oko mjesec dana. A facelija je biljka koja je jako osjetljiva na prisutnost korova pa ih treba uklanjati na početku njenog rasta kako je taj isti korov ne bi i zagušio. Na mjestu cvjetova stvara se plod u obliku čahure. to znači da se na njenom korijenu razvijaju bakterije koje imaju sposobnost vezanja elementarnog dušika iz zraka. što je još jedna olakotna okolnost vezana za njen uzgoj. Utrošak sjemena iznosi od 15 do 20 kg/ha. Naime. Navedena informacija dobiva na značenju ukoliko nam je poznato kako je med od facelije osobito aromatičan i okusom i mirisom. B R O J 5 0 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 7 . Nezrelo sjeme bije- Facelija u vrijeme cvatnje korova. Čahure na vrhu. Cvjetovi su pak sitni i ljubičaste su boje. bijele do svjetložute boje sa zelenkastom nijansom. Pošto je po svojoj hranjivoj vrijednosti svrstana u rang sa slabijim djetelinama. ukoliko obavljamo sjetvu u razdoblju od ožujka do konca srpnja. Sjeme facelije Kako uopće izgleda facelija? Riječ je o biljnoj vrsti koja svojim izgledom više nalikuje korovu nego kultiviranoj biljci. a na većim tri do četiri sjemenke. Prema plodoredu facelija nije osjetljiva nije osjetljiva pa je moguće uspješno gajiti i kao monokulturu. Na zapadu se facelija još koristi i kao zaštitni usjev s ulogom usvajanja dušika na oraničnim površinama. može poslužiti i kao kasna pčelinja paša. ali i kao biljka koja iz tla tjera nematode. da bi na koncu zrelo sjeme poprimilo tamnosmeđu do crnu boju. a ako je vrijeme vlažno i u lipnju te srpnju. facelija se najčešće sije u razdoblju od veljače do svibnja. Ipak. omiljena biljka pčelara Facelija (Phacelia tanacefolia) je jednogodišnja zeljasta biljka čiji cvjetovi daju velike prinose nektara. A inozemna iskustva nam govore da se na faceliji može ostvariti između 500 i 1000 kg meda po hektaru.18 Piše: JosiP BrklJača.omiljena pčelinja paša Možda to niste znali ali faceliju u našem podneblju možete sijati u svako doba godine. Povrh svega za sada je ne napadaju štetočine i biljne bolesti. Osim toga. sjeme facelije može lako nabaviti u specijaliziranim pčelarskim prodavaonicama kao i u svim bolje opskrbljenim poljoljekarnama i sjemenarnama. što znači da je facelija više nego pogodna za zelenu gnojidbu voćnjaka i vinograda. Osim toga. u europskim zemljama s intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom facelija se cijeni i zbog mnogobrojnih načina korištenja što ovu biljku čini pogodnom za poboljšanje loših zemljišnih površina. sadržavaju manje sjemenki od onih na dnu. Jedna biljka sadržava između 5000 i 7000 cvjetića. Spomenimo kako se u Engleskoj i Njemačkoj facelija dosta koristi i kao krmna kultura i kultura za zelenu gnojidbu. Izmiješan s drugim vrstama meda zadržava aromu pa je dobar i za pospješivanje ostalih vrsta meda. Najčešće se spominje kao vrijedna pčelinja paša jer zbog svoje duge i obilne cvatnje osigurava značajan izvor nektara i polena. O va nadasve zanimljiva biljna vrsta potječe iz Kalifornije i u svojoj je domovini ozima kultura koja dobro podnosi niske temperature. Sije se ručno i to pomiješana s pijeskom ili suhom zemljom iz razloga što joj je sjeme veoma sitno. To jednostavno znači da gusti korijen. Kada se obavlja sjetva facelije? Cvijet facelije . što pak ovisi o vlažnosti tla i rasporedu oborina. za razliku od nekad. Pored toga. Dobre je kakvoće. koji sadržava jednu do četiri sjemenke. Stoga se uglavnom i koristi u zelenom stanju ili za siliranje. koji inače prodire do 70 cm dubine. cijela biljka se može zaorati i to u vrijeme početka cvjetanja. popravlja strukturu tla a njegovim odumiranjem se u tlu ostavljaju značajne količine organske tvari i vezanog dušika. dok pri dnu prelaze u bijelu boju. ing. U Kaliforniji se facelija još koristi i radi kontrole bolesti povrća te radi kontrole korova. Razumljivo da to vrijedi samo u slučajevima kada nam vrijeme ide na ruku i kada smo tlo pravilno pripremili za njenu sjetvu. Na manjim grančicama naći ćemo jednu do dvije. Sjetvom u ožujku facelija će pak uspjeti dovoljno narasti da zaguši korove te kasnije neće biti potrebno provoditi dodatna okopavanja ili primjenu herbicida. Latice su u gornjem dijelu ljubičaste. U Hercegovini je faceliju najbolje posijati tijekom ožujka jer tada još ima dovoljno vlage u tlu te još uvijek ne kreće intenzivan rast FACELIJA le je boje koje prelazi u narančastu. biljka u našim uvjetima naraste obično do 60 cm visine i počinje se granati pri donjem dijelu stabljike. U našim je pak uvjetima uzgoja jednogodišnja zeljasta biljka čija visina u optimalnim prilikama doseže i do jednog metra.

čime dolazi do pucanja polenovih kesica i oplodnje tučka. Veći proizvođači prakticiraju vezivanje dva Nasad rajčice Što postižemo pinciranjem? Pinciranjem ili uzgojem na jednu stabljiku postižemo formiranje krupnijih plodova rajčice a skraćujemo i vrijeme njihovog dozrijevanja. odnosno. bočnih grana. ostaju nešto sitniji. Međutim. Često je prouzročena suviškom ili manjkom dušika odnosno neizbalansiranim odnosom hranjiva između sebe. Međutim. Osim toga. Zaperci se otkidaju pažljivo i to rukom. abortiranje cvjetova. s reguliranjem broja stabljika rajčice ne smijemo kasniti jer bujan vegetativan rast može utjecati na smanjeno zametanje plodova koji. što se postiže odstranjivanjem zaperaka tj. odnosno. kao što je. Potpomognuta oplodnja Primjena “muške vodice” za bolju oplodnju rajčice je posebice nužna u godinama s mnogo oblačnih dana. U slobodnom načinu uzgoja rajčica formira veliki broj bočnih stabala uslijed čega cijela biljka poprima žbunast izgled. Piniciranje rajčice B R O J 5 0 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 7 Primjena hormona u oplodnji rajčice Košnica s bumbarima . A kod proizvodnje rane rajčice trebamo težiti uzgoju na jednu stabljiku. To je i razumljivo jer se pravodobnim zakidanjem Vezanje rajčice do tri reda žice između kolaca koji se postavljaju na razdaljinu od 3-4 metra. Tomatin. Riječ je o pinciranju rajčice koja se provodi radi sprječavanja neprekidnog grananja i porasta izvan okvira propisanih genetskim karakteristikama sorte. uz drveni kolac ili trsku. trebaju ukopati u tlo a njihova visina najčešće iznosi 1. vezivanje biljka uz potporu se primjenjuje kod povrća s visokom i polegljivom stabljikom. što se mora uzeti u obzir pri vezivanju. dakako. “gađati” cvjetove. strogo vodeći računa da ne oštetimo glavnu stabljiku.5 cm. Za vezivanje se najčešće koristi namjensko vezivo-manila koja se može pronaći u svim bolje opskrbljenim poljoljekarnama. diPl. U novije vrijeme u zatvorene prostore unose se i male košnice s bumbarima.19 AGROTEHNIKA U NASADU RAJČICE Piše: ivica doko. danas se na tržištu mogu pronaći i namjenske mreže za vezivanje biljaka i plodova a što se prije svega koristi kod uzgoja dinje i lubenice. Pojava je fiziološke naravi i najčešće je vezana za neadekvatnu gnojidbu. Iako se na manjim površinama oplodnja rajčice može postići i protresanjem biljaka. zaperaka sva hranjiva usmjeravaju u pravcu obrazovanja i dozrijevanja plodova. Kolci se. malo je znano kako određenim zahvatima možemo (i trebamo) regulirati rast rajčice ali i dozrijevanje plodova. kad se razviju. Obično je riječ o drvenim kolcima za koje se vezuje jedna ili više biljaka. čim oni narastu 4-5 cm. ing. Novi hibridi rajčice koje se danas uzgajaju na našem području zahtijevaju posebne agrotehničke mjere koje se obvezno moraju provoditi ako se želi dobiti urod za koji je hibrid predodređen. Tako se i rana rajčica uzgaja uz oslonac. S tim agrotehničkim mjerama mora se početi od same sadnje rajčice na stalno mjesto. bitno je napomenuti kako se prskanje Tomatinom ili Bentoxanom treba obaviti u ranim jutarnjim satima i to na taj način što doslovce moramo poprskati. D obro je poznato kako rajčica u svom uzgoju traži intenzivnu njegu pri čemu odmah pomislimo na gnojidbu stajskim gnojem. nožem ili škarama. primjerice. Kod uzgoja na otvorenom kolci se obavezno trebaju postavljati sa suprotne strane od pravca puhanja i naleta vjetrova. Potom se pristupa vezanju svake pojedinačne biljke s tim da stabljika rajčice raste u debljinu i do 2. prihranu KAN-om i zaštitu od lisnih ušiju. Međutim.5 metar. Vezanje rajčice U pravilu. puno je sigurnija i poželjnija primjena kemijskih pripravaka. Žica se nerijetko vezuje i uz krovnu konstrukciju plastenika ili staklenika. Spomenimo još kako se u uzgoju rajčice može pojaviti i neželjeno odbacivanje. koji obavljaju oplodnju.

