You are on page 1of 32

Green Garden • broj 59 • studeni / prosinac 2008.

godina VIII • cijena 3 KM

Zimski ukrasi vrta Suptropsko i tropsko povrće Gnojidba voćaka Indijska smokva Maslinovo ulje

3

Urednikova riječ
Pred Vama je novi broj stručnog glasila Green Garden koji na svojim stranicama donosi niz zanimljivih članaka iz oblasti voćarstva, vinogradarstva, vinarstva, povrćarstva, cvjećarstva i stočarstva. U ovom broju posebno ističemo članke iz oblasti voćarstva, iz kojih možete doznati sve o ogrozdu, cijenjenoj i sve zastupljenijoj voćnoj vrsti. Osim toga, nipošto nemojte propustiti pročitati prilog posvećen šipku i njegovim prerađevinama čiji se proizvodi preporučuju iz razloga što su idealni za nadolazeće hladne zimske dane. Pored toga, doznajte zašto je naranča stekla epitet zimskog čuvara zdravlja. I na koncu, na zahtjev vjernih čitatelja, priredili smo članak o opunciji, ukusnom ljekovitom voću. Nadalje, zbog sve češćih upita, koji kontinuirano pristižu u našu redakciju, gledano sa stručne strane, detaljno smo pripremili prilog o peletiranim organskim gnojivima. U njemu možete doznati sve o prednostima spomenutog gnojiva kao i zašto se ono preporuča za jesensku gnojidbu voćaka i vinove loze. A osim gnojidbe voćaka donosimo Vam prilog o radovima u voćnim nasadima početkom zime a što se, prije svega, odnosi na plavo prskanje kao i zaštitu stabala od štetnih glodavaca. S druge strane, pošto je vrijeme pretakanja vina, našim vinarima bit će više nego interesantan prilog o sumporenju vina, kao i o novim proizvodima koji su se pojavili na našem tržištu a upravo su vezani za tehnologiju pravljenja vina. Međutim, u našem poljoprivrednom glasilu posebnu pozornost privlače stranice o cvjećarstvu, iz kojih izdvajamo prilog o sobnom bilju koje je predviđeno za uzgoj u odgovarajućim prostorijama. Tako se posebne cvjetne vrste predviđaju za spavaće sobe dok su odgovarajuće sobne biljke više prilagođene kuhinjskim prostorijama. O tomu ali i o božićnoj zvijezdi pročitajte u stranicama posvećenim cvjećarstvu. Iz oblasti povrćarstva, pored redovitog kalendara sjetve, pripremili smo Vam niz zanimljivih članaka iz svijeta povrća. Posebno izdvajamo članak o suptropskom i tropskom povrću poput kivana, čičoke, đumbira, graha metraša i dr. Ništa manje nije interesantan ni prilog o japanskoj tikvi Hokaido. Ali, kako ni to nije sve, ipak Vam preporučamo da sami detaljno prelistate naš i Vaš Green Garden, a ukoliko smo nešto propustili, nadamo se da nam to nećete zamjeriti.

BOŽIĆNA ZVIJEZDA • ADVENTSKI VIJENAC • BOŽIĆNA PŠENICA 4 ZIMSKI UKRASI VRTA 5 SOBNE BILJKE 6 OLEANDER 7 ZIMA U POVRTNJAKU 8 HOKAIDO 9 JESEN JE IDEALNO VRIJEME ZA PRIMJENU PELETIRANOG ORGANSKOG GNOJIVA 10 HERCEGOVAČKI PLODOVI MEDITERANA 11 PRESAĐIVANJE DRVENASTIH BILJAKA • ZA LJEPŠI AUTOPUT 12 OGROZD 13 RADOVI U VOĆNJAKU POČETKOM ZIME 14 GNOJIDBA VOĆAKA 15 SUTROPSKO I TROPSKO POVRĆE U BiH 16 ŠIPAK 18 NARANČASTA PJEGAVOST LIŠĆA ŠLJIVE 19 PITANJA I ODGOVORI 20 NARANČA 21 OPUNCIJA 22 U CARSTVU ŠIPKA • PRIPREMA TERENA ZA PODIZANJE VINOGRADA I VOĆNJAKA 23 PENETROMETAR • 5. SIMPOZIJ O ZAŠTITI BILJA U BiH 24 SUMPOR I SUMPORENJE MOŠTA I VINA 25 MASLINOVO ULJE IZVOR ZDRAVLJA 26 MINERALI VAŽNI U HRANIDBI STOKE 27 AKVARIJSKE KORNJAČE 28 30 Uredništvo ZANIMLJIVOSTI
Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA, Široki Brijeg, Knešpolje b.b. 88220 Široki Brijeg, Tel.: ++ 387 (39) 703 572, Fax: ++ 387 (39) 705 572 Glavni urednik: dr. Ivan Ostojić Redakcijski kolegij: Josip Brkljača, Nino Rotim, Goran Jurilj, Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko Marketing: Snježana Spahić - Bevanda, dipl. oec. Grafičko oblikovanje: Damir Šanje Tisak: GDD POLET, Sarajevo Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

SADRŽAJ

BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008

no sve češće ga nalazimo i na počasnom mjestu po kućama. na putu u crkvu. u razdoblju od rane večeri do sljedećeg jutra. Božićna zvijezda Legenda o nastanku Božićne zvijezde U vrijeme Došašća svečani adventski vijenac susrećemo na mnogim mjestima. Biljku staviti na dobro osvijetljeno mjesto. premda nije liturgijski propisan. Kao nagrada za uloženi trud su obojene brakteje vaše Božićne zvijezde. U grijanim prostorijama svakodnevno je prskajte vodom po listovima. ali daleko od propuha i izvora topline. Zalijevanje se obavlja svaki dan raspršivanjem vode po pšenici. prva Božićna zvijezda nastala je iz molitve dvoje seoske djece. uz prozor. Na Badnjak. na tržnici. Oplemenjivači su se malo «poigrali» pa danas imamo bijele. krem i ružičaste primjerke. U vijenac su okomito utaknute četiri svijeće. Sa zalijevanjem ne treba pretjerivati jer može doći do propadanja pšenice. ali i kupiti u cvjećarnici. Sjetva se obavlja u posebne posude koje su nešto šire od standardnih ali i dublje. Uz malo truda može ga načiniti svatko. Između dva zalijevanja pustite da se supstrat lagano prosuši. u različitim ustanovama od vrtića do hotelske recepcije. Prema vjerovanju prastanovnika Meksika. ing. po jedna više svaki od četiri adventska tjedna. Zalijevajte je obilno. treba ostaviti samo 4-5 najsnažnijih. Tada će odbaciti i ostale listove. odakle biljka potječe. a u svibnju je presaditi u svjež kompost. podsjeća ih da nešto dolazi. nego on na specifičan način okuplja ukućane. ukrašene raznobojnim. Bili su toliko siromašni da nisu mogli kupiti dar malom Isusu. odstajalom mlakom vodom. Kad su ubrane biljke stavljali oko jaslica. prilično neugledne žute cvjetiće. biljka se prestaje zalijevati. što je najbolja varijanta. vrpcama (ljubičasto je u katoličkom bogoslužju boja došašća).4 BOŽIĆNA ZVIJEZDA što nakon kupnje? Josip BrklJača. zaštićeno od izravnog sunca i ne zalijevati 4-6 tjedana. Od konca rujna biljka se zamračuje prikrivanjem crnom najlonskom vrećom. najčešće ljubičastim. ubrali su buket poljskog bilja umjesto dara. nekim čudom njihovi zeleni listovi pretvorili su se u sjajno crvene latice. Najtraženije su jarkocrvene. Kad cvatnja završi i brakteje otpadnu. Božićna pšenica BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008 . djevojčice Marije i njezina brsta Pabla. u obiteljima. ali uvijek su to u krug spletene zimzelene grančice. Mjesto reza posuti ugljenom prašinom ili pepelom i ostaviti je na umjereno toplom mjestu. pa joj stabljiku podrežemo na 10 cm. One se pale postepeno. Adventski vijenac se postavlja na stol ili vrpcom objesi o strop. potiče da to čekaju. Prilikom kupnje izaberite čvrstu Božićnu zvijezdu. Kad se pojave novi izbojci. Početkom proljeća postupno početi sa zalijevanjem. obojeni su pricvjetni listovi (brakteje). bez žutog lišća. Botanička znanost nam otkriva da Božićna zvijezda zapravo ima sićušne. prosinca. Adventski vjenac Božićna pšenica Božićna pšenica se uobičajeno sije od Svete Barbare do Svete Lucije -13. a tijekom cvatnje dobro ju je svako dva tjedna prihranjivati tekućim gnojivom za cvatuće lončanice. Ima jed- Adventski vijenac nostavnih i raskošnijih. na TV ekranu i u časopisima. Pojačano zalijevati i dohranjivati. dok joj ostali još trebaju biti i pupu. Adventski vijenac nije samo lijepi «cvjetni aranžman» u hladno zimsko doba. Prema staroj Meksičkoj legendi. Dnevno joj treba 14 sata mraka u trajanju od 8 tjedana. Optimalna temperatura za njezin napredak je 18 do 21oC. Prije same sjetve pšenica se najčešće namače u mlakoj vodi (desetak sati). s nekoliko otvorenih cvjetova. a ono što nazivamo cvijetom. ostale ukloniti. svoj izgled zahvaljuje asteškoj boginji kojoj je zbog neuzvraćene ljubavi puknulo srce i iz kapljica njezine krvi izrastao je «vatreni» cvijet. Prisutan je u svim crkvama. Nakon toga pšenica se vadi iz vode i ravnomjerna raspoređuje u posudu u sloj debljine 2-3 cm.

koji su bili cvjetovi prethodne godine. sličnim cvjetovima đurđice. ali s vremenom može izrasti i u malo stablo. nudiflorum je vrlo popularan zimski jasmin s nježno žutim cvjetovima. Vrsta ima mnoštvo sorti koje se natječu u svojoj posebnosti: ´Bacciflova´ . Cvjetovi jasmina jakog mirisa Božikovina doživi duboku starost Ukrasnu vrijednost daje i kora koja se ljušti. Gaultheria sp. Svojim cvjetovima. Obrezivanje nije nužno. gotovo cijelu godinu. Sredinom ljeta možemo odrezati svaku treću stabljiku da bismo potaknuli novi. Ne prerasta visinu pedlja (oko 12 cm). ako je potrebno. potrebno. Ljeti orezujemo pojedinačne grmove. Najbolje ga je posaditi uz zaštićeni zid na južnoj strani. otporna je na hladnoću. van Tol´je samooplodna i može ići samostalno. da osiguramo stvaranje bobica. živicu u proljeće. Ovaj lijepi vazdazeleni grmić otkriva svoju neobičnost u jesensko-zimskom periodu. Ima ovalne kožaste listove. Plodovi su bezukusni. Prikladna je za sadnju ispod biljaka kao što su Arbutus sp. ali podnijet će i polusjenu. pa će uspijevati u svakom dobro propusnom vrtnom tlu. jagodnjak Vrsta koja se najčešće može naći u rasadnicima je A. Biljka se može uzgajati i bez rezidbe.imaju listove prošarane žuto-zelenim nijansama. Važno je zapamtiti da su skoro sve sorte ili muške ili ženske biljke (jednodomna biljka). podnosi i oštro orezivanje. Bijeli cvjetovi skupljeni u cvat pojavljuju se zajedno s plodovima. Prema tlu nema posebnih zahtjeva. božika Crvene bobice božikovine na podlozi od sjajnog. Vrijeme cvatnje je ljeto. što znači da ih moramo saditi u skupinama. Orezivati u proljeće ako je Crveni plodovi gaulterije BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008 . narančasto-crveni. pa se katkad upotrebljava za živicu. dobro propusno tlo. kratka cjevčica i bijele latice u obliku zvijezde. Većina ukrasnog bilja u vrtu zimi miruje. a grane koje pruža po tlu lako se zakorjenjuju i tako širi. ing.ima žute plodove. zelenog lišća daju privlačnost vašem vrtu od listopada do siječnja. ´Golden Qeen´-žuto obrubljeni listovi. Iako je ne treba redovito orezivati. to obaviti u jesen. Podnosi svako vrtno.C. Cvatnja se protegne u jesen. Znak prepoznavanja jasmina je oblik cvijeta. ´Golden Milkmaid´&´ Lawsoniana´. s glatkim rubom. Uspijeva na osunčanim ili lagano zasjenjenim mjestima. a u krajevima s blagom klimom rododendroni i kamelije. Traži polusjenovite lokacije i vlažno tlo bez vapna. Naraste visok 3-5m. plodovima ili lijepo oblikovanim i obojenim granama unosi živost u vašem vrtu zimi Ilex aquifolium selekcije-božikovina.5 ZIMSKI UKRASI VRTA Josip BrklJača. Visina do koje planika može izrasti je 1-3 m. kada se na biljci nalaze istovremeno s plodovima. Cvate zvonolikim ovješenim cvjetovima bijele boje. jedan mali ali vrijedan broj vrsta pobrinuo se da unese živost u taj smiraj. zaštićenim od jačeg vjetra. u narodu poznati pod imenom maginje. Dobro je posaditi nekoliko biljaka zajedno radi oprašivanja. a listovi u to vrijeme poprimaju crvenkastu boju. gaulterija Vrsta Gaultheria procumbens. Može poslužiti i kao pokrivač tla. Jasmin je povijuša pa mu treba osigurati oslonce uz koji će se privezati. s brojnim mirisnim cvjetovima. ali doživi duboku starost. Samonikla prisutna je na cijelom Sredozemlju. planika.plodovi Arbutusa Jasminum azoricum jasmin pravi Poluotporna vazdazelena penjačica. Sadimo je u proljeće ili jesen. U slobodnoj prirodi (samonikla) zakonom je zaštićena od 1961. sjajne i tamnozelene. Sorta ´J. Prikladna je za sunčane položaje. Božikovina sporo raste. Božikovina se obično uzgaja kao grm. Podnosi svako vrtno tlo.listovi prekriveni bodljikama. Sadi se u jesen ili rano proljeće. Vrsta J. ´Ferox´.unedo. Maginje . g. snažniji rast.

