You are on page 1of 32

Green Garden • broj 57 • srpanj / kolovoz 2008.

godina VIII • cijena 3 KM

Ljetni ples fuksija Bolesti borovnice i brusnice Gnojidba stolnog grožđa Kinesko-japanske sorte šljive Divlja trešnja

www.sjemenarna.com

3

Urednikova riječ
Pred Vama je ljetni broj poljoprivrednog glasila GREEN GARDEN koji na svojim stranicama donosi niz zanimljivih članaka iz oblasti voćarstva, vinogradarstva, povrćarstva, cvjećarstva i pčelarstva. Posebno su interesantni prilozi iz voćarstva gdje možete doznati sve o kinesko-japanskim sortama šljiva kao i o našoj udomaćenoj sorti Bistrici. Međutim, nipošto ne propustite pročitati članak posvećen hercegovačkim smokvama kao i prilog koji smo radili isključivo na zahtjev velikog broja naših čitatelja, a tiče se zaboravljenog duda, koji je na širem području Mostara poznatiji pod lokalnim nazivom-šanduda. Kako se bliži vrijeme berbe stolnog grožđa, posebnu pozornost posvetili smo specifičnosti njegove gnojidbe. A u okviru zaštite bilja, zahvaljujući susretljivosti dipl. ing. agronomije Renata Vilenice iz tvrtke Chromos Agro, donosimo prilog o prilično zanemarenoj bolesti vinove loze, koja se posljednjih godina sve češće javlja u hercegovačkim vinogradima. Riječ je, dakako, o sivoj plijesni, bolesti koja u povoljnim godinama za svoj razvoj može nanijeti velike štete koje izravno utječu na smanjenje prinosa grožđa. Osim toga, danas se na našem tržištu susreću vrhunski insekticidi koji se koriste za suzbijanje opasnih štetnih organizama na povrtnim kulturama. Stoga u ovom broju našeg glasila prezentiramo Nemathorin i Vertimec. I na koncu, koje to bolesti napadaju borovnice i brusnice, otkrijete u istoimenom članku koji je za Vas pripremio doc. dr. sc. Tihomir Miličević, iz Zavoda za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Nadalje, iz svijeta povrća osim kalendara sjetve donosimo i niz zanimljivih priloga poput članka o novozelandskom špinatu koji je predviđen za ljetni uzgoj. Pošto je vrijeme ubiranja povrća, pokušajte sačuvati njegovo sjeme, pri čemu se morate rukovoditi određenim pravilima. O tome ali i o postrnoj proizvodnji povrća, uzgoju cvjetače i kukuruza šećerca, doznajte upravo sa stranica posvećenih povrćarstvu. U našem poljoprivrednom glasilu posebnu pozornost privlače stranice o cvjećarstvu, iz kojih izdvajamo članak o hortenzijama-kraljicama cvatućeg grmlja. Pored toga, tu je prilog o manje poznatim cvjetnicama, poput anđeoskih trublja i fuksija, koje se sve češće sade u svrhu ukrašavanja okućnica. A za ovaj broj našeg i Vašeg GREEN GARDENA pripremili smo i niz zanimljivosti vezanih za pčelarstvo. Posebno ističemo članak o drači kao vrlo zahvalnoj medonosnoj biljci. Međutim, kako ni to nije sve, ipak Vam preporučamo da sami detaljno prelistate naš i Vaš GREEN GARDEN, a ukoliko smo nešto propustili nadamo se da nam to nećete zamjeriti. Uredništvo

SADRŽAJ
ANĐEOSKA TRUBLJA HORTENZIJA LJETNI PLES FUKSIJA KAMILICA DRAČA ZABORAVLJENA ŠANDUDA BOLESTI BOROVNICE I BRUSNICE SADNICE DIVLJE TREŠNJE KINESKO-JAPANSKE SORTE ŠLJIVE HERCEGOVAČKA SMOKVA SPECIFIČNOSTI GNOJIDBE VOĆAKA ŠLJIVA BISTRICA I ŠARKA OPREZ S RAZLOGOM TVRTKA ZA BUDUĆNOST ::: CIJEPLJENJE VOĆAKA OKULIRANJEM ::: RAZMNOŽAVANJE PLOČASTIM OKULIRANJEM SPECIFINOSTI GNOJIDBE STOLNOG GROŽĐA PITANJA I ODGOVORI LJETO U POVRTNJAKU NOVOZELANDSKI ŠPINAT LJETNA SJETVA - ZIMSKA BERBA UZ MALČIRANJE RIJEĐE ZALIJEVANJE SJETVA POVRĆA NAKON ŽETVE NEMATORIN I VERTIMEC SJEME ZA BUDUĆE GENERACIJE UZGOJ KUKURUZA ŠEĆERCA SIVA PLIJESAN VINOVE LOZE ZANIMLJIVOSTI
Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA, Široki Brijeg, Knešpolje b.b. 88220 Široki Brijeg, Tel.: ++ 387 (39) 703 572, Fax: ++ 387 (39) 705 572 Glavni urednik: dr. Ivan Ostojić Redakcijski kolegij: Josip Brkljača, Nino Rotim, Goran Jurilj, Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko Marketing: Snježana Spahić - Bevanda, dipl. oec. Grafičko oblikovanje: Damir Šanje Tisak: GDD POLET, Sarajevo Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16

18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30

B R O J 5 6 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8

najčešći simptomi trovanja su: ubrzan rad srca. Anđeoskoj trublji odgovara zavjetrina dok atraktivno izgleda na sunčanom balkonu. Ljepota cvjetova koji dugo cvatu i šire opojne mirise pravi je ukras kojem malo tko može odoljeti. U toplom dijelu godine jako dobro uspijeva ukoliko je presadimo u centralni dio vrta. to je vrijeme neposredno prije prvog mraza kada se lončanice spremaju za prezimljavanje. jedna je od vrlina ove biljke koju cijene svi ljubitelji cvijeća. Pravilno orezanu biljku trebamo potom smjestiti u prostoriju u kojoj neće doći do smrzavanja. Pravi trenutak za rezidbu je jesen. a uz povremeno zalijevanje imat ćemo je i sljedeće godine kada će nam ponovno pružati opuštajuće raspoloženje na vrtnoj terasi. dobro je ukloniti sve listove. Jesenska rezidba I kako smo već spomenuli. Rezidba se obavlja radi pomlađivanja. zbog čega joj je potrebno osigurati potporanj. U području rasta koji obuhvaća unutarnji dio krošnje nalaze se stari dijelovi grana i njih ne bi trebalo rezati.Anđeoska trublja StaniSlava Rotim Anđeoska trublja. Područje cvatnje koja obuhvaća mlade vanjske izboje i započinje na osnovnim granama iza prve račve u obliku slova Y. Prije negoli svoju lončanicu spremite u tamni prostor. s tim da bi bilo dobro da sredinom dana biljka ipak bude zaštićena od jakog sunca. njezinu krošnju možemo podijeliti na dva područja. Prilikom zalijevanja potrebno je da lonac ne zadržava vodu. Ova vrsta naraste i do 1. jedna je od najpopularnijih lončanica. To će vam ujedno omogućiti da dolaskom hladnijih dana stablji- Sunčani položaj idealan je za ovu biljku ku lakše izvadite iz tla. Anđeoska trublja cvate u trubastim cvjetovima veličine između 15 i 45 cm. jer pored toga što je ovoj biljci potrebno mno- go vlage. Orezivanje biljke se obavlja samo u tom djelu. groznica. odmah na početku da vas upozorimo na to da su sve anđeoske trublje jako otrovne! Naravno da biljka nije opasna dok služi kao vizualni ukras na terasi. terasi ili pokraj kućnih vrata. Preporučujemo da biljku ne sadite izravno u zemlju nego u plastičnom loncu s prorezima. No treba znati da se ova vrsta još uvijek može pronaći i pod starim nazivom Datura. koji se pojavljuju u razdoblju od sredine lipnja do listopada. točnije listopad. dok je vrhunac njene cvatnje u kolovozu. sunčani položaj predstavlja idealan ambijent za ovu biljku. Raskoš i ljepota njenih cvjetova. dok se djeca mogu otrovati ako udišu nektar cvjetova. No nije ni čudo da je ova biljka očarala mnoge ljubitelje cvijeća. Lišće. Zato iz podloška redovito odlijevajte suvišnu vodu. Stoka se otruje jedući lišće biljke. Zato posebno pazite na malu djecu koja sve što vide stavljaju u usta. nažalost. 4 Anđeoska trublja je uistinu jedna od najatraktivnijih lončanica. zbog čega već prilikom sadnje ili presađivanja trebate u supstrat dodati Flortis sporootpuštajuće mineralno gnojivo. gubitak ravnoteže. B R O J 5 7 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8 Upozorenje! . a na njoj se nalaze jajoliki i nepravilno nazubljeni listovi. Stabljika je ljubičasta i glatka. Dobro je pak ukloniti i izboje koji izbijaju iz zemlje pored glavnog debla. Dakle. koji dolaze u različitim nijansama boja. Iako je smrt rijetka. dok za velikih vrućina cijelu biljku povremeno trebate tuširati običnom vodom. Raskoš i veličina cvjetova zna biti jako velika pa često dolazi do povijanja. U sezoni cvatnje redovito vršite prihranu tekućim gnojivom za cvjetnice. problemi sa disanjem… Ponekad i jak miris cvjetova može uzrokovati glavobolju. žeđ. miris je znatno manji i blaži. tvari. može uzrokovati osip po rukama ukoliko ga se dira duže vrijeme. ona ni u kojem slučaju ne voli suviše natopljenu zemlju. Otkinete li prašnike i tučak. I kako nam je poznato da anđeoska trublja cvate na vršnim dijelovima. štednje prostora ali i da se izbjegne širenje gljivičnih bolesti i štetnika. također. Prirodno je da biljka za tako dugotrajnu cvatnju treba mnogo hranjivih Raskoš i ljepota cvjetova Svi dijelovi anđeoske trublje su otrovni. brugmansia ili drvoliki kužnjak˝.2 metra u visinu ravnomjerno se šireći. prikratite korijenje koje viri i biljku posadite u veći lonac. kao i suhe te uvele grančice. nego isključivo ako pojedemo neki njezin dio. Ali.

potječe iz istočne Azije. Listovi zbog nedostatka vlage znaju klonuti. Kako bi se olakšalo usvajanje aluminija hortenzije zalijevajte vodom u kojoj je otopljen amonijak (3-5 grama amonijaka stavite u litru vode). redovito je zalijevajte otopinom aluminijeva sulfata. u cvjećarnama se pojavljuju od ožujka. u kojima su se udomaćile. pa tako rascvjetala hortenzija završi u vrtu već u ožujku. a u proljeće se uklanjaju suhe grane. od proljeća do jeseni specijalnim gnojivom za hortenzije. iako je njihovo pravo vrijeme cvatnje od lipnja do rujna. Ako želite plavu hortenziju vratiti u ružičasto. hortenzije su vrlo prikladno cvijeće za mnoge vrtove ili balkone. bilo da su visoke poput drveta ili grmolike u posudama. a starije rjeđe. reagirajte brzo: tuširanje ili je stavite u posudu s vodom. Hortenzija kao lončanica na otvorenom mora biti smještena na polusjenovitom i prozračnom mjestu. Ime roda dolazi iz grčkog jezika u značenju «posuda za vodu». nego sve više ulaze u gradske parkove. crvenim ili plavim okruglim glavicama. svakih 7-14 dana. Tvrda voda iz vodovoda izazvat će nakon nekog vremena žućenje listova. plava boja je intenzivnija. Ima veliku potrebu za vodom. Ljepota cvjetova zaslijepi razum. čime je olakšan postupak «zaplavljivanja». Bez obzira rastu li na prozoru ili su se razvile u vrtni grm. Kada se pokažu prvi lisni pupoljci. pitaju se mnogi. kraljica cvatućeg grmlja Svojim ljubičastim. odgovara joj i duboka sjena i topao južni položaj. Veći grmovi ljeti će zahtijevati zalijevanje 2 do 3 puta na dan. Zbog toga se kod sadnje4 koristi supstrat za rododendrone ili azaleje. Podrijetlo Posebna gnojiva za boju cvijeta hortenzije Hortenzije s crvenim glavicama najčešće u vrtovima . Već procvale. Hortenzije u posudama prezimit će u hladnom i tamnom podrumu. Hydrangea. U njezi vrtnih grmova treba voditi računa da hortenzija ne podnosi puno vapnenca. Hortenzije možda svojom pojavom djeluju malo staromodno. Kod uzgoja na otvorenom tijekom potrebno je izdanke zaštititi od kasnih mrazeva. Mogu poslužiti i gnojiva namijenjena za gnojidbu azaleja i kamelija. HORTENZIJA Mjesto u vrtu JoSip BRklJača. Kako bi se korijenova bala potpuno natopila. Najprikladnija je temperatura oko 5°C. hortenzije čiji su cvatovi okrugli poput lopti i onih u obliku tanjura koje Englezi nazivaju «Lacecap» ili čipkaste kape. a na kiselom plave. koja sadrže navedeni spoj. a u Europi se uzgajaju od druge polovine XVIII st. Ako je sadite direktno u vrtno tlo. Zimovanje Kako bi hortenzija cvjetala plavo. Pod utjecajem sunčevih zraka cvjetovi postaju crvenkasti. svake se godine uzgoje nove. Hortenzija. kao aluzija na oblik ploda.5 «IGRANJE» S BOJOM CVJETOVA Zašto je moja hortenzija uvijek ljubičasta. Ne samo da su vodeće cvijeće u seoskim vrtovima. Što je pH tla niža. a zalijevanje se obavlja mekom vodom. Postoje dva tipa: B R O J 5 6 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8 Ocvalu hortenziju-lončanicu presadite u veću posudu. Najčešće je srećemo u posudama ili posađenu u vrtovima. Zemlja se ne smije posve posušiti Zbog toga je i tijekom mirovanja hortenziju potrebno zaliti. u različitim nijansama. bijele hortenzije ostaju uvijek bijele bez obzira na tlo. Posljednjih nekoliko godina doživljavaju svoj veliki povratak. pustite da se ocijedi i dalje pazite na zalijevanje. Cvjetne glave nakon cvatnje možete porezati. Hortenzije razvijaju cvijetove iz krajnjih pupoljaka i zbog toga se ne smiju podrezivati. Ista biljka na vapnenom tlu imat će ružičaste cvjetove. Postoje specijalna gnojiva. Promjena boje moguća je samo u kiselim tlima jer će samo iz njih biljka moći preuzeti aluminij. ali svojim velikim cvjetnim glavicama malo koga ostavljaju ravnodušnim. uvijek je riječ o sadnicama Hydrangea macrophylla. Prihranjujte jednom tjedno. oblikom i bojom još ljepše. Ne treba zaboraviti. Režu se smeđi cvatovi . ing. Poznato je oko 100 različitih vrsta. pružite joj tlo neutralne pH reakcije. hortenziju iznesite na svijetlo. mlade biljke svake godine.