Sorta srednje brzo dozrijeva. Bitno je napomenuti i kako biljke ni u kojem slučaju ne smiju biti izložene izravnoj sunčevoj svjetlosti. ing. Danas na tržištu postoji veliki broj pripravaka kojima se zlatica uspješno suzbija. ing. Boxer SL 200. Dovoljno je nasad održavat bez korova. Mospilan 20. Nažalost. nam dostavili pretpostavljam da se radi o uskraćenoj količini hranjiva koje je u vrijeme intenzivnog rasta potrebno osigurati surfinijama u iznimno velikim količinama. Osim toga. dok razmak sjemenki treba iznositi 15-30 cm. koje posjeduju moji susjedi dugo sam tražila u vrtnim centrima. dr. A surfinija je vrsta koja obilno cvate. prorijediti po potrebi. Osim toga. Na ovaj način pripremljenu reznicu uronite u hormon rasta. Ali unatoč trudu koji sam posvetila tim prekrasnim cvjetnicama. U tu svrhu najpodesnija su Flortis tekuća namjenska gnojiva za surfinije koja su veoma jednostavna za primjenu. a sve kako bi biljkama osigurali poželjnu vlažnu atmosferu. a potom posadite u mješavinu pijeska i komposta. što podrazumijeva da zahtijeva stalnu prihranu u navedenom razdoblju. Međutim. Kako bi ta prihrana bila što pravilnija. Nekih drugih posebnih zahtjeva za njegov uzgoj nema osim što treba istaknuti potrebu postavljanja mreže po kojoj će se ova povrtna kultura adekvatno moći oslanjati. kada staro lišće obavi svoju ulogu. postoje li specifičnosti u njegovom uzgoju? U Agrocentru Sjemenarne u Mostaru odnedavno se mogu pronaći i odgovarajuće vrste graha izrazito dugih mahuna (Stringa a grano bruno). razumljivo je da se radi o mjeri koju treba obvezno provoditi. ono postaje samo opterećenje za biljku jer crpi hranu i vodu. Skidanje lišće predstavlja važnu mjeru kod uzgoja visokih (indeterminantnih) hibrida rajčice te se ista provodi u dvije faze. Prošle godine koristio sam prašivo koje nije najbolje djelovalo. pa neki od insekticida (posebno oni koji se koriste dugi niz godina) pokazuju slabu učinkovitost. Mario Ćubela. redovito dobro rađa.5 metar i kada ima 5-6 zametnutih grozdova. a sve u nadi kako ću pronaći primjerke upravo takve boje. i to u fazi kada biljka dosegne visinu od 1. Nakon što ste reznice posadili. Naime. Međutim. posebice onih koji utječu na cvatnju. od susjeda sam čuo da kod takvih visokih hibrida rajčice obvezno moram provoditi skidanje lišća. odnosno. preporučujem vam korištenje gnojiva koja su posebno formulirana za ovu cvjetnu vrstu. Meso ploda je slatkokiselkastog okusa i ugodne arome. ing. Josip Brkljača. svaki grozd na stabljici rajčice hrane tri lista. je li vam poznato zahtijeva li sjeme takve vrste graha mahunara neke posebne uvjete. bitno je istaknuti kako je riječ o toploljubivoj biljci koja se sije kada prođe opasnost od mraza i kada se zemlja dovoljno zagrije. Confidor SL 200. Iz navedenih podataka koje ste U svom povrtnjaku posadio sam presadnice rajčice za koje mi je prodavač rekao da pripadaju visokim hibridima. Stoga je razumljivo da se takvo lišće treba i odstraniti. Ivan Ostojić B R O J 5 0 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 7 . ovim cvjetnicama je osim količine bitan i omjer prisutnih makro i mikro elemenata u gnojivu. Stoga vas molim da mi kratko opišete njene karakteristike. Kada grozd uberemo ti nam isti listovi više nisu potrebni pa ih i odstranimo. odnosno. bezuspješno. Dakle. Dakle. ing. s velikim svjetloplavim bobicama koje na sebi imaju slabo zamjetan ožiljak od peteljke. Riječ je o dosta zanimljivim varijetetima koji narastu do dva metra u visinu i čije su mahune duge od 50 do 60 cm. Mladen Karačić. Regent WG i dr. Obično naraste do visine od 1. dogodilo se da biljke u periodu intenzivne cvatnje imaju izuzetno slab porast mladica. Stoga vas molim da mi odgovorite je li moguće rododendrone uzgojiti iz reznica? Nekada se ovakav uzgoj smatrao gotovo nemogućim. I to sve. Naime. Josip Brkljača. Jednostavno rečeno. početkom berbe vršimo radikalnije zahvate jer nakon berbe grozda skidamo tri lista koja su hranila taj isti grozd. Zato molim objašnjenje. za koju pouzdano ne znam je li pripada skupini američkih borovnica. Svrha skidanja starog lišća u ovoj fazi jest stvaranje bolje prozračnosti same biljke. s tim da detaljnijeg opisa sorte nema. penjati. Krumpirova zlatica je jedan od značajnijih štetnika krumpira koje svake godine pričinjava manje ili veće štete krumpiru. kako i na koji način da biljke ostanu lijepe i bujne. u našim voćnim rasadnicama možete pronaći još sorte Blueray i Bluecrop. dipl. dipl. Brzo stječe otpornost prema insekticidima. du od svibnja do listopada. Calypso SC 480. A navedena mjera je značajna iz razloga što nam staro lišće na stabljici rajčice nije ni potrebno kada ono svoju funkciju već i odradi. a s druge strane biljci više ništa ne doprinosi. na razmak redova od 50-70 cm. s pravom možemo ustvrditi kako je to ipak moguće. za koje je karakteristično da sadržavaju mnogo bjelančevina pa predstavljaju kvalitetnu hranu i za ljude i za životinje. Uistinu se nadam da ćete uz poštivanje navedenih mjera uspješno razmnožiti i uzgojiti toliko priželjkivani rododendron. dipl. nagrnuti zemlju u redu i nagnojiti bez upotrebe dušičnih gnojiva. ali ne podnosi izrazito velike hladnoće. 20 Berkley. Chromorel D. U pogledu uzgoja. U drugoj fazi tj. Prvo se skidaju donja dva do tri lista. ing. navedena borovnica formira veoma bujne grmove širokog i poluuspravnog rasta. Suzbijanje krumpirove zlatice Kojim pripravcima štititi krumpir od napada krumpirove zlatice. s raskošnim cvjetovima tijekom cijelog ljeta? Unaprijed zahvalna čitateljica vašeg lista.8 m i formira velike te umjereno rahle grozdove. i to jedan koji se nalazi ispod i dva koja su locirana iznad grozda. s jako malo cvjetova. a među njima izdvojio bih sljedeće: Accra. Stoga vam savjetujem da sa spomenutog rododendrona uzmete poluzrele reznice s kojih morate ukloniti listove. neobične i uistinu rijetke nijanse boja. Berba mahuna planira se u perio- U vašem voćnom rasadniku u Mostaru kupio sam odraslu sadnicu borovnice. u pojedinim područjima kod uzgoja na otvorenom može se primijetiti kako proizvođači rajčice odstranjuju sve listove koji se nalaze ispod obranog grozda. Actara 25 WG. čime smanjujemo vlažnost zraka i utječemo na prevenciju Zanima me postoje li u ponudi Sjemenarne i vrste graha izrazito dugih mahuna.sorta borovnice Grah dugih mahuna Agrotehnika kod uzgoja rajčice Uzgoj surfinija Već dvije godine na balkonu sadim prekrasne surfinije koje su me oduvijek fascinirale svojom ljepotom i različitim spektrom boja. Na priloženoj deklaraciji se vidi da je riječ o sorti Berkley. bolesti. s tim da sorta Berkley pripada skupini sorata koje odlikuju veliki plodovi. Nino Rotim. Osim navedene. Stoga vas molim da mi pomognete iz razloga što sam ih i ove godine posadila na svome balkonu. potrebno je provoditi njihovo redovito zalijevanje te prekrivanje prozirnom plastičnom folijom. ali kako je danas dostupna uporaba različitih hormona rasta.PITANJA I ODGOVORI Gdje kupiti rododendron? Dva prekrasna rododendrona. a zahvaljujući kojima ove biljke bujno rastu i što je još važnije raskošno cvjetaju. osim 3-4 vršna lista. što mi inače nije poznata mjera. Sjetva se obavlja na dubinu od 2-4 cm. Većina sorti borovnica američkog je podrijetla.