SOBNE BILJKE 6 odabir optimalnog prostora U svakom stanu ili kući postoji bezbroj mjesta na kojima biljke možemo uspješno uzgajati. te je njihova prozorska daska pogodno mjesto za manje zahtjevne biljke. Prikladna je za spavaće sobe u kojima povremeno može biti i «zaboravljena». Prostori u kući ili stanu gdje najčešće držimo biljke su: hodnici. Da bi se postiglo i jedno i drugo. prikladne su za mnoge biljke. pa ih je potrebno češće čistiti. Biljke u kuhinjama potrebno je redovito zamjenjivati novim. kupaonica. gdje obitelj objeduje. Potrebno je samo odabrati pravo mjesto za određenu biljku. Većina ljudi dobar dio vremena provodi u kuhinji. To ne znači pravilan izbor mjesta na kome će ljepota biljke najviše doći do izražaja nego i odabrati biljke koje će u tim uvjetima moći normalno napredovati. Biljke na tim mjestima ne smiju biti zaboravljene iako se jutarnja ustajanja često odvijaju u atmosferi žurbe i utrke s vremenom. Razina vlažnosti u kuhinjama obično je visoka zahvaljujući pari. Kuhinje koje su dovoljno osvijetljene. biljke pridonose stvaranju ljepšeg i ugodnijeg ambijenta. kuhinja. U kuhinjama bolje uspijevaju biljke s debelim i sjajnim listovima. ing. KUHINJA Univerzalno gnojivo za biljke Ciklama je prikladna za prozorsku dasku spavaćih soba BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008 . dnevni boravak. Mnoge spavaće sobe su okrenute prema istoku. a vrlo često i spavaće sobe. Ukrasna kopriva je prikladna za spavaće sobe Scindapsus može u kuhinju goran JurilJ. a temperatura u njima ujednačena. Listovi biljaka postanu brzo masni i prašnjavi. moraju biti ispunjeni određeni preduvjeti: biljkama treba osigurati prikladnu temperaturu i potrebnu svjetlost. Biljke koje mogu biti postavljene u spavaćoj sobi: Cyclamen persicum – ciklama Fatshedera lizei – debeli bršljan Fucsia – fuksia Jasminum polyanthum – kineski jasmin SPAVAĆE SOBE Maranta leuconeura erythroneura – maranta Pelargonium x hortorum – pelargonija Saintpaulia –ljubičica Spathiphyllum wallisii – jedarce Ciklama je biljka kojoj pogoduje svjež zrak i jaka filtrirana svjetlost. unosi dah ljeta. dipl. Postavljena na kuhinjski stol.ljubičica Tradescantia fluminensis – riječni puzavac Zebrina pendula – srebrna puzavica Vodenika je vesela biljka koja slobodno cvate. Biljke koje se mogu držati u kuhinji: Begonia rex – begonija Chrysanthemum x morifoliumkrizantema Coleus blumei – ukrasna kopriva Epipremnum aureum – scindapsus Hedera helix – obični bršljan Impatiens walleriana – vodenika Saintpauilia . Biljke najčešće držimo u dnevnom boravku ili hodniku. ali isto tako biljke je moguće držati u kuhinjama i spavaćim sobama ukoliko za po postoje minimalni uvjeti. Dok domaćica u njima priprema jela ili obavlja neki drugi posao.

Oleander neizostavan grm u južnim područjima Raskoš boja Često se susrećem sa sličnim upitima i to prije svega od strane vlasnika vikendica na moru. dok još cvjeta pronađite grm Niti jedan grm ne podsjeća na primorske krajeve i ne stvara ugođaj Sredozemlja. Kasnije. vanja i održavanja.7 OLEANDER simbol Sredozemlja Josip BrklJača. u tomu svemu značajnu ulogu ima i oleander. Ali. dolaze i nešto niže temperature kao i češće padavine te ne bi trebalo biti nikakvih problema s ukorijenjavanjem i primanjem biljaka. u njegovoj ljepoti možemo uživati i u kontinentalnim područjima. Kako oni vole reći-miris toliko lagan. iako je oleander osjetljiv na niske temperature. Zato bih i napomenuo da. kao što to čini oleander. ukoliko u vrtnim rasadnicima ne možete pronaći željenu boju. Cvjetovi oleandera mogu biti jednostavni ili puni. jeste li se ikada zapitali po čemu je taj zrak toliko specifičan. primitak će vjerojatno biti iznad 90 posto! Ukoliko. možete se poslužiti činjenicom da se oleander razmnožava u ljetnom razdoblju. Međutim. ing. Za mjesec dana biljka će razviti veliki broj korjenčića. na što je nužno upozoriti djecu! Raskoš boja i cvijeta i specifičan miris glavno obilježje oleandera BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008 . kako bi biljke u posudama cvatale istim intezitetom kao i oleanderi na okućnicama. crvene i purpurne boje. Kada dođe proljeće. Odgovaram im da nije lagano uzgojiti niti jednu biljnu vrstu bez redovitog zalijevanja. Ali. pak. I. Duge noćne šetnje po rivi i uživanje u tipičnom dalmatinskom zraku svima ostaju u dubokom sjećanju. opojnom mirisu. što je ujedno i znak da je možete posaditi u tlo. isto tako. I još nešto. Gotovo u svakoj dalmatinskoj okućnici dominantno mjesto zauzima ovaj prekrasni zimzeleni grm. vjerujte. Međutim. I doista je tako. Prije toga poželjno je na dnu posude napraviti i drenažni sloj od krupnog šljunka ili krhotina glinenih lonaca. sve do jeseni. u različitim nijansama bijele. polazite s mora. po mnogima najveća vrijednost ovog grma leži u njegovom karakterističnom. to ne znači da ovu predivnu grmoliku biljku treba potpuno zapostaviti. Razumljivo. ugođaj i blizina mora je nešto neopisivo i nadasve utjecajno na okolinu. Ipak. Ipak. svi dijelovi oleandera sadržavaju otrovne tvari. Međutim. kao i redovito orezivanje i prihranjivanje. potrebno je poštivati i određena pravila. volim napomenuti da je oleander toliko jednostavan i nezahtijevan da dobro uspijeva i na siromašnim tlima kao i bez odgovarajuće njege. ružičaste. žute. da bi njegova sadnja prošla bez dodatnih stresova. Na taj način možete i u svoj dom prenijeti barem djelić morskog ugođaja. Odstranite listove na donjem dijelu izboja i stavite ih u staklenku s vodom. među ljubiteljima grmova miris oleandera spada u najljepše cvjetne mirise. oleander zahtijeva dosta vlage od proljeća do jeseni. Ali. prihranji- Je li oleander zahtijevna grmolika vrsta? željene boje cvjetova i otkinite vršne ili postrne izboje (duljine 20-tak cm) koji su malo odrvenjeli pri bazi. nužno ih je redovito prihranjivati Flortis gnojivima za cvjetajuće biljke. Ali. u pravilu. nakon puštanja korjenčića biljku posadite u posudu prethodno ispunjenu s Flortis supstratom. Čak. ali opet dovoljno snažan. i to reznicama. Dakle. oleander možete iznositi na balkon. Stoga bih svim vikend vrtlarima preporučio da sadnju oleandera prakticiraju koncem ljeta kako bi se mlada biljka barem zalijevala dok su vlasnici još na godišnjim odmorima. a željeli biste uživati u čarima ovoga grma i u kontinentalnim uvjetima-postupite jednako. Ali. ljeti. Vrijeme godišnjih odmora je iza nas. Razlog leži u njegovoj obilnoj i dugoj cvatnji koja se proteže kroz cijelo ljeto. s tim da se odmah po zahlađenju unosi u negrijane prostorije.

Ali. Zanimljiv je i podatak da se povrće od mraza učinkovito može zaštititi i navodnjavanjem i to tako što se biljke zalijevaju pr- skalicama s finim raspršivanjem.11. dipl. odnosno buduće biljke bit će manje izložene jačim promjenama vlage i temperature. bob ili grašak.-20. od kratkotrajnih mrazeva biljke se štite i zagrtanjem zemljom s tim da povrće pod zemljom može opstati vrlo kratko. povrćari zbog hladnog. kišnog i snježnog vremena prelaze s otvorenih površina na uzgoj povrća u zaštićenim prostorima. danas je Sjeme graška Nasad špinata puno praktičnije koristiti namjenske folije kojima se biljke pokrivaju i koje zaštićene na taj način mogu podnijeti temperature do četiri stupnja ispod ništice. Tako se zahvaljujući prirodnom izolatoru biljke vrlo učinkovito štite od zimskih nepogoda.12.11. Na taj način brazda baca sjenku na biljke i sprječava brzo otapanje ledenih kristala nastalih djelovanjem niskih temperatura. 01. Ali.11. oni će zbog ukorijenjavanja isplivati na površini tla i time stradati od niskih temperatura. Ustvari. a zanimljivo je da se ovom metodom povrće može zaštititi od mraza jačine minus 80 C. nepripremljeno tlo. 01. s tim da moramo računati na nešto niže proizvodne rezultate.-31. Ukoliko češnjeve pak posadite preplitko. Sa zalijevanjem se prestaje tek onda kada se ledena kora na biljkama potpuno otopi. negativne utjecaje mraza možemo bitno umanjiti i primjenom tehnologija naših predaka. zbog iznimne hranidbene i zdravstvene vrijednosti nemojte izostaviti ni ozimi češnjak čije češnjeve trebate čitavom dužinom utisnuti u tlo tako da ništa ne ostane iznad površine. Ipak. zalijevanje se vrši sve do jutra i dolaska malo većih temperatura. prskalice se nikako ne smiju gasiti dok traje mraz tj. u protivnom. špinat. peršin. južna područja u kojima klimatski čimbenici omogućuju proizvodnju jednog dijela povrćarskih kultura ivica doko.11. biti gotovo nemoguće pravilno utisnuti češnjave u previše tvrdo. Međutim.12.11-31. S druge strane. Izuzetak predstavljaju toplija. 15. uz primjenu odgovarajućih zaštitnih mjera pojedine vrste povrća možemo sijati i na otvorenom. kako bi se održao kontinuitet proizvodnje. Novo pakiranje peršina BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008 . ing. Na taj način posađeni češnjak. odnosno sadnja povrća potpuno izostaje. Međutim.-31. Ali. Voda u vidu sitnih kapi pada na biljku i pretvara se u led te se pri tome oslobađa toplina koja štiti biljku od potpunog izmrzavanja. tijekom studenog i prosinca sjetva.-20. 15. Što se tiče izbora povrtnih kultura koje bolje podnose niske temperature svakako nećete pogriješiti ukoliko posijete mrkvu. Tako su stari povrtlari ozimu salatu i špinat štitili od mraza njihovom sjetvom na kosinu brazde.8 ZIMA U POVRTNJAKU Dolaskom hladnijih dana intenzitet radova u povrtnjaku naglo se smanjuje.11. Ulaskom u hladniji dio godine sjetvu i sadnju povrćarskih kultura bitno ograničavaju klimatski čimbenici. Razumljivo je da tlo prije sadnje treba dobro razrahliti jer će.11. Sjeme špinata Grašak se sije dosta rano Sjetva povrća na otvoreni prostor u toplijim područjima VRSTA POVRĆA MRKVA PERŠIN ŠPINAT GRAŠAK BOB-MAHUNAR KOLIČINA SJEMENA (m2) 4g 3g 3g 20 g 40 g VRIJEME SJETVE 01.12.

dok se tikvice beru nezrele. Sjemenke su vrlo hranjive pa ih peremo. ništa nije izgubljeno. l. Sve dobro izmiješajte. Istucite 2 cijela jaja. Ipak.g. Potražnja za ovom vrstom vriježastog povrća raste kao i broj makrobiotičara. sok i korice od 1 limuna. Svakako ih je poželjno povremeno provjetravati. Mnogi neuki hobi uzgajivači pitaju se kako znati da je tikva zrela za berbu? Prepoznaje se po sjajnoj kori i osušenoj peteljci. jer se BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008 HOKAIDO mistika japanske agrokulture Kad spomenemo hokaido. najčešće se javlja pomisao na japanski otok. Složite ih na hrpu i na 25-27 0C dozorit će za 10-15 dana. koja jednostavno postaje nezaobilaznim dijelom njihove prehrane i čiji udio u potrošnji tkiva u svijetu raste. Brzi kolač od hokaido tikve: U duboku zdjelu stavite 20 dag naribane i dobro iscijeđene tikve i 1. Kako se jede i ujesen i tijekom zime. zbog miševa ili štakora. Tikva Hokaido uskoro i kod nas Osim tikvica koje se uzgajaju za ishranu. Nažalost. rjeđe kuhati. sušimo i spremamo za zimu. Treba ih brati s drškom. Kada je brati? Hokaido traži iste uvjete uzgoja kao i obična tikva . Ako ste pobrali nezrele plodove. veliki broj proizvođača uzgaja i tzv. različitog oblika i živopisnih boja.8 dl ulja. 1 paketić kvasca. U vrijeme teškoća plasiranja i prodaje proizvoda mnogi novi proizvodi koje nitko ili malo tko uzgaja mogu biti uspješni izvor zdravlja i prihoda. u Hrvatskoj malo tko zna da je ta jestiva tikva gotovo osvojila Europu. Tako se u cvjećarnama ili drugim objektima mogu pronaći različite tikvice koje se najčešće koriste za dekoraciju. U Njemačkoj je postala pravim hitom i zdravo pomodarstvo u zdravom biološkom uzgoju. ali i ukuhati fini pekmez. jer u punoj zrelosti sadrži znatno više hranjivih tvari nego zelena. Dijetetičari ju smatraju zlatnim rudnikom vitamina i minerala. tada šećer teže pretvara u škrob. Ulijte u namašćeni kalup pa pecite u pećnici na 150 0C oko 45 minuta. Tikva mora biti kuhana. pa tikve ne gube na težini. ukrasne tikvice sitnog ploda. Dugo i lako se čuva. Bogata je vitaminima i mineralima. Njezina sjajna crvena kora itekako izaziva pažnju i divljenje. I to je prednost ove tikve. a osobito dobra kod probavnih ili želučanih tegoba. Najbolje ih je čuvati na 1-5 0 C pri vlazi zraka do 70 %. a 9 zbog lake probavljivosti osobito je preporučuju djeci i starijima. Tako se mogu čuvati do šest mjeseci. 40 dag brašna. a kod nas je jedino stručni krugovi spominju kao jestivu poslasticu. jer se tada lakše čuvaju i prevoze zadržavajući hranjivu vrijednost. Odlična je u dopuni jelovnika. kada se drugo voće i povrće koristi prerađeno ili uskladišteno sredstvima protiv kvarenja. kada lišće požuti. najbolje pod nadstrešnicu da očvrsne kora. pa može biti dobar izvor hranjivih tvari i zimi. Hokaido tikva bere se u fiziološkoj zrelosti. može se peći. Topli kolač istresite na poslužavnik. Jedino tvrda dekorativna kora nije za uporabu. a ima malu kaloričnu vrijednost. iako je iznimno bogat izvor betakarotena. S nekoliko plantaža mogu se podmiriti potrebe hrvatskog tržišta. makrobiotičare podsjeća na početke takve vrste prehrane kao i na tkivu hokaido. ali vješti Japanci koriste je za izradu jednostavnih ukrasa. Hokaido tikva privlači i svojim izgledom. Neki ih jedu i sirove kao egzotični dodatak voćnim i ostalim salatama. Najukusniji plodovi beru se nakon prvih mrazeva. kao i onim s osjetljivim želucem i probavnim sustavom. dodajte 30 dag šećera. Tek sada hokaido otvara vrata uzgoju u Hrvatskoj. Poznavatelj i vrsni gurmani tvrde da hokaido tikva stajanjem poprimi sve bolji okus. Obvezno je nakon branja očistiti tikvu od zemlje i staviti na suho mjesto.