Osim toga. Biljke se sade isključivo u svježu zemlju namijenjenu za balkonske lončanice. unatoč tomu što je zemlja vlažna lako može doći će do oštećenja korijena. te se tako može uzgojiti u vidu grma. U tom slučaju trebamo upotrijebiti neki od insekticida predviđenih za njihovo suzbijanje. ljubičaste i crvene boje. piramida ili kao stablašica. tako da cvjetovi nadmašuju sitne listove. Ona ne podnosi suhu zemlju kao ni pretjerano nakupljanje vode u posudi. redovitim pregledom biljaka na vrijeme možemo otkriti nametnike. jako podnevno sunce izazvalo bi opekline na listovima i cvjetovima zbog čega takve položaje treba izbjegavati. koje možemo pronaći u različitim nijansama boja. gdje će i prezimiti. Zvonoliki cvjetići nošeni laganim ljetnim povjetarcem kao da plešu na terasama i balkonima okućnica. s pravom možemo ustvrditi kako su profinjene dive među lončanicama. Pomislite li da je njega i briga oko ove biljke teška-griješite. toplu biljku i korijenje ni u kojem slučaju nije dobro zalijevati hladnom vodom. pažljivo zalijevanje važan je preduvjet za uspješan rast i razvoj biljke. stvaraju novi hibridi ove biljke. Koristite li bilo koji od ovih oblika. A od početka proljeća pa do kasne jeseni. poput lisnih ušiju i bijelih mušica. Osobito pažljivi trebate biti zapazite li da su se listovi „sparili“ na vrućini! Iza toga se često ne krije nedostatak vode. Dakle. nego je riječ o prirodnoj zaštiti listova. Nakon što smo obavili sadnju. nalik na balerinine haljinice iz kojih izviruju prašnici. Cvjetovi podsjećaju na balerine koncu imate fino ispunjen donji dio lonca. u narodu često zvane menđušice. Nadalje. uz malo njege i sjenovito mjesto. dobiti ćete lijepe i zdrave biljke u kojima možete uživati tijekom cijelog ljeta. Zasjenjena mjesta ispod krošnje drveća i mjesta na kojima mogu uživati u blagom podnevnom suncu također su prikladna za sadnju fuksija. Naime. ružičaste. Naime. tako da na 6 Za fuksije. Fuksije uljepšavaju sjenovita mjesta. Dolaskom jeseni biljke gube lišće. Također ne smijete izostaviti redovito prihranjivanje tekućim gnojivima a što se čini jedan do dva puta tjedno. potrebno je neprekidno uklanjati ocvale cvjetove. Pored Cvjetovi u više boja B R O J 5 7 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8 . stotinama cvjetova biva prekrivena cijela biljka. Pored svega fuksija je poznata po različitim uzgojnim oblicima. iz godine u godinu. kao viseći oblik. Osim toga. raznovrsne su te cvjetaju tijekom cijelog ljeta. potrebno je Njega fuksija redovito vršiti zalijevanje a sve kako bismo postigli optimalnu vlažnost tla. fuksija predstavlja pravu balerinu koja dominira među lončanicama. predstavljaju pravi melem za oči. Razne vrste fuksija često cvjetaju u dvije boje i nude brojne nijanse bijele. A latice cvjetova. Zbog toga su viseća zvonca fuksije oduševila mnoge uzgajivače cvijeća te se.Ljetni ples fuksija StaniSlava Rotim Zahvaljujući svojim prelijepim cvjetovima i rasporedom latica. Zalijete li tada biljku. Odlučite li se pak ovu biljku zasaditi u balkonske žardinjere dobro bi bilo da birate niže sorte koje imaju gusto lišće i koje bogato cvatu. ono što trebate znati jest da većina sorti fuksija voli polusjenu tako da bi idealan položaj bio uz istočni ili zapadni zid kuće. toga trebamo i posude štititi od pregrijavanja na način da ih polijevamo vodom ili da vodimo računa da budu smještene u hladu. Kako fuksije teško podnose vruće ljetne dane dobro ih je rano ujutro ili kasno navečer poprskati vodom. pa je prije prvog mraza fuksije potrebno podrezati i smjestiti u svijetlu ili tamnu prostoriju s temperaturom od 2 do 8 stupnjeva C. na terasama lijepo i elegantno izgledaju fuksije stablašice uz koje možete kombinirati i neke od puzavica. A kako bi fuksija raskošno cvjetala.

Raste kao samonikla biljka rasuta u ravnicama i planinskim krajevima. I premda se sušenje cvjetnih glavica uglavnom obavlja pod strehama najpoželjnije je u tu svrhu koristiti namjenske sušare u kojima temperatura iznosi 40°C. Kamilica se sije u proljeće (ožujak) ili u jesen (rujan-listopad). Korijen joj je tanak i sla- Berba cvijeta Biološke osobine kamilice Cvjetovi kamilice B R O J 5 6 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8 Različiti pripravci od kamilice . prodoran i ugodan miris. no valja paziti da ostatak stapke ne bude duži od 2 cm. Sjetva se obavlja ručno ili sijačicama na razmak redova 15-30 cm. svijetlo ili tamnozelene boje. Uz sve navedeno. A ukoliko se kamilica posije u optimalnom roku. Vrijeme sjetve KAMILICA atraktivna ljekovita biljka Kamilica je svima dobro poznata biljka. kamilica dobro uspijeva na zemljištima koja drugim kulturama ni u kom pogledu ne odgovaraju goRan JuRilJ. prozračnom i natkritom prostoru. Po jednom hektaru ostvaruje se prinos od 400 do 1200 kg suhih glavica cvijeta. Osim toga. drugi je cijene kao izuzetno ljekovitu biljku koja je u narodu poznata od pamtivijeka i koja se osim u ljekovite svrhe koristi i za pravljenje različitih aromatičnih i prehrambenih proizvoda. Samo vrijeme berbe određuje se prema položaju latica. ing. Na manjim površinama sije se ručno (omaške) i to na taj način da se sjeme pomiješa sa sitnim pijeskom u omjeru 1:3 a sve kako bi se ono što ravnomjernije rasporedilo po površini. Cvjetovi se ubiru ručno. osobito ako je beremo ručno. Kamilica (Matricaria chamomila) potječe sa Sredozemlja odakle se prenijela u Europu. Nakon berbe kamilice zemljište se može pripremiti za iduću kulturu koja dospijeva u jesen kao što je kasni kupus. Listovi su uski. Cvjetovi su skupljeni u glavicu promjera 1. Stabljika je uspravna ili djelomično povijena. Naime. Na taj način se od 5-6 kg svježeg cvijeta dobije kilogram suhog cvijeta. Danas kamilica ima veliku ekonomsku vrijednost u svjetskoj trgovini ljekovitim biljem i jedna je od najvažnijih ljekovitih kultura. srednje ili više razgranata. oko 150-200 kg kvalitetnog sjemena i oko 4-6 kg eteričnog ulja. Suhu kamilicu pakiramo u papirne vreće ili sanduke obložene papirom koje potom smještamo na tamno i prozračno mjesto. berba se produljuje u nekoliko navrata. te je uništavaju. biljka cvate od svibnja do konca rujna. kamilica je jedna od rijetkih biljaka koja se na istom mjestu može uzgajati nekoliko godina za redom. Čak. Ameriku te Japan. bez dlačica. kod jesenske sjetve usjev dospijeva za berbu tijekom travnja ili svibnja. Jedan zaposlenik za 10 sati rada može ubrati od 100 do 150 kg svježeg cvijeta. Kamilica ima vrlo kratku vegetaciju pa je početak berbe kod proljetne sjetve već u lipnju. kada latice stoje vodoravno tada je i sadržaj eteričnih ulja najveći. Cvjetovi kamilice imaju karakterističan. Međutim.5-3 cm. Kamilica je jednogodišnja zeljasta biljka koja naraste do visine od 80 cm. kamilica je opravdano zauzela značajno mjesto i u kozmetičkoj industriji.7 bo razvijen te u tlo prodire do 25 cm dubine. Ukoliko je tlo zakorovljeno. Kamilica je vrlo zanimljiva biljka iz razloga što redovito ostvaruje povoljnu cijenu na tržištu te se može plasirati na niz otkupnih mjesta te stoga predstavlja vrlo dobar prihod za gospodarstva koja posjeduju manje površine zemlje. Tako da danas slobodno možemo reći kako kamilica samoniklo raste po cijelom svijetu. a nalazimo je na svim tlima. U ovisnosti od vremena sjetve i nicanja. kelj i sl. Ubrana se kamilica pak rasprostire u tankom sloju na čistom. Aziju. i njena žetva se obavlja ranije (već u svibnju). Količina sjemena iznosi 5-6 kg po hektaru. Osim toga. Bere se ručno ili posebnim beračima za kamilicu. Kako biljka neujednačeno cvate. Australiju i Afriku. Od posebnog je značenja za Hercegovinu jer se radi o skromnoj biljci koja nema velikih zahtjeva u pogledu zemljišnih i klimatskih uvjeta. dipl. sjeme posijano u rujnu brzo klija i niče tako da se pred mrazeve kamilica već vrlo dobro ukorijeni i formira jaku rozetu listova. I dok je jedni smatraju korovom. Nakon sjetve sjemena i valjanja cijele površine obično se pojavljuje pokorica koju je potrebno razbiti. Sjeme kamilice je izuzetno sitno i u 1 kilogramu ima oko 20 milijuna sjemenki. Prednost se uvijek daje jesenskoj sjetvi jer su prinosi veći za 40-50 posto u odnosu na proljetnu sjetvu. nužno je izvršiti i jedno okopavanje u proljeće kao i plijevljenje prije berbe.

duge 2-4 cm i široke 1. Jer riječ je o grmolikoj biljci koja vrlo dobro podnosi surovu hercegovačku klimu kojoj više nego uspješno prkosi. Bez mirisa je. skupljeni u grozdiće u pazušcima listova. krvožilni sustav i srce. med od drače djeluje na jačanje imuniteta te je posebice koristan djeci i Tko je god jednom posjetio Hercegovinu. na ta način dobiva se med velike kakvoće. To je zato jer okus varira u odnosu na biljke koje se zateknu u okolini drače.. a koja obično sadrži po dvije sjemenke. Ipak. Izuzev pčela! A ukoliko niste znali. Sitni cvjetovi su zlatnožuti. A kako u Hercegovini ima dosta kadulje. Tako u stručnoj literaturi nalazimo podatak kako je 1974. ing. I dok se kamen koristio u građevinske svrhe. Jedina mana. bolje upućenima je to stopostotni znak da se radi o nepatvorenom medu. Međutim. ipak. drači kao izrazito medonosnoj biljci itekako škodi suh vjetar i hladno vrijeme. Djeluje i na snižavanje kolesterola.5 cm. I na kraju. a nerijetko se koristi i kao pomoć u liječenju malignih oboljenja. drača se ubrzano krčila i uništavala. Dakle. njenom medenju posebno pogoduje vlažno vrijeme bez vjetra. jest činjenica da med od drače brzo kristalizira. s okusom dračinog meda nema problema. cjelovite ili blago pilste glatke listove. svim onim koji ne vole preintenzivan okus meda.. malo oporog okusa. odmah iza kadulje.8 DRAČA zahvalna medonosna biljka nino Rotim. Jer. Naime. Naime. a samim tim i na prevenciju bolesti kardiovaskularnog sustava. Kod nas raste na kamenjarima Hercegovine a ima je i duž cijele Dalmacije te Crne Gore. Spomenimo i kako je med od drače žut ili zatvoreno-žut. A dnevni prinosi meda na drači obično se kreću oko 3 kilograma. Ali. Šalu na stranu. jedino Svemogućem možemo zahvaliti što nam je podario ovaj bodljikavi grm koji naraste do 3 metra visine. olakšavajući mu borbu protiv bolesti. Plod joj je pak drvenasta. Pojedini pčelari su već uspjeli komercijalizirati dračin med kao sredstvo koje budi ljubavni žar. S druge strane. osim pokoje koze koja će se neupućeno uputiti ususret vrlo opasnim dračinim bodljama niti jedna druga životinja od ovog grma kao da nema koristi. S druge strane. A drača ima vrlo razvijen korijenov sustav zahvaljujući kome bez većih poteškoća može preživjeti surovu hercegovačku klimu. Kako su joj cvjetići plitki izloženi su svakoj vremenskoj promjeni. drača je veoma dobra medonosna biljka koja u kombinaciji s kaduljom daje vrlo ljekovito i nadasve stimulativno sredstvo koje pojedini uspoređuju čak s viagrom! A to je doista. premda u izvanredno dobrim godinama na drači prinos meda zna biti i mnogo veći. diskolika koštunica okriljena širokim valovitim krilcem veličine oko 2. A to opet znači da možemo stvoriti jedan od karakterističnih brendova koji će biti prepoznatljiv na našem i širem europskom tržištu-hercegovačku mednu viagru! Zarada iz prirode! Biološke osobine drače Pčele obožavaju draču B R O J 5 7 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8 . spiralno raspoređene. Što više. ako je tako možemo nazvati. Sadržajem aromatičnih ulja prevenira i olakšava bolesti dišnog sustava. stočari i svi drugi entuzijasti lako će ustvrditi kako u Hercegovini jedino uspješno možemo uzgajati draču. jer je na ovaj način spravljen med bogat acetil-holinom. uočio je da u njoj rastu jedino kamen i drača. dipl. godine u okolici Stoca drača tako dobro medila da je davala preko 8 kg prinosa na dan. dobrim dijelom znanstveno dokazano i potvrđeno s medicinske strane. što reći već ustvrditi kako je pčelarstvo budućnost Hercegovine a drača jedan od temelja njegove komercijalizacije na našem području. iole malo ozbiljniji poljoprivrednici. Pčelari čak kažu da ih kod spravljanja meda od drače uvijek nanovo iznenadi novonastali ton okusa. Barem je tako bilo u našoj prošlosti. slatkog.5-3 cm. Ima okruglaste. A u takvom stimulativnom medu drača treba zauzimati 60 posto dok ostatak od 40 posto otpada na kadulju. riječ je o medu koji nema teških aroma i koji jača organizam. prirodno svojstvo meda je da kristalizira i patvoreni med nikada ne može kristalizirati! Bitno je naglasiti i kako sama kristalizacija ne utječe na hranjivu vrijednost meda. Biljka cvate u lipnju. Tako u dobrim godinama obično daje po jedno kvalitetno vrcanje. Drača (Paliurus spina-christi) bodljikavi je grm koji može narasti do 3 metra visine. ne smijemo zanemariti činjenicu kako nektar iz drače budi ljubavni žar. aktivnom tvari izvrsnom za cirkulaciju. Upravo po tom karakterističnom plodu drača se vrlo lako može poznati s velike udaljenosti.

Pored toga šanduda se koristi za liječenje upala grla i usne šupljine. Ali. Međutim. više je nego evidentno. i to prvenstveno zahvaljujući činjenici što su ona dugovječna. Za plod je poznato kako izvrsno čisti bubrege i mokraćne putove dok se sirup crnog duda koristi kao laksativ za liječenje neredovite stolice kao i za snižavanje visoke temperature. Da crni dud ili šanduda laganim korakom ide ka zaboravu. Jer sadnice šandude ipak se još uvijek mogu nabaviti u voćnim rasadnicima. A šanduda je posebice predstavljala omiljeno stablo u mostarskim vrtovima. cijepljenje i proizvodnja šandude ne predstavlja osobitu poteškoću jer uspjeh kalemljenja iznosi preko 70 posto. Smjesu poklopiti te ostaviti da odleži preko noći (12 sati). gdje bi obično uz rijeku Radobolju našla prigodno mjesto za svoj rast i plodonošenje. Čajni napitak od kore stabla pomaže u liječenju katara crijeva a uspješno otklanja i crijevne parazite. Stablo šanduda . nastojimo sačuvati tradiciju našeg podneblja. krajnika i groznice. možda je crni dud najtraženiji zbog činjenice da su njegovi listovi poznati pučki lijek za smanjenje i reguliranje šećera u krvi. Ali. zubnog mesa. Zbog svega gore navedenog nije jasno zašto se ponovno ne potakne uzgoj korisnog crnog duda. Dovoljno je od stabla murvaca putem sjemena ili izdanka proizvesti podlogu na koju se nakalemi šanduda. upravo zarađenom na drvetu s ovim slasnim i mirisnim plodovima. u tim rasadnicima nipošto ne možemo pronaći sadnicu crnog duda koja se relativno lako može i proizvesti. mogli bismo nabrajati u nedogled. postoje dvije varijante duda i to bijeli dud ili murvac te crni dud ili šanduda. Na taj način. Drugim riječima. danas je on sveden na minimum. barem svojim skromnim doprinosom. B R O J 5 6 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8 Spasimo dragocjenu šandudu! Sadnice crnog duda traže isključivo liječnici koji su vrlo dobro upoznati s njegovim lje- Ljekovita svojstva crnog duda kovitim svojstvima. Naime. To se posebice odnosi na crni dud (Morus nigra) koji je na širem području Mostara poznatiji pod nazivom šanduda. U pučkoj medicini sok crnog duda koristi se u borbi protiv sve češćeg tumora grla dok korisni sastojci iz kore pozitivno djeluju kod tegoba s crijevima i želucem. Čaj od listova šandude-za dijabetes Potrebni sastojci: 50 grama listova crnog duda (šandude). engleskim spajanjem u mjesecu travnju. po gradskim ulicama možemo zamijetiti isključivo ukrasne forme duda koje se nalaze samo u bolje opskrbljenim vrtnim rasadnicima. Uz malo pažnje. danas pak možemo na prste izbrojiti stabla šandude koja još uvijek rastu na području Mostara. dugovječne voćne vrste čija stabla mogu dosegnuti starosnu dob i preko stotinu godina. volje i znanja vaša šanduda će u relativno kratkom razdoblju biti spremna za sadnju. a što se radi u dva perioda. Njene plodove rado su brali naši najmiliji ili djeca koja bi redovito zaradila „pridike“ uzrokovane prljavom majicom. U tom razdoblju smjesu povremeno promiješati i na koncu procijediti. litra vode Priprema: Kipućom vodom preliti listove crnog duda. I kada bismo uvrstili kinesku medicinu te brojne druge izvore o ljekovitim svojstvima duda. Iako se upravo misli suprotno. Kada smo na ovaj jednostavan način pripravili čaj možemo ga piti tijekom cijelog dana umjesto vode. Dodatne informacije o korisnim svojstvima spomenutog čaja možete potražiti kod svoga liječnika. Zulfo demiRović Žalosna je činjenica da današnje generacije uopće i ne raspoznaju stablo duda ili šandude. šandudu možemo cijepiti očenjem na spavajući pup u mjesecu rujnu kao i tzv.9 Zaboravljena šanduda Iako je uzgoj duda ili murve poznat od davnina. Da ne bi bilo zablude. zbog čega se oni redovito nalaze u čajnim mješavinama za dijabetes. Stoga ćemo spomenuti kako se za liječenje najčešće koriste plodovi premda se u istu svrhu mogu koristiti i ostali dijelovi biljke.