5 (danas se za razliku od nekada lako mogu nabaviti i ručni uređaji sa sondom koji odmah pokazuju pH vrijednost zemljišta). Nekada se pastrnjak koristio i kao sredstvo za izlučivanje vode iz organizma. polovicu čini kalij premda nije zanemariv ni sadržaj kalcija i fosfora te magnezija. Od toga. ing. Piše: nino rotim. Stoga je poželjno da tlo bude lakšeg mehaničkog sastava. A da biste dobili dobru kvalitetu proizvoda. bez skeleta i dovoljno duboko obrađeno.21 PASTRNJAK obilje minerala Morate priznati da od svih vrsta povrća najmanje poznajete pastrnjak. protiv nadimanja i groznice. Ima umjerene zahtjeve u pogledu vlage. a sve kako ne bi oštetili biljke koje smo ostavili za uzgoj. čim lišće odumre. a sve kako bi se korijen mogao nesmetano razvijati. A na prvi pogled dosta je sličan peršinu korjenašu. Dolaskom jeseni. kao i ostalo povrće premda je puno ukusniji pripremljen kao pire ili umak. Međutim˝. deformiraju i iznimno teško vade. njegov sladak zadebljali korijen rado jedu i domaće životinje pa se farmeri iz zemalja s razvijenim stočarstvom zdušno zalažu za njegovo širenje. S četvornog metra površine može se uglavnom ubrati oko 5 kg korjenova. Tako u pravilu na težim tipovima tala treba uzgajati sorte s kraćim korijenom iz razloga što se dugi korijeni u takvoj sredini intenzivno račvaju. Pri tomu trebamo imati na umu kako je glavni ograničavajući čimbenik u njegovom uzgoju dubina i kvaliteta tla. diPl. Vjerujte niste nimalo pogriješili jer radi se o veoma staroj vrsti koja se od ostalog povrća izdvaja visokim sadržajem minerala. Način proizvodnje Lišće pastrnjaka . Iako pastrnjak zauzima prostor u vrtu tijekom cijele godine. dakako prvo ga treba uzgojiti! Piniciranje rajčice B R O J 5 0 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 7 . D ošli ste doma i ne znajući posijali pastrnjak. Za desetak dana dolazi do nicanja biljaka koje se nakon razvitka nekoliko listova presađuju na konačan razmak od 15 cm u redu.atraktivan začin Pretežito se uzgaja izravnom sjetvom sjemena. Spomenimo i kako je za njegov uzgoj najpovoljnija pH vrijednost tla oko 6. riječ je o vrijednoj namirnici. treba ga sijati gušće. praksa je pokazala da se uvršta vanjem pastrnjaka u dnevni obrok mliječnih goveda znatnije povećala kakvoća proizvedenog mlijeka. proizvedeni pastrnjak se odmah ubire iz razloga što je njegov korijen spreman za berbu čim se i razvije. S druge strane na lakšim pjeskovitim tlima pastrnjak redovito ostvaruje niske prinose. Ali. Navedeno se prorjeđivanje provodi kad su izdanci pastrnjaka dostigli 3 cm visine. Može se konzumirati i sam. dok druge zemlje koriste njegov sastav (alkaloid pastinacin) u liječenju stenokardije i neuroza. zbog svoje otpornosti na hladnoću često se ostavlja da prezimi na samom polju. sumpora i željeza. Pošto ima nešto slabiju klijavost. Naime. Uvjeti uzgoja Pastrnjak je kultura koju nije teško uzgojiti. Slično mrkvi i pastrnjak je biljka umjerene klime što znači da nema osobitih zahtjeva prema toplini. kod nekih bolesti bubrega i želuca te protiv reumatičnih tegoba. pa se pri kupnji kesica povrća često zna zamijeniti s peršinom. odnosno kuhan. Prorjeđivanje se vrši kada je tlo dovoljno vlažno. Osim toga. Posebno je pogodan za osobe s probavnim tegobama jer bitno pospješuje apetit uz istodobno otklanjanje nadimanja i grčeva u crijevima. Današnja medicina pastrnjak ne svrstava u ljekovitu skupinu povrća. usjev se nekoliko puta okopava. to ne znači da on nema svoje vrijednosti. Vrlo je ukusan kao dodatak juhama a dobro se uklapa i u miješane salate. a može da izdrži niske temperature od čak minus 15 stupnjeva C. Sjetva se vrši tijekom ožujka u brazde/redove duboke 2 cm i razmaknute 25 cm. plijevi i redovito zalijeva. što znači da je za uspješan uzgoja pastrnjaka nužno utrošiti 6-7 grama sjemena na četvorni metar. Konačna berba pastrnjaka obično se provodi u studenom ili se za potrebe domaćinstva on ostavlja na gredici tijekom cijele zime. Optimalna temperatura za njegov uzgoj iznosi između 10 i 20 stupnjeva C. Ali.