Pored hranjivih elemenata. nažalost. Što više. Međutim. osim što se u njima pokvari ionako upitna struktura tla. Osim toga. na velikim farmama koje stoku hrane silažom. dipl. sjeme pepeljuge (Chenopodium album) čak ima bolju i veću klijavost ukoliko prođe kroz probavni trakt životinja. vinogradima i povrtnjacima pojave korovske vrste koje nisu poznate i udomaćene na našem podneblju. Naime. naglašava se pažnja na kakvoću navedenog gnojiva i njegov sastav koji je u većini slučajeva i neprimjeren. Ako. Te štetne posljedice razgradnje i ispiranja ubrzavaju vjetrovi i kišne padaline a iz gnojiva bi se posebice nepovratno izgubilo mnogo dušika koji bi „ishlapio“ u vidu amonijaka dok bi fosfor i kalij otekli u tlo ispod ili oko gnojišta. Stajnjak predstavlja osnovno gnojivo jer sadržava sve hranjive elemente nužne za ishranu biljaka. u stajnjaku nakon mjesec dana zrenja blizu 95 % sjemenki izgubi svoju klijavost. Zbog svega navedenog odmah po razbacivanju stajski gnoj treba i zaorati. A upravo stočna grla proizvode stajski gnoj. Kada u obzir uzmemo činjenicu da se na našim domaćinstvima stočna grla hrane minimalnim količinama hrane. Dakle. JESEN JE IDEALNO VRIJEME ZA PRIMJENU PELETIRANOg ORgANSKOg gNOJIVA Najvažnije organsko gnojivo svakako je stajnjak. Zbog te činjenice dešava se da se u voćnjacima. pak. de oko 10 tona stajskog gnoja. izgubit će više od trećine svoje vrijednosti. na takav način ostane desetak dana. a nakon 4 mjeseca klijavih sjemenki više uopće nema. Svjedoci smo činjenice kako se u posljednja dva desetljeća stočni fond na našim terenima doslovce prepolovio. zahvaljujući svojim organskim spojevima. ne bismo učinili. primjera radi. Stajski gnoj se redovito tijekom jeseni razbacuje po poljoprivrednim proizvodnim površinama (povrtnjacima. ukoliko to od njih zatražite. u većini slučajeva svježi stajski gnoj sadržava i velike količine pilotine i ugljene prašine. Pilotina je prisutna zbog potrebe postizanja količine. Primjerice. izgubi četvrtinu svoje vrijednosti. konji su nam postali životinje koje su prvenstveno atrakcija. tako da njihovo gnojivo ne možemo više ni nabaviti. S druge strane. jedan konj proizvede oko 7 tona a jedna ovca svega 0. pak. istjerani stajski gnoj možemo ostaviti nekoliko dana na parceli. Naime. stajski gnoj treba znati adekvatno i primijeniti. S druge strane. Pojedinim vrstama korova to iznimno pogoduje pa. svjež stajnjak redovno sadržava klijave korovske sjemenke koje se gnojenjem šire po nasadu. Stoga je njegov značaj nezamjenljiv. ing. obično dolazi i do pojave korovskih vrsta koje nisu svojstvene dotičnom podneblju. prodavači i preprodavači stajskog gnoja rado će vam dopremiti neograničene količine. voćnjacima i vinogradima). dok u slučaju da prezimi na otvorenom polju stajski gnoj izgubi čak polovicu svoje hranjive vrijednosti. sjenažom i koncentratima (izbalansirana hranidba) jedno govedo tijekom godine dana proizve- Stajski gnoj nabavljajte na provjerenim mjestima! Sve rijeđi prizori na našim njivama BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008 . Ako to. Prije svega. nino rotim. ali samo u manjim hrpicama prekrivenim slojem zemlje ili najlonom. većina korovskih sjemenki može proći neoštećeno kroz probavni trakt domaćih životinja. To je i razumljivo s obzirom na činjenicu da stajnjak u prehrani biljaka ima dvojaku vrijednost. A konjsko gnojivo je iznimno traženo zbog činjenice da sadrži 40 % više dušika.10 Ali i pored svega navedenog.5 tona stajskog gnoja. stajski gnoj popravlja fizičke. 45 % više fosfora i 15 % kalija u odnosu na goveđi stajski gnoj. malo je poznato da stajnjak koji nezaštićen ostaje u polju. kemijske i biološke osobine zemljišta. u voćnjaku ili vrtu za samo tri dana. onda je jasno da su i proizvedene količine stajskog gnoja znatno (duplo) manje. djelovanjem atmosferilija stajski gnoj bi se brzo isušio i u kontaktu sa zrakom došlo bi do aktiviranja mikroorganizama koji brzo razgradili njegove hranjive sastojke. nasade opskrbljuje neophodnim hranjivim tvarima te popravlja strukturu tla. obično se dešava da zbog neadekvatne kontrole prodavača i preprodavača kupljeni i. Ukoliko nas u tom poslu spriječi nevrijeme ili neka druga nepogoda. dok je cilj ugljene prašine stvoriti dojam kako crna boja predstavlja upravo odstajao i pravilno zgorio stajski gnoj. Osim toga. Kada se navedeno «organsko gnojivo» unese u nasade.

osim hercegovačkih stručnjaka.2008. po naputcima ocjenjivačke komisije. čisto kokošije gnojivo i kombinaciju goveđeg. dakako.11 HERCEgOVAČKI PLODOVI MEDITERANA Kako bi se prevladali problemi vezani uz nestašicu stajskog gnoja. A spomenuta manifestacija postat će tradicionalnog karaktera te je svima jasno kako će ona već iduće godine biti znatno kvalitetnija i sadržajnija. Drugim riječima.ing. slično mineralnim gnojivima. godine. koja je uvjetovana smanjenjem stočnog fonda i sve manjom produkcijom stajskog gnoja. Teme su bile brojne i zanimljive a aktivni u njihovoj prezentaciji. koji su izlagali plodove šipka. konjskog i mineralnog Peletirano organsko gnojivo Biorex i Fenix gnojiva. Stoga vam preporučam da je svakako posjetite! . Stjepan Bošković. postaje jasno da se time olakšava njegovo rasipanje po proizvodnim površinama. Kako i priliči. dipl. Manifestaciju je zaokružila izložba umjetničkih slika kao i izložba fotografija načinjenih za vrijeme obilaska potencijalnih izlagača. a koji su pristigli iz udruge Agroturist. kao što je to slučaj s kupljenim „domaćim“ stajskim gnojivom. Fenix je već pokazao iznimne rezultate i u povrtlarskoj proizvodnji. U sklopu toga načelnik Bošković je. kao i njihove prerađevine. Sukladno tomu razbacivanjem peletiranog organskog gnojiva nipošto ne možemo raširiti štetne korovne vrste. promjera 2-5 mm. nino rotim. Napominjem da su peletirana organska gnojiva već ispitana u našim proizvodnim uvjetima. zbog činjenice da su se cijene mineralnih gnojiva udvostručile nabavljen je oblik peletiranog organskog gnojiva (goveđe + konjsko) koji u svom sastavu ima i primjesu mineralnog gnojiva prikladnog za jesensku primjenu u voćnjacima i vinogradima.paletirano organsko i mineralno gnojivo BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008 no što je skupina entuzijasta i ljubitelja mediteranskog voća zamislila ostvarilo se u gradu Stocu. Sajamsku manifestaciju na najbolji mogući način upotpunilo je 70-tak izlagača iz BiH i Hrvatske. Kada se u obzir uzme činjenica da se gnojivo nalazi u vidu peleta odnosno malih granula. gdje su pokazala iznimno dobre rezultate. dodijelio priznanja i nagrade za najbolje izlagače. O Phenix . bili su i dragi gosti iz Vodnjana (Hrvatska). Tomu svjedoči i velika potražnja za komercijalnim pakiranjima peletiranih organskih gnojiva koja pak možete nabaviti u Sjemenarninim agrocentrima u Mostaru i Širokom Brijegu. Jednostavno rečeno. Na istim prodajnim mjestima možete dobiti i detaljnije informacije o načinu i vremenu primjene. Naime.10. do 11. uzročnika bolesti i štetnika. Federalnim agromediteranskim zavodom Mostar i Ministarstvom poljoprivrede HNŽ. o sajamskoj manifestaciji službenog naziva „Hercegovački plodovi Mediterana“. pakiranje gnojiva Fenix od 25 kg dostatno je za površinu od 300 četvornih metara dok druge varijante peletiranih gnojiva od 25 kg (goveđe + konjsko i kokošije gnojivo) „pokrivaju“ površinu od 100 četvornih metara. kao i o potrebnim količinama za pojedine kulture. I na koncu. gdje se sve i dešavalo. smokve i masline zabilježen na okruglom stolu koji je organizirao Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru u suradnji s Agromediteranskim fakultetom. na čelu s Frankom Ragužom. A posebice je velik odaziv proizvođača šipka. Riječ je. Po procjenama organizatora kroz prostorije duhanske stanice. u razdoblju od 09. Na našem tržištu možemo pronaći tri varijante navedenog gnojiva i to: goveđe gnojivo u kombinaciji s konjskim. u spomenuta tri dana „prošlo“ je oko 2000 posjetitelja. dok se za dobar „štimung“ pobrinula limena glazba Stolac. Njegov značaj je utoliko veći ukoliko nam je poznata činjenica kako peletirano stajsko gnojivo u svom sastavu nema niti može imati štetne primjesa poput sjemenki korova. prvu manifestaciju otvorio je načelnik općine Stolac gosp. Navedeno gnojivo može se pronaći pod trgovačkim nazivom Fenix. stajski gnoj sada možemo razbacivati jednostavno i lako. na našem tržištu su se pojavila komercijalna pakiranja stajskog gnoja. prilikom čega je nazočilo oko 500 posjetitelja. Prednost gnojiva Fenix ogleda se i u činjenici da svojim hranjivim sastavom (NPK 6:8:15 + MgO) snabdijeva veću proizvodnu površinu. smokve i masline. što reći nego pohvaliti organizatore koji su ipak smogli snage iznijeti svu težinu prve manifestacije.

protezali su se riječnim tokovima Neretve i Bosne gotovo točno na istim pravcima kojima se danas planira gradnja autoputa „koridor 5C“. Ovakvo presađivanje u sve veće i veće posude trajat će sve dok biljke ne odrastu i znatno uspore svoj rast. Biljkama koje se uzgajaju u posudama smanjena je mogućnost pristupa vlazi i hranjivim tvarima. posudu. Pošto planirane površine nisu bile uređene i kultivirane za normalnu sjetvu.Kakanj. Na strmom i nepristupačnom djelu nasipa. Zeleni pojas uz autoput BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008 . ing. Autoput u prometnom svijetu predstavlja najbržu cestovnu vezu. a i njihove posude postat će premale za sve robusnije korijenje. Pošto se ukloni 5-10 cm površinskog komposta Osvježavanje površinskog sloja iz posude. pred kretanje vegetacije. Sarajeva i Mostara. poput stablašica. omogućit će im postojan rast i dobro zdravlje. Često biljke same upozoravaju da je došlo vrijeme za presađivanje. Dugovječne biljke. U godinama kad se biljka ne presađuje površinski sloj komposta treba osvježiti. koristili smo travne smjese koje brzo rastu. korijenje biljke koja se presađuje umotajte u vlažnu jutenu vreću i time spriječite isušivanje. na tim pravcima se nalaze najznačajniji gradovi poput Zenice. ing. riječi su Ivice Doke. koji se proteže od Sarajeva do Visokog. odbaci se površinski sloj komposta. Vrijeme i način presađivanja Prilikom presađivanja. Provjeravanje stanja korijenja obavlja se tako da se posuda nagne na bok i pažljivo se izvadi biljka te se utvrdi potreba za presađivanjem. Budući da smo posao obavili uspješno i kvalitetno. dok starija.12 Presađivanje drvenastih biljaka Josip BrklJača. dipl. koji se mogu pratiti čak i danas. Drvenaste biljke koje se uzgajaju u posudama trebaju više njege i pozornosti od onih biljaka koje se uzgajaju direktno u tlu. a izgradnja slijedeće dionice. Visoko. Baš na ovoj dionici kod Kaknja i SJEMENARNA d. Pored estetske vrijednosti zasijani travnjaci imaju ulogu sprečavanja erozije. Presađivanje se obavlja tijekom zime Supstarti koji se koriste prilikom presađivanja ZA LJEPŠI AUTOPUT mario ĆuBela. nanošenje blata na prometnice. Kod takvih biljaka mijenja se donji dio komposta. Biljke čije se korijenje nalazi bliže površini zahtijevaju drugi način mijenjanja treseta. Korijenje je osjetljivo i ne treba ga bez potrebe uznemiravati. jednom na godinu. zatim svi korovi i mahovina te sav kompost koji nije zbijen uz korijenje. trebalo je koristiti posebne travne smjese koje se brzo ukorjenjavaju i posjeduju dobre sposobnosti busanja prije nastanka nepovoljnih (zimskih) uvjeta. na kojem nije bilo moguće odraditi osnovne norme uređenja tla za sjetvu. pokazujući znakove slabljenja rasta i blijedu boju listova. agronomije. Ako prilikom presađivanje nemate drugu. a za uređenje tih površina pobrinula se SJEMENARNA. dio komposta ispod se prorahli pazeći pritom da se ne ošteti površinsko korijenje. Presađivanjem ili pak mijenjanjem površinskog sloja. Nakon toga dodaje se novi kompost koji treba biti isti kao prethodni. dipl. odrasla. Biljke snažnog rasta brzo će prerasti svoju posudu. a koje se koriste za sijanje strmih terena. s vremenom će «potrošiti» sve hranjive tvari. kod biljaka koje su izvađene iz starih posuda. grmova. dok mlade biljke i biljke snažna rasta treba presaditi u posude koje su jedan i pol puta veće od onih u kojima su biljke do tada rasle. Bosna i Hercegovina ima zasada izgrađenih oko 30 kilometara autoputa.o. odnosno kompost pri dnu posude. Presađivanje je najbolje obaviti krajem zime ili početkom proljeća. pa ih treba presađivati svake godine ili svake druge godine. sigurno se vidimo i dogodine na uređenju preostalih dijelova autoputa. treba presaditi svake tri do četiri godine. veću. ing. Odrasle se biljke nakon toga mogu vratiti u prijašnje posude. Najljepši dio autoputa predstavljaju travnate površine. Rimski drumovi. Koridor se proteže središnjim dijelom Bosne pa sve do južnih dijelova Hercegovine.o Široki Brijeg dala je i svoj obol. stabla koja prirodno usporavaju rast i slabije širenje korijenja. «Naši radnici su uz dionicu autoputa kod Kaknja uz rubne i središnje dijelove autoputa zasijali travnate površine.