). pogotovo u području Gorskog kotara i zagrebačkoj okolici. Stoper WP i dr. Cvjetovi izgledaju kao da su spaljeni i suše se. Stoper WP i dr. Bounty. listova i cvjetova. Rovral TS FLO SC.5 WG). Važno je istaknuti da kod nas dosad još nema registriranih fungicida za suzbijanje bolesti na ovim biljkama. Antraknoza plodova Borovnica dR. Tretiranje se obavlja nakon berbe u razmaku od dva tjedna. a razmjerno su otporni Blueray. Obvezno bi trebalo uklanjati zaražene dijelove biljaka i izboja iz nasada. fenilsulfamidi (Euparen Multi WP i WG 50 i dr. Botril 300 SC. Između ostalog. Simptomi se mogu javiti i na drugim dijelovima biljke (cvjetovima. Kao i na drugim kultiviranim biljkama. Prema svjetskim iskustvima. Simptomi se najbolje uočavaju u vrijeme cvatnje u obliku paleži cvjetova. Bolest se suzbija fungicidima od sredine cvatnje do početka razvoja plodova u razmaku 8-10 dana. kao što je kaptan (Merpan 80 WG.) i folpet (Folpan 80 WDG. Pioneer.) i azoksitrobina (Quadris KS. Quo Vadis KS. zbog čega se bolest i zove još mumificiranost plodova. Amistar 250 SC i dr. kao što su pr. hrđa. najbolju djelotvornost pokazuju fungicidi na bazi kaptana (Captan 50 WP. fludioksonil (Switch 62. kao što su različiti antioksidansi (neki vitamini. tihomiR miličević Borovnice i brusnice su voćne vrste značajne po velikom sadržaju medicinski važnih spojeva. Merpan 80 WG. Od kemijskih zaštitnih mjera koristi se veliki broj fungicida. Prema iskustvima iz svijeta (Amerika). Suzbijanje treba provoditi već od početka cvatnje do početka zriobe plodova. izražajni miris po truleži. Bolest se suzbija obveznim uklanjanjem svih zaraženih plodova i izboja. ali i truleži plodova.). Simptomi se javljaju već u rano proljeće u obliku odumiranja izboja. a u našim agroekološkim uvjetima najvažnije su: palež cvjetova ili siva plijesan. Chromozim KS i dr. Kidan SC.).). po kojem se ova bolest vrlo lako uočava.10 Bolesti borovnica i brusnica Posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj je zabilježen intenzivniji uzgoj borovnica i brusnica. Sc. od fungicida se najčešće koriste iz skupine ftalamida. Phomopsis vaccini i Botryosphaeria corticis. Futura WP. Simptomi se najčešće uočavaju na stabljikama biljaka u obliku nekroza. od kojih su prema svjetskim iskustvima najdjelotvorniji fungicidi na bazi triforina (Saprol-N EC i dr. Uzročnik je patogena gljivica Monilinia vaccinii-corymbosi. Merpan 80 WG. te stoga vrlo povoljno djeluju na zdravlje čovjeka. Pjegavost lišća Brusnica u cvatnji B R O J 5 7 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8 . Kod nas je u uzgoju najproširenija američka borovnica (Vaccinium corymbosum). raka.) i benzimidazola (Bavistin FLKS. rak stabljike. poznata pod nazivom Botrytis cinerea. Ovo je jedna od najčešćih bolesti na borovnicama. provodi fungicidima. Shavit WP i dr. preparati Bavistin FLKS. fenoli i dr. crvenilo lišća. Uzročnik su fitopatogene gljive iz roda Colletotrichum. i to je razlog povećanog zanimanja za uzgoj ove voćne vrste. Zino KS. Fungicidi se primjenjuju jedanput mjesečno od ranog proljeća do opadanja lišća.). Vrlo osjetljive sorte na ovu bolest su: Blueray. Bolest se još naziva mumificiranost ploda. Javlja se obično pokraj lipnja u obliku crvenkastih pjega na licu lista. pjegavost lišća. kao što su: Fusicoccum putrefaciens.) i benzimidazola (karbendazim). antraknoza plodova. Captan 50 WP. U jakom napadu bolesti dolazi i do truleži i propadanja plodova. listovima i izbojima). Od kultivara koji se uzgajaju kod nas najosjetljiviji su Bluecrop i Covile.).rana i odumiranja kore stabljike. Razlog povećanog uzgoja su i dobri državni poticaji za ove kulture. Bobice se razvojem bolesti smežuraju i poslije mumificiraju. Suzbijanje se provodi fungicidima na bazi kaptana (Captan 50 WP. gleosporijska lisna pjegavost koju uzrokuje fitopatogena gljiva Gleoeosporium minus. Mjere suzbijanja ne daju baš zadovoljavajuće rezultate. gdje je više proširen uzgoj borovnice. Bolest se osobito javlja jačim intenzitetom u kišnim i hladnijim godinama.). ali i drugim dijelovima Hrvatske gdje postoje povoljni uvjeti za uzgoj ove vrlo korisne voćne vrste. Suzbijanje se Palež cvjetova ili siva plijesan Ovu bolest mogu uzrokovati više vrsta fitopatogenih gljiva. Zino KS. pirimetanil (Mythos SC. a kod nas su poznati: dikarboksimidi (Ronilan WG. pa i cijelih grmova u slučaju jače zaraze i uzgoja osjetljivih kultura. Tretiranja početi u cvatnji i nastaviti do zriobe plodova u razmaku 7-10 dana. Palež ponekad može zahvatiti i lišće i izboje biljaka. Botryticid SC i dr. Harrison. Uzročnik bolesti je svima poznata fitopatogena gljiva Botryotionia fuckeliana. Chromozim KS. Folpan WP. monilioza. Sa zaražene biljke širi se Monilioza Od više bolesti na lišću borovnice najčešća je tzv. Cezar SC. Ova bolest najčešće se javlja na plodovima borovnica u vrijeme zriobe u obliku antraknoznih udubljenih pjegica. Rak stabljike borovnice Ova bolest je u pojedinim dijelovima svijeta (Amerika) gdje se uzgaja borovnica jedna od najvažnijih i najopasnijih bolesti. U slučaju jače zaraze (što je kod nas rijetkost) može doći i do defolijacije ili opadanja lišća. ali dosta manje. trulež korijena i dr. fenheksamid (Teldor SC 500). što povećava opasnost od pojave ove bolesti. Sumilex SC 50 FL i dr. zatim sušenja izboja. pa su u ovom članku navedene mjere suzbijanja koje se provode u svijetu. Stoper WP i dr. Lupo SC. tako se i na borovnicama javlja veliki broj bolesti.

a u redu na razmak 6-7 cm. trebate neprestano održavati čistom od korova. i koliko je moguće zaštitite ju od njih. gdje će se sjemenjaci za 1-2 godine razviti u kvalitetne sadnice za sadnju s kojima ćete moći pošumiti svoju zemlju. osušite ih (ne na suncu) i čuvate do potkraj ljeta (početka rujna) i tada ih posadite u sjemenište kao što je navedeno za poluzrele plodove. jednogodišnje ili dvogodišnje sjemenjake ujesen izvadite i posadite na novu kvalitetno pripremljenu površinu znatno rjeđe (na razmak redova 50-60 cm. ali pripazite da budu posve zdravi. prema jednom od postupaka koje sam naveo za sjeme divlje trešnje. Detalje o postupku stratifikacije sjemena trešnje koji su slični stratifikaciji sjemena i drugih voćnih vrsta. najbolje u red ili redove na razmak 40-50 cm.11 plodova s košticama ljeti i sadnje očišćenih koštica početkom jeseni. Od koštica (sjemena) sorte (pitome) trešnje možete dobiti dobre sadnice divlje trešnje. koji mogu pojesti i uništiti u sjemeništu posađeno sjeme. Najjednostavniji i zato najlakši postupak za proizvodnju sjemenjaka od tih plodova može biti da ubrane odmah poslije berbe posadite u dobro pripremljeno plodno (primjerice vrtno) tlo (sjemenište). a to su na trešnjama najčešće biljne uši. od sadnje plodova s košticama. ivo duBRavec Kada počnu dozrijevati plodovi na odabranu stablu divlje trešnje. posadite u sjemenište odnosno klijalište. izravno u sjemenište. Druga je mogućnost da naberete potpuno zrele plodove. Tu će dalje ostati zimi i klijati u proljeće iduće godine. izniklim sjemenjacima i kroz njihov uzgoj tijekom 1-2 godine do vađenja. iz njih izvadite koštice. Zato za svoje sjemenište odaberite površinu gdje je što manje štetnih malih pa i velikih glodavaca. više nego što želite od njihovih sjemenjaka uzgojiti kvalitetnih sadnica. Ovisno o njihovu rastu i razvijenosti. ili ih stratificirate u sandučić s pijeskom koji držite zimi na hladnom. uz održavanje umjerene vlažnosti i rano na proljeće. možete naći u stručnoj voćarskoj literaturi o rasadničarstvu. Površina tla u sjemeništu. Sjeme se tako može lakše i sigurnije zaštititi zimi od štetnih životinja (prvenstveno od voluharica i miševa). U uzgoju prema potrebi trebate suzbijati i biljne štetnike. a u redu na 25-30 cm). prije nego sjemenke prokliju. jer zrele mogu pojesti i ptice. ako je sjeme stabla i sorte dobre klijavosti. To je znatno zahtjevniji postupak od sadnje manje zrelih Sadnja koštica Plodovi divlje trešnje B R O J 5 6 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8 Stablo divlje trešnje u cvatnji . Plodovi ne moraju biti posve zreli. naberite veći broj plodova. a možete potražiti i usmeno objašnjenje od stručnjaka u svojoj županijskoj poljoprivrednoj savjetodavnoj službi. Sadnice divlje trešnje dR. jer u proizvodnji nešto i propadne.

možemo povući paralelu kako je Bosancima šljiva ono što je nama Hercegovcima trešnja. dipl. rujna. Plodovi su krupni. Višegrad i Zvornik). tamnoljubičaste boje pokožice s tamnim lenticelama te s mnogo maška u vrijeme berbe. Kao dobri oprašivači za ovu sortu preporučuju se: July Sun. Samoneoplodna je te su joj potrebni oprašivači (Santa Rosa. a karakteizira je srednje bujan rast. S druge strane. najzornije pokazuje podatak da je sajam u Gradačcu (kraj kolovoza) posvećen upravo njoj. Sorta je srednje bujnog rasta. Rađa redoviti i obilno. ali u punu rodnost dospijeva vrlo sporo. Plodovi su osrednje krupni. skoro crne boje. Osim njih. posljednjih godina se sortiment šljive bitno promijenio tako da danas postoji veliki broj sorti mladen kaRačić. srpnja. Bleck ambert je samoneoplodna sorta te se preporuča sadnja oprašivača (Friar. u Hercegovini se šljiva proizvodi više za osobne potrebe. svjetložutog i čvrstog mesa.12 KINESKO-JAPANSKE SORTE ŠLJIVE Šljiva je vodeća voćna vrsta u BiH. Sorta je bujnog rasta. visoke rodnosti . odnosno. Kako se u Hercegovini svake godine održava sajam trešnje. Plodovi su krupni. Na području Hercegovine zadnjih desetak godina bilježi se porast sadnje ljetnih i ranih jesenskih sorti. sve češće se traže i kinesko-japanske sorte. Ipak. Pokožica ploda je tamne Bleck Amber Friar Bleck Beaut . Golden Plum). Samoneoplodna je te se sadi uz oprašivače (Friar. Black Amber. Odlika sorte su krupni (oko 150 gr) plodovi. Bosna je oduvijek bila poznata po proizvodnji šljive kojoj itekako godi njena umjereno kontinentalna klima. Sorta je porijeklom iz Amerike (Kalifornija). Sorta rano prorodi a B R O J 5 7 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8 redovito rađa. Santa Rosa. iako postoje i malo veća proizvodna područja. plavoljubičaste boje pokožice s naglašenim lenticelama. Brčkog. Freedom Queen Rose Sorte koje se najčešće uzgajaju Američka sorta koja sazrijeva oko 20. Sve do 80-tih godina prošlog stoljeća doslovce se uzgajala samo sorta Požegača. Queen Rose je američka sorta koja dozrijeva oko 20. ljubičastocrne boje. Meso ploda je svjetložuto i vrlo čvrsto. Friar je američka sorta koja dozrijeva oko 10 kolovoza. Prozora. a meso ploda je žutocrveno. Koliko se šljiva cijeni u Bosni. Morettini 355. Meso ploda je čvrsto i žuto obojeno. Sorta je bujnog rasta. Sorta je samoneoplodna a kao dobri oprašivači preporučuju se: Friar. Midnight Sun i Green Sun. Gradačca i Doboja) te sjeverozapadnoj Bosni (Potkozarje) iako je njen uzgoj zastupljen i u slijevu rijeke Bosne te istočnim područjima (Goražde. ing. Meso je protkano crvenim šarama i odlične je kakvoće. Bijeljine. srpnja. Bleck Amber) Sorta je porijeklom iz Amerike (Kalifornija) koja dozrijevo oko 10. Dozrijeva početkom srpnja. Tako su glavna proizvodna područja šljive u našoj zemlji na području sjeveroistočne Bosne (područje Majevice. ne baš obilne rodnosti i samoneopodna. čvrsto i odlične kakvoće. poput istočne Hercegovine (Nevesinje) i područje Rame. crvenoljubičaste boje pokožice te žutog i srednje čvrstog mesa. Razlog tomu je blizina jadranske obale gdje najčešće i završavaju plodovi ove cjenjene voćne vrste. Plodovi su izrazito krupni. odlične kakvoće. Santa Rosa). Sorta rano prorodi. Santa Rosa.

eventualno može koristiti i za sušenje. što znači da joj odgovara i manje plodno. Radi se o tipičnoj jednorotki koja u našim južnim krajevima dospijeva na berbu već s prvim danima mjeseca kolovoza. Ali.najkvalitetnija sorta smokve . što nije slučaj samo kod nas. osim u tu svrhu. općenito. U našem se podneblju uglavnom uzgaja bijela petrovača. Ficus carica. Tenica je smokva koja se. Smokva Tenica Smokva Petrovača višak plodova uvijek možemo podvrgnuti sušenju te na taj način spasiti od propadanja. Povrh toga. rasla je i u rajskom vrtu. u našim južnim područjima ima malo velikih nasada smokava a čiji plodovi bi mogli igrati veliku ulogu u vrijeme turističke sezone. što znači da se plodovi mogu nesmetano podvrgnuti sušenju. a od postanka civilizacije prate je legende. lipnja). Radi se o smokvi dvorotki koja prvi rod donosi koncem lipnja dok se drugi rod može očekivati tijekom mjeseca kolovoza. Riječ je o dobro poznatoj sorti smokava koja dozrijeva i koja se bere oko Petrov dana (29. Zbog svega gore navedenog smatram da je vrijeme da punu pozornost posvetimo širenju smokvinih nasada koji trebaju. kamenito tlo. 2008. Tim više jer se radi o ekološkoj voćki koju u odnosu na ostale voćne vrste nije potrebno učestalo prskati pesticidima. U odnosu na Petrovaču formira puno sitnije ali isto tako i znatno kvalitetnije plodove. Prvi rod smokava Petrovača koristi se u svježem stanju dok se drugi rod. uostalom. sve smokve koje dozrijevaju u ovom razdoblju nazivaju petrovačama. Drugi plodovi su puno sitniji i obično teže oko 50 grama. Tenica predstavlja sortu smokve koja je izrazito otporna na sušu te se može uzgajati i na plićim tlima koja slabo drže vlagu. Stoga uzgoj voća i podizanje novih nasada treba preusmjeriti ka mediteranskim voćnim vrstama pa će se u tom ozračju od ove godine na području grada Stoca. što je izuzetno povoljno jer u tom ljetnom razdoblju ima dosta topline i sunca. Legenda kaže kako je bila omiljeno voće slavne Kleopatre i tajna njene izuzetne ljepote. šipka i masline“ a koja će postati tradicionalnog karaktera. S druge strane. osim za konzumiranje u svježem stanju. I pored tih nepovoljnih uvjeta uzgoja svake godine redovito uzvraća obiljem hranjivih tvari i ukusnih plodova. činiti okosnicu hercegovačkog voćarstva. stari su je narodi smatrali simbolom muškosti. Posebice su raširene sorte Petrovača i Tenica.rana sorta B R O J 5 6 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8 Tenica . plodnosti i moći. To su nekako znali i naši preci koji su u vrijeme oplodnje na stabla smokava Petrovača vješali grane s plodovima divljih smokava. Petrovača .13 Hercegovačka smokva Smokve su danas jedno od glavnih obilježja Mediterana. nino Rotim. održati manifestacija pod nazivom „Dani smokve. treba spomenuti kako se kod nas. Sorta Petrovača može biti bijela i crna. U naše krajeve donijeta je vrlo rano i.10. Tamo je Adamu i Evi poslužila kao hrana. do 12. uz šipak i maslinu.. U Italiji također nosi naziv San Pietro. u cilju sušenja puno su poželjniji plodovi smokve sortnog naziva Tenica. bitno je napomenuti kako je kod ove sorte smokava značajniji prvi rod iz razloga što je on po svojim karakteristikama puno kvalitetniji i interesantniji. Osim toga. Tim više jer uzgoj trešanja i kajsija više nikada ne može imati nekadašnju dimenziju.10. Nažalost. Za razvoj drugog roda od velike važnosti je kaprifikacija do koje dolazi zahvaljujući nazočnosti divljih smokava. Ipak. predstavljaju zaštitni znak Hercegovine u kojoj kao da nema domaćinstva koje ne uzgaja to plemenito stablo. Smokva je kultivirana prije 4000 godina. u razdoblju od 10. dosta koristi za potrebe sušenja. što zbog klimatskih promjena. ing. ali i kao odjeća. S gospodarskog gledišta riječ je o našoj najkvalitetnijoj sorti smokava. U plodovima divljih smokava živi specifična osica koja vrši oplodnju drugog roda Petrovače. u pravilu. Period dozrijevanja traje oko mjesec dana. što zbog velikog broja prisutnih uzročnika bolesti i štetnika (monilia i žilogriz). radi se o voćnoj vrsti kojoj pogoduje toplo podneblje i voćki koja nije izbirljiva na tlo. dipl. Prvi plodovi nastaju partenokarpijski (zametanje bez oplodnje-lažna oplodnja) i njihovo dozrijevanje obično traje 10-tak dana. Međutim. Spomenuti prvi plodovi puno su krupniji i mogu težiti preko 200 grama. Naime. premda su obično prosječne težine oko 130 grama. širila se u onim podnebljima u kojima se uzgajala i vinova loza. Nakon toga njen uzgoj širi se velikom brzinom.