gubitku na težini i pojavi bolesti. Primjerice od 1 kg svježeg kokošjeg gnoja može se razviti do 10. s betonskom ogradom do jednog metra. Nakon nekoliko dana iz kukuljice izlaze odrasle muhe. a zbog bolnih uboda i do smanjenja produkcije mlijeka. Štete koje muhe nanose stočarstvu očituju se u smanjenju produktivnosti. dok kod svinja ta količina iznosi 5-7 % tjelesne mase. Uređeno gnojište znači betonirana nepropusna ploha. i razvojni ciklus teče dalje. dječje paralize i niza infekcija kože i rana. Gnojište treba pravilno dimenzionirati s obzirom na broj i vrstu životinja. Već nakon nekoliko sati (12-20) iz jajašaca izlaze larve. Ženka tijekom života nekoliko puta položi u grupicama od 120 do 150 jajašaca. Preferiraju sve vrste gnoja. kampilobakterioze. svoja jajašca odlažu u ostatke hrane (pomije). Uglavnom prezimljavaju u stadiju ličinke ili kukuljice na gnojištima. Jama za osoku treba biti potpuno zatvorena. muha pecavka (Stomoxys calcitrans) i stajska muha (Muscina stabulas). a najčešće i one koje nas najviše uznemiravaju su kućna muha (Musca domestica). a na 40 stupnjeva C svega 9 dana. Osim u gnoj. a iz goveđeg svega 2000 muha. U našim krajevima tijekom godine može biti i 10 generacija.000. Presvlače se triput i zatim prelaze u stadij kukuljice. raznim otpacima i drugim organskim supstratom. Piše: mariJa vučemilo SUZbIJANJE MUhA tinjama). Q groznice. a najviše svježi kokošji. Odrasla muha Kućna muha Kućna muha zbog svog načina života i hranjenja može mehanički prenijeti niz zaraznih bolesti. Razumljivo da sve bakterije nisu opasne. Muhe svoja jajašca odlažu u organski supstrat bogat hranjivim tvarima. Goveđi gnoj manje im je zanimljiv. trahoma. od kojih su mnoge zoonoze (zajedničke ljudima i živo- Ličinke muhe B R O J 5 0 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 7 . Jaka invazija kućne muhe na farmi muznih krava može dovesti do povećanog broja bakterija u mlijeku. Cijeli razvojni ciklus muhe na temperaturi od 16 stupnjeva C traje 32 dana. Spada u muhe koje ne bodu i ne sišu krv. Poznato je da u probavnom traktu imaju također velik broj mikroorganizama. već malim kanalićem u jamu za osoku koja se nadovezuje na gnojište. u razgradnji onečisti nožice i krila.Muhe ili dvokrilci najčešći su kukci u ljudskom okruženju. na tanjur i protrese krilima u njega padne nekoliko tisuća bakterija. Kako smanjiti njihov broj na podnošljivu mjeru? Prvo i osnovno je čistoća (higijena). Ubrzo nakon izlaska iz kukuljice pare se i odlažu jajašca. tifusa i paratifusa. što u seoskoj sredini podrazumijeva redovito uklanjanje gnoja i spremanje na uređeno gnojište. Ima ih više vrsta. pa kad sleti pr. Tako mogu prenijeti uzročnike salmoneloze. Dolaskom jeseni njihov broj se smanjuje i mali broj odraslih muha prezimi. Iz gnojišta se ne smije cijediti osoka u okoliš. i da ih siju okolo izmetom koji je vidljiv kao mala crna točkica. svega dva do četiri tjedna. muha mesara (Sarcophaga carnaria). trulo voće i ljudski izmet. Žive razmjerno kratko. raznim štetnim tvarima i mikroorganizmima. gdje su sigurne da će se larve dobro razvijati i presvlačiti. ali među njima se nađe i viruletnih koje mogu izazvati razne bolesti. Poznato je da je dnevna količina fecesa i mokraće koju izluči govedo 7-8 % njegove tjelesne mase. Mogu prenijeti niz bolesti. što ovisi o temperaturi i relativnoj vlazi zraka. zatim svinjski i konjski. posebice crijevnih. Hranu otopi pomoću sline a zatim usiše. S obzirom da dolazi u dodir s gnojem. Kokoš dnevno izluči fecesa u količini oko 10 % 22 N a kućnu muhu otpada 80 % od ukupno prisutnih vrsta muha u čovjekovu okruženju. kolere. muha zujara (Calliphora erytrocephala).

Neposredno nakon izlaganja muhe su počele padati. komunalnoj higijeni. Premazanu 23 Klopka za suzbijanje muha Suzbijanje Kako suzbijati muhe? Dobra sanitacija je osnova suzbijanja kukaca i čini 75 % cjelokupnog programa suzbijanja. Razbacivanjem gnoja po njivama i izlaganje djelovanju sunčevih zraka isušuje i uništava jajašca i ličinke. S obzirom da je dobivena pasta crvene boje. plitke niše ili prozore). Pripravci za suzbijanje muha B R O J 5 0 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 7 . raznim udrugama (lovačkim) o higijeni i na taj način pomoći podizanju higijenskog standarda našeg pučanstva na višu razinu. pregradni zidovi boksova u stajama. a u gnoju dolazi do pojave tzv. a poznato je da se na njegovoj površini stvara pokorica gdje muhe odlažu svoja jajašca. Potrebno je držati predavanja u vrtićima. insekticida i larvicida. jer na taj način sprječavamo muhama da tu odlažu svoja jajašca.5 % imidakloprid. To su okviri vrata i prozora. Gnoj je najbolje slagati u hrpe i prekriti plastičnom folijom. Nakon dvadesetak minuta pastom premazati pomoću kista površine gdje se muhe odmaraju. Premazane podloške potrebno je u stajama izložiti na neko povišeno mjesto izvan dosega životinja. Danas na tržištu imamo široku paletu sredstava za suzbijanje muha. Sadržaj od 350 g preparata otopili smo u 280 ml mlake vode i dobro promiješali. Gnoj treba uklanjati iz nastambi i obora što je češće moguće. Vlažna hrana koja preostane u hranilicama također je povoljno mjesto za odlaganje jajašaca.5 m3 gnoja. pa je preporučljivo premaz nanijeti na kartonske podloške. sprejevi ili aerosoli za zrak. Svakodnevnim ili povremenim uklanjanjem stajskog gnoja uklanja se i najveći broj slobodnih razvojnih oblika. sanitaciju je potrebno dopuniti djelovanjem insekticida. Nakon 30 minuta premazali smo kartonske i gumene podloške s dobivenom pastom i razmjestili ih po čitavoj staji na mjestima gdje muhe najviše sjedaju. Treba računati da odraslo govedo godišnje odloži između 15 i 17 m3 gnoja. Ako se životinje drže na rešetkastom podu to podrazumijeva i stvaranje tekućeg gnoja ispod rešetki. tkaninu ili gumene podloške. suzbijanje odraslih jedinki. U provedbu spomenutih higijenskih mjera treba uključiti sve pučanstvo. Rezidualni učinak je trajao više od 100 dana. Doza je 50 gr preparata na 30 m2 površine. Jednostrana primjena insekticida rijetko uspješno rješava problem muha. vlažne stelje. Ne dopustiti nakupljanje i zadržavanje hrane. Nikad se ne smije čekati stvaranje velike populacije muha. Ostali otpad koji bi mogao biti leglo različite gamadi (pr. biotermičke dezinfekcije. potrebno je otopiti 50 g preparata u 40 ml mlake vode i dobro promiješati. kategoriju i način smještaja životinja. Redovito ih čistiti i koristiti čisti šljunak i pijesak. a insekticide za površinu potrebno je navlažiti s malo vode zbog bolje učinkovitosti. Dakako. Mi smo učinak Quick Bayt insekticida provjeravali u uvjetima prakse na jednoj peradarskoj farmi za proizvodnju konzumnih jaja. školama. Granule se rasipaju na ravne površine (pr. samo treba paziti da ih ne prekrije prašina. Larvicide koristimo na gnojištu gdje su jajašca i larvalni stadiji. Voditi računa o okolišu objekata. jer su one mjesta gdje se insekti odmaraju i pare. Potrebno je osigurati dobru drenažu u dvorištima. Korištenje piljevine umjesto drugih materijala za stelju znatno smanjuje razvoj muha. može obojiti površine na koje se nanosi. čija količina varira s obzirom na vrstu. najbolje izgradnjom malog kompostišta na kraju dvorišta. konj 710 m3. Najbolje je tijekom sezone muha kombinirati više načina primjene: rezidualne sprejeve za zid. Sve korove i nepoželjne trave uklanjati. naslaga gnoja. već ih je potrebno suzbijati kad je manja populacija. Da se dobije premaz. od najmlađih do najstarijih. na prolaze. Isto tako treba ukloniti i sve divlje deponije smeća. Sav organski otpad iz kućanstva i poljodjelstva treba primjereno zbrinuti. atraktant Lej i gorku tvar Bitrex. a ovca i koza 1. feromon Musculare. trake i larvicide. koja je bila jako infestirana kućnom muhom. Može se aplicirati rasipanjem granula i premazivanjem mjesta gdje muhe sjedaju. stare mokre slame i sijena u dvorištu. glodavaca) treba također primjereno zbrinuti na uređenom odlagalištu. svinja 2 m3. veterinarstvu i stočarstvu. koji sadržava djelatnu tvar 0. Tekući gnoj je i inače problem za okoliš. Osim fecesa i mokraće u gnoju se nalazi i određena količina prostirke (stelje).U SEOSKOJ SREDINI svoje tjelesne mase. Koristi se za suzbijanje muha u javnom zdravstvu. Aplikacijom larvicida na gnojištu treba biti oprezan jer se na taj način mogu uništiti i korisni insekti. Najnovija generacija insekticida na našem tržištu za suzbijanje muha je Quick Bayt u obliku granula.