Rezidba Posebni zahtjevi Berba Način uzgoja Sadnice ogrozda i veće prirode. Rez se sastoji u prorjeđivanju gustih grmova. čime se učinak berbe povećava za 10 puta. bogatim hranjivim tvarima. ing. te u vrijeme dubokog zimskog mirovanja izdrži temperature od minus 25 stupnjeva C dok pozebe tek na minus 35. zelene ili crvehranjivim tvarima. te nedozrele i tanke izboje. žute i crne ose listarice koje u nekoliko dana mogu obrstiti cijeli grm. ne pogoduju mu nagla zahlađenja u vrijeme cvatnje jer mogu dovesti do smanjenja uroda i do formiranja sitnijih plodova čije staničje mjestimično otvrdne. dok razmak unutar reda iznosi 1-1. U pogledu tla nije previše izbirljiv premda najveće prinose ostvaruje na ilovastim tlima. te je rezidbom važno uspostaviti ravnotežu između vegetativnog i generativnog dijela vodeći računa o karakteristikama sorte. Pošto su podložni brzom kvarenju. Ipak. gustim grmovima teško je uočiti proždrljive gusjenice. Ako ogrozd uzgajamo u obliku grma.500 do 10.2 m.5-2. Ogrozd se najčešće uzgaja u obliku grma. Suha i pjeskovita tla treba prije sadnje popraviti dodatkom organskog gnojiva kako ne bi došlo do opadanja listova. Pošto ogrozdu nije potrebno mnogo vlage (dovoljno je 800 mm oborina u godini. dipl. u nedovoljno prorijeđenim. a sadnja se obavlja ožiljenim sad- BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008 . stabalca dobivena na ovaj način žive kraće od grma koji. rezidbom trebamo otkloniti starije izboje koje zamjenjujemo novima. nije potrebno rezidbom ograničavati njen rast.2-1. a u prikraćivanju jednogodišnjih izboja radi boljeg razgranavanja. Zbog podložnosti kvarenju nasadi ogrozda u razvijenim se voćarskim zemljama podižu u blizini velikih potrošačkih centara i prerađivačkih kompleksa. Zbog dekorativnog izgleda višegodišnji grmovi količina nije zanemariva. a sve u cilju ‘’prozračivanja’’ grma kako bismo onemogućili stvaranje povoljnih uvjeta za razvoj bolesti unutar grma. Osim toga. odnosno odumre. Može biti žute.3 m. odnosno. Između ranih i kasnih sorti razlika u dozrijevanju iznosi oko šest tjedana. a jedan radnik obere prosječno oko 60 kg plodova na dan. što njegovim uzgojem ispod ostalih voćaka u vrtu omogućuje i bolje iskorištenje vrtnog prostora. Izboje starije od ti godine prepoznajemo po tamnijem drvetu koji kod grmova izrastaju iz korijena. dok u optimalnim uvjetima (na ništici i pri relativnoj vlažnosti od 85-90 %) mogu stajati i nekoliko tjedana. Prorjeđivanjem je nužno odstraniti sve suhe i polomljene grane. koji je zbog svog uspravnog rasta prikladan za oblikovanje debla. a u sjevernoj Europi pogled čini da ogrozd nije bogat se uzgaja od XVI. stoljeća.0 m. iako se može uzgajati i s deblom ukoliko se cijepi na Ribes aureum-zlatni ribiz. stabalca možemo saditi na razmak od 1. ipak njihova ne boje. osim što se bolje obnavlja daje OgROZD 13 nicama koje se dobiju nagrtanjem tla na grm. u sličnim količinama kao crveni ribiz. Tada puštamo krošnju da se razvije u normalnoj veliči- ni. Ovisno o sorti. ogrozdu godi hladnija klima. Pošto ogrozd najbolje rodi na dvo i trogodišnjim izbojima. S druge strane. Mogu se saditi i reznice jednogodišnjih izboja. Uglavnom se ogrozd uzgojen s deblom i krošnjom koristi za uljepšavanje vrta i u tom slučaju se sadi na razmak od 1. plodove nakon berbe treba skloniti sa sunca i u što kraćem vremenskom roku otpremiti na tržište.Ogrozd predstavlja manje-više nepoznatu voćnu vrstu koja se sporadično uzgaja u kućnim vrtovima. Najbolje je ogrozd saditi koncem jeseni ili početkom proljeća. najbolje je odabrati prozračna tla na kojima ne dolazi do zadržavanja vode. a kod stabalaca iz osnove krošnje. Iako se na prvi Ogrozd potječe iz Sibira i Mandžurije. veoma je osjetljiv na ljetnu žegu koja zbog visokih temperatura i niske vlage zraka može prouzročiti palež lišća. ali s pravilnim rasporedom tijekom vegetacije).0-2. Dakle. a vitamina C sadržava mladen karačiĆ. sadnja se obavlja na razmak redova od 2. je vitaminima B skupine i vitaminom A. Bogat ogrozda trebali bi ukrašavati svaki dobro uzdržavani vrt. Ipak treba znati da ogrozd ne podnosi radikalnije zahvate. Uzrok tomu je slabo poznavanje ove vrijedne jagodaste voćne vrste koja u nas ima slabu tradiciju uzgoja. Ipak. Ogrozd je nezahtjevna voćna vrsta koja dobro podnosi nepovoljne uvjete uzgoja. Prinosi se kreću od 8. plodovi ogrozda dozrijevaju sukcesivno od konca svibnja do kraja lipnja. Na većim plantažama berba se obavlja specijalnim vibrirajućim strojevima. Plodovi za potrošnju (svježi) beru se ručno svakih šest dana. Ukoliko u vrtu imamo dovoljno prostora. Stoga je za uzgoj ogrozda najbolje odabrati zasjenjene položaje.000 kg/ha. Prema niskim temperaturama posebno je otporan. U običnim skladištima plodovi ogrozda mogu se čuvati samo 2-3 dana.5 m.

danas na tržištu možemo nabaviti namjenske mreže za zaštitu od štetnih glodavaca ali i Prskanje jednim od preparata na osnovi bakra. voćarski vosak sprječava i štetno djelovanje hladnog zraka i vlage na ranjeno mjesto. Pored toga što onemogućava pojavu gljivičnih oboljenja. posebice u mlađim nasadima do pet godina starosti. mreža ne pruža utočište štetnim insektima koji kod primjene organskih materijala (slama. za vedrijih i sunčanijih dana kora se počinje lagano zagrijavati. tamo gdje nije moguće ograditi voćnjak. osim debla premazuje i donje račvište grana. Bilo kako bilo. dipl. Osobito su opasne rane koje nastaju kao posljedica lomova debljih grana. Osim toga. u posljednje vrijeme.). A za bijeljenje voćaka rabi se suspenzija dobre mazivosti koja se priprema na sljedeći način: u 5 litara vode dodaje se 5 kg gašenog vapna. što iziskuje i ne baš tako malu investiciju. Naime. Ipak.) lako prezime u njima. u zimskim mjesecima sve češće se rado hrane mladom korom voćaka. kao što su: Cuprablau Z. slamu i kukuruzovinu. kao zaštitu.14 Kemijski pripravci za zimsku zaštitu voćaka RADOVI U VOĆNJAKU POČETKOM ZIME goran JurilJ. Champion. voćarskim voskom. dolaskom noći voćke bivaju nezaštićene. Ukoliko vam navedeni vosak nije pri ruci. početkom zime. Prije svega. početkom zime poželjno je obijeliti debla voćaka kako bismo ih zaštitili od pucanja kore. Međutim. Navedene mreže se postavljaju doslovce u jednom potezu a kasniji nadzor gotovo da i nije potreban. nja a koje se obavlja pripravcima na osnovi bakra. Drugim riječima. Spomenimo kako navedeno bijeljenje voćaka pomaže i uklanjanju mahovine s debla i donjih dijelova krošnje. S druge strane. voćari se dovijaju različitim metodama zaštite. Prskanje se provodi odmah po opadanju lišća te drugi put nakon provođenja zimske rezidbe i to navedenim preparatima koji se koriste u dvostruko većoj koncentraciji od one koja se koristi na vinovoj lozi u vrijeme vegetacije. zahvaljujući obnovi lovišta i svojoj velikoj reprodukcijskoj moći. I dok se dolaskom zime intenzitet radova u voćnjacima smanjuje. drvene letvice. postoji još niz važnih operacija koje u predstojećim hladnim danima nipošto ne smijemo izostaviti. tako mogu i izdržati dosta niske temperature. vezati. Stoga. ing. A kako se voćke nalaze u stanju mirovanja. s tim da se. što traži dosta truda i materijala te poslije i čest nadzor. Naime. kukuruzovina. Premazivanje se obavlja običnom četkom. I dok ranijih godina zečevi nisu činili štetu. Stoga. Naime. vinogradu ali i na ukrasnom bilju zaboravimo sanirati rane koje predstavljaju idealno ulazno mjesto za patogene gljivice. U tu svrhu rabe razne metalne mreže. Voćke je kod prskanja navedenim pesticidima potrebno doslovce okupati a rezidbom uklonjene grane i zaražene dijelove voćaka spaliti. ranu možete privremeno sanirati i dezinficirati pet postotnom otopinom modre galice. jednom postavljena daje trajnu zaštitu a nije je potrebno čak ni pričvršćivati. čime ona ponovno počinje i «raditi». srna. u posljednje vrijeme postali su prava prijetnja mladim voćnjacima. U tu svrhu obično se koristi Kunilent R-12 koji svojim mirisom odbija divljač. Voćarski vosakUpravo to je vrijeme za provođenje plavog prskanja. što dovodi do opasnog pucanja njihove kore. papir i plastične folije. odnosno. Bordoška juha i sl. a voćare spriječili da nasade zaštite u pravo vrijeme. divlje svinje i dr. Dakle. A zimsko doba je vrijeme kada se zaštitni vosak učestalo i primjenjuje! Voćarski vosak BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008 . bijeljenja voćaka kao i zaštite eizostavan pri rezidbi Često prilikom rezidbe i cijeod štetnih glodavaca Voćke zaštitite od štetnih glodavaca od ostale divljači (zec. sada je pravo vrijeme za provedbu navedenog prska- Ne zaboravite plavo prskanje! pljenja u voćnjaku. voćari sve više koriste i kemijska sredstva kojim se prskaju donji dijelovi stabla. zbog kolanja sokova pokrenutih tijekom sunčanih dana. kako bi izbjegli zarazu patogenim gljivicama. letvice i sl. osim što rezidbu trebamo obavljati oštrim alatom. 0. neizbježno je koncem jeseni tj.3 kg kuhinjske soli i 0. bijeljenjem debla odbijamo sunčeve zrake pa se kora ne zagrijava te time i ne dolazi do njenog pucanja. mreže su fleksibilne pa se s rastom debla širi i navedena zaštitna mreža.5 kg močivog sumpora (Chromosul 80 ili Thiovit Jet). Međutim. znajte kako je u suvremenom voćarstvu uloga voćarskog voska nezamjenljiva. Nadalje. što dovodi do sušenja i propadanja stabala. nužno je oštećena mjesta premazati i specijalnim sredstvima za tu namjenu tj. poznatije kao «plavo prskanje». duži hladni i kišoviti periodi pogodovali su razvoju mnogih bolesti.

pa zbog toga nema jedinstvenog recepta gnojidbe. magnezij.idealno gnojivo za gnojidbu voćaka BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008 . te se koriste uglavnom dušična gnojiva. a samim time i pojedine voćne vrste. Laka primjena. kalcij. Formulacije NPK gnojiva koje se koriste u jesenskoj gnojidbi: Redovita gnojidba voćnjaka Gnojidba mladih voćaka peletiranim organskim gnojivom • NPK 5:20:30 • NPK 7:20:30 • NPK 7:14:21 • NPK 8:26:26 • NPK 10:30:20 Godišnja gnojidba voćaka u rodu predstavlja jednu od najvažnijih agrotehničkih mjera u voćarskoj proizvodnji. a često i sorte iste vrste.). na koji voćke pozitivno reagiraju. U tom periodu se obavlja i gnojidba stajskim gnojem. Primjena Phenix-a u gnojidbi voćaka Phenix . cink. Međutim. a iz zraka preko lista uzima ugljični dioksid i kisik. a više fosfora i kalija. ravnoteža razvoja vegetativnih i generativnih organa. molibden i kobalt). V na temelju istraživanja. najčešće 1/3 do ½ od ukupne godišnje potrebe voćaka za tim elementom. Koristi se u gnojidbi voćaka. Prema starosti voćnjaka razlikujemo gnojidbu mladih voćaka i gnojidbu voćaka u rodu. Tlo. ing. kalij. fosfor. cvijeća. visoka učinkovitost su osnovne prednosti PHENIX-a u odnosu na pojedinačnu primjenu stajskog i mineralnog gnojiva. Osnovna gnojidba obavlja se u jesen nakon branja plodova s kompleksnim NPK gnojivima koja sadrže malo dušika a više fosfora i kalija. U osnovnoj gnojidbi koriste se NPK formulacije gnojiva s manje dušika. te stoga razlikujemo osnovnu gnojidbu. S proizvodnog stajališta najvažnije je razdoblje pune rodnosti voćaka. dobra kvaliteta plodova. Redovita gnojidba dugogodišnjih nasada obavlja se dva ili tri puta godišnje. Gnojidba voćaka u rodu U ranoj proljetnoj gnojidbi unosi se dušik. pa se na osnovu nje i općeg stanja voćnjaka te očekivanog uroda određuje količina gnojiva koju je potrebno unijeti gnojidbom. Često se postavlja pitanje univerzalnog rješenja za gnojidbu voćaka. travnjaka i drugih kultura. vinove loze. a obavlja se prilikom prve proljetne obrade tla. bakar. Za gnojidbu voćaka koristi 100 kg/dulumu. Kemijska analiza tla pokazuje stvarni odnos hraniva u tlu. Gnojidba voćaka koje su u fazi plodonošenja obavlja se u nekoliko navrate. U razdoblju uzgoja mladih voćaka osiguravaju se optimalne količine biljnih hraniva. svake godine mora unijeti u tlo određenu količinu hranjiva. Prihrana se obavlja nakon zametanje plodova s dušičnim gnojivima. Osim makroelemenata (dušik. Voćne vrste preko korijena primaju i provode u vodi otopljene mineralne tvari. jedinstvenog recepta jednostavno nema. traže različitu količinu i odnose biljnih hranjiva. mangan. postoje orijentacijske norme gnojidbe koje se utvrđuju 15 Redovita gnojidbe voćaka predstavlja jednu od osnovnih agrotehničkih mjera u suvremenoj voćarskoj proizvodnji. sumpor. U tom periodu dodaje se i malo dušika koji služi za ishranu korijena tijekom zime i njegovo nakupljanje u tkivu drveta. U prihrani je situacija obrnuta. bor. voćkama su potrebni i mikroelementi (željezo.gNOJIDBA VOĆAKA mladen karačiĆ. dipl. ne sadrži dovoljno istih za redovite i obilne urode svake godine. i dr. pa i ono najbogatije hranjivima. ranu proljetnu gnojidbu i prihranu. krumpira. povrća. oćke su kulture koje na istom mjestu ostaju 20-25 godina. Svaki proizvođač koji ozbiljno razmišlja o proizvodnji. Nedostatak jednog do makro ili mikroelemenata negativno se odražava na rast i razvoj vinove loze. Phenix je kombinacija stajskog i mineralnog gnojiva u obliku peleta (rezanaca) koje u potpunosti zamjenjuje primjenu stajskog i mineralnog gnojiva. a sastoji se od osnovne gnojidbe i prihrane. Zbog specifičnosti svakog voćnjaka. ono što je vrlo bitno. te. Gnojidbom voćaka osiguravaju se redoviti i visoki urodi. Pojedine vrste voćaka. Osnovna gnojidba voćnjaka vezana je za jesensku obradu tla i služi prvenstveno za unošenje fosfora i kalija u dublje slojeve tla.