samo vodeći računa da prihranu preko lista obavljamo u ranim jutarnjim ili kasnim večernjim satima. Osim toga. o čemu smo u više navrata iscrpno i pisali. Rješenje je u folijarnoj prihrani? Cifova ponuda gnojiva za voćke na navedeni način voćna stabla možemo vrlo brzo i učinkovito opskrbiti potrebnim mikro i makroelementima. Dakle.14 SPECIFIČNOSTI GNOJIDBE VOĆAKA Svaka voćna vrsta ima specifične potrebe za vrstom i količinom potrebnih biljnih hranjiva. dipl. Tako 1 kg dušika folijarno primijenjen odgovara 4 kg dušika dodanog u tlo. voćnim vrstama pa i sortama kao i o mnogim drugim čimbenicima. S druge strane. Najčešća gnojiva za voćke B R O J 5 7 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8 . potrebni odnos biljnih hranjiva i njihova količina ovise o samoj plodnosti tla. dakle. Napomenimo kako se navedena pojava uglavnom i zamjenjuje s nedostatkom željeza. tko se imalo bolje razumije u navedenu tematiku znati će da je riječ o vrlo specifičnoj oblasti koja ovisi o velikom broju čimbenika. a lisni nervi ostanu i dalje zelene boje? Tada je riječ o nedostatku magnezija a što se najbolje uočava na listovima vinove loze. U praksi se dešavaju još i mnoge druge. Međutim. to je ipak iz neznanja. jer već i najveći laici na listovima raspoznaju klorozu ili gubitak zelene boje. dio koji padne na tlo biljka usvoji putem korijena. klimatskim prilikama te o količini i kvaliteti planiranog prinosa mladen kaRačić. Ukoliko upitate bilo kojeg voćara da vam pomogne objasniti na koji način prihraniti i pognojiti pojedine voćne vrste smatrat će vas i više nego laikom u ovoj grani poljoprivredne proizvodnje. Ali. najveći problem predstavlja neznanje koje se najbolje očituje na konkretnim primjerima na terenu. sitnolisnosti kod jabuka. u folijarnoj prihrani ili prihrani preko lišća. Takva je i pojava tzv. počev od aktinidije pa sve do vinove loze. tipu tla. To prije svega ovisi o sorti. ing. Hranjiva iz tih gnojiva korijen ne može usvojiti. Na plodovima jabuka se pojavljuju i slične plutaste pjege ali sada «zahvaljujući» nedostatku bora. na plodovima jabuka. Na ovaj način hranjivo možemo dati u pravom trenutku uz puno veću učinkovitost. i to prvenstveno sorte Zlatni delišes. kalija se uočava po karakterističnom sušenju rubnog dijela lista. podneblju. Ruku na srce. Čak i sami djelatnici u poljoljekarnama često ne prepoznaju simptome neadekvatno izbalansirane gnojidbe voćaka pa navedene nedostatke nastoje «zaliječiti» nekim od fungicida. dok kod magnezija 1 kg folijarno primijenjen odgovara čak 75 kg dodanih putem tla. rekli bismo neuobičajene pojave a koje su posljedica nedostatka nekih drugih biljnih hranjiva. što ako listovi poprime blijedožutu boju. Međutim. nedostatak Najčešći simptomi nedostatka pojedinih hranjiva U sušnoj nam Hercegovini folijarna gnojiva puno znače iz razloga što se mineralna gnojiva dodana još u proljeće ne mogu bez dovoljne količine padalina otopiti te se stoga u vidu granula još mogu uočiti u tlu. Za našu hercegovačku zemlju slobodno možemo reći da je «osuđena» na nedostatak željeza čije simptome redovito susrećemo na biljnim vrstama. Ono što želim naglasiti jest činjenica da je pravilno izbalansirana gnojidba temelj uspješnog uzgoja voćnih vrsta. a koja se javlja u slučajevima nedostatka cinka. Osim toga. a kod bora je taj odnos 1:5. Tako je list po svome obodu potpuno osušen (nekrotičan) dok je njegova unutrašnjost i dalje zelene boje. Pored toga. pa biljke osim zbog suše pate i zbog njihovog nedostatka. za nedostatak željeza ćemo relativno lako. Spomenuta nekroza se najčešće može uočiti na stablima jabuka i krušaka kao i u nasadima jagoda. Ipak. Folijarnom prihranom dana hranjiva voćka brže i potpunije usvaja jer se i nanose neposredno na list. često možemo uočiti gorke pjege koje se javljaju kao posljedica nedostataka kalcija. Ono što hoću reći jeste činjenica da veliki broj navedenih simptoma često mijenjamo s biljnim bolestima. Rješenje je.

iako skromno. Neredovita rodnost Bistrice nije nepoznata kao njezina mana. Bistrica se i dalje sadi i održava u proizvodnji. Šarke se na Bistrici više ne Simptomi šarke na koštici B R O J 5 6 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8 možemo posve riješiti. i radilo. kao sortom otpornom na Šarku. i tako djelomice ili u potpunosti uništiti prirod. pogotovo u ekstenzivnoj proizvodnji. Razmnožavanjem isključivo zdravih i boljih stabala (cijepljenim sadnicama ili korijenovim izdancima) i suzbijanjem barem glavnih prenositelja zaraze (lisnih ušiju). ima još uvijek i zdravih. Taj pokušaj još i danas nije posve prestao. Nekad se to empirijski u narodu. Na izostanak priroda u godini kada šljive i obilno cvatu. osobito u starim šljivicima na okućnicama. s krupnijim plodovima-Korajku i Bosanku. koja kasno cvate. ali prema vlastitu zapažanju. ovisno o intenzitetu napada. može ih gotovo sve izbušiti štetnik Šljivova osica (Hoplocampa flava). Njezinoj zastupljenosti i raširenosti pridonijela su njezina brojnija dobra svojstva u dosadašnjem i sadašnjem ekstenzivnom uzgoju. što bi se moglo iskoristiti za odabiranje i razmnožavanje boljih i tako za neprestano popravljanje njezinih lošijih svojstava. suhi topli vjetar za cvatnje koji isušuje sekret njuški cvjetova i time onemogućava klijanje polena i oplodnju cvjetova. Odnosno. rani početak rodnosti. i ona nije bez loših svojstava i mana. Vrlo je široka populacija tipova i klonova s prilično velikim variranjem različitih svojstava. ali je ona znatno izraženija u ekstenzivnoj proizvodnji nego u intenzivnoj. kao ni bilo koja druga sorta voćaka. Nisu isključeni i drugi uzroci. ivo duBRavec Vrlo raznolika upotrebljivost njezinih kvalitetnih plodova u preradi (od sušenih do proizvodnje rakije) i potrošnja i u svježem stanju. Intenzitet proizvodnje znatno utječe ne samo na količinu i kakvoću priroda. Čini se da i nema posve otporne sorte šljive na zarazu Šarkom. ali vjerujem da se ne bi bilo dobro zbog toga odreći ove sorte. Djelomice i zato što se pokazalo da ni Stenli nije posve otporna sorta. i od nje praktički nema mogućnosti zaštite. dR. ali se to u ekstenzivnom uzgoju gotovo i ne primjenjuje. ili uopće Bistrice. prema nekima je „dežurni“ krivac za Bistrica je vrlo osjetljiva na šarku propadanje plodova. ali ne daje željene rezultate. Štetnik se može suzbijati odgovarajućim kemijskim pripravcima. u godinama kada druge nepovoljnosti omoguće rodnost. To nije baš posve rijetka meteorološka pojava i kod nas. 15 I Bistrica ima svojih mana Simptomi šarke na listu Šarka je virusna bolest i uzročnik je Prunus virus 7. Točno je da je Bistrica jedna od najosjetljivijih sorti šljive na Šarku. rodila bi samo zdrava stabla od Šarke. dok su još zametnuti plodići mali (oko veličine pšeničnog zrna). onda zaražena stabla (prema vidljivim simptomima na lišću i košticama) poslije zaraze ne bi više nikada rodila. osim kasna proljetna mraza. . nego i na kontinuitet rodnosti. Odavno je kod nas započeo pokušaj zamjene Bistrice uvezenom američkom sortom Stenli (Stanley). samooplodna je itd. Ima i zaraženih stabala. kao i bez iznimke i drugih voćaka. vrlo nepovoljno je upravo za Bistricu u cvatnji. može utjecati i više vanjskih čimbenika. Na taj su način prije nekoliko desetljeća u BiH znanstveno selekcionirali dvije nove sorte iz populacije Bistrice. Nažalost. skromnih i vrlo tolerantnih zahtjeva na ekološke uvjete i njegu u uzgoju. pogotovo ne u ekstenzivnoj proizvodnji na okućnicama. Poslije cvatnje.ŠLJIVA BISTRICA I ŠARKA Kod nas je od šljiva još uvijek najzastupljenija naša stara sorta Bistrica. a time i za višegodišnju nerodnost. Kada bi samo Šarka bila uzrok nerodnosti stabala. nego samo otpornija ili tolerantnija na ovu bolest. mogao bi se povećati udio zdravih stabala i dalje je zadržavati u uzgoju i proizvodnji. Primjerice.

uvijek opasnih zmija. vodite računa kada se krećete po prirodi. često nismo ni svjesni kojoj se opasnosti izlažemo. uz ugodno druženje na obalama rijeka i u blizini vodenih površina. Pošto zmije. svrstavaju čak i pod crnostrika. Naime. kao i ostali gmazovi. Uostalom to je i razumljivo ukoliko u obzir uzmemo činjenicu kako je riječ o vrlo opasnim životinjama koje su od postanka svijeta personifikacija zla i demonskih zlih sila. sivosmeđe ili crvenosmeđe. svjedoci smo velike prisutnosti zmija kojih doslovce ima na svakom koraku. zdravog čovjeka što ne znači da nakon njega ne treba hitno potražiti liječničku pomoć. Otrov se iznimno brzo širi po cijelom tijelu pa je u slučaju ugriza nužno što prije i potražiti liječničku pomoć. Tako ih možemo susresti uz vikendice i prigradska naselja a da o prirodnim ambijentima i ne govorimo. Riječ je o zmiji koja je iznimno dobro proučena i zmiji koja voli nešto vlažnija staništa u odnosu na poskoka. uz okućnice ili u prirodi. Iako je poskok mirna i troma životinja koja grize jedino u samoobrani. bez obzira na kultiviranost tih površina moramo znati kako opasnost vreba i to u obliku. paukova i stršljena nino Rotim. ne mogu regulirati vlastitu tjelesnu temperaturu. Pari se tijekom proljeća a u jesen ženka okoti 5-10 živih mladih. A oni nešto stariji i životno iskusniji opravdano će ustvrditi kako je povećanoj brojnosti zmija u Hercegovini ove godine kumovala i više nego blaga zima. Otrov joj nije tako jak i agresivan kao u poskoka iako kod nekih osoba kao posljedica ugriza može doći do jačeg oštećenja tkiva. te čini rombove. Ženka naraste oko 60 cm dok mužjaci mogu narasti i do jednog metra.najopasnija europska otrovnica ska otrovnica. Ne gurajte nepažljivo ruke u busenje pri branju ljekovitog bilja i nipošto ne hodajte u plitkoj obući po nepoznatom terenu u prirodi. od zmija nismo sigurni i Pripravak za tjeranje zmija 16 Poskok . Riđovka (Vipera berus) slovi za najrasprostranjeniju zmiju Europe i najrasprostranjeniju zmiju uopće. čak kroz Rusiju pa sve do obale Tihog oceana. Često ga treba jako isprovocirati da bi ugrizao. malim glodavcima i pticama. Poskok je zmija koja se inače u prirodi hrani gušterima. Naime. Možemo je pronaći u Švedskoj i u Arktičkom pojasu te u južnoj Italiji i Španjolskoj. prvi simptomi trovanja su bol i oticanje ugrizenog dijela tijela koje se javlja već za 2-3 minute nakon ugriza. Možda nekog utješi i podatak da je od otprilike 3000 vrsta zmija koliko danas obitava na Zemlji za čovjeka opasno svega 10-12 posto te da je od tog broja nekoliko stotina vrsta otrovno ali opet neškodljivo za čovjeka. Podatak i za ljubitelje planinarenja-riđovka je uočena i na Alpama i to pri nadmorskoj visini od preko 2000 metara. zmije se obično nalaze posljednje na popisu životinja koje bi voljeli vidjeti ili ne daj Bože susresti. U nekih je populacija zamjetna razlika u boji između mužjaka i ženki pa otuda i različiti sinonimi koji se vežu za ovu zmiju. u blizini bara i močvara. Možda je to zbog činjenice da mužjaci imaju pepeljasto sivu boju dok su ženke najčešće smeđe. Pored toga prisutna je na jugu Balkanskog poluotoka te na većim Mediteranskim otocima. Međutim. Prostire se preko cijele Savjet više I riđovka je izuzetno opasna zmija Poskok (Vipera ammodytes) je najopasnija i najveća europB R O J 5 7 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8 Poskok i riđovkanajopasnije zmije . ing. Tako se za razliku od njega često može pronaći u nizinama. A svi mi volimo ove vruće dane provoditi upravo u prirodi. Bilo kako bilo. Ali. Ipak oprez kada kročite prirodom i dobro pazite kuda gazite jer ova vrsta zmija ne prašta. Europe. Na leđima se kod ove vrste zmija nalazi karakteristična «cik-cak» linija koja je u nekih primjeraka izlomljena. Tako je neki. Međutim. U većini slučajeva ugriz riđovke nije smrtonosan za odraslog. u hercegovačkom kršu obitava nekoliko vrsta zmija otrovnica od kojih je daleko najopasniji poskok. hercegovačke zmije su velike otrovnice koje u nadolazećim toplijim danima predstavljaju realnu opasnost za sve izletnike i ljubitelje prirode.OPREZ S RAZLOGOM Dolaskom toplijih dana intenzivira se boravak na otvorenom. dipl. Možda kao nikada do sada. A zamislite. poskok nije agresivan i ako ga uznemirite početi će siktati i pokušat će pobjeći. S druge strane. opravdano ili ne. najbrojnije su u tropskim i suptropskim krajevima gdje najniža zimska temperatura ne pada ispod 18 stupnjeva C.