Vješanjem većeg broja ljepljivih ploča (20-25/100m2) može se smanjiti brojnost populacije određenog štetnika. a posebno u plastenicima. Takvi pokusi s velikim uspjehom rađeni su u Hrvatskoj. mušice. cvjetnog štitastog moljca. Pokusi koje je i autor ovog članka provodio. U zaštićenim objektima najveću primjenu imaju žute i plave ljepljive ploče. ivan Piše: ostoJić P roizvodnja povrća u staklenicima. štitastog moljca. ili se ploče tretiraju i insekticidom koji ubija kukce koji dođu u kontakt s pločom. tripsa.24 Primjena ploča u cvjećarstvu Žuta boja privlači mnoge kukce LJEPLJIVE PLOČE U ZAŠTITI POVRĆA Ljepljive ploče postaju sve interesantnije sredstvo zaštite povrtnih kultura u zatvorenim objektima od napada pojedinih štetnika. koji se uglavnom suzbijaju primjenom kemijskih mjera zaštite. Plava boja najbolje privlači tripse. u mnogim zatvorenim objektima i različitim kulturama. na području Hercegovine. gdje se isključivo koriste ekološki prihvatljive mjere zaštite. Uloga ljepljivih ploča posebno je značajna u ekološkoj proizvodnji. ali u posljednjih desetak godina na nekoliko lokaliteta u Bosni (okolica Tuzle. utvrđivanje potrebe suzbijanja i optimalnog roka primjene insekticida. Proizvodnja povrća ali i cvijeća u staklenicima i plastenicima teško se može zamisliti bez uporabe raznobojnih ploča premazanih nesušivim ljepilom. iz godine u godinu stalno se povećava. bijela boja odbija lisne uši. Svaku od tih kultura napada veći broj štetnika. Proizvodnja se odvija tijekom cijele godine. Odavno je uočena pojava da pojedine boje privlače različite kukce. Isto tako poznato je da neke boje imaju odbijajuće djelovanje na neke kukce. potvrdili su njihovu opravdanost primjene kako za praćenje pojave pojedinih štetnika tako i za njihovo suzbijanje vješanjem većeg broja ploča. U takvim objektima najviše se uzgaja rano povrće ali i cvijeće. Osim toga. s ljepljivim pločama. Posavina. ponekad i kalifornijskog trip- sa. na povrću je dosta ograničena primjena insekticida. minirajućih muha. pa se pokušavalo smanjiti njihov napad prskanjem sjemenskog krumpira vapnom ili bijelom bojom. cvjetnog štitastog moljca. proizvodnja povrća se “preseljava” u zatvorene objekte. Primjerice. a za mnoge povrtne vrste nije registriran niti jedan insekticid (problem malih kultura). dr. Ljepljive ploče najviše se koriste za praćenje pojave štetnika radi prognoziranja napada. Plava boja privlači tripse B R O J 5 0 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 7 . Primjena ljepljivih ploča Ljepljive ploče uglavnom se koriste za praćenje i suzbijanje lisnih uši. Lijevče polje). Neka područja u BiH su poznata po proizvodnji povrća u zatvorenim objektima (dolina Neretve). neke cikade i mnoge druge štetnike. koje u nekim slučajevima ne prižaju adekvatnu zaštitu. a na istoj površini izmijeni se nekoliko kultura. Žuta boja privlači lisne uši.

Međutim. Zbog toga se loza treba uzgajati na odgovarajućim loznim podlogama čije je korijenje zaštićeno debelim plutastim zaštitnim slojem. s adekvatnom pripremom sadne jame. Drugim riječima. s vinogradima koji su podignuti na pjeskovitim tipovima tala. odnosno. Simptomi napada filoksere na listu “američke loze” povratka. ne smijemo zanemariti ni činjenicu da.Vinova loza na vlastitom korijenu Piše: nino rotim. uzgoj vinove loze na vlastitu korijenu može imati opravdanje jedino kod njenog sporadičnog uzgoja. i to samo za potrebe odrina (pergola). pitanje je što se može desiti za 5. dolaskom novih generacija vinogradara dešavaju se i pojedini propusti koji u budućnosti mogu izazvati nesagledive posljedice za naše vinogradarstvo. korijen ubrzano ide u dublje slojeve tla. i pored takvih primjera potrebno je shvatiti kako se vinova loza u velikim. S druge strane. filoksera na američkoj lozi napada samo lišće jer se samo na njemu može i razviti. Sisanjem sokova slabi biljku. a nemali broj njih je izvršio čak i samoubojstvo. Ipak. sigurnosti uzgojenih sorata te manjim troškovima podizanja vinograda. u većini slučajeva radilo se o nedeklariranom sadnom materijalu i raznoraznim prekupcima-nakupcima koji nisu mogli garantirati ni sortiment ni kakvoću sadnog materijala. postoji uvijek realna mogućnost njenog brzog Vinova loza. uzgojne mjere i potom njegovo krčenje) morali snositi sami. odnosno. vinograd bi bio sasvim primjerenog izgleda. mnogi su odlučili zaći u stare vinograde i od tih provjerenih sorti podići nove nasade vinove loze. Filoksera . primjerice. A u tim nižim slojevima zemljišta ujedno se nalaze i manje povoljni uvjeti za razvoj filoksere. pa vinova loza obično doživljava svoju duboku starost. iako je populacija filoksere danas bitno smanjenja. Tako je. Jer podaci s terena pokazuju da filoksere na podneblju Hercegovine još uvijek ima. sve dok za nekolike godine ne bi ubrzano počeo propadati. ing. istina je i to da su posljednjih godina mnogi vinogradari podizali nasade vinove loze koje su treće godine morali krčiti. Pjeskoviti tereni bez filoksere! Istina je i da na pojedinim hercegovačkim terenima filoksere nema niti je uopće može biti. 25 OPRAVDANO ILI NE? N aime. to ne bi trebalo biti opravdanje za nekontrolirano podizanje velikih nasada vinove loze uzgojene na vlastitom korijenu. A kako bi navedeni prodavači sadnog materijala za tri godine «odradili» posao. vinogradarstvo važna je grana poljoprivredne proizvodnje u Hercegovini. a zbog čega trs postupno slabi i na posljetku se osuši. Slično je i s vinogradima koji su u doba mirovanja dva-tri mjeseca pod Mladi vinogradi B R O J 5 0 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 7 Za podizanje vinograda koristiti deklarirani sadni materijal vodom (područje mostarskog blata). iz razloga što nisu dobili odgovarajuću sortu koju su obično skupo i platili. na kojima sitne čestice pijeska onemogućavaju životne procese filoksere. sličan scenarij nerijetko se dešava i u ovdašnjim divljim rasadnicima loznih cjepova. tako da bi naivni vinogradari gubitke i troškove (podizanje vinograda. Kod takve loze uzgojene na propusnim tlima. Međutim. stvarajući ozljede tj. Ali. kojom se bavi veliki broj poljoprivrednih proizvođača. A štete od filoksere prepoznaju se po karakterističnim nabreklinama lišća koje su locirane na naličju lišća (slične se nabrekline znaju javiti na licu lišća ali je tada riječ o napadu grinja). ozbiljnijim vinogradima ipak treba uzgajati isključivo cijepljena na odgovarajuće lozne podloge. izrasline na korijenu koje onemogućavaju kolanje sokova. 6 ili pak 10 . filoksera napada i spomenute lozne podloge ali ne nanosi neke značajnije štete. najbolje svjedoči podatak da su u prošlosti brojni francuski vinogradari zbog njenog napada propali. u Hercegovini više se nisu ni pojavljivali. diPl. Da je riječ o vrlo opasnom štetniku europske plemenite vinove loze. Naime. posljednjih godina može se uočiti da se i na našem podneblju podižu manji ili veći nasadi vinove loze uzgojene na vlastitom korijenu. što znači da za vrlo kratko vrijeme može povratiti svoju prvotnu razornu snagu. Ali. Da ne bi bilo zabune. Dakle. Zbog svega toga. Značajnije štete može napraviti isključivo u matičnjacima iz razloga što usporava rast i odrvenjavanje rozgve. gdje voda jednostavno uguši ove štetočine. To opet rezultira manjom populacijom opasne filoksere. I obično uspjeh primitka ne bi bio uopće sporan. Razumljivo je onda da u takvim uzgojnim prilikama dublje korijenje ostaje neoštećeno. Međutim. To se obično opravdava velikim primitkom samih sadnica (reznica).još uvijek realna opasnost? Filoksera je sitna uš koja u velikom mnoštvu živi na sitnom korijenu vinove loze.