Težina ploda kreće se između 100 i 200 grama. bilježi stalan porast. Utjecaji klime. ČIČOKA Nadzemni dio biljke strada od mraza. blago aromatičnog okusa. Gomolji se vade od listopada pa do proljeća. primjerice. a urod se smanjuje na temperaturama iznad 28oC. Za jelo se koriste mahune i sjemenke u tehnološkoj i fiziološkoj zriobi. okruglog. dipl. kod uzgoja na otvorenom. lima grah. čajot. optimalna 30. kasava. kivano. Sve izraženiji utjecaj klime (zatopljenje). Pepino potječe iz Južne Amerike. U tehnološkoj zriobi plodovi su tamnozeleni. U intenzivnoj proizvodnji zastupljeno je desetak kultura koje se uglavnom proizvode u zaštićenim prostorima. Na temperaturama iznad 20oC počinje cvasti za 7-9 tjedana. đumbir. s tendencijom njihovog intenzivnijeg uzgoja. Plod kivina placenta sa sitnim sjemenkama. kukuruz šećerac. U tropskim je područjima višegodišnja biljka. za voćne salate. a kao specijalitet već nalazi mjesto u Europi. a u fiziološkoj zriobi žutonarančasti ili narančasti. za proizvodnju alkohola i kao sirovina za dijetetske proizvode. Uzgaja se uz armaturu slično kao i krastavac. Čičoka je trajnica koja potječe iz središnje Amerike. Često se uzgaja kao zimska hrana za divljač. ovalnog ili izduženog obli- LIMA GRAH KIVANO PEPINO Gomolji čičoke BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008 . 2-3 cm široka s 2-4 sjemenke. taro. koje bi se vrlo brzo mogle uključiti u proizvodnju u južnim područjima BiH (Hercegovina). Kivano je biljka tople klime i osjetljiva je na mraz i temperature bliže ništici. obrasli bodljastim emergencama. U Europu je došla preko Francuske. Temperatura uzgoja kreće se 18-26oC. Novom Zelandu. a maksimalna 35oC. a plodovi dostignu fiziološku zrelost za 6-8 tjedana. suptropske i tropske kulture moći će se proširiti i na područja veće geografske širine. Duljina vegetacije se kreće od 70-110 dana na temperaturama 15-25°C što omogućava uzgoj u većem dijelu Bosne i Hercegovine. što je čini idealnom hranom za dijabetičare. sladoled. pepino. mogao bi promijeniti strukturu proizvodnje povrća. posebno u Hercegovini. čičoka. Ova povrtna kultura potječe iz Srednje i Južne Amerike. a u Europi se najviše uzgaja u Španjolskoj (Kanarski otoci) i Italiji. nešto između banane. Glavna nutritivna vrijednost čičoke je u velikom sadržaju insulina. u zatvorenim prostorima ili na otvorenom. ali većinom se uzgaja kao jednogodišnja kultura koja je bogata proteinima i ugljikohidratima. ali i u drugim rokovima uzgoja. ing. Za jelo se koriste gomolji. Minimalna temperatura klijanja je 12. Višegodišnja je biljka koja se pretežno uzgaja kao jednogodišnja zbog slatkih sočnih plodova koji okusom podsjećaju na dinju. Uz očekivani globalni porast temperature zraka. Koristi se kao svježi desert. Promjenom klime u svijetu (i BiH) povrćarske kulture bi se mogle uzgajati i dalje na istom području. grah metraš. zbog svoje nutritivne vrijednosti. Mahuna je duga 5-15 cm. ali i u ostalim područjima BiH (u zaštićenim prostorima) su: slatki krumpir. To daje realnu mogućnost uvođenja suptropskih i tropskih kultura u floru Bosne i Hercegovine. u Lima grah Izraelu su iznad 45t/ha. Plod je boba. mogu dovesti i do promjena u zastupljenosti pojedinih kultura. Interesantne vrste. Uzgoj suptropskog i tropskog povrća moguć je. limuna i dinje. Na optimalnoj temperaturi proklija za 3 dana. Jestivi je dio zelena Utjecaj klime na uzgoj povrća Proizvodnja povrća u BiH. a i danas se neke vrste uzgajaju. kreme i sl. Gomolji se mogu koristiti za stočnu hranu. kivike. bamija. Kivano je jednogodišnja biljka koja potječe iz središnje i južne Afrike. u kojoj se i danas najviše uzgaja. Australiji. Prirodi. Uzgaja se u Kaliforniji.16 SUPTROPSKO I TROPSKO POVRĆE U BiH ivica doko. ili bi se proizvodnja mogla pomaknuti na veće nadmorske visine. ali i do promjena u agrotehnici uzgoja. odnosne sve očitije klimatske promjene. ovisno o području uzgoja ali i duljini vegetacije pojedinih povrtnih kultura.

dok razvoju gomolja pogoduje uvjeti kratkog dana. Prvi plodovi se mogu očekivati za oko 10 mjeseci nakon sadnje. Obično se ljušte poput jabuke. Slatki krumpir se uzgaja iz presadnica dobivenih od korjenovih izdanaka. ali ako temperature ispod 15oC potraju dulje može doći do smanjenog razvoja lišća. 30 do 80 cm duge i 4 do 8 mm promjera. što mu daje mogućnost da se uzgaja kao podkultura. Uzgoj graha metraša moguć je skoro u svim područjima BiH tijekom ljeta. Đumbir se može uzgajati i na zasjenjenim mjestima bez većih gubitaka u prinosu. svjetlozelene do tamnozelene boje. u zrelom stanju zelene. Širok temperaturni raspon omogućava uzgoj kasave u većini područja BiH i na otvorenom. a optimalna temperatura uzgoja je od 22 do 30oC. jugoistočnu Aziju i ostala područja tropske klime. Kao biljka tropske klime može se uzgajati samo u područjima sa 120 do 150 dana bezmraznog razdoblja s dnevnim temperaturama od 21 do 25oC. ĐUMBIR Gomolji slatkog krumpira BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008 Gomolji đumbira . a neke su već tu. okruglog presjeka. a rast se zaustavlja na temperaturi ispod 10 i iznad 30oC. a svakako prije introdukcije pojedine vrste potrebno je obaviti istraživanja na temelju temperaturnih potreba biljaka. odakle se proširio u Afriku. Jednogodišnja je biljka penjačica koja može narasti i do 4 m visine. Kasava je grmolika trajnica. ili kuhane u varivu. na otvorenom ili u zaštićenom prostoru. žute ili žutonarančaste boje s purpurnim ili ljubičastim prugama. Slatki krumpir bi se mogao uzgajati u južnoj Hercegovini u zaštićenim prostorima. Đumbir je trajnica koja se pretežno uzgaja na jednogo- GRAH METRAŠ dišnji način. a ovisno o njihovim potrebama. Temperatura rasta se kreće u velikom rasponu od 16 do 30oC. Osjetljiv je na jače variranje temperature ispod 20oC. Obzirom na duljinu vegetacije. KASAVA Slatki krumpir je tropska biljka koja potječe iz središnjeg i sjevernog dijela Južne Amerike. pa se često u svakodnevnom govoru i naziva gomolj. Optimalna temperatura uzgoja kreće se od 25 do 28oC. ali i procjene s gledišta komercijalne proizvodnje. U Europi se uzgaja u Italiji (dolina rijeke Po). jer se urod naglo smanjuje. i na naše njive. uzgajat će se na otvorenom ili u zaštićenim prostorima. Sasvim mlade mahune se koriste svježe na salatu. Grah metraš ima velike zahtjeve za svjetlom. Temperature više od 30oC ograničavaju rast i smanjuju urod. Globalnim promjenama klime suptropske i tropske vrste povrća doći će. Zreli plodovi pepina slatki su i sočni. pri temperaturama 20 do 30oC. Neke od navedenih biljaka već su postale temom razgovora pojedinih proizvođača koji su ih uzgojili. Za jelo se koristi gomolj. Za jelo se koristi zadebljali korijen koji oblikom podsjeća na gomolj. s 15 do 20 bubrežastih. uzgoj pepina je moguć u Hercegovini. otporna na sušu. Optimalna temperatura rasta je od 27 do 30oC. Jestivi dio je plod – mahuna u tehnološkoj zriobi. SLATKI KRUMPIR pazeći da temperatura dulje vrijeme ne prelazi 30oC. Prvi plodovi se mogu očekivati 5-6 mjeseci nakon sadnje. U uvjetima dugog dana brže se razvija lišće. Mahune su viseće. relativno malih agrotehničkih zahtjeva.17 Plodovi pepina Grah metraš se već uzgaja u Hercegovini ka. kao i temperature niže od 15oC. pa se mora uzgajati u ljetnom razdoblju. Razvoj zadebljalog korijenja počinje već mjesec dana nakon presađivanja. iznimno bogata ugljikohidratima i vitaminom C. a koriste se u svježem stanju. Za jelo se koristi zadebljali dio korijena. ovisno o roku sadnje. Može podnijeti i kraći mraz. smeđih sjemenki u mahuni.

okružena je prozirnom. Naime. godine objavljena je studija o učinku soka od šipka na sprječavanje oksidacije LDL kolesterola. Naime. Tom u prilog ide i činjenica kako grubo prevedeno. U časopisu « Proceedings of National Academy of Sciences» od rujna 2005. I na kraju. Pored toga. ispucana kora čini kvalitetno sredstvo za zaustavljanje krvarenja. Proizvodi od šipka Šipak i znanost Šipak sve češći na policama trgovina Sočna zrna šipka BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008 . hrskavog slatko-trpkog okusa. Uostalom. odnosno na prevenciji ateroskleroze. dok ih je tijekom XX. zato su njegovi dekorativni prelijepi crvenkasti cvjetovi ukras mnogih hercegovačkih parkova i okućnica. a koji je uistinu vrlo teško i dokazati povijesnim argumentima.18 ŠIPAK nino rotim. zato je šipak i najomiljenije voće među djecom. dobro je poznato da oksidirani LDL kolesterol predstavlja značajan rizik za pojavu ateroskleroze. godine objavljena je studija koja govori o kempreventivnom i kemoterapijskom učinku soka od šipka na stanice karcinoma prostate. stablo šipka predstavlja i lijepu ukrasnu biljku iz razloga što cvjeta kontinuirano od svibnja do kolovoza. Istraživanje je pokazalo da šipak posjeduje snažna antioksidativna i protuupalna svojstva. A čvrsta kora krije sjemenke «spakirane» u odjeljke odvojene gorkom pokožicom bjelkaste boje. stoljeća objavljeno tek desetak. Tako se uzgaja na svim kontinentima. a ne jabuka. ing. kako je zabranjeno biblijsko rajsko voće s drveta spoznaje vjerojatno bio šipak. Svaka sjemenka. Spomenimo kako polivalentne mogućnosti korištenja posjeduje i kora šipka. u Afganistanu i Azerbejdžanu. ukrašavajući ambijent svojim duplim raznobojnim cvjetovima. sočnom i crvenom ZA HLADNE ZIMSKE DANE Šipak predstavlja drevnu voćnu vrstu čije prisustvo na hercegovačkim prostorima seže u daleku prošlost. Danas je šipak podjednako zanimljiv slikarima i umjetnicima premda veliki interes za njegov uzgoj pokazuju upravo voćari i ostali poljoprivredni proizvođači pulpom. Plodovi šipka su iznimno cijenjeno voće za potrošnju u svježem stanju. označava «mnogozrnu jabuku». Malum granatum. U Hercegovini se najviše uzgaja u okolici Mostara. A plod sadržava oko 80 posto vode te u 100 grama ima 80 kalorija. Naime. Bogat je i kalijem kao i vlaknima netopivim u vodi. sok se odlikuje pitkošću i blagotvornim djelovanjem. Jer čaj od kore šipka koristi se za odstranjivanja crijevnih parazita i dizenterije. i to u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. U časopisu «Jurnal of Nutritional Biochemistry» od rujna 2005. godini objavljene su dvije vrijedne studije u uglednim znanstvenim časopisima koji donose rezultate o pozitivnim učincima biljnih sastojaka podrijetlom iz šipka. Čapljine i Ljubuškog dok je nešto veći uzgoj šipka zamjetan i u Hrvatskoj. ovih mjeseci u Hercegovini se u većoj mjeri skupljaju plodovi šipka (posebno divljeg) a sve u cilju spravljanja njegova soka. mogranj ili nar ima vrlo širok areal rasprostranjenosti. posebice u slučajevima blažih stomačnih tegoba i upala mokraćnih kanala. Znanstvenici su promatrali kako se LDl kolesterol ponaša u prisutnosti soka od šipka i uočili su da se 40 % manje molekula LDL kolesterola oksidiralo u prisutnosti soka od šipka. zanimljiv je podatak. u posljednjih desetak godina provedeno je stotinjak istraživanja o zdravstvenim prednostima konzumacije nara. Znanstvenici su dokazali da ekstrakt ploda šipka ima sposobnost zaustavljanja rasta i ubija stanice karcinoma prostate «in vitro». Čini se da su znanstvenici desetljećima nepravedno zapostavljali nar ili šipak. zatim na području Azije. dipl. s tim da je najrašireniji u zemljama oko Sredozemnog mora. Uostalom. U 2005. A navedeni okus i tekstura vrijedni su napora čišćenja ploda. Njegova pak. Međutim. Šipak.