17 na svojoj okućnici gdje se zmije često mogu uočiti u blizini izvora vode te oko stogova sijena. Pa možemo slobodno reći da nema pravog pčelara kojeg njegovi ljubimci nisu uboli Oprezno s pčelama Stršljeni i ose vrebaju barem nekoliko puta.). Jednom nanesen repelent odbija zmije u trajanju od 15 dana bez obzira na klimatske čimbenike (kiša ga ne ispire). S druge strane. riječ je o vrlo otrovnom pauku koji nikada ne I crna udovica prijeti! napada čovjeka ako na to nije primoran. kako navedeni pripravak nema neugodan miris za čovjeka a što pak nije slučaj kada u vrtu zapalite staru automobilsku gumu ili elementarni sumpor u prahu! Još jedna životinja stvara bauk tijekom ljetnih mjeseci kada je redovito i prisutna u cijeloj Hercegovini. Valja napomenuti. otrov crne udovice slabije je izražen u odnosu na otrov zmija otrovnica i to iz prostog razloga što se radi o njegovim mnogo manjim količinama. Dovoljno je navedeni repelent dobro protresti i nakon toga nanijeti na površine koje su za zmije i najprivlačnije (izvori vode. i vrlo korisne pčele mogu biti ponekad agresivne. Dakle. Stoga se i ubodi od crne udovice u većini slučajeva događaju kada pauka prignječimo rukom ili nogom. Jer ubodi crne udovice su vrlo bolni i bolesnici proživljavaju vrlo teške bolove što je ujedno i razlog zbog čega se ovog pauka trebamo i bojati.5 mg. Ipak. stogovi sijena i sl. Osim toga. Posebna opasnost leži u činjenici kako stršljeni mogu napasti čovjeka koji im se nesmotreno približi. Preparat je novost na našem tržištu i bit će veliko olakšanje za sve osobe koje imaju poteškoće s navedenim gmazovima. Usporedbe radi-poskok jednim ugrizom može ubrizgati 200 mg svježeg otrova dok crna udovica ubrizga svega 0. latinski naziv za zmije je viper a riječ je o gotovom pripravku odmah spremnom za uporabu. Stoga se nipošto ne približavajte rojevima stršljena a ukoliko zamijetite nekoliko stršljena u letu što prije se od njih i udaljite. kada se nalazite u blizini njihovih košnica ne oblačite šarenu odjeću te ne upotrebljavajte razne mirise i dezodoranse na koje su pčele i više nego osjetljive. Zato se nikada nesmotreno nemojte približavati njihovim košnicama te znajte kako one mogu biti opasne i u svojim redovitim preletanjima. Otrov crne udovice se širi iznimno brzo kroz organizam te stoga što prije trebamo i potražiti liječničku pomoć kako bi primili odgovarajući serum. Zanimljivo je da čovjek stršljena i ose ne smatra pretjerano opasnim životinjama prem- Ose znaju biti neugodne da se tijekom vrućih ljetnih dana liječnička pomoć najčešće traži zbog njihovih uboda. Ukoliko baš morate prići pčelinjim košnicama učinite to onda kada se one roje jer tada pčele nikada ne bodu! Ženka crne udovice Pčele ponekad mogu biti agresivne B R O J 5 6 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8 . treba napomenuti kako je ovdje riječ o pauku koji je s aspekta fitomedicine korisna životinja jer se u prirodi uglavnom hrani sitnim kukcima te skakavcima kojima time smanjuje brojnost. o čemu bi ipak trebali malo povesti računa. To su njihova omiljena mjesta na kojima se zadržavaju te jednom uočena zmija predstavlja realnu opasnost za sve ukućane. Pored toga. Navedeni pauk se rado zavlači i u obuću koja ostaje noću vani pred vratima.3-0. Ipak. Stoga je ohrabrujuća vijest kako se na tržištu pojavio namjenski repelent za zmije znamenitog naziva VIPER ALT. Iako se to čini nemogućim. ubodi stršljena mogu biti smrtonosni. općenito gledano i potkrijepljeno statističkim podacima realno najopasniji organizmi u toplijem dijelu godine su upravo stršljeni i ose. U slučaju ugriza crne udovice pogrešno je mišljenje kako trebamo isisati i odstraniti što više otrova iz organizma kao što se to radi kod ugriza zmije. Naime.

Kad pup i podloga srastu. višnje. jabuke. Prošli mjesec posjetili smo tvrtku „Produkcia“ čija je osnovna djelatnost trgovina autodijelovima. a koja je locirana na području Mostara. cvjetnjaka i travnjaka. B R O J 5 7 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8 . ili krajem kolovoza. a kod drugog u idućoj vegetaciji. držimo se one provjerene-kako slika vrijedi više od tisuću riječi… Lijepo uređen okoliš uz tvrtku “Produkcija# CIJEPLJENJE VOĆAKA OKULIRANJEM nino Rotim. Na podlozi se ukloni komadić kore. Ukupno se radi o površini od 10. Od davnina je čovjek težio spajanju najkvalitetnijih osobina dvaju biljaka i odbacivanju negativnih svojstava. pobrinuli su se pak sjemenarnini agronomi. koji su svojim stručnim savjetima potpomogli formiranju voćnjaka. To se postiglo u najvećoj mjeri primjenom raznih tehnika cijepljenja. Okuliranjem se prenosi jedan pupoljak plemke na podlogu. I na koncu. kruške. što će ukratko biti prezentirano. na ko- joj se nalaze brojne voćne vrste: trešnje. Kod prvog načina se u istoj vegetaciji razvije mladica iz umetnutog pupa. Sljedeće zime podloga se odreže do nacijepljenoga pupa. bajami. Cijepljenje voćaka na spavajući pup RAZMNOŽAVANJE PLOČASTIM OKULIRANJEM nino Rotim. A da odmor bude učinkovit. Uspjeh cijepljenja ćemo provjeriti tako da ako pod laganim dodirom prsta peteljka otpadne nakon nekoliko dana cijepljenje je uspjelo. da ne biste rekli kako malo pretjerujemo. orasi. pup će početi bubriti i vezivo se može ukloniti. Na kraju se kora prisloni uz pup i poveže gumenom vrpcom tako da pup ostane vani. Spomenuta tvrtka nalazi se u vlasništvu ugledne obitelji Miletić i postala je jedna od najcjenjenijih i više nego prepoznatljivih u svojoj branši. Pup skinut s plemke (pločica) se smjesti na izloženi dio drva podloge. Tehnika je slijedeća: na podlozi se oštrim nožem za cijepljenje na 10 cm iznad tla napravi uzdužni rez od par centimetara a zatim kora poprečno zasiječe u obliku slova “T”. ing. Provodi se na način da se odabere zdrav izboj plemke i s nje se oprezno ukloni pup s «pločicom». dipl. početkom rujna – na spavajući pup. Pup se čvrsto zaveže za podlogu da se ne može pomicati. šipci te površini na kojoj se nalazi mali vinograd od 250 vinovih loza. Sve to uopće ne bi došlo do izražaja bez atraktivnog i besprijekorno uređenog travnjaka na koji otpada cca 7000 četvornih metara. Može se izvesti u dva vremenska termina: početkom lipnja – na budni pup. Jedna od najzastupljenijih tehnika spajanja podloge i plemke jest okuliranje. a ako peteljka uvene. Potom se sa plemke skine pup s peteljkom lista jednim potezom noža i lagano umetne razmicanjem pod zasječenu koru podloge. dipl. Ovaj način cijepljenja se često koristi u praksi. tako da se kambijski spojevi spoje. ing. potrebno ga je ponoviti. pazeći pritom da se ne ošteti kambijski sloj. To nimalo ne čudi s obzirom da djelatnici ovog renomiranog poduzeća vode brigu o svakom pa i najsitnijem detalju. Tako su u krugu poduzeća napravili pravi mali „raj“ u kome tijekom stanke svi uposlenici mogu pronaći trenutak za odmor.18 TVRTKA ZA BUDUĆNOST JoSip BRklJača. vinograda. tako da se u proljeće potakne rast bujnog izboja iz cijepa.000 četvornih metara. ing.

zametnutost bobica u grozdu puno je veća a njihov razvoj puno je sigurniji. Primjenom navedenih gnojiva utječemo na kakvoću sazrijevanja i boju grožđa te povećavamo sadržaj šećera u grožđanom soku.19 SPECIFIČNOSTI GNOJIDBE STOLNOG GROŽđA nino Rotim. Simptomi nedostatka željeza manifestiraju se Stolno grožđe puno je zahtjevnije za uzgoj u odnosu na vinsko. bez osiguranog navodnjavanja (kap po kap). Spomenimo još kako se bor osim folijarnim putem može davati i fertigacijom odnosno putem tla. dodavanje željeza odavno je poznata i priznata mjera prihrane na području Hercegovine. Cardinal je jedna od najzastupljenijih sorti stolnog grožđa u Hercegovini. i to prvenstveno nekim od univerzalnih gnojiva ili eventualno gnojivom na bazi bora. Međutim. Kada se navode doze gnojiva izražene po jedinici površine. problem nipošto nije nerješive prirode. dolazi do formiranja određenog broja rehuljavih grozdova. Sequestren protiv kloroze Prihrana borom Poteškoće s klorozom prvenstveno na mladim vršnim listovima i na vrhovima mladica. i to jednom ili dva puta prije. ing. To je i razumljivo s obzirom na činjenicu da su naša tla karbonatna odnosno da sadržavaju velike količine vapna pa se željezo u tlu nalazi u nepristupačnom obliku za biljku. Malo je poznato kako uzgoj stolnog grožđa zahtijeva mnogo stručnog znanja a i sama tehnologija njegove proizvodnje puno je kompliciranija. gnojidba stolnog grožđa u intenzivnom vinogradarstvu predstavljaju redovite agrotehničke mjere kojima trebamo posvetiti punu pozornost. i to primjenom željeznog helata koji se otopljen u vodi dodaje svakom pojedinačnom trsu. Pored toga. Drugim riječima. te jednom nakon cvatnje. dipl. razdoblje. Međutim. Ovisno od proizvođača.za sorte sklone pucanju bobice B R O J 5 6 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8 . poznato je kako bor povećava klijavost i vitalnost polenovih zrnaca. folijarno tretirati 2-3 puta s proizvodima trgovačkog naziva BIOLIGHT (200 grama na hektar) uz dodatak gnojiva FLORAL K (3 kg/ha). Jer praksa je pokazala da u Hercegovini ima dosta lokacija i vinograda u kojima svake godine. potrebno je nasade Cardinala. u većini slučajeva. To se prije svega odnosi na gnojidbu koja se u pojedinim segmentima treba prilagođavati zastupljenom sortimentu u vinogradu. žalosna je činjenica kako naši vinogradari malo poznaju spomenutu materiju te samo oni najodvažniji obavljaju prihranu. ukoliko u vrijeme sazrijevanja nastupi kišno Specifičnosti Cardinala Biolight obavezan u stolnom grožđu Calcium fast . otklanja pojavu osipanja cvata kod vinove loze. Dakle. S druge strane. Ugodna aroma i blago naglašeni muskatni miris spomenutu sortu čini jednom od najkvalitetnijih. Dovoljno je gnojivom na bazi bora lozu tretirati 2-3 puta. Osim toga. ovisno od vrste gnojiva koje imamo na raspolaganju. čvrstoću pokožice bobice Cardinala povećavamo ukoliko trsove tretiramo gnojivom CALCIUM FAST u količini od 1 kg/ha. takvi grozdovi gube na svojoj tržnoj vrijednosti. zahvaljujući boru. čime se povećava osjetljivost prema sivoj truleži. a u našem slučaju radi se o hektaru. Stoga dolazi do toga da listovi malo po malo gube svoju prirodnu zelenu te poprimaju svijetložutu boju. To znači da prihrana borom. A nedostatak bora posebno je izražen na laganim pjeskovitim tlima i u sušnim uvjetima. Inače kada su u pitanju folijarna gnojiva. Kako bi se pak premostili navedeni problemi. čime se osiguravaju preduvjeti za normalnu oplodnju. Riječ je ukusnoj sorti vrlo ranog sazrijevanja. na našem tržištu nalaze se i drugi pripravci na bazi željeza a koji se mogu aplicirati i folijarnim putem. Bitno je napomenuti da u tom slučaju u istom spremniku nipošto ne smijemo miješati zaštitna sredstva (pesticide) već se željezo vinovoj lozi daje posebnim prskanjem. što se u žargonu naziva „prhnuće loze“. u manjem ili većem intenzitetu. ferokloroza se otklanja na relativno lagan način. To je dakako poželjna i prihvatljiva mjera prihrane kojom se preko lista (folijarno) vinovoj lozi osiguravaju dovoljne količine ovog elementa koji ima veliku ulogu u metabolizmu vinove loze. puno ih je pametnije i poželjnije davati pojedinačno i bez miješanja s pesticidima. dolazi do pucanja pokožice bobice. Ipak. nakon zametanja bobica po do faze sazrijevanja. tada se podrazumijeva potrošnja vode u količini od 1000 litara. I dok gnojiva na bazi bora od vinogradara malo tko primjenjuje u svojim nasadima. Naime. Sve navedene proizvode možete pronaći u našim Agrocentrima u Mostaru i Širokom Brijegu gdje se ujedno možete detaljnije informirati o primjeni spomenutih gnojiva.

Naime. Plodovi su krupni. Na način da. I upravo ujesen kod svega što trebamo uništiti koristimo jedan od ova dva pripravka. ing. Mladen Karačić. bilo kako bilo. Takve površine potrebno je kultivirati. posebice ukoliko tlo nije rahlo i propusno. Naime. Tim pripravkom se prskaju zidovi oko kuća. Želio bih znati o kakvoj sorti jagode se radi pošto planiram zasaditi ovu sortu u svom jagodnjaku? Miss je nešto novija sorta jagode koju odlikuje bujan rast. Upravo zmije traže takva mjesta kao svoja staništa pogotovo ako su još obrasla raslinjem. na svom imanju primijetio sam nekoliko zmija u blizini jedne nakupine kamenja koja se nalazi u zapuštenom voćnjaku. ukoliko se tlo ne obrađuje te želite da trava ostane prisutna a kupina pak nestane. lova u korijen. Mogu se koristiti pocinčana mreža sa sitnim oknima kojom se ogradi cijela površina. Koristimo fiziološku zakonitost da se u jesen kod drvenastih kultura hranjiva premještaju iz nadzemnih dije- Rastjerivanje zmija Postoji li kemijski pripravak za rastjerivanje zmija. Milim vas da mi odgovorite o kojoj sorti krumpira se radi jer ga namjeravam saditi i iduće godine. Sprječavanje naseljavanja zmija na neko područje (voćnjak. No. dipl. Zanima me kako najlakše izvaditi panjeve. a gomolji su nešto izduljeni. dipl. ponovno dobiti lijepu i zdravu biljku. ono što trebate znati jest činjenica da ova prekrasna penjačica posjeduje jaku regenerativnu snagu (a uz sve to na biljci se još uvijek zamjećuju zeleni pupovi). Dakle. . Stoga vas molim da mi date koristan savjet kako je uništiti a da pritom ne ugrozim voćke koje usprkos mojoj odsutnosti daju obilat urod? Divlja kupina se može uništiti na dva načina. na biljci zamjećujem malene zelene pupove. Drugi način na koji možete uništiti kupinu kao i sve ostale prisutne korove. ali bezuspješno. ing. Imajte na umu i činjenicu da prilikom primjene oba spomenuta herbicida morate strogo voditi računa da oni nipošto ne dospiju na zelene dijelove ili koru voćaka. Na tržištu postoji pripravak – repelent (Viperalt) koji se može koristiti u rastjerivanju zmija. Naime. 20 Miss – rana sorta jagoda Možete li mi navesti osnovne karakteristike jagode. poznato je da zmije ne obitavaju na površinama gdje se ne osjećaju sigurnim. Meso je svijetlocrvene boje. dok je cvijet ostao. gomolji ove sorte su nešto izduljeni i glatke pokožice. konusno produženi i ovalno spljošteni. rana i vrlo perspektivna sorta jagode koja zbog svoje kakvoće sve više i ulazi u sortiment hercegovačkih uzgajivača. raslinje se može i spaliti. čvrsto i aromatično. Pošto niste naveli jesu li možda uočeni pojedini štetnici ili da li je možda biljka bila izložena vjetru ili jakom suncu. Osim toga. raslinje očistiti. Gomolji krumpira koje ste dostavili pripadaju sorti Liseta. Plodovi su crveni tijekom cijelog perioda sazrijevanja. pa ga iduće godine možete jednostavno izvaditi bez mehanizacije. a po mogućnosti to kamenje ukloniti. dok su neki od njih sasvim zeleni. ing. Stoga želim znati zbog čega je došlo do naglog opadanja listova i na koji način pomoći biljci da se regenerira. dipl. što znači da ćete uz malo pažnje oko zalijevanja i primjene jednog od tekućih gnojiva uskoro. ukoliko je takvo što još uvijek i moguće. Prilikom kupovine od prodavača sam tražio ranu sortu krumpira. velikog sjaja. Izuzetna je rodna sorta i svake godine površine zasađene ovom sortom se povećavaju. Mario Ćubela. Primjenjuje se kada kupina i ostali korovi imaju dovoljno lisne mase i u uvjetima O kojoj sorti krumpiru se radi U veljači sam kupio 20 kg krumpira kojeg sam posadio tijekom ožujka. odnosi se na uporabu herbicida pod trgovačkim nazivima Herkules i Ouragan system 4. Nakon rezidbe tijekom jeseni panjeve je najbolje premazati jednim od herbicida na osnovi glifosata (Herkules ili Ouragan system 4). Osim za vanjski uzgoj. ing. Nino Rotim. kada oborina neće biti barem 24 sata nakon njegovog apliciranja. sorta je pogodna i za uzgoj u plastenicima. B R O J 5 7 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8 Vađenje voćnih panjeva Tijekom ljeta planiram posjeći veći broj starijih voćnih stabala. što nije slučaj s mnogim drugim sortama. upotrijebite herbicid pod nazivom Starane 250. Uništavanje divlje kupine u voćnjaku Posjedujem voćnjak koji je određeno vrijeme bio zapušten pa je došlo do masovne pojave divlje kupine. dok je u sredini ploda bijelo. slatkog su okusa i ujednačene krupnoće plodova od početka do kraja berbe. Iz osobnog iskustva mogu vam potvrditi da su navedeni preparati pokazali izuzetne rezultate u pogledu uništavanja kupine te da s pravom slovi kao jedan od najefikasnijih herbicida na osnovi glifosata. Josip Brkljača. Otopina će uništiti panj i do najmanjeg korjenčića.PITANJA I ODGOVORI Opadanje listova bugenvilije Imam prekrasnu bugenviliju čiji su listovi naglo počeli opadati. a pri čemu ćete dobiti «golo tlo». kamenjari i druge površine. ing. Navedeni herbicid se primjenjuje u količini od 1. ili neku drugu površinu) teško je izvedivo. Kako bi se riješili zmija moramo njihova staništa učiniti nesigurnim za obitavanje. Krumpir je izuzetno dobro radio. Opali listovi su požutjeli. Probao sam je uništavati. dipl. međutim. Nino Rotim. Unaprijed zahvalan! Do opadanja listova bugenvilije najvjerojatnije je došlo zbog nedostatnog zalijevanja tijekom vrućih ljetnih mjeseci. sorte Miss. U našem klimatu spada među najranije sorte po vremenu dozrijevanja. Razrijedi se otopina u omjeru 1:6 i svako deblo premaže četkicom. Josip Brkljača. Liseta pripada skupini ranih sorti krumpira namijenjenih za proizvodnju mladog krumpira.5-2 l/ha i to kada je dobro razvijena lisna masa korova pa sve do početka cvatnje kupine. Međutim. ing.