što prvenstveno ovisi o predkulturi. ing. nekoliko mjeseci prije sadnje. U tu svrhu se najčešće koriste pripravci na osnovi glifosata (Herkules. a u južnim područjima to može biti i do 1000 metara nadmorske visine. Meliorativna gnojidba. Cosmic. Kad je u pitanju nagnutost terena.5–6. malina. Tereni s nagibom preko 8 % nisu pogodni za uzgoj jagode. a sadnja se obavlja na gredice uz korištene crne malč folije i navodnjavanja. Nakon uništenja korova pristupa se dubokom oranju. ako je tlo suho. posebnu pažnju treba obratiti predkulturi . Jagoda ima plitak korjenov sistem. kalcifikacija i rasturanje stajnjaka. Sadnju je najbolje obaviti u popodnevnim satima. pa je vrlo bitno pravilno odabrati mjesto za novi nasad. dobrom zalijevanju i što manjem oštećivanju folije.5.26 PRIPREME ZEMLJIŠTA ZA PODIZANJE NASADA JAGODA Piše: mario ćuBela. jesen). Jagoda je kultura koja na jednom mjestu ostaje dvije do tri. Ouragan system). a nepovoljne predkulture su: jagode. koje se obavlja pri umjerenoj vlažnosti tla. Ako je parcela više kiselija. na dubinu 35-40 cm. kvaliteta plodova i sama rentabilnost proizvodnje. Na istu parcelu jagoda bi ponovno trebala doći nakon 3-4 godine. Korijen korovskih biljaka je agresivniji i oduzima jagodama vodu i hranjive tvari. S pripremom zemljišta za podizanje nasada jagoda treba početi na vrijem. diPl. grah. obavlja se nakon du- Sadnja jagoda Mada se jagoda može saditi tijekom cijele godine. bokog oranja. smanjenje kiselosti obavlja se dodavanjem potrebnih količina krečnjaka (CaCO3) istovremeno sa stajnjakom. najbolja je ljetna sadnja. Dan uoči sadnje dobro je obaviti navodnjavanje. frigo sadnice. Korovi a posebno ako se radi o višegodišnjim vrstama uništavaju se primjenom herbicida u fazi intenzivnog porasta. rajčica. grahorica. B R O J 5 0 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 7 . Prednosti sadnje u ovom roku su velike u donosu na ostale rokove (proljeće. Oranje se obavlja najmanje dva mjeseca prije sadnje da bi se to usitnilo i na vrijeme pripremilo za sadnju. Dobre predkulture za jagodu su žitarice. Ako je parcela zakorovljena onda prije bilo kakve obrade treba uništiti korovnu floru. Bitno je da sadnice što manje budu izložene suncu. za uzgoj jagode bolji su ravniji odnosno blago nagnuti tereni u odnosu na strme terene. Na južnim ekspozicijama jagode dozrijevaju nekoliko dana ranije nego na sjevernim. I zbor položaja-ekspozicija ima veliki značaj kod uzgoja jagoda. tanjurače. krumpir. Jagoda ima plitak korjenov sistem koji je u istoj zoni kao i korijen korovskih biljaka. Priprema zemljišta Predkultura i plodored Kod izbora lokacije za podizanje novog nasada jagoda. kada su temperature niže. koja se obavlja od sredine srpnja do sredine kolovoza. čija se glavna masa prostire na dubinu 15-25 cm. Posebnu pažnju treba obratiti na sabijanje (slijeganje) tla. grašak. Od izbora lokacije ovisi prinos. kukuruz jer iza ovih kultura ostaju brojni uzročnici bolesti. a nekada i četiri godine. Jagoda traži blago kiselu reakciju tla pH 5. rotofreze i druge uređaje. Odabrano mjesto treba omogućiti biljci da iskaže svoj biološki potencijal. Konačna obrada zemljišta za sadnju obavlja se nekoliko dana prije same sadnje koristeći. Za sadnju se koriste tzv. štetnici i korovi. Meliorativna gnojidba ili popravka osobina tla izvodi se u slučajevima kada se na osnovu analize utvrdi da odabrana parcela nije zadovoljavajuće plodnosti. U kontinentalnim područjima jagoda se može uzgajati do 500 m nadmorske visine. U tom periodu na toj parceli bi se trebale uzgajati kulture koje su dobre kao predkulture za jagodu.

sistemični fungicidi uzrokuju otpornost parazitskih gljivica.SISTEMIČNI FUNGICIDI I VRIJEME PRIMJENE U VINOVOJ LOZI Piše: renato vilenica. nisu podložni ispiranju ni utjecaju sunčeva svjetla. Kontaktni fungicidi uglavnom se koriste do cvatnje. 27 U zaštiti vinove loze. Radi usporavanja razvoja otpornosti patogena. U praksi se često koriste sistemici koji mijenjajući metabolizam stanice domaćina povisuju mehaničku ili biokemijsku otpornost na gljivicu uzročnika bolesti (npr. ulaze u biljku gdje prekidaju već započeti razvoj bolesti unutar zaraženih organa. Dakle.) Neki od sistemičnih pripravaka Fenofaza D-G STAR 80 WP – Pv (k) POLYRAM DF – Pv (k) DELAN 700 WDG – Pv (k) ELECTIS . Sistemični fungicidi u praksi manje ovise o pravovremenoj aplikaciji. vinove loze) pa je u to ranoj fenofazi opravdana primjena kontaktnih (preventivnih) fungicida. a nakon cvatnje.. Vrlo često primam upite o razlikama u načinu djelovanja kontaktnih (protektivnih) i sistemičnih (kurativnih) fungicida..Pv (k) CABRIO TOP – PV+Un (ls) STROBY WG – Un (ls) CHROMOSUL 80 . veći značaj imaju sistemični fungicidi.sistemični fungicid . sistemične fungicide proizvođači najčešće formuliraju kao kombinirane sistemičnokontaktne pripravke. Međutim. a sistemici primijenjeni tik u početku cvatnje pružaju sigurnu zaštitu kroz cijelu cvatnju. te o njihovoj idealnoj poziciji u programu zaštite vinove loze kroz fenofaze razvoja. sistemični fungicidi djeluju kurativno (terapeutski) – liječe bolest. nakon primjene. Sistemične fungicide u užem smislu biljka nakon aplikacije upije (apsorbira) i dalje ih translocira kroz netretirane biljne organe koji transpiriraju (imaju funkcionalne puči). jer gljivica prilikom infekcije ne prodire duboko u tkivo nego se širi subkutikularno (između kutikule i epiderme). Ovaj tip fungicida najčešće se koristi u suzbijanju uzročnika krastavosti jabuke i kruške.) • od fenofaze zatvaranja grozda do šaranja (K-L) koriste se KONTAKTNI pripravci osim za sivu plijesan (bakreni imaju prednost. diPl. lokosistemici nisu sistemici u pravom smislu riječi jer se na translociraju kroz cijelu biljku. a za razliku od njih kontaktni djeluju preventivno (onemoguće pojavu bolesti). brzi porast mladice