Vrlo često na piknidima i na stromama gljive Polystigmina rubra javlja se hiperparazit Colletotrichum gloeosporioides (sinonim Gloeosporium polystigmicola). Najraširenija je na području Balkana (Bugarska. ali i na zametanje cvjetnih pupova i rodnost u idućoj vegetaciji. jer se pod pojmom plamenjača uglavnom podrazumijevaju bolesti koje izazivaju patogene gljive (pseudogljive) iz reda Plasmoporales. razumljivo je da je bolest upravo najraširenija u zemljama gdje dominira ova sorta. a kao vrlo osjetljive Bistrica. kad se razvije prvo lišće. dakle. Poslije se tijekom ljeta na pjegama razvija nespolni stadij poznat pod nazivom Polystigmina rubra. Hiperparazit se javlja u obliku crnih pseudoparenhimatskih nakupina ili acervula unutar kojih se stvaraju jednostanične izdužene konidije na konidioforima. koje potkraj vegetacije poprimaju narančastocrvenu boju. već se djelovanje očituje samo na smanjenu tvorbu peritecija u idućoj vegetaciji. Captan WP-50. Narančasta pjegavost je folijarna bolest i. bolest je gotovo nepoznata. i dr. kad biljka izgubi lišće tijekom ljeta. Rumunjske. što iduće godine znatno smanjuje zarazu. Prvo prskanje obavlja se odmah nakon cvatnje. Plasmopara i dr. tako da je u Bugarskoj i Srbiji virus šarke najvažnija i najraširenija bolest šljive. Wagenheims. Broj pjega na jednom listu može biti od jedne do čak 100 pjega. nemaju sposobnost novih infekcija. U piknidima se stvaraju piknospore. Giley. javlja se isključivo na lišću šljive. Raširenost bolesti očito je povezana sa zastupljenošću osjetljivih sorti. a prema istraživanjima kao najotpornije sorte navode se Stenley. kao što su Bugarska (Ćustendilka). Vrlo često. U našoj zemlji postoji nekoliko registriranih fungicida za ovu namjenu: Captan 4 F SC. Srbija (Požegača ili Mađarka). mogu se primjenjivati fungicidi i na bazi ciprokonazola i bitertanola. U njima se razvijaju askusi s askosporama. vrste iz rodova Phytophthora. Međutim. Kako su sorte šljive unutar vrste Prunus domestica (domaća šljiva) najosjetljivije. Vrlo se negativno odražava na kakvoću plodova i zriobu. Karakteristični simptomi su pojava žućkastih pjega na početku vegetacije. preporučuje se sadnja otpornijih kultivara šljive. Također. Folpan 50 WP. Prema iskustvima iz zemalja u kojima je bolest vrlo raširena. ujesen ponovno prolista i cvjeta. Osim na Balkanu. Ako se bolest javi većim intenzitetom i na lišću se razvije više pjega. Njemačka (Hauszwetsche) i dr. Suzbijanje bolesti Simptomi narančaste pjegavosti lišća BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008 . Pjege su zadebljane i malo ispupčene iz kutikule na licu lista.19 NARANČASTA PJEgAVOST LIŠĆA ŠLJIVE dr. osobito sorta Bistrica. Kao srednje osjetljive ili razmjerno otporne navode se Opal. što je također nepovoljno. Čačanska ljepotica i krupnozelena Rein Claude. Captan 50 WP. Merpan WP. U Bugarskoj i Srbiji provođena su ispitivanja djelotvornosti ovog hiperparazita kao oblika biološkog suzbijanja ove bolesti. Na naličju lista tijekom ljeta pjege poprimaju crnu boju. Na temelju boje pjega koje su kod nas na većini sorti šljive jače narančaste boje. Gljiva prezimljuje na otpalom zaraženu lišću u obliku plodnih tijela. Rusija (Vengerska). Narančastu pjegavost lišća šljive uzrokuje gljiva Polystigma rubrum subsp. Futura 50 WP. tihomir miličeviĆ. Kalifornijska plava. sc. kao što su pr. Ruth Gerstetter. uz palež cvjetova. jer mladice ne dozriju i tijekom zime se smrznu. najprihvatljiviji naziv za ovu bolest ipak bi bio narančasta pjegavost lišća. U našim agroekološkim uvjetima narančasta pjegavost je jedna od najznačajnijih mikoza na šljivi. Od preventivnih mjera suzbijanja važno je skupljanje i uklanjanje iz nasada zaražena lišća u kojim se stvaraju periteciji. Srbija i Makedonija). Međutim. kad su pjege veće znatno razvijene i bolest uznapredovala. što se zbiva obično tijekom kolovoza. u nekim dijelovima svijeta. hrđu i šupljikavost lišća. Anna Spath. Mađarska (Bistrice). Čačanska najbolja.) ova bolest se spominje pod nazivom plamenjača šljive.piknida unutar pjega na naličju lista. kao što je Amerika i Europa. te godine nema toliko povoljan učinak za sprječavanje razvoja gljive. Zbog ovakvoga razvoja bolesti biljke se jako iscrpljuju i u ekstremnim slučajevima mogu se i u potpunosti osušiti. rubrum. Stenley plum. Mikoparazitizam se očituje tako da hiperparazit uništi stromu patogene gljive i ometa tvorbu peritecija.peritecija. često je prerano opadanje lišća ili defolijacija. bolest se javlja i na cijelom području Turske. ili se uopće ne javlja. Green gage. Ashatan i dr. nekim dijelovima Rusije. kako se javlja potkraj Simptomi bolesti vegetacije. U našoj domaćoj fitopatološkoj literaturi (Kišpatić. plamenjača nije najbolji naziv za ovu bolest. i u zemljama Bliskog istoka. a zatim 1-2 prskanje 3-4 tjedna nakon cvatnje. Dithane M-45 WP. To znači da su sve pjege koje se razviju na lišću šljive uzrokovane infekcijom askosporama tijekom proljeća. Ovaj stadij gljive javlja se u obliku crnih plodnih tijela. Gabrovska. a udubljene s naličja lista. jer se unutar njih pojavljuju crne točkice koje predstavljaju plodna tijela-piknide od anamorfnog ili nespolnog stadija gljive poznatog pod nazivom Polystigmina rubra. ili se javlja mjestimice. koje se u proljeće početkom vegetacije nakon prolistavanja šljive počinju oslobađati i primarno inficiraju lišće šljive. međutim. Pinozeb M-45 WP i Star 80 WP. Međutim. Armenije. Strinava. no zasad još nema većeg uspjeha.

oleifere. Odrasli patak teži 3. o držanju i njezi hrčaka u kući. posebno u kritičnim fazama razvoja žižule. Što se tiče same pripreme sadnica za sadnju. Međutim. ona je prije svega predviđena za preradu u različite proizvode kao što su kompoti. Spomenuto prikraćivanje je posebno važno provoditi na našim terenima jer na taj način povećavamo otpornost posađenih sadnica na sušu i vjetrove. Nino Rotim. dipl. ing. Orpington patka je zapravo srednje velika patka. Dakle. trebate voditi računa da je tlo bogato organskom tvari te da je potrebno osigurati i navodnjavanje. što zbog postizanja ranije cvatnje lukovica. interesira me koliku težinu patke dosežu u tovu BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008 . koje sam dobio iz Italije. Vedran Lasić Gdje pronaći sadnicu žižule? Zanima me je li moguće u našim vrtnim centrima pronaći vrlo rijetku voćnu vrstu zvanu žižula.5 kg. čime izravno povećavamo postotak primljenih biljaka. Očišćenu posudu napunite vodom s tim što njena razina mora biti 2-3 cm ispod lukovice. ing. jer oni svakako imaju više podataka o ovoj malo poznatoj biljnoj vrsti. navedite i njen latinski naziv kako bih podatke mogao pronaći i na internetu.5 kg a patka 2. pomalo neobičan za svježu potrošnju pa me zanima o kakvoj sorti breskve je riječ? Riječ je o talijanskoj sorti vrlo bujnog i rodnog stabla. nudi i hrčke. vazica se postupno premješta na svjetlije mjesto. Spomenimo još da je žižula prilično tolerantna voćka koja uspijeva i na terenima nepodobnim za većinu ostalih voćnih vrsta te je stoga bez ikakvih poteškoća možete uzgajati i na području Čapljine. njeni plodovi imaju specifičan okus. Nakon sadnje lukovicu morate staviti na mračno i hladno mjesto pri temperaturi od 100 C. utvrđeno je kako rauola ima tzv. naši djelatnici pružit će vam sve potrebne savjete. Za sve dodatne informacije možete kontaktirati našu savjetodavnu službu u Agrocentru u Mostaru. ali je važno napomenuti da sa zimskom rezidbom nije potrebno žuriti jer postoji opasnost od šteta koje mogu izazvati niske temperature na samom početku vegetacije. Što se tiče samih termina rezidbe. U Sjemenarninu Agrocentru u Mostaru možete nabaviti sadnica žižule. ali ništa manje vrijedna voćna vrsta. Naime. U protivnom. Međuredni razmak sadnje treba iznositi 5 m. Ustvari. interesira me i razmak sadnje. Ukoliko smo sve pripremne radnje obavili kako treba.pasmina pataka Zanima me kakve su odlike Orpington pasmine pataka. Razumljivo. 20 Industrijska breskva U svom breskviku pored standardnih sorti breskve imam i nekoliko stabala sorte Maria Serena. nematocidno djelovanje zahvaljujući kojem zaustavlja nematode u razvoju. Navedena biljka se ranije sadila u sklopu velikih poljoprivrednih kombinata na području Slavonije. i kolika je godišnja nosivost. Ipak. dipl. Sorta sazrijeva 20-tak dana prije Redhavena i zanimljiva je zbog ranog i istovremenog sazrijevanja. Josip Brkljača. što znači da pronese u dobi od 6 mjeseci. Vrlo dobro podnosi uzgoj na sušnim tlima koja su siromašna hranivim tvarima. koji nas pitaju o mogućnosti kupovine hrčka kao i ostale potrebne opreme za njegovo držanje u kući. Plod je srednje krupan. Voda se tijekom uzgoja jednom tjedno nadopunjava ili po potrebi promijeni. Navedene vazice su posljednjih godina u trendu. Unaprijed zahvalan! Riječ je o manje-više nepoznatoj biljci latinskog naziva Raphanus sativus var. odnosno. ukoliko planirate podignuti nasad žižule. puna cvatnja će nastupiti već za nekoliko tjedana. Prije svega. kih posuda za sadnju lukovica. Osim toga. zbog čega je kao takvu i trebate koristiti. bijele korjenčiće a nedugo potom će zazelenjeti i njen vrh. i to na razmak 3 x 3 metra. riječ je o sorti breskve za industrijsku preradu. koliko iznosi i razmak u samom redu. džemovi. srednjeg vremena cvatnje. vrijeme rezidbe te Posude za raniju cvatnju zumbula Nabavila sam nekoliko posebno dizajniranih keramič- Orpington . Gdje nabaviti hrčka? Proteklog mjeseca dobili smo nekoliko upita naših sugrađana. nije mi poznato može li se ova voćka uzgajati na području Čapljine te kako podnosi sušnija i oskudnija tla. što zbog svog dekorativnog izgleda. s tim da ne smijemo zaboraviti prikratiti sadnicu na visinu od 30 cm. dipl. Molim vašeg agronoma Josipa Brkljaču da mi pojasni cijeli postupak. Pačići u dobi od 8 tjedana imaju živu masu od oko 2 kg dok u tovu mogu postići težinu od 4 do 5 kg. Mladen Karačić. uspravnog držanja i specifičnih boja. i to ponajviše u eksperimentalne svrhe. Žižula je doista rijetka. žutozlatne boje pokožice i atraktivnog izgleda. a uzgojena je potkraj 19. Vrlo brzo lukovica će potjerati guste. Ako ste u mogućnosti. ing. Osim toga. Kada cvatni pup naraste 2-3 cm u vis a korijenje ispuni posudu. što bitnije olakšava berbu. Za više informacija najbolje je da se obratite Agronomskom fakultetu. koja je prosječna težina nesenih jaja. Pošto planiram posaditi više sadnica žižule. ing. i to već za zimskih mjeseci. način pripreme sadnica za sadnju. Orpigtonska patka je ranozrela pasmina. koji je manji od promjera lukovice. zbog stalnog dodira s vodom lukovica bi mogla početi truliti. Na istom mjestu svi ljubitelji ovih životinja mogu pronaći i svu potrebnu opremu kao i hranu. Iako navedenu sortu odlikuje dobar i aromatičan okus. ona je ista kao i za ostale voćne vrste. riječ je o vazama na čiji se vrh. stoljeća u Engleskoj. prakticiraju se ljetna i zimska. Mladen Karačić. Sjemenarnin Agrocentar u Mostaru u svom Zoo shopu pored ostalih kućnih ljubimaca. Mladen Karačić. Godišnje nese od 100 do 140 jaja prosječne težine od 70 do 90 grama. odjelu ratarstva. ing. Cijeli postupak je vrlo jednostavan a za sve dodatne nejasnoće predlažem da me potražite u Agrocentru Sjemenarne u Mostaru. u novije vrijeme prakticira se i nešto gušća sadnja. marmelade.PITANJA I ODgOVORI Rauola-manje poznata biljka Možete li mi nešto više reći o biljci zvanoj Rauola. dipl. čime se postiže njihovo ranije cvjetanje. voćne salate i kašasti sokovi. stavljaju lukovice zumbula.

Pektinski gel goran JurilJ. ništa manje nije djelotvoran ni sok. Međutim. kalcij se iz narančinog soka izvrsno apsorbira te ga organizam iskoristi čak 37 posto. neohesperidin. kod kojih znamo porijeklo. treba napomenuti kako iscijeđeni sok trebamo popiti što prije jer je vitamin C vrlo osjetljiv te brzo propada na zraku i svjetlu. Štite organizam od kardiovaskularnih bolesti i karcinoma. što je osobito važno u prehrani dijabetičara. dok koncentracija zaštitnog HDL –kolesterola ostaje nepromijenjena. potencijalne tvari u borbi protiv raka. betakarotenom i bioflavonidima zbog čega se prethodno naribana može koristiti kao dodatak kolačima i raznim salatama. Pored toga. formira gel koji prekriva sluznicu crijeva vežući žučne kiseline u probavnom sustavu i na taj način smanjuje apsorpciju masti i kolesterola. Iako je najpoželjnije jesti svježe naranče. ukoliko ste jedan od sretnika koji posjeduju vrt.važnog vezivnog tkiva u kostima. što je pak značajno za osobe koje provode neslane dijete kod srčanih i bubrežnih bolesti te povišenog tlaka. antialergijsko i protuvirusno djelovanje. Zbog toga je laganim korakom ušla i u narodne običaje pa se od davnina darivala za Božić i Novu godinu. Čak je i liječnici preporučuju što češće na jelovniku. ing. ukoliko izuzmemo dekorativnu vrijednost. Prepo- Ljekovitost Svježi sok za top-formu Plodovi naranče BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008 . u predstojećim zimskim danima naranča čini bitan čimbenik u borbi protiv nahlada i viroza. naringin. pridonosi obrambenoj sposobnosti i vitalnosti organizma. Utoliko više jer znanstvenici tvrde da je i kora naranče bogata vitaminom C. naranča je nekada predstavljala “luksuzno” voće koje se darivalo samo u posebnim prilikama. tangeretin). posebice za Božić. posebice zbog toga što je naranča jedan od zapovjednika prehrambene vojske koja se bori protiv zimskih viroza. Karotenoidi povećavaju obrambene sposobnosti organizma i štite stanice kože od štetnog sunčeva zračenja. Vitamin C sudjeluje u mnogim oksidoreduktivnim procesima u organizmu. Limonoidi štite pluća i potiču rad jetre.21 oblažući crijeva sprječava i apsorpciju šećera poslije obroka. Pektin u crijevima Ako niste znali. Narančin sok sadržava najmanje 20 aminokiselina a bogat je i kalijem te siromašan natrijem. čaša svježe iscijeđenog soka sadržava 88 mg C vitamina koji poboljšava i apsorpciju željeza. Pojačavaju djelovanje vitamina C i pospješuju njegovu apsorpciju. Međutim. detoksikaciju enzima. kada bi njegove zimzelene grančice prepune plodova dočaravale sliku božićnog drvca. Ali. Ali. Stoga. Vitamin C pomaže u borbi protiv umora. Pektin je komponenta polisaharida sadržanih u staničnim stjenkama. dipl. prehlade i gripe. stablo naranče imalo je i ukrasnu vrijednost. NARANČA zimski čuvar zdravlja ručena količini soka iznosi dvije čaše dnevno i posebice je korisna osobama koje inače loše probavljaju voće. može pomoći i kod otežane stolice. Tada će osim arome doslovce dati i zdravlje jer sadržava monoterpene. pospješuje resorpciju željeza. osim mandarina i limuna svakako planirajte i barem jedno stablo naranče. Flavonoidi imaju dokazano protuupalno. sudjeluje u tvorbi kolagena . darivanje naranče bio je najljepši izraz ljubavi i poštovanja. naročito LdL-kolesterola («lošeg»). ubrzava mnoge metaboličke procese. Naranča sadrži terpene karotenoide i limonide) i flavonide (hesperidin. Uostalom. hrskavici i koži. oprez! Korištenje narančine kore ili pak njeno žvakanje preporuča se samo za neprskane naranče ili naranče iz vlastita vrta. Pošto potiče probavu. Osim toga. Terpeni imaju izrazito jako antioksidativno djelovanje u zaštiti organizma od slobodnih radikala.