kelja pupčara. Pošto se u našim krajevima nalazi veći broj proizvođača kupusa čiji se uzgoj bazira na prijesadnicama. zimskog kupusa.-20.-20. ing.07. Sadnja se obavlja u dovoljno vlažno tlo s tim da dva tjedna nakon sadnje trebamo obaviti i prvu prihranu (KAN i sl. 01. Svakako da je najkritičniji period sjetve u razdoblju od 20 srpnja do 10 kolovoza. Nije nevažno napomenuti da sve navedene radove u povrtnjaku. Proizvođačima je važno osigurati kontinuitet berbe svježeg povrća koje se u našim južnim područjima od jeseni. kad temperature nisu previsoke.08.-31.5 l/ha). 01.07. i suzbijanje korova treba podrediti tom načinu proizvodnje.07.08. 01. GOAL EC (2-3 l/ha) i STOMP (3-4 l/ha) dok se 10-14 dana nakon presađivanja kupusa koriste: BUTISAN S (2-2.07. 01.07.08.07.08.-31.5-2 l/ha). Osim sjetve. dobrim dijelom nisu upoznati sa suzbijanjem korova u kupusu. počevši od zalijevanja pa do unošenja gnojiva. 01. jesenske salate i dr.07. prije sjetve sjemena nužno je kvalitetno pripremiti tlo. U toplijim dijelovima Hercegovine tijekom srpnja i kolovoza ozbiljniji proizvođači nastavljaju sjetvu i sadnju povrća kako bi zadovoljili potrebe tržišta.). Razumljivo je da su podaci u tablici orijentacijski i da optimalno vrijeme sjetve ovisi od vladajućih klimatskih prilika.-15. 01. Koji će se od navedenih preparata koristiti.07.-31. Međutim.-31. Tako se prije presađivanja prijesadnica može koristiti: TREFLAN (1. uvjeti za sjetvu povrća nisu optimalni jer ipak u ovo doba godine često vladaju “tropske vrućine”.07.07. Kako je ovo godina s pojačanom pojavom lisnih ušiju i stjenica. treba imati na umu da se jednokratnom primjenom herbicida ne postižu željeni rezultati te je prije izbora herbicida preporučljivo kontaktirati s lokalnom savjetodavnom službom. Pri tomu prednost imaju prijesadnice proizvedene kontejniranim načinom i to iz razloga što se bez većih poteškoća mogu saditi tijekom cijele godine uz izostanak stresa-za- Iako su temperature u ovom razdoblju iznimno visoke intenzitet radova u povrtnjaku se tek neznatno umanjuje. U tu svrhu koristi se veći broj insekticida s čijom primjenom su povrćari već dobrim dijelom i upoznati. trebamo voditi računa i o zaštiti prijesadnica.08.-31.-31. što podrazumijeva i unošenje odgovarajućih biljnih hranjiva. B R O J 5 6 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8 . Stoga je biljkama potrebno osigurati dovoljne količine vode kako uloženi trud ne bi bio uzaludan. Međutim.08. ovisi o tipu tla i Ljetna sjetva mrkve Kasna sadnja rajčice kulturi koja će se uzgajati nakon kupusa.07.-15.07.-10.21 LJETO U POVRTNJAKU JoSip BRklJača. 01. što se prije svega odnosi na kupusnjače. zime pa sve do travnja može brati na otvorenu polju i plasirati na tržište hvaljujući grudi supstrata oko korijena. 01.07.07. endivije. aktualna je i sadnja prijesadnica povrća: cvjetače. Osim toga. zimskog kelja. 01. 01. Prije sjetve ili sadnje povrća nikako ne smijemo zaboraviti ni unošenje insekticida u tlo s tim da se obvezno konzultiramo s lokalnom savjetodavnom službom. Sjetva povrća u toplijim područjima VRSTA POVRĆA CVJETAČA CIKLA ENDIVIJA MRKVA PERŠIN RADIČ PORILUK JESENSKA SALATA ZIMSKI KUPUS ZIMSKI KELJ GRAH MAHUNAR KOLIČINA SJEMENA (m2) 3 3 3 4 3 5 15 3 3 3 15 VRIJEME SJETVE 01. Istina. trebamo obavljati predvečer ili rano ujutro.08.07.

ali tek kada dovoljno narastu. i pod utjecajem dugog dana spomenuti špinat obično i procvate. nužno ih je redovito okopavati. Sije se na razmak redova od 80 do 90 cm i 30 do 40 cm u redu. do 7 cm dugi i 4-5 cm široki. režemo vršnih desetak centimetara grana a na svakoj ostavimo po nekoliko listova. izvanredno udomaćio i na našem podneblju. koje su redovite u ljetnim mjesecima. što znači da mu velike vrućine ne smetaju. Uzgaja se izravnom sjetvom sjemena.. pored ostalih neuobičajenih povrtnih vrsta. maslinastozelene boje.. te time gubitak vode iz tla sveli na najmanju moguću mjeru. Bitno je napomenuti kako stariji listovi i izboji nisu jestivi jer sadrže previše celuloznih vlakana. Naime. To je razumljivo s obzirom da u uvjetima visokih temperatura. S druge strane. Njegove pak listove i mlade izboje pripremamo na isti način kao i špinat. Na spomenuti način stalno potičemo grananje biljke i stvaranje novih. ali uz uvjet da se sa sjetvom počinje nešto kasnije tj. Novozelandski špinat Biološke posebnosti zeljastoj stabljici koja je polupuzava i koja može doseći do jedan metar u promjeru. i dovoljne količine prigodno pakiranog sjemena novozelandskog špinata. ing. Zahvaljujući snažnom i iznimno razgranatom korijenu. smješteni na kratkim stapkama i imaju žutozelenu boju. a sadrži do osam sjemenki. a sve kako bismo ih štitili od štetnih korova i kako bi razbili pokoricu. On za ljetnih mjeseci nesmetano raste i razvija se. premda se mladi izboji mogu jesti i svježi u vidu salata. glatki. s tim da se beru isključivo dobro razvijeni listovi ili se pak beru mladi izboji do 20 cm duljine s 5 do 6 dobro razvijenih listova. novozelandski špinat u plodoredu dolazi na drugo Način uzgoja mjesto. što pak nije slučaj s uobičajenom vrstom špinata. dipl. Berba može započeti 40 do 50 dana nakon nicanja. novozelandski špinat dobro raste u toploj i vlažnoj klimi te se. Ustvari. A jednom posijan i uzgojen trajno ostaje u povrtnjaku iz razloga što će neugledni žućkasti cvjetovi redovito donijeti sjeme koje. debeli. U toplijim područjima navedeni špinat višegodišnja je biljka koju ćete tijekom ljetnih vrućina uspješno moći uzgojiti. zeljastoj biljci koja potječe s Novog Zelanda i Tasmanije a koja s botaničkog gledišta nema nikakvih sličnosti sa klasičnim špinatom. Slično ostalom lisnatom povrću. S okopavanjem se nastavlja sve dok biljke dobro ne pokriju tlo. U pazušcima ostavljenih listova formirat će se novi izboji koji se opet režu. Višesjemeni plod je specifičnoga zvonolikog oblika s četiri roščića pri vrhu. Dovoljno je osigurati povremeno pravodobno zalijevanje i «ljetni» špinat će vrlo brzo formirati dugu i bujno razgranatu poleglu stabljiku čije listove beremo sve do kasne jeseni. Zbog nešto čvršćih ovojnica i dugog nicanja prije sjetve se prakticira namakanje sjemena u mlakoj vodi u trajanju od 24 sata.NOVOZELANDSKI ŠPINAT maRio ćuBela. kada dospije u tlo. Rastu na 22 Na zahtjev velikog broja čitatelja u našem poljoprivrednom glasilu ponovno objavljujemo prilog o malo poznatoj vrsti povrća-novozelandskom špinatu. Međutim. Listovi su jednostavni. sukladno tomu. I dok u toplijem ambijentu uspješno raste. i to nakon kupusnjača i plodovitog povrća. Pošto posijane biljke u početku sporo rastu. već mu naprotiv veoma gode. zadržava klijavost sve do naredne sezone. obični špinat tijekom ljeta nipošto kvalitetno ne uspijevaju uzgojiti. nemojte brinuti! Berba U sjemenskom asortimanu Agrocentri u Mostaru i Širokom Brijegu svim ljubiteljima egzotičnog osigurali su. na taj način pripremljeno sjeme moramo sijati isključivo u vlažno tlo. Stoga se pojavilo rješenje u vidu novozelandskog špinata. Ali. novozelandski špinat dobro podnosi sušu premda za veće i bolje prinose moramo osigurati ravnomjernu opskrbu vodom. tek kada se temperature tla podignu iznad 20-tak stupnjeva C. što znači da se novozelandski špinat obično bere jednom tjedno sve do prvih mrazeva. mladih izboja. B R O J 5 7 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8 . Novozelandski špinat ima trokutaste malo naborane listove koji su nešto manji i sočniji od uobičajenog i puno nam poznatijeg špinata. Najviše se pripremaju kuhana jela. njegov uzgoj znatnije ograničavaju niske temperature te se za biljke kritičnim smatraju temperature ispod ništice. Cvjetovi su u pazuhu listova. našim je povrćarima znano kako tzv.

Pa tko voli neka izvoli… LJETNA SJETVA ZIMSKA BERBA Zbog svoje izvanredne hranjive vrijednosti cvjetača pripada samom vrhu povrćarskih kultura. A otkrit ćemo vam i malu tajnu-ukoliko je kuhate u slanoj vodi. masti. Budući da se cvatovi ne razvijaju ujednačeno. listovi su deblji i tvrđi nego što je normalno zbog nakupljanja ugljikohidrata. Stoga treba uzeti u obzir činjenicu kako se navedeno povrće može uspješno proizvoditi samo uz dobro natapanje. celer ili peršin. Sadnja se obavlja na razmak redova od 60 cm. koliko iznosi i razmak unutar samih redova. Kupljenu pak na tržnici možete čuvati zamotanu u papir u hladioniku do tri dana. što odgovara sortnim svojstvima. jod) te vitamina (A. Prorastanje brakteja – pojava malih listova koji prorastaju kroz cvat. ali i samom zraku. berba je sukcesivna. a čim se izlože svijetlu. da automatski ima i veće potrebe za vlagom i hranjivim tvarima. rižavost i sljepoća «Sitni cvat» sasvim otvara unutrašnje lišće rozete prije nego što cvat postigne tržnu veličinu. U našim toplim krajevima cvjetača se za zimsku i proljetnu berbu sije u kolovozu a sadi u rujnu. bjelančevina. prorastanje brakteja. Nakon branja cvjetaču je potrebno naglo ohladiti i uskladištiti na Berba cvjetače Fiziološki poremećaji u razvoju cvata cvjetače najčešće se manifestiraju kroz: formiranje sitnog cvata. Kao i ostale kupusnjače cvjetača potječe s Mediterana i Bliskog istoka. Međutim. Vrijeme sjetve Cvjetača ima nešto slabije razvijen korijenov sustav. Svakako treba napomenuti kako cvjetača najveću potrebu za vlagom iskazuje u vrijeme oblikovanja cvjetne glavice. slba ishrana dušikom. Možda je tomu uzrok i njena hranjiva vrijednost koja se ogleda u sadržaju ugljikohidrata. znatno usporava rast lisne mase.23 temperaturi nešto većoj od točke smrzavanja. fosfor. rezanjem do korijena. Riječ je o odličnoj dijetetskoj namirnici koja bi trebala naći mjesto u svakom povrtnjaku nino Rotim. proizvodne površine. prije pojave mrazeva. minerala (natrij. hibrida koji zahtijevaju i nešto više proizvodnog prostora. Cvjetača se bere u stadiju tehnološke zrelosti. Rižavost – pojava malih cvjetnih pupoljaka na površini cvata. I ta pojava je u vezi s temperaturama od 15 do 25 dana nakon zametanja cvata. Navedeni razmak redova potreban je kod uzgoja kasnih jesensko-zimskih sorata tj. stoljeća što znači da je imala značajnu ulogu u svijetu povrćarstva starih civilizacija. začinjena kvasinom i maslinovim uljem. Iako u našim krajevima nije zastupljena kao primjerice rajčica i paprika zamjetno je da proizvodnja cvjetače zadnje desetljeće u svijetu itekako raste. dok se za jesensku berbu sije u srpnju a sadi u kolovozu. tomu pridonosi činjenica kako se veliki metamorfozirani cvat s nekoliko najmlađih listova može koristiti kao povrće prisutno na tržištu gotovo cijele godine. kalcij. kada cvat dosegne promjer preko 10 cm. magnezij. U dalmatinskoj se kuhinji pak najviše priprema na lešo. što cvatu daje samtast izgled. postaju zeleni. brzo će vam potamniti. Prva pisana informacija o cvjetači potječe iz 12. željezo. prestare presadnice. Sljepoća – rozeta lišća bez cvatau stadiju sedmog ili osmog lista ugiba vegetacijski vrh od niskih temperatura (0 do -1oC). niže temperature nakon presađivanja. premda se može kuhati i u vodi bez soli. Ipak. trebate znati da se cvjetača najbolje pripravlja kuhanjem na pari. U nešto hladnijem klimatu cvjetaču treba posijati nešto ranije kako Fiziološki poremećaji kod uzgoja bi se sama berba planirala prije dolaska hladnijih dana. ali još uvijek male i usitnjene. prvenstveno metodom orošavanja (kišenja) biljaka i tla. čime se stvara visoka relativna vlaga zraka što itekako godi cvjetači. tako da uz glavicu ostane nekoliko listova. a dobro dođe i pokoji začin kao što su vlasac. dipl. ti su listovi bijeli. većina hercegovačkih povrćara prakticira nešto manji razmak sadnje (40 x 40 cm) kako bi na taj način što bolje iskoristili prijeko potrebne. Osobito je ukusna ukoliko se kuha u mješavini vode i mlijeka. Tako je praksa pokazala da nedostatak vlage u tlu. odnosno. Više je mogućih uzroka: zastoj u rastu. ing. koja ostaje sitna s jakom voštanom prevlakom. Berba se odvija za suha vremena. Međutim. Dok je cvat dobro zaštićen lišćem.B i C). pa nastupa prijevremeno oblikovanje cvjetnih glavica slabe kakvoće. što znači B R O J 5 6 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8 Voda kao bitan čimbenik uzgoja cvjetače Nasad cvjetače .