i loze može se zaštititi jedino kontinuiranom primjenom jeftinijih-kontaktnih pripravaka) • od fenofaze početak cvatnje do pred zatvaranje grozda (H-K) koriste se SISTEMIČNI pripravci (pojačana bujnost vinove loze traži primjenu mobilnih-sistemičnih fungicida. već samo na mjestu kontakta«dubinski». RIVAL). pepelnica se može suzbiti kontaktno. pa im je primjena iz tog razlog ograničena na 2-3 aplikacije tijekom vegetacije. Lokosistemični fungicidi u tretiranoj biljci djeluju na mjestu aplikacije-prodiru u organe ili dijelove organa koji su s apliciranim fungicidom došli u kontakt. Sistemični fungicidi se po načinu «kretanja» u biljci dijele na lokosistemične i sistemične u užem smislu. Kako djeluju sistemični fungicidi i kada ih primijeniti u zaštiti vinove loze? U stvari. od uzročnika bolesti. koriste se kontaktni i sistemični fungicidi. ing. čime se ujedno postiže dvostruki učinak na gljivice uzročnike bolesti. Pružaju sigurnu zaštitu i kod lošije primjene (lošije pokrovnosti). puči nisu potpuno aktivne za primjenu sistemika. plamenjača je manje opasna. dok kontaktni fungicidi ne ulaze u biljku već čine zaštitni sloj na biljnoj površini sprečavajući pojavu bolesti (infekciju). zaštićuju novoizrasle mladice i listiće. Iz tog razloga koriste se u većim vremenskim razmacima. Funkcionalne puči nemaju jako mladi listići (npr. Osnovna razlika između ove dvije skupine je u tome što sistemični fungicidi..Un (k) COLLIS – Un (ls) B R O J 5 0 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 7 Fenofaza H-K FORUM STAR – Pv (s+k) RIVAL WP – Pv (s+k) RUBIGAN EC – Un (s) CANTUS – Bc (ls) RONILAN DF – Bc (k) Fenofaza K-L CUPRABLAU Z – Pv (k) CUPRABLAU Z ULTRA – Pv (k) BORDOŠKA JUHA – Pv (k) CHROMOSUL 80 WP – Un (k) CANTUS – Bc (ls) Napomena: Pv Un Bc k ls s+k s - suzbijaju plamenjaču suzbijaju pepelnicu suzbijaju sivu plijesan kontaktni fungicid lokosistemik kombinirani sistemično kontaktni . period cvatnje zahtijeva «mir» u smislu primjene fungicida. a djelomično se premještaju i u novoizrasle izboje. Tipični predstavnik je FORUM STAR. Pravila u zaštiti vinove loze su sljedeća: • od fenofaze pojave listića do pred cvatnju (D-G) koriste se KONTAKTNI pripravci (slabija bujnost vinove loze dozvoljava kvalitetno pokrivanje svih biljnih dijelova.

Od drugih lišajeva na voćkama su raširene vrste iz rodova Parmelia. a gljiva nabavlja vodu i mineralna hranjiva. i to samo u slučaju ako se ne provodi uobičajena zaštita fungicidima. oraha. B R O J 5 0 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 7 . Mogli bismo reći da je njihova pojava na voćkama najbolji znak dobrih ekoloških uvjeta koji vladaju u voćnjaku. jer lišajevi nisu opasni. iako se tako na prvi pogled čini. Nikada ne rastu ondje gdje je zrak onečišćen i gdje postoji rezidua ili ima ostataka toksičnih tvari. većina fungicida. Lišajevi iz roda Parmelina Lišajevi iz roda Physcia Lišajevi iz roda Usnea Atraktivna vrsta Xanthoria parietina Čime ih suzbijati? Na njih dobro djeluju svi bakreni fungicidi. a na orahu žuti lišaj Xanthoria parietina. onda je to znak da su te voćke slabije kondicije. jabuci i kruški. epifite. jabuka i dr. pa se lišajevi stoga nikada ne javljaju u voćnjacima s redovitom zaštitom fungicidima. Physcia. osobito šljivi. Što je u biti lišaj? Lišaj je vrlo specifična i vrlo zanimljiva zajednica dvaju organizama (alge i gljive!). unatoč tomu što nisu paraziti. a od gljiva najčešće gljive mješinarke (Ascomycotina). Mnogi se pitaju šteti li to biljkama? Jesu li lišajevi paraziti ili nametnici? Treba li ih na neki način suzbijati? Takva pitanja vrlo često nam postavlja veliki broj voćara. simbiozi ili suživotu.28 LIŠAJEVI NA VOĆKAMA Jesu li nametnici? Piše: dr. Postoji više od 15. vigor. a znanost ih svrstava u vrlo dobre bioindikatore ili biološke pokazatelje čistoće zraka i općenito čistoće staništa i okoliša. zapaža pojava lišajeva. čija se plodna tijela (apoteciji) vrlo lako uočavaju unutar tijela lišaja. Lišaj kao zajednica funkcionira tako da alge fotosintezom stvaraju organske tvari. njihova pojava. lišajevi nisu nametnici ili paraziti na biljkama. Od algi su zastupljene uglavnom zelene ili modrozelene alge (Chlorophyta i Cianophyta). Ističemo. Neki lišajevi izrazito su dekorativni (pr.000 vrsta lišajeva. kao i nekog drugog ukrasnog drveća i grmlja. pa se stoga kasnim zimskim prskanjem i tretiranjima na početku vegetacije. što znači da ne ulaze u biljno staničje kao paraziti. pogotovo onih na bazi bakra. pogotovo u ekstenzivnim ili napuštenim voćnjacima.). Na šljivi se pojavljuje najčešće lišaj pod nazivom Evernia prunastri. tihomir miličević V rlo se često na stablima i granama drvenastih voćnih vrsta. koja se redovito provode u voćnjacima. Lišajevi na voćkama Lišajevi se javljaju na gotovo svim voćnim vrstama. Odgovor je da se ne trebaju bojati. Gotovo se nikada ne javljaju u intenzivnim voćnim nasadima. ujedno suzbijaju i lišajevi. i dr. koji žive u tzv. Ramalina i dr. prilično ih dobro suzbija. ili vrlo rijetko. Međutim. orahu. od kojeg oba ova organizma imaju zajedničku korist. Obično se javljaju na starijim voćkama. pa se tako nadopunjuju. Naime. ali i biti pogodno stanište za naseljavanje nekih štetnika. Spomenuto je na početku da se uglavnom javljaju na stablima i granama šljiva. ali od biljaka ne uzimaju vodu i hranjiva. Usnea spp. pa spadaju u tzv. Žive samo na površini biljnih organa. pa su jako omiljeni na ukrasnim drvenastim vrstama u kućnim vrtovima. posredno može štetiti biljkama jer mogu smanjivati životni potencijal biljke ili tzv. bojeći se da će lišajevi možda nauditi voćkama. sc. Ostale kemijske mjere suzbijanja nisu potrebne. Pseudoevernia. odnosno da su oslabljene od raznih faktora nepovoljne sredine. Platismatia. čim ih primijetite na svojim voćkama. a ako počnu rasti na mladima. Parmelina.