Kod branja plodova opuncije korisno je koristiti rukavice. posebice taminom. Plod je jajolika oblika. 1-3 m visoki kaktus. se i indijska smokva. Opuncija je grmoliki. na liticama i stijenama.OPUNCIJA ukusno ljekovito voće Dalmacije dr. Zvonimir koZariĆ U Europu je prenesena po otkriću Amerike a zbog povoljnih klimatskih uvjeta udomaćila se u sredozemnim zemljama. Mill. zbog spomenutih bodljikavih dlačica. Raste na sunčanim mjestima među kamenjem. Indijska smokva pripada skupini biljaka s izrazitim antidijabetičnim djelovanjem. Na prerezu je iste boje kao na površini i sastoji se od vrlo sočnog mesnatog usplođa i središnjeg mekanog dijela sa sjemenkama. Cvate od svibnja do srpnja. Nakon skidanja površinske ljuske usplođa i središnji mekani dio koristi se za jelo. do 50 cm dugih. često na samom obalnom rubu. Velik broj fenolnih spojeva koji ispoljavaju antioksidativni učinak sprječavaju djelovanje slobodnih radikala i posljedično za njih vezanih bolesti. o čemu se znalo još u doba Azteka. a u suhoj tvari 25-30 posto šećera. sc. Stabljika se sastoji od plosnatih ovalnih. Francuskoj. riboflavinom i niacinom. U svježem soku iscijeđenom iz indijske smokve nalaze se tvari koje povoljno djeluju kod čira na želucu. Na površini je prekriven čupercima bodljikavih dlaka. Plod indijske smokve Plod je sličan smokvi Osim kao voće indijska smokva je isto tako poznata kao ljekovita biljka. kalcija i fosfora. a plodove oprati. Cvjetovi su svijetlo žuti s brojnim laticama i obično se razvijaju na gornjem rubu članaka. Plodovi opuncije nazivaju 22 Indijska smokva naziv su za zrele plodove opuncije (Opuntia ficus indica L. Opuncija pripada porodici kaktusa (Cacctea) i porijeklom je iz Srednje Amerike. Jače zreli plodovi mogu se iscijediti u ukusan kiselkast sok i pravo je osvježenje u ljetnim danima. u početku manji i zelen. Opsežna istraživanja pokazala su da uzimanje suhih cvjetova opuncije dovode do značajnog smanjenja benigno povećane prostate i olakšavaju mokrenje. za organizam nužnih minerala sadrži mnogo kalija. Vitamini su zastupljeni sa vitaminom C i vitaminom iz skupine B. zemljama sjeverne Afrike. iako sam mehanizam djelovanja nije potpuno poznat. U literaturi o ljekovitu djelovanju opuncije vrlo često se spominje da iznimno povoljno djeluje kod mamurluka izazvanog uzimanjem velike količine alkohola. jer su slični smokvi. a poslije naraste do veličine jajeta i postane žut ili crvenoljubičast. Nakon cvatnje na mjestu cvijeta razvija se plod. indijske smokve možemo koristiti za pekmeze i džemove. Opuncija kao ljekovita biljka Plodovi pripremljeni za jelo Uzimanje veće količine kuhane indijske smokve smanjuje količinu šećera u krvi kod dijabetesa tipa 2. Ako raspolažemo većim količinama zrelih plodova. posebice ako se malo pothladi u hladioniku. bez utjecaja na funkciju bubrega. mesnatih članaka. 1 posto bjelančevina i vrlo malo masti. Kao voće indijska smokva je vrlo ukusna i osvježavajuća. Kod nas ovaj kaktus raste uz jadransku obalu i na otocima. Danas se ljekoviti pripravci indijske smokve proizvode i dolaze na tržište pod raznim komercijalnim imenima. tako da je nalazimo u južnoj Italiji. Na površini su članci prekriveni čupercima bodljikavih dlačica i rijetkim 3-5 cm dugim bodljama. Zreli sočni plodovi sadrže oko 80 posto vode. Nakon branja dlačice treba obrisati rukavicom ili krpom. Brojna eksperimentalna i klinička ispitivanja pokazala su da zreli plodovi sadrže velik broj kemijskih spojeva s povoljnim učinkom na zdravlje. Od..). Osim toga sadrži i razne organske kiseline koje plodu daju ugodan kiselkasti okus. i to uglavnom u Dalmaciji. i može se koristiti za jelo svježa nakon što se skinu iglice i koža. Izvorno raste u meksičkim pustinjama i u južnim državama SAD-a. BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008 .

Iz tih razloga priprema terena je jako otežana. . U tom pogledu najbolje svjedoče pozitivni rezultati iz Dalmacije gdje se zbog nedostatka obradivih površina upravo intenzivno kultiviraju nepristupačni tereni jadranskih otoka. posla za Trencor 1360 bit će dosta jer veliki dio Hercegovine čine upravo krševiti tereni. Spomenuti stroj može se i unajmiti. za naše okvire. A nama je iznimna čast da smo mogli obići nasad šipka čiji je vlasnik zaljubljenik u voćarstvo jer ovakvih. Naime. premda uvijek ostaje prostora i za zaradu. posebnu pozornost trebamo posvetiti pripremi zemljišta.000 m2 koja čini cjelinu i na kojoj se nalazi nasad šipka koji broji. Pod tim se podrazumijeva temeljito lomljenje. preciznije. Asim Ajanić U CARSTVU ŠIPKA nino rotim. u Hercegovini ima većih nasada šipka. Stroj teži nevjerojatnih 68 tona dok mu radni učinak iznosi 70 do 100 metara dužnih za sat vremena. Priprema terena za podizanje vinograda i voćnjaka gosp. Uostalom. Ako u obzir uzmemo činjenicu da u nasadu ostvarim prinos od preko 9 tona. zbijenim terenima. ni manje ni više. bajam. Stoga se veći dio tih površina može iskoristiti za podizanje vinograda i voćnjaka (maslina.“ I doista. Ajanića BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008 Novi stroj u vlasništvu tvrtke Nuić d. Asima Ajanića je fascinantan i besprijekoran. S druge strane. vrlo plitkim i jako tvrdim. takvo što je od danas moguće učiniti i na području Hercegovine. U njemu se uglavnom nalazi zastupljena sorta šipka Glavaš koja čini preko 90 % sortimenta. to i nije baš lagano na području Hercegovine iz razloga što se u većini slučajeva radi o parcelama koje se nalaze na kamenitim. Širina radnog zahvata stroja je 3. ukoliko voliš svoj posao. radim iz ljubavi prema šipku. dipl. jedan od najznačajnijih čimbenika u uzgoju voćaka i vinove loze. vremešni ali još uvijek aktivni gosp. A prezentacija stroja Trencor 1360 održana je na parceli lociranoj u južnoj Hercegovini.2 metra dok dubina do koje se tlo usitni i izmiješa iznosi 60 do 80 cm. Od ove godine priprema terena za podizanje novih vinograda bit će znatno olakšana jer je tvrtka Vinogradi Nuić nabavila stroj za pripremu terena za sadnju vinograda i voćnjaka. čime se nepristupačan teren na najbolji mogući način priprema za sadnju voćaka i vinove loze. Asim Ajanić s ponosom pokazuje svoj nasad. ali su oni podignuti u novije vrijeme i u njemu stabla nisu na rodu ili su pak tek stupila na rod. To.o. Međutim. na području Bune. jako šljunkovitim. nego 900 stabala. sa sigurnošću mogu reći da je moj nasad trenutno jedan od najvećih u Hercegovini. Nadomak Mostara. ing. Vrlo često koristi se i eksploziv kako bi se pojedine stijene i gromade usitnile. na čistom kršu. Istina. Općepoznata je činjenica kako je tlo. šipak. jasno je da se radi o rentabilnoj proizvodnji. nasad gosp. radi se o površni od 10. To je i razumljivo jer se sve u njemu radi s ljubavlju. Drago mi je da se šipak u posljednje vrijeme sve više sadi i da ima nasada znatno većih nego što je moj. na lokaciji Jažva (pod Petkom) nalazi se. dipl. I dakako. jedinstven nasad šipka. koje je za kratko vrijeme duboko obrađeno a sav kamen eliminiran. Upravo zbog toga. kao što je to slučaj s dotičnim gospodinom.o. Međutim. ing. Kako i sam kaže: „Proizvodnjom šipka bavim se cijeli svoj životni vijek. kod podizanja voćnjaka i vinograda. koji je podignut prije čak 28 godina. višnja i trešnja). Toliko sam zavolio tu voćnu kulturu da mi je dan propao ukoliko barem nekoliko sati ne provedem u svom nasadu. Zahvaljujući uvezenim strojevima. Nasad šipaka u vlasništvu gosp. a koje prodam sve pred kućnim pragom. poslije klime.23 ivan marinoviĆ. prije svega. zdrobljen i samljeven. istinskih i pravih proizvođača kao da je svakim danom sve manje. uspjeh neće izostati. drobljenje i usitnjavanje skeleta (kamena) na hercegovačkom kršu. dok ostatak otpada na sortu Barski sladun. Radi se o stroju Trencor 1360 čiji je proizvođač istoimena tvrtka iz Amerike. s obzirom da su mi sva stabla na rodu.

). Čvrstoća. Zlatni delišes 7-8 kg/cm2 ili 67-76 N/cm2. Mucu. Zanima me kolika najpogodnija čvrstoća treba biti za sorte jabuke: Idared. čvrstoća je izražena u kg/cm2. Mucu 7-8 kg/cm2 ili 71-80 N/cm2. Zahvaljujući proširenju asortimana proizvoda. nego ga pokušajte potražiti negdje u Austriji ili Italiji. Na ovom simpoziju očekujemo dolazak istaknutih znanstvenih djelatnika iz Hrvatske. naravno. naš asortiman nudi i niz drugih proizvoda koji su namijenjeni poljoprivrednim proizvođačima (refraktometre. Fitopatologija. jer je kod nas za tom napravom potražnja vrlo mala. 12. predstavnike najznačajnijih tvrtki koje se bave proizvodnjom i prometom pesticida. Jonagold. meni nije poznato gdje biste u Zagrebu mogli nabaviti penetrometar niti njegovu cijenu. Integralna zaštita šuma i Integralna zaštita bilja). Penetrometar 5. godine u Sarajevu će se održati peti po redu simpozij o zaštiti bilja. Gloster 7-8 kg/cm2 ili 67-80 N/cm2. Fitofarmacija. Gloster? Gdje se u Zagrebu može nabaviti i po kojoj cijeni penetrometar . 2008. simpozij o zaštiti bilja u BiH dr. među većim brojem pokazatelja koji obilježavaju njegove promjene u tijeku dozrijevanja.24 PENETROMETAR velika pomoć pri određivanju vremena berbe jabuka dr. te. Granny Smith 6-7 kg/cm2 ili 58-67 N/cm2. za BiH najvažnijeg skupa iz oblasti zaštite bilja. U fenofazi zriobe ploda zbivaju se različite promjene vanjskih i unutarnjih obilježja ploda. Herbologija. Slovenije. ivan ostoJiĆ U organizaciji Društva za zaštitu bilja u Bosni i Hercegovini u periodu 16-18. Melrouz. Crne Gore. Tvrdoću mesa ploda možemo odrediti penetrometrom.pita pretplatnik iz Novske. Osim toga. Sorte se obično beru za dulje skladištenje. odnosno njezine promjene pod utjecajem većeg broja vanjskih i unutarnjih čimbenika ploda. od sada penetrometar možete nabaviti u Agrocentrima Sjemenarne sa sjedištem u Mostaru i Širokom Brijegu. širenja i suzbijanja štetnih organizama na biljkama biljnim proizvodima i drugim objektima s prilozima». Makedonije. među kojima je i promjena čvrstoće njegova mesa (mezokarpa). predviđeno je i održavanje Javne rasprave na temu »Pravilnika o mjerama za sprječavanje unošenja. Granny Smith. Srbije. Vas zanima upravo povoljna čvrstoća mesa ploda za berbu dobivena mjerenjem penetrometrom za nekoliko navedenih sorata jabuke. pH-metre i dr.toksikologija i ekotoksikologija. jer su i čvrstoća mesa. kada je čvrstoća mesa ploda mjerena penetrometrom: Jonagold 7-8 kg/cm2 ili 69-78 N/cm2. odnosno tvrdoća mesa ploda je samo jedan pokazatelj stupnja zrelosti ploda. S prošlogodišnjeg simpozija u Tesliću BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008 . Idared 7-8 kg/ cm2 ili 67-76 N/cm2. Melrouz 7 kg/cm2 ili 67-71 N/cm2. ali pretpostavljam da ga u Zagrebu nećete moći nabaviti. Domaćin ovogodišnjeg simpozija je hotel Hollywood. Jonatan 7-8 kg/cm2 ili 66-81 N/cm2 i Elstar 8 kg/cm2 ili 80 N/cm2. ivo duBravec Poznato je da se zrelost ploda jabuke može odrediti na nekoliko načina. Nažalost. nije posve dovoljan i pouzdan za utvrđivanje najpovoljnijeg vremena berbe. Osim izlaganja u okviru sekcija. I bez uzimanja u obzir barem još kojega. Delišes 7-8 kg/cm2 ili 6780 N/cm2. Tijekom trajanja simpozija predviđena su izlaganja autora u okviru pet sekcija (Entomoogija i primijenjena zoologija. namjenu plodova i ekološke uvjete. koji pruža idealne uvjete za održavanje ovog.