Borove iglice Pokošena trava Kora drveta Otpalo lišće Koriste se i kokosova vlakna proizvedena iz ljuske kokosovog oraha. Piljevina je pogodne za malčiranja novozasađenih stabala i grmova. kora drveta. U svakom održavanom vrtu ima pokošene trave. suho lišće. Malčiranje je prekrivanje tla slojem materijala anorganskog ili organskog porijekla s ciljem umanjivana isušivanja tla. Sjeckalicom za grane možemo usitniti sav drveni otpad u vrtu. Za manje površine je primjerenija više usitnjena kora. obavlja funkciju. Kora spada u tvrđe materijale za malčiranje koji su bio razgradivi pa mikroorganizmi trebaju više energije da bi je razgradili pa time troše i hranjiva iz tla. a za veće površine krupnije usitnjena. U priobalju u borovim šumama lako se može doći do otpalih borovih iglica koje se mogu iskoristiti za malč. razgradnjom obogaćuje tlo organskom tvari i potiče rad korisnih mikroorganizama u tlu. Ukoliko je materijal za malčiranje organskog porijekla. postižu se najbolji efekti. Prostire se sloj trave visine oko 5 cm. Doskočimo tome tehnikom malčiranja. isto tako i pri rezanju drva za ogrijev. Zbog povećanog sadržaja lignina sporo se razgrađuje. posebno cvatućih . Koriste se perforirane folije u bojama. piljevina. lijepo izgleda. Za malčiranje se koriste razne folije. Piljevina je otpad u drvnoj industriji. Primjenjujući folije uz navodnjavanje kap po kap. pljeva. Ne koristiti travu kao malč ukoliko je travnjak tretiran herbicidima. Tehnika malčiranja je primjenjiva i u komercijalnim nasadima. posebice dušik. U jesen muku mučimo s otpalim lišćem. Rijetko se cijeli vrt prekriva. Prekriva se površina oko debla stablašica i grmova koja obuhvaća zonu korijenove mreže. Iskoristimo lišće za proizvodnju komposta. Pored toga sprječava se rast korova. po mogućnosti organskog uz dodatak mineralnih. Svakako. Do proljeća će se dio razgraditi i stanjiti pa će biti olakšana proljetna sadnja. ukrasne trajnice i dr. tamnije boje u ostalom dijelu godine. dipl. koja je problem pri skupljanju i uklanjanju sa travnjaka. kao podloga jače ističe ukrasnu vrijednost biljaka. U ukrasnom dijelu vrta treba koristi malč koji je estetskim izgledom primjereniji toj namjeni vrta. Ovo su izvrsni materijali za malčiranje. Folija smanjuje isparavanje. Kora drveta je jako zahvalan materijal za malčiranje. umanjuje se stres uslijed nagle promjene temperature. pa se može koristiti i direktno za malčiranje gredica. čak ga skupljamo u velike veće za smeće i vozimo na deponij. a također i vrijeme potrebno za navodnjavanje. Nakon postavljanja obveznoga natopiti vodom kako ga vjetar ne bi odnio. Kora drveta se prostire u sloju visine 5 cm i jedan je od dugotrajnih malčeva.). sijeno. Na manjim površinama možemo za svoj povrtnjak koristiti priručne materijale koje često smatramo otpadom u vrtu. pljevu. Ljeti najčešće bijele boje. Najčešće se koristi usitnjena kora crnogoričnog drveća. kroz sistem je moguće dodavati tekuća gnojiva. ing. razgradnjom borovih iglica dolazi do zakiseljavanja tla. Pokošenu travu koja nam nakon košnje smeta deponiramo u manje izloženi dio vrta te iskoristimo kao pokrivač povrća na gredici. pa se čini naš trud uzaludan. Pljeva i piljevina Malč u nasadu rajčice gnojivima na osnovi dušika. Kod uzgoja trajnica i grmova može se koristi šljunak sitnijih granulacija ili riječni oblutak. manje je bolesti. također sprječava nicanje korova. borove iglice. Tijekom zime stavlja se na gredice u sloju od 5 cm. ali je poželjno da se malčira površina oko vrijednih i zahtjevnijih biljaka u vrtu (ruže. Improvizirano rješenje pa ga koristiti prilikom sjetve prije nicanjaja da bi se sačuvala površinska vlaga. U trgovinam su u ponudi gotova pakiranja raznih veličina komadića kore. kamelije. Visoke temperature potiču brzo isparavanje vode. B R O J 5 7 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8 Ostali materijali pogodni za malčiranje . ali se koristi i u malčiranju gredica povrća.24 UZ MALČIRANJE RIJEđE ZALIJEVANJE ivica doko. a koji su itekako korisni. Estetski gledano najljepši je malč je kore drveta. Najčešće se koristi u ukrasnom dijelu vrtu zbog izrazito lijepog izgleda. stoga se malč od borovih iglica preporučuje samo za one biljke kojima odgovara kiselo tlo (azaleje. šljunak. folija je isplativa investicija jer će se trošak vode za navodnjavanje višekratno smanjiti.). uredno održavanih travnjaka. posebno povrća. što se poklapa s intervalima košnje. Suho lišće. Izrazito su lijepe čokoladne boje pa se sve više koriste za prekrivanje cvjetnih gredica Karton je također našao primjenu u malčiranju. Šteta je odvoziti vrijedan dio vrta. hortenzije i dr. Za povrće je primjereniji malč od pokošene trave. Manji utrošak vode biljka ima kontinuirano na raspolaganju dovoljno vlage. piljevinu ili drugi organski otpad iz domaćinstva može se koristiti kao materijal za malčiranje. no on će se uskoro slegnuti i smanjiti na polovicu Trava je kao malč kratkog vijeka pa je treba obnavljati svaka 2-4 tjedna. Gredice jednogodišnjeg bilja su uglavnom omeđene pa se prekriva cijela gredica. Zbog sadržaja tanina i drugih tvari koji raspadanjem piljevine nastaju mogu imati štetan utjecaj na mlade biljke povrća. Stoga je prije samog malčiranja potrebno izvršiti prihranu U ove ljetne vruće dane nastojimo sačuvati naše povrtnjake i cvjetnjake od žege višekratnim zalijevanjem. kompost. No. tad je poželjno niskom ogradicom odijeliti taj prostor od okolnog travnjaka zbog jednostavnijeg održavanja i urednijeg izgleda. dozreli plodovi su čišći jer ih ne prlja zemlja pa je olakšana berba.

zašto ne iskoristiti povrtnjak i tijekom ljeta jer u njemu još uvijek može biti vrlo živo ivica doko. Ali. ing. ukoliko je u trenutku sjetve ili sadnje tlo bilo vlažno. Ali. ona je barem do sada malo korištena. Bilo kako bilo. dipl. Ako je tlo suho. kad su u vrijeme sjetve ili sadnje povrća znatnije izraženi sušni dani i u duljem razdoblju. tu griješimo. barem ćemo se za osobne potrebe moći pogostiti mladim krumpirom serviranim na stolovima za božićne i novogodišnje blagdane. nadam se da će ljubitelji povrća biti potaknuti ovim tekstom kao što je to bio i slučaj s člankom o ljetnoj sadnji krumpira u Hercegovini. Vjerovali ili ne… Razumljivo je da tijekom vrućih ljetnih dana povrću moramo osigurati dovoljne količine vode jer svakako moramo nadoknaditi i gubitke vode nastale isparavanjem. čak i lukovičasto te plodovito povrće premda su mogućnosti znatno i šire. što tamošnjim povrćarima daje veliku prigodu proširenja postrne proizvodnje. I doista je upalilo. onda samu sjetvu trebamo odgoditi do prve jače kiše. Osim toga. bilo sjetvom ili sadnjom prijesadnica moguća. Ipak. Za ovu skupinu povrća su idealna naša pjeskovita tla. u Hercegovini će se ove godine u sklopu obiteljskih povrtnjaka mladi krumpir dva puta vaditi. slobodno uzgajati tijekom ljeta. U samoj gnojidbi kupusnjača se obično rabe i veće količine stajskog gnoja iako je za njegov uspješan uzgoj nužno u tlo prije sadnje unijeti i malo mineralnog gnojiva. Njegov uzgoj bi bio puno i veći da mu je i otkupnoprodajna cijena nešto veća. Ali. istini za volju u cilju pouzdanije postrne proizvodnje povrća potrebno je poznavati klimu svakog pojedinog kraja s posebnim osvrtom na zbroj topline i oborina po mjesecima. proizvodnja povrća ne može biti zasnovana. nju postrna proizvodnja povrća da i jedan dan ranije sjetve ili sadnje puno znači iz razloga što ga u jesen ne možemo nadoknaditi. a nemamo dovoljno vode za natapanje.25 SJETVA POVRĆA NAKON ŽETVE Iako je proizvodnja postrnog povrća. južnim krajevima. jer postoji veliki broj povrtnih kultura koje možemo uspješno uzgojiti i tijekom ljeta. isto tako moramo znati kad je u pita- Bez natapanja nema ni postrnog povrća Čini nam se da tu ipak prednjače kupusnjače jer ovo glavato povrće se nekako tradicionalno sadi i uzgoja tijekom ljeta u Hercegovini. Dakle. Osim kupusa u našem klimatu se postrno može uzgajati i korijenasto povrće poput mrkve koja doslovce može uspijevati cijele godine. želimo naglasiti kako sjetva ili sadnja povrća u suho tlo ne dolazi u obzir. Posebice je to izraženo u našim toplijim. Ali. jer bi to bio i suviše velik rizik i financijski gubitak. zasnivanje kulture povrća bit će brže i gotovo. Međutim. Ali. a da nije osigurana voda za natapanje. Ovdje je uglavnom riječ o proizvodnji iz prijesadnica za koju bi najprikladnija bila srednje teška tla (teže ilovače) koja dobro čuvaju vlagu. istina pojedini iz neznanja a neki iz nemara. iako je vrlo moguća tamo postrna proizvodnja gotovo da i ne postoji. Međutim. Tlo za mrkvu i ostalo povrće iz ove skupine mora biti lakšeg mehaničkog sastava s dovoljno vlage i hranjiva. Možemo slobodno reći kako tijekom ljeta u našim krajevima imamo običaj zapustiti naše lijepe povrtnjake ostavljajući ih «na miru» sve do jesenske sjetve blitve i špinata. U našim sjevernijim područjima situacija je malo drugačija jer tamo opasnost od suše gotovo da i ne postoji. i ostale vrste možemo Koje povrće se najčešće proizvodi postrno? Sjetva nakon žetve B R O J 5 6 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8 .

1%. Vertimec ima odlično djelovanje i na druge štetnike (lisne minere. jabukama i kruškama. prvenstveno uzročnici bolesti korijena. Granule moraju biti u zoni razvoja korijena mlade tek posađene biljke. neće biti dovoljno učinkovit. Kao posljedica sisanja dolazi do formiranja guka (zadebljanja) na korijenu. Grinje su sitni organizmi koji sišu na naličju listova.pripravak protiv grinja B R O J 5 7 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8 . u susjednoj Europi široku primjenu ima u proizvodnji ostalog povrća. koji se ko- risti za suzbijanje više štetnika. Glavni uzrok nagomilavanja ovih štetnika u plastenicima predstavlja monokultura i nepoštivanje plodoreda. agruma. VERTIMEC – pripravak za suzbijanje štetnih grinja (pauka) Povrtne kulture napada veliki broj štetnih organizama među kojima posebno mjesto imaju grinje (pauci).5-1. Vertimec se koristi se u dozi 8-10 ml u 10 lit vode uz dodatak Bijelog ulja 0. U ovoj dozi preparat ima odlično djelovanje i na neke druge štetnike u tlu kao npr. ing. Doza je 25 kg/ ha u trake ili 40 kg / ha širom. a osnovna mu je prednost pored odličnog djelovanja kratka karenca. Odmah nakon unošenja u tlo može se pristupiti sadnji presadnica. posebno na rajčici i krastavcu. Trenutno se na tržištu nalazi mali broj kemijskih pripravaka koji se mogu koristiti za suzbijanje štetnih grinja. dipl. Sve ovo uzrokuje kržljanje biljke koje dovodi do propadanja nasada. Vertimec je kod nas registriran u krastavcu . U uvjetima visokih temperatura i sunčanog vremena preporučuje se prskanje rano predvečer čime se postiže bolji učinak . i tripse). Štete pričinjavaju sisanjem sokova iz korijena biljaka. ukrasnog grmlja i cvijeća.25% ili nekog okvašivača 0. Osnovna prednost ovog pripravka je vrlo jednostavna primjena s vrlo malim rizikom za trovanje korisnika ukoliko se pridržava uputa. Ako se preparat unese duboko u tlo. VERTIMEC je dobro poznati akaricid – insekticid. Primjena ovog pripravka se ne preporuča nakon sadnje. Borba s nematodama je vrlo otežana i skupa.NEMATORIN I VERTIMEC vrhunski insekticidi za suzbijanje opasnih štetnika na povrću 26 Simptomi napada nematoda Simptomi napada na krastavcu danko tolić. Napadnute biljke zaostaju u porastu i često propadaju. Jak napad grinja na rajčici Vertimec . Nemathorin se mora plitko unijeti u tlo na dubinu 10-15 cm strojno (rasipačima) ili na malim površinama frezom. Na tržištu postoji vrlo malo preparata za ovu namjenu. Već nekoliko godina vodeća tvrtka u proizvodnji pesticida Syngenta distribuira granulirani insekticid – nematocid pod trgovačkim imenom Nematorin 10G . žičnjake. Nematorin 10G . a pored visoke cijene. Primjena je neposredno prije sadnje ili zajedno s sadnjom. Korijen kržlja.granulirani insekticid za suzbijanje nematoda i žičnjaka Nematode su štetnici koji pričinjavaju velike štete u proizvodnji povrća u plastenicima i staklenicima. žute i na kraju se suše. Vrlo je bitno dobro usitniti tlo i ravnomjerno rasporediti granule. najčešće končastog ili ovalnog oblika veličine 0.0 mm i teško se primjećuju golim okom. a na rane se naseljavaju drugi patogeni. To su vrlo sitni organizmi. Osim vrhunskog akaricidnog djelovanja na grinje (pauke). a kao posljedica sisanja listovi mijenjaju boju. primjena takvih pripravaka nije jednostavna i najčešće je opasna za korisnika koji rukuje takvim sredstvima.