posebnim pincetama te njihovim omamljivanjem s maslinovim uljem. mogu značajnije ugroziti zdravstveno stanje naših ljubimaca. ostavljajući otvorenu ranu nakon otpuštanja. Razvojni ciklus traje od 21-28 dana. valjanje životinja i sl. Nisu stalni ektoparaziti pa tijekom svog razvoja koriste dva ili tri domaćina. Kako prepoznati da su ektoparaziti prisutni na ljubimcima? Ovisno o prisutnosti pojedinog ektoparazita na ljubimcima biti će i različiti simptomi pa tako kod prisutnosti buha primijetit ćemo češanje. koji će. Kako se najčešće nasele na ljubimce? 1. Tijelo buhe je postrance spljošteno s kratkim dlačicama. Kontaktom sa životinjom na kojoj su prisutni krpelji. rano ljeto ili jesen. Od farmakoloških pripravaka mogu se koristiti Friskies insekticidni sprejevi. Kad se nastane na domaćinu. Javljaju se uglavnom sezonski u proljeće. dok raspon traje od 12 dana do 50 tjedana ovisno o vanjskim činiteljima. Mogu preživjeti i do dvije godine bez ikakvog hranjenja (ako ne nađu domaćina). Babesia uzrokuju otapanje krvnih stanica i slabokrvnost. neće uzimati hranu.premda ih ima veliki broj vrsta. Dermacentor i Ixodes. Krpelji . s tri para nogu dok je na glavi usni aparat za sisanje krvi. Kako ugrožavaju zdravstveno stanje ljubimaca? 1. krila su zakržljala. Ali. Psi i mačke. grmlje ili pukotine u zidovima. impregnirane ogrlice s odgovarajućim sredstvom te različitim pripravcima koji se utrljaju ili nakapaju na kožu. koji traži pogodnog domaćina na kojeg će se naseliti. uši (Linognatus setosus) i krpelji (porodica Ixodide) koji spadaju u grinje a ne u kukce. med 29 S toga u ovom članku dajemo nekoliko pitanja i odgovora vezanih uz ovu problematiku. Buhe kod pasa i mačaka (njihova slina) izazivaju alergijske dermatitise (kožne upale). Hrane se životinjskom krvlju i mogu se uvećati i do 10 puta u odnosu na svoju normalnu veličinu. na tim izletima u prirodu vrlo često dođe do naseljavanja različitih nametnika na naše kućne ljubimce koji.prilagodile su se novim uvjetima preživljavanja. A u slučaju narušavanja zdravlja vašeg kućnog ljubimca savjetujte se s nadležnim veterinarom.EKTOPARAZITOZE problem kućnih ljubimaca Piše: Zoran BošnJak. kao domaćini. Buše kožu na mjestu gdje sišu krv. najugroženije su vrste posebice zato što su idealan izvor hrane (krv) za opstanak i razmnožavanje buha. grmlje. Koji su najčešći ektoparaziti koji obitavaju na našim prostorima a ugrožavaju kućne ljubimce? Najčešći ektoparaziti su: buhe (porodica Pulicide) koje spadaju u kukce i ne pojavljuju se sezonski već tijekom cijele godine. Neadekvatnim održavanjem nastambi za životinje. 5. izazivaju anemična stanja te prijenos različitih mikroorganizama. protozoe. i to protozoe iz roda Babesia koja izaziva babeziozu. Kako ih učinkovito ukloniti s ljubimaca? Ektoparazite možemo uklanjati s ljubimica mehanički ili uz uporabu različitih farmakoloških pripravaka. 4. Mužjaci krpelja nakon nekoliko parenja pak ugibaju. Ženka tijekom života položi do 2000 jajašaca. visoka temperatura te krvavo mokrenje. Iz jajašaca se izlegu ličinke koje prelaze u kukuljicu te iz nje se preobrazi u odrasli stadij. Životni ciklus im traje od nekoliko mjeseci do dvije godine. Iz jaja za dva tjedna izlazi ličinka koja se penje na grmlje i traži novu žrtvu. grickanje dlake. otpušta se i traži novog domaćina. Produktima slinskih žlijezda djeluju toksično. premda su simptomi i Proljeće i rano ljeto doba su godine kada svakodnevno s kućnim ljubimcima odlazimo u prirodu. nadamo se. buhe nalaze u svakom kutku naših domova. Pripravci za suzbijanje ektoparazita B R O J 5 0 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 7 . Odrasla ženka hrani se tijekom 8-12 dana. Krpelji uglavnom nastanjuju visoku travu. Nakon parenja i posljednjeg obroka. 2. Što su ektoparaziti? Ektoparaziti su nametnici koji obitavaju na koži. Nakon prvog obroka krvi ličinka prelazi u nimfu. lokalno i na središnji živčani sustav. ženka se otpušta. pada na tlo gdje na skrovitom mjestu polaže jaja. ženke se pare i polažu jaja. Mehanički ih možemo ukloniti četkanjem. pomoći našim čitateljima u rješavanju njihovih nedaća s ektoparazitima na njihovim ljubimcima. Buhe su jako proždrljive te ima podataka kako mogu posisati krvi u količini većoj od 15 puta svoje mase. Prenose različite uzročnike pojedinih bolesti kao što su: virusi. njenim produktima i na pristupačnim sluznicama kućnih ljubimaca. 2. šipražje. Upravo ono što najviše trebaju. dr. Buhe . Kod krpelja ako je prisutan babesia primijetit ćemo da je životinja tužna. 3. ako ih na vrijeme ne otklonimo. Prolaskom kroz područja gdje su prisutni krpelji (šikara. visoka trava). Sišu krv. Od buha najinteresantnije su pasja (Ctenocephalides canis) i mačja buha (Ctenocephalides felis). 3. vet. bakterije. za kućne ljubimce značajni su samo oni iz rodova Rhypicephalus. toplinu i vlagu. gdje svoju masu poveća i do 10 puta.

goliathus (ili G. Najveća dužina bila je 10 m. tijelo joj je bilo dugo 10. Marelica kao i ostalo koštunjičavo voće simbolizira ženske spolne organe. giganteus) i G. U veljači 1985. Iako se smatra voćem. G. rijetko prijeđe dužinu od 6. mi se kucnemo kako bi uho čulo zvonak zvuk vina u čaši. a preporučljivo je piti 0. Druryi. a hrana rudara bila je siromašna vitaminima.5 cm.30 Smokva Porijeklom je iz Male Azije. U srednjovjekovnoj Francuskoj riječ «abricot» bila je izraz za stidnicu u uličnom govoru.25 m. nije se potrebno kucati. izmjerena im je dužina. Skorbut je bolest koja se razvija zbog nedostatka vitamina C. Najteži kukci Limun Komercijalna proizvodnja limuna započela je za vrijeme zlatne groznice. Mrežasti piton (Python reticulatus) koji se može pronaći u Indoneziji. ta bi nam boca mogla poslužiti kao svojevrsna mjera. točnije. Pri mjerenju jedne grupe mužjaka. Danas postoji više od 100 vrsta smokava (600 sorti). smokva je zapravo cvijet u kojem se nalaze brojni pravi plodovi. G. godine. Naj. Dakle. negdje na području ruske granice. Zašto se vino pakira u boce odnosno butelje od 7.5 dcl? Među ostalim razlog je i taj što je prosječna težina ljudi oko 75 kg. Amerikanac Charles J. maternicu. jugoistočnoj Aziji i na Filipinima. Najduža zmija Grožđe i vino Odakle običaj kucanja vinskim čašama? Vino zadovoljava sve naše osjete: osebujna je mirisa. prema bontonu. B R O J 5 0 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 7 . naj …. Mnogo godina se koristila kao zamjena za kavu. i to zbog pojave skorbuta među rudarima. Marelica ne može postići pravi okus ako se bere prije pune zrelosti. Smokva je bila i najdraže Kleopatrino voće. težila rekordnih 122. Najveći proizvođači marelice su Turska. počela je sadnja limunovog drveta na plantažama. bila 11 cm. Najveći su Goliathus regius. a težina od 70 do 100 grama. izmjerena na primjerku ustrijeljenom 1912. od vrha prednjih ticala do kraja trbuha. negdje oko 1849. Najteži kukci na svijetu su bube iz obitelji Scarabaeidea koje žive u ekvatorijalnoj Africi. Kad je otkriveno da sok limuna može spriječiti skorbut.2 cm. Kod pijenja pjenušca.1 dcl po kilogramu dnevno. a očnjaci 2. Iran. međutim. u Indoneziji.2 g. uginula. sada se smatra kako joj je pradomovina sjeverna Kina. boje i okusa. Seiderman uhvatio je u blizini Paramariboa na Surinamu jedan primjerak ženke koja je. prije nego što je u siječnju 1986. Imala je raspon nogu 26. Najteži pauk Ženke pauka-pticojeda (obitelj Theraphosidae) teže su građe od mužjaka. Pakistan i Francuska. jer je osjet zvuka zadovoljen dvostruko: i ispaljivanjem čepa i zvukom pjenjenja pjenušca. naj. meleagris. Smokve se spominju u Rajskom vrtu i vjerojatno su najviše spominjano voće. prenosimo iz Guinnessove knjige rekorda Marelica Botaničko ime je dobila po tome što se pretpostavljalo da je porijeklom iz Armenije.7. a da bi se prilikom pijenja zadovoljio i osjet sluha. Stari Grci su 60 godina prije Krista poznavali čak 20 sorata..