Sjeme ove kupusnjača ne može se pronaći u trgovinama. ali isto tako i prenijela na mnoge kontinente gdje got su Hercegovci i Dalmatinci kročili. Iako se samo sjeme može čuvati u manjim staklenkama ili kartonskim kutijama. Moramo znati kako ćemo samo suho i čisto sjeme moći uspješno čuvati. nego isključivo kod proizvođača koji ga decenijama ubiru i čuvaju. Za tu svrhu trebamo koristiti suhe i prozračne prostorije. Međutim. iako su se pojedina sjemena izgubila još nije kasno da i ono malo naše vrtne baštine ostavimo budućim generacijama nino Rotim. Takve biljke imaju lijepe cvjetove. unutar komuški (mahuna) nalazi se željno očekivano sjeme koje je potrebno još samo uskladištiti. Plod je komuška s unutarnjom pregradom dok je sjeme sitno i okruglo. morate biti oprezni jer sjeme uzgajano na jednoj lokaciji gdje uspješno raste ta vrsta bilja možda u vašem vrtu i ne uspije baš tako dobro. Odvajanje sjemenki iz suhih plodova može se provesti njihovim vjetrenjem ili prosijavanjem. može pronaći i njihovo sjeme.) potrebno ih je adekvatno uskladištiti kako bi se umanjila i količina samog soka u njima. domaćicama su ipak najmilije papirnate vrećice (fišeci) jer se u njima sjeme najbolje i najuspješnije sačuva. očišćeno od zemlje. staklenke ili papirne vrećice na kojima ćete obvezno nalijepiti naljepnicu s naznačenom vrstom sjemena. Ipak. Zato je prvi i osnovni preduvjet da za sjeme odaberemo onu biljku. Dakle. moramo ih ostaviti malo dulje na samoj stabljici kako bi i sjemenke što bolje dozorile. Prije svega treba znati da se kod velike većine povrća sjeme nalazi u samom plodu. plod koji je najljepši i za koje već po vanjskom izgledu uočavamo da je pravi predstavnik svoje vrste. još uvijek se u nekom hercegovačkom zaseoku A na koji način sačuvati sjeme kupusa? Potpuno zrelo sjeme. tako domaćice tvrde. što je pak u okolici Mostara oduvijek bio ideal velikih ali uvijek ukusnih plodova rajčice. ing. I doista. Na proljeće će se iz navedene glavice razviti cvjetna stabljika koja na vrhovima grana nosi grozdaste cvatove. kao što je slučaj primjerice kod rajčice. Jer treba znati da i male promjene u zemljišnim i klimatskim prilikama mogu dati različite rezultate.27 SJEME ZA BUDUĆE GENERACIJE Tradicionalno se u hercegovačkim vrtovima ostavljalo nekoliko biljaka za sjeme. Ali. «domaće» rajčice. pravilne su građe. listovi su zdravi dok su plodovi pravilni i lijepo oblikovani. stara sjemena. Nakon toga osušeno sjeme trebamo prosijati kroz sita jer tim postupkom možemo odvojiti sitno i šturo sjeme tako da će nam ostati samo ono ujednačeno i čisto. Međutim. krastavci i sl. Dakle. Nakon ubiranja sočnih plodova (rajčica. dipl. Zbog toga se je ova kupusnjača i dugo zadržala. Poželjno bi bilo odvojene sjemenke prostrti u tankom sloju nekoliko dana kako bi se što bolje i osušile. Najbolje je sjeme spremiti u male Spremanje i čuvanje sjemena Raštika u cvatnji B R O J 5 6 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8 Mahune za sjemena . potrebno je prvo odvojiti sjeme od sočnog mesa ploda a što se može postići jedino ukoliko takve plodove osušimo. Kada smo odabrali dotične biljke ili plodove. odnosno. budimo optimisti! Raštika je možda najbolji primjer tradicionalnog čuvanja sjemena. Barem. datumom i godinom kad je i ubrano. u mnoštvu priličito jednakog povrća trebamo izdvojiti nekoliko najljepših plodova za sjeme. Dakle. ali one starinske. Raštika najbolji primjer Sakupljanje sjemena Iako su naša stara sjemena kupusnjača odavno završila u zaboravu. često se može čuti pitanje tipa imate li sjeme jabučara. postavlja se pitanje kako sačuvati sjeme kupusa? Vrlo jednostavno! Nakon berbe kupusa odaberemo krupnu i zdravu glavicu koju nakon kompletnog čupanja (ne otkidanja) trebamo zakopati u tlo na dubinu od 10-tak cm. Ili redoviti vapaji «e da mi je negdje pronaći sjeme one naše starinske ilićke rajčice». prašine i ostataka pljevica te prosušeno na odgovarajući način možete spremiti za iduću sezonu. Stoga se samo i nameće pitanje kako sačuvati ta naslijeđena.

većina proizvedenog kukuruza šećerca industrijski se prerađuje (konzerviranjem ili zamrzavanjem) u različite proizvode. Bc 376 su su. Iako postoji mogućnost kemijskih zaštitnih mjera. što znatno umanjuje vrijednost klipa šećerca namijenjenog za prodaju na tržištu. Osnovna obrada za kukuruz šećerac je ista kao i za proizvodnju običnog kukuruza. one se u praksi uglavnom ne provode. Dynasty. može se usporediti s mladim graškom. Zlatko SvečnJak Šećerac spada u specijalne tipove kukuruza i od običnog kukuruza razlikuje se po prisutnosti gena koji smanjuju sintezu škroba u endospermu. ali je brzina Kukuruz šećerac je vrijedna povrtna kultura s ratarskim načinom uzgoja. superšećercima. Šećerac se sije na razmak redova od 70 cm kao i običan kukuruz. Najveće štete kukuruzu šećercu čini kukuruzni moljac. Sundance. Uzgaja se isključivo za ljudsku prehranu u svježem ili prerađenom stanju. a u pojedinim slučajevima može sadržavati i do 30 % vodotopljivih polisaharida. Kultivari superšećerca sadržavaju nešto manji postotak poljskog nicanja i slabiji početni porast. Stoga šećerac mora biti 75-100 metara udaljen od usjeva običnog kukuruza. Osim prostorne. izgubiti će 50 i više posto šećera za samo jedan dan. prvenstveno između 1 i 4 0C. odnosno rano ujutro ili u večernjim satima. dR. Sc. Gnojidba prije oranja ujesen kreće se od 300 do 400 kg/ha kompleksnih N:P:K gnojiva. Stoga je optimalno vrijeme za berbu šećerca razmjerno kratko. Gusjenice kukuruznog moljca prezimljuju u stabljici kukuruzovine i zato je važna mjera njegova suzbijanja potpuno zaoravanje biljnih ostataka kukuruza do sredine svibnja. čime nastupa tehnološka zrelost za berbu. postoji i mogućnost vremenske izolacije. čije gusjenice buše stabljiku a poslije mogu ući Agrotehnika proizvodnje Kukuruz šećerac B R O J 5 7 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8 . a povećavaju razinu šećera i vodotopljivih polisaharida. Poželjno je berbu obaviti pri nižim temperaturama. Sadržaj šećera u zrnu kultivara šećerca postiže svoju maksimalnu vrijednost između 18 i 22 dana nakon svilanja. Stoga se na jedan hektar u prosjeku posije oko 70 000 zrna. Najveći sadržaj šećera u zrnu u optimalnom stadiju berbe je u tzv. a nakon toga sadržaj šećera u zrnu konstantno opada. U zemljama gdje se uzgaja. Mv Sugar. Tako se već 28 dana nakon oplodnje razine šećera u zrnu smanjuje 50% i više. pri čemu metličanje običnog kukuruza mora biti 14 dana ranije ili kasnije nakon što započne svilanje u usjevu šećerca. OS 250 su) i stranih (Jubilee. Unutar reda razmak između zrna najčešće iznosi 18-22 cm. Ako su klipovi šećerca spremljeni na sobnoj temperaturi.UZGOJ KUKURUZA 28 ŠEĆERCA doc. Za kontinuiranu berbu preporučuje se kukuruz sijati svaka dva do tri tjedna. Optimalni je trenutak berbe šećerca tri tjedna nakon svilanja i traje nekoliko dana. i to osobito u SAD-u. dok je njegov uzgoj u nas još u razvoju. U Hrvatskoj se može kupiti sjeme domaćih (Bc 274 su su. Za zaštitu od korova koristi se većina herbicida kao i u proizvodnji običnog kukuruza. Prema kemijskom sastavu. a manji dio na tržište dolazi u svježem stanju. čime se sprječava izlazak leptira moljca iz kukuruzovine. Ovisno o proizvodnom području i vremenskim uvjetima u određenoj vegetacijskoj godini. Zrno šećerca u optimalnom trenutku berbe prosječno sadrži oko 15 % šećera. Gospodarski značaj gubitka šećera iz zrna poslije optimalnog trenutka berbe znatno sporija od kultivara običnog šećerca. Andrea. u klip i izgrizati zrna. Sjetva započinje čim se tlo zagrije na 10 0C i nema opasnosti od kasnog mraza. Prije dopunske obrade u proljeće parcelu treba pognojiti sa 150 kg uree po hektaru. itd) hibrida kukuruza šećerca. sjetva najčešće započinje od početka do kraja travnja. odnosno 7000 zrna na 1000 četvornih metara. Jedna je od najvažnijih preduvjeta uspješne proizvodnje šećerca izolacija od običnog kukuruza. Nakon berbe šećercu treba što prije osigurati optimalne uvjete skladištenja.

. ojača i uđe u zelenu bobicu. jak vjetar. U iznimno povoljnim uvjetima za zarazu. plitak korijen nakon jače kiše-pucanje bobe. a često zarazi i glavnu peteljku uslijed čega propadne veći broj bobica. kad gljivica dobije puno šećera u bobici. Posljedica je jaka pojava sive plijesni (truleži) u fazi šaranja i zriobe. siva plijesan ubraja se u 4 najznačajnije bolesti vinove loze. moguća je zaraza zelenih boba na vanjskom dijelu grozda. tuča. Moguće je i otpadanje boba uslijed propadanja peteljki. agR. Direktni gubici posljedica su otpadanja. Siva plijesan prodire u bobice kroz otvorene rane različitog porijekla (napad grožđanih moljaca. porastom šećera i sniženjem kiseline pojačava se intenzitet širenja. Obično se jače zaraze uoče tijekom kolovoza i rujna. Posebno se jako razvije u uvjetima slabog čišćenja grozdića (zbog kiše ili rose). Gljiva se u smežuranim bobama još jače širi i formira sivu prevlaku (paučinu) od konidiofora s konidijama. • pred zatvaranje grozda pripravcima CANTUS ili RONILAN DF. Najčešće siva plijesan zarazi vinograd u fenofazi završetka cvatnje. macerira tkivo koje s vremenom nekrotizira. Naravno. Intenzitet širenja sive plijesni u bobicama ovisi o odnosu šećera i kiselina. Gljivica se često “pritaji” 1-2 mjeseca te čeka početak zriobe bobica. Gljiva negativno utje- Simptomi truleža na grožđu . Ovo je jedan od najznačajnijih načina razvoja sive plijesni. odnosno ako nisu do tada nisu poduzete mjere suzbijanja. a širenje bolesti u povoljnim uvjetima potakne vinogradare na raniju berbu. U zbijenom grozdu gljivica prelazi iz bobe u bobu. Siva plijesan vinove loze Renato vilenica. B R O J 5 6 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8 Botrytis cinerea Pers. Sve ovo odvija se u fazi zelenih bobica i pod imenom “zelena plijesan”. odnosno intenzivnog uzgoja. lako se i brzo lomi. uslijed čega one poplave. ing. uz povoljne uvjete za razvoj (vlaga i toplina). miriše na plijesan te sadrži mnogo nepoželjnih tvari. ili nije jako uočljiva. U pravilu povećanje uroda povlači za sobom i povećanu opasnost od jačeg razvoja sive plijesni. Zaražene bobe pokriju se sivom prevlakom. Pridržavajte se uputa o dozvoljenom broju tretiranja istim pripravkom i vodite računa o karenci. Daljim razvojem. U takvom grozdiću mogu se pronaći crno-smeđe nekroze na opisanim organima. posmeđe i osuše se. širenje bolesti biti će moguće ako je stvoren jaki potencijal bolesti u prethodnoj fazi razvoja vinove loze. Često se ova faza ne zamjećuje. pepelnicu i crnu pjegavost. Ulazak u zelenu bobicu može izazvati njeno propadanje (kao i peteljki i peteljčica) i tu fazu zovemo «zelena plijesan». potencijal za zarazu grozdova u fazi zriobe. U svrhu prevencije vodite računa o sljedećem: • sadite manje osjetljive sorti (sorte zbijenog grozda su osjetljivije) • sadite vinograd okrenut u smjeru puhanja najčešćih vjetrova • redovito suzbijajte grožđane moljce • za suzbijanje peronospore i crne pjegavosti primjenite fungicide pred cvatnju i nakon cvatnje koji dodatno djeluju i na sivu plijesan • skidati lišće oko grozdova • uklanjati zaperke • uravnotežiti gnojidbu • vinograd održavati čistim od korova SUZBIJANJE se provodi u četiri termina: • odmah nakon cvatnje pripravcima CANTUS ili RONILAN DF. “visokog standarda”. Za toplog i vlažnog vremena prekrije ih siva prevlaka. Uslijed ranije berbe često je u moštu manja količina sladora što također otežava proizvodnju kvalitetnih vina. ose pred zriobu . bobe se slabo hrane pa se smežuraju i osuše.29 če na kvalitetu vina koje dobije intenzivnu boju (zbog nazočnosti enzima peroksidaze). peteljku i peteljčicu. U opisanoj fazi gljiva iznimno jako fruktificira i stvara Uz plamenjaču. gljvica razvija micelij i hifama urasta u tkivo peteljčica i peteljki. Boba postupno smeđi. Ovo je direktno štetna faza razvoja sive plijesni koja uzrokuje gubitke uroda i snižava kvalitetu ubranog grožđa. Obično se jače zaraze uoče tijekom kolovoza i rujna.). jak napad pepelnice-pucanje bobe. Ova bolest tipična je za vinograde tzv. Često se ovaj proces odvija u unutrašnjosti grozda pa je velika vjerojatnost da u sortama zbijenog grozda vinogradar neće primjetiti sivu prevlaku. kad se «nahrani» ugljikohidratima iz ostatka cvjetova. ovisno o vremenskim uvjetima i vremenu dozrijevanja sorte. • u šaranju ili omekšavanju boba pripravkom CANTUS • 3-4 tjedna pred berbu pripravkom CANTUS Pripravci su pozicionirani s obzirom na njihove biološke mogućnosti (performanse) i svaki od njih će u preporučenoj fenofazi razvoja vinove loza pokazati maksimalnu djelotvornost. dipl. Zbog nekroze prekida se kolanje sokova. Zaraza u ovoj fazi očituje se u promjeni boje zaražene bobice.. raspuca se i suši (pri sušnim uvjetima) ili truli (pri vlažnim uvjetima). truleži i sušenja grozdova.

u SAD-u. Toliko bogastvo hranjivih tvari nije pronađeno niti u jednom drugom proizvodu. Ženke ne sišu krv svakog dana. Tuča je usmrtila 92 ljudi. do 2000. u prosjeku zasadila 18.4 km/h ili 50 dužina tijela u sekundi.5 km/h. Uz med pelud je pčelama glavna hrana koja im daje bjelančevine. To je pet puta više nego temperatura na vidljivoj površini sunca.000 cvjetova. Ovisno o vrsti jedna ženka siše 2 do 5 puta tijekom života Najhirovitiji porast temperature od 27°C zabilježen je 2201. te ga prešaju udarcima glave uz dodatak sline i meda. SAD. Kukac koji se najbrže kreće Najbrži kopneni kukci su veliki tropski žohari iz obitelji Dictyoptera. kada je temperatura u dvije minute. Jedan kilogram pčela ima oko 10. godine u području Gopalganj. travnja 1986. B R O J 5 7 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8 .30 Pčelinje zujanje u brojevima Za 1 kg meda. Najveća zrna tuče Najveće pošumljavanje Pelud ili cvjetni prah Pelud ili cvjetni prah su muške stanice prašnika cvjetova koje pčele sakupljaju s biljaka gomilanjem u košarice zadnjih nogu. te prepušten potebnim kemijskim promjenama. mineralne tvari i vitamine.000°C. a u jesensko – zimskom razdoblju i do sedam mjeseci. Kućna muha leti brzinom od 6. koja je izmjerena 1991. Najveća brzina bila je vrtoglavih 5. pčele trebaju posjetiti oko 7. od 22 poznate amino kiseline u biokemiji. naj. a puno više na tijelu i na gama. Pčela radilica u djelatnoj sezoni živi oko 45 dana..063 km2 šume (što odgovara površini Kuvajta). Mogu se naći u svim dijelovima svijeta osim polarnih područja. u Južnoj Dakoti. Očekivani životni vijek muhe je 8 dana do 2 mjeseca. Više od 33 milijuna mikroorganizama može biti u njihovom probavnom traktu. prenosimo iz Guinnessove knjige rekorda Najhirovitiji porast temperature Ženke komaraca vole krv Ženke nekih vrsta komaraca moraju sisati krv kako bi mogle razviti svoja jaja i dati život novoj generaciji komaraca. godine u Spearfishu. Iza svake muhe koju vidite ima još barem 20 muha koje se skrivaju. što je veća težina od nje same. godine kod američkog žohara (Periplaneta americana) na kalifornijskom sveučilištu Brekeley.500. Pčelinja zajednica za svoje potrebe treba u godini oko 120 kg hrane. Par muha može izleći više od milijun potomaka u 6-8 tjedana. meda i peludi. u Bangladešu. važnih vitamina i 28 minerala. Najtoplijim mjestom smatra se zrak oko munje. masti. Ženke mogu odlagati jaja i do 5 puta godišnje. Zrna su težila i do 1 kg. U djeliću sekunde zrak se zagrije na 30. U košnici spremaju prah u stanice saća.Pelud je prirodni izvor proteina. Sva pelud nije iste hranjive vrijednosti.32 h. Naj. Ovisno o vrsti jedna ženka može odložiti od 150 do 400 jaja tijekom jednog odlaganja. Najtoplije mjesto na zemlji Muha kroz brojke Kao prenosioci zaraznih bolesti muhe su krive za smrt 1/3 Evropske populacije u 14.stoljeću. od –20°C izmjerenih u 7. koji prerade od oko 3 kg nektara. uz pomoć posudbi Svjetske banke. Na taj način prah je zaštićen od prodora zraka i kvarenja. Primjerice.30 h narasla na 7°C izmjerenih u 7. te kako bi dobile potrebnu energiju za rad mišića jer lete na velike udaljenosti. ali za 1 kg peludi potrebno je 10000 pčela. Najveća ikad zabilježena zrna tuče izmjerena su u tuči 14. Od 1990. Kina je svake godine. Pčelinja matica u špici sezone snese oko 2000 jaja u danu. naj …. Jedna pčela danju posjeti oko 4000 cvjetova.000 jedinki. sve su nađene u peludu. 1943.

���������������������� �������������������� �������������������������� �������������� ������������������������������ ������������������ ������������� ��������������������������������� ���������������������������������� ������������ ������������������������������ ������������� .