ing. Poslije ovog pretoka obavlja se analiza vina na ukupni i slobodni sumpor svakog mjeseca. za razliku od mošta i masulja koji se dobije od pljesnivog. Vino u boci mora biti zaštićeno sa djelotvornom količinom sumpornog dioksida.3 % Upotreba: Proizvod se koristi za sumporenje mošta u sabirnim Sumporne trake posudama. Današnja proizvodnja vina nezamisliva je bez sumpornog dioksida koji se koristi od berbe do punjenja vina u boce. Vinobran BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008 Oenosteril . Uglavnom se koristi za sumporenje bačava. naravno u umjerenim dozama. Ne pretjerujte sumporom. Zdrastveno stanje grožđa jedan je od bitnih uvjeta jačine sumporenja. • kao oksidans – veže na sebe kisik i štiti vino od oksidacije. dodaje se 15-20g/100 l. a ako je mošt dobiven od pljesnivog i oštećenog grožđa. drvene bačve. pokvarenog i oštećenog grožđa. dodaje se 10g/100 l “Vinobrana”. Posebno pogodne za sumporenje vina u inox posudama u kojima je dodano parafinsko ulje. masulj i vino. Koliko dodati sumpora? Flor-stop. Osim toga. Uloga sumpora u moštu i vinu: • sumporni dioksid u moštu. jer samo slobodni SO2 čuva vino od neželjenih mana i bolesti.poseban oblik sumpora Sastav: kalijev metabisulfit 66. nakon muljanja-ruljanja. ove tablete se koriste i u prehrambenoj industriji. male tankove zatvorenog tipa). reguliranje SO2 tijekom vinifikacije. ili 3-12 tableta za veće posude i cisterne. dipl. najveći problem kod proizvodnje i čuvanja vina predstavlja oksidacija od koje moramo zaštititi mošt. tako da mošt postaje bistar zbog djelomične koagulacije bjelančevina.6 % i kalij bikarbonat 33. tablete protiv kvarenja vina posebno za ona vina koja će se puniti u boce.sumporne tablete . a sljedeće sulfitriranje obavlja se nakon prvog pretoka a količina “Vinobrana” ovisi o količini slobodnog SO2 u mladom vinu.najčešće korišteni oblik sumpora posebno u manjim podrumima • Sumporasta kiselina 5-6% (sumpovin) – spoj sumpornog dioksida i vode • Tekući sumporni dioksid (sprej) – prednost ovog oblika sumpora ogleda se u točnom doziranju zaštitu vina od kvarenja koje se drži u različitim posudama. Sumpovin Novosti na tržištu u BiH FLOR-STOP (Tablete protiv kvarenja vina) Flor stop tablete služe za Oblici u kojima se sumporni dioksid primjenjuje: • Kalijev metabisulfit – “Vinobran” . masulju i vinu djeluje kao antiseptik – ispoljava baktericidno i fungicidno djelovanje. Prije svakog sumporenja obavite analizu. Tijekom prerade zdravog grožđa.25 SUMPOR I SUMPORENJE MOŠTA I VINA nino rotim. Uputa za rukovanje: tablete dodati direktno u mošt ili vino bez miješanja. plastične. Tablete se ubace u vino koje se drži u posudama. strojevima za preradu i prešama. Doza: 1 tableta za manju posudu. Mošt i masulj zdravog grožđa sumpori se s manjom količinom sumpornog dioksida. • Sumporne trake – na traci se nalazi čisti sumpor koji se paljenjem trake razvija u sumporni dioksid. Uz mane i bolesti vina. Nakon završetka vrenja mlado vino se sulfitrira s 5g/100 l sumpornog dioksida. do danas nije pronađeno bolje sredstvo za zaštitu mošta i vina od neželjenih posljedica. Primjena table ta je vrlo jednostavna. koloidnih čestica mutnoće i oksidacijskih enzima mošta a poslije vina. • sumporni dioksid kao koagulator – u moštu koji je jače zasumporen dolazi do taloženja. te dodavanje SO2 u vinske posude (inox. zaštite mošta i vina prilikom transporta. Također grožđu koje je više izloženo zraku i brano pri višim temperaturama potrebno je dodati više sumpora. Naime. OENOSTERIL 5 .

ing. Za vrijeme Rimskog Carstva s pravom možemo reći da je maslina doživjela svoj puni procvat jer se njen uzgoj proširio po cijelom Sredozemlju. što nam itekako pomaže u njegovom čišćenju. Tunis. dipl. o čemu nam svjedoče i brojni zapisi kroz povijest. jako dobro se pokazalo i u njezi stopala. kroz kulinarstvo ili masažu. a pritom zadržati lijep i svjež izgled kože. maslinovo ulje koristi se u liječenju dijabetesa a pored svega koristi se i u raznoraznim dijetama za mršavljenje. Samo nekoliko kapi maslinovog ulja daje ugodan okus bilo kojem jelu. dok Egipćani na svojim rukotvorinama isključivo koriste motive ove vrijedne i plodonosne biljke. Pripremljenu i dobro ujedinjenu masu nanijeti na kosu a potom dobro utrljati i omotati plastičnom vrećicom koja će zadržati toplinu i pritom omogućiti upijanje hranjivih sastojaka iz nanijete smjese. Često pitanje tijekom sunčanih dana je kako zaštititi tijelo od dugotrajnog izlaganja suncu. pokazuje nam i sama činjenica da su rimske božice za njegu svog dobro očuvanog tijela koristile raznorazne mirodije napravljene upravo od maslinova ulja. dok je oštećenu kosu suncem i vjetrom dovoljno premazati pripravkom provjerenim i napravljenim po receptu naših baka. Maslinovo ulje korišteno u bilo kojem obliku pomoći će nam da prebrodimo bolesti koje su svakodnevni pratilac u ljudskom životu. Dragocjen je i antioksidans jer sprečava aktivnost slobodnih radikala. točnije kemijskih sastojaka koji potiču arterosklerozu i uzrok su nekih oblika tumora. Koristimo li ga pak pomije- Španjolska i Italija imaju najveći broj stabala maslina i vodeći su proizvođači maslinova ulja. Ovako nanijetu smjesu ostavite da odstoji 10 do 15 min i nakon toga kosu dobro isperite. Također. Stoga ni u kojem slučaju nećete pogri- Maslinovo ulje jako je važno za zdravlje ljudi. Italija i SAD su najveći uvoznici. Potrebno je istući žumanjak. Primjena u medicinske svrhe Maslina polako osvaja hecegovinu BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008 . Prema navodima stručnjaka maslina je jedna od najstarijih biljaka. a posebno dobro se pokazalo i kod žena u menopauzi. Već u doba Feničana izvozilo se i čuvalo maslinovo ulje u glinenim posudama. Koristile su mješavinu maslinova ulja i drugih pripravaka te na taj način štitile i održavale preplanulu kožu dajući joj potrebnu vlažnost i njegu. Osim toga što maslinovo ulje možemo koristiti za njegu i zaštitu kože tijekom sunčanih dana. a sve to zahvaljujući nezasićenim masnim kiselinama i svojstvu da povećava dobri kolesterol koji ima svojstvo čišćenja organizma. Kolika je vrijednost maslinovog ulja. Turska. iako ga danas kozmetičari koriste i za razne prvoklasne pripravke koji daju zdrav. Spomenute zemlje su i glavni izvoznici maslinova ulja. Važno je znati da maslinovo ulje štiti i čuva srce i arterije te pomaže u preventivi kardiovaskularnih bolesti.26 Osim toga. Sama činjenica da su naše bake znale kako maslinovo ulje pomaže održavanju ljepote pomoći će nam da prebrodimo vruće dane u šetnji ili polju. A ono se koristi kao dobar laksativ te kod ljudi koji imaju poteškoća sa žuči jer sprečava stvaranje žučnog kamenca (dovoljno je uzeti jednu žlicu maslinova ulja prije jela). Eliksir za ljepotu MASLINOVO ULJE izvor zdravlja mario ĆuBela. šanog zajedno s palentom dobit ćemo jako dobar piling za lice. tajna lijepe i sjajne kose upravo leži u maslinovu ulju. Sprečava također osteoporozu. ruka i leđa. dodati jednu žlicu maslinova ulja i jednu žlicu konjaka a potom masu dobro ujediniti. a njegovim korištenjem manje ćemo konzumirati druge masne tvari koje štetno djeluju na naš organizam. Značajni proizvođači su i Grčka. lijep i svjež izgled koži ješiti ukoliko koristite maslino ulje na bilo koji način.

i to 0. koži. Natrij (Na) sadrže sokovi u 1 kg tijela. Bez minerala nema pravilnog razvitka ploda niti njegove potrebne težine. željezo. Nestašica joda uzrokuje gušavost. fosfor. perju i vuni. krvi i želucu. Kod mladunčadi se bez dovoljno minerala ne razvijaju normalne kosti (rahitis) i tkivo. Klor (Cl) je važan jer u želucu stvara HCl.7-1. minerali i vitamini. ali posredna je veza često vrlo izražena. U suprotnom. On parira štetno djelovanje kalija i natrija u hrani. mliječnost i gravidnost. jod. u sijenu i slami 5-10 %. dlaci. u mlijeku. Minerali su važni u ishrani krava “Kamenen soli” za ishranu stoke I ovce traže hranu bogatu mineralima Moraju se nadomjestiti jer se izlučuju mokraćom i balegom. moraju se dodavati najčešće mikromineralni dodaci. bjelančevine. da nije pokvarena. to su kalij. ing. Najprije i sigurno minerali se utvrđuju redovito u pepelu. Hrana ga sadrži dosta. BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008 . Mineralne tvari reguliraju metabolizam vode u organizmu i nužne su za izmjenu bjelančevina i masti. što već rade prerađivačke industrije ako se stoka hrani tvorničkim smjesama. a važan je za porast. Sadrže ga kosti. Za pravilnu hranidbu važno je da hrana sadrži dovoljne količine svih hranjivih sastojaka. Fosfor (P) je većinom vezan s kalijem. Ipak treba istaknuti da su za životinjski organizam najvažniji minerali kalcij. vitamina i bjelančevina u organizmu nema neposredne veze. mozak. Kalija (K) svaki kg tijela sadrži 1. što znači cijela konstitucija. Željezo se nalazi u rogovima. Ako nema dovoljno željeza.MINERALI važni u hranidbi stoke nikola JagačiĆ. natrij. bolja je nesivost peradi. I jod (J) je važan. zrnju žitarica 1-4 %. kalcij. sijeno mahunjača i uljarice. 27 Da bi stočar bio suvremen. zbog tiroksina. mišići. napredan te dobar uzgajivač. tj. mangan. Za hranjivu vrijednost krmiva važni su čimbenici u hranidbi ugljikohidrati. što je već opće poznato. Uz dovoljno minerala u hrani više je vune kod ovaca. Utroškom mlijeka (sisanjem. fosfor. mišićja i sokova. jezgra (nukleus) stanica i mlijeko. ali i makro i mikroelementi kao dopuna obroku ako ih u krmi nema. da je svježa. Količina minerala koje stoka prima u hrani redovito ne zadovoljava potrebe životinjskog organizma. silicij. solnu kiselinu koja aktivira ferment pepsin potreban za normalnu probavu. Klor se nalazi u bubrezima. slezeni. • Najvažniji zadatci i izvori minerala u organizmu? • • • • • • • • Minerali se talože u organizmu i stvaraju pričuve iz kojih se troše ako ih nedostaje u krmnom obroku. mliječnost i bređost. Reprodukcija je bolja i sigurnija. Željezo (Fe) nalazimo u hemoglobinu (krvi). Magnezija (Mg) je dovoljno u hrani. kako bi se podmirile potrebe životinjskog organizma. Na svaki 1 kg tijela opada 6-12 g kalcija. hormona koji regulira izmjenu tvari i utječe na rast. a najviše u zubima i kostima. minerala. da je zdrava i da se obroci uzimaju na vrijeme. zbog nestašice minerala oslabi cjelokupna djelatnost staničja i tkiva u organizmu. dipl. koži. u tijelu se javlja anemija. Između uzročnika bolesti. osobito one kojom se bavi bilo u tovu ili uzgoju. Najviše ga sadrže zeleni dijelovi bilja. Količina kalcija varira. i prirast je bolji u tovu. Hrana mora biti različita. Flour (F) se nalazi u svakom organizmu. klor. magnezij. Uz minerale. a pa ih treba dodavati i kompletirati. plućima. Kalcij (Ca) je važan za razvitak kostiju. jer tako postaje punovrijednom. kostima.5 grama. flour i bakar. Ako smjese nisu kompletne i ne mogu se postizati rezultati koji se traže u intenzivnom uzgoju ili tovu. aluminij. sumpor.5 grama. najčešće kod prasadi koja se mora cijepiti preparatom željeza što vrijedi i za nestašicu bakra. Ubrzavaju proces metabolizma životinje u obliku kemijske reakcije i služe kao katalizatori (pospješivači) izmjene hranjivih tvari. Ono je vezano uz bakar (Cu). Nedostatak izaziva grčeve i nervozu životinja. treba poznavati i nužnu potrebu minerala (rudnih tvari) u hranidbi stoke svih vrsta. u zrnju uljarica 4-12 %. natrij i klor i da minerale nalazimo najviše u zelenoj krmi 1-2 %. odnosno njihovih komponenata. Nepravilna prehrana s obzirom na navedene tvari smanjuje otpornost životinjskog organizma i tako ga čini sklonim infekcijama. a ponekad i pobačaj. dojenjem) troše se minerali koje treba u mlijeku nadomjestiti. osobito ako se hrani prirodnim krmivima. Osobito je nužan za porast.

Obično se voda mijenja svaka tri dana s tim da obvezno treba odstajati prije ulijevanja u akvarij. pluta ili stiropora u samo središte akvarija. Osim toga. U pogledu izbora hrane svakako je potrebno koristiti specijaliziranu suhu Friskies hranu koja se kornjačama daje u količini od 4-5 listića dnevno. s tim da ne smijemo zaboraviti da se radi o tropskim životinjama. ptica. tijekom zime akvarij trebate premjestiti blizu nekog izvora topline ili pak možete nabaviti grijač s termostatom. osim vode. To potvrđuju istraživanjima koja su dovela do zaključka da ljubimci kod djece utječu na stvaranje karaktera te da djeca koja su imala barem jednog kućnog ljubimca postižu bolje rezultate u školi. manjih i većih papiga. Spomenimo još da kornjače u prvoj godini života obično teže oko 15 grama i dostižu duljinu 45 mm. Za sve dodatne informacije možete se obratiti u naš Agrocentar Sjemenarna u Mostaru u kome se nalazi i kompletan ZOO program s potrebnom opremom za cjelokupnu akvaristiku. Za njeno držanje preporuča se temperatura vode od 24-26oC. Stoga. Kornjača je zasigurno jedan od najčešće darivanih ljubimaca što nije začuđujuće s obzirom na njenu ljupkost i privlačnost. pogodna je za djecu mlađih uzrasta jer njeno držanje kod njih stvara svojevrstan vid odgovornosti i obveze • Kod nas se najčešće prodaje kalifornijska ili crvenouha kornjača. s tim da se mjesta bez vode osiguravaju postavljanjem ovećeg kamena. Kalifornijska kornjača spava pod vodom ili između kamenja zatvorenim očima Zoo shop u Agrocentru Sjemenarne u Mostaru nudi veliki izbor akvarijskih ribica. jer razumljivo je da djeci od malih nogu treba nametnuti pojedine obveze kako bi ih barem malim dijelom naučili da vode brigu o sebi i drugima. Mogu narasti do 30 cm. Ništa čudno. s tim da uz dobru njegu ovi ljubimci mogu dosegnuti i do 30-tak cm. One iznose 26x15x15 cm. iako je treba promijeniti čim se malo zaprlja. Friskies akvarije volumena 5-10 litara s odgovarajućim dekorom i suhim prostorom. Kornjače upravo predstavljaju idealnog ljubimca za najmlađe iz razloga što nisu previše zahtjevne te prekomjerno ne opterećuju djecu a pretjerano ne utječu ni na kućni proračun. moramo znati njegove poželjne dimenzije. Osim toga. S druge strane. kornjačama trebamo osigurati i suha mjesta na kojima se ovaj ljubimac povremeno zadržava. malih kornjača. na istom mjestu možete nabaviti hranu i svu potrebnu opremu za akvaristiku i kućne ljubimce. Zanimljiv je i podatak da kornjače rijetko obolijevaju. Pored toga.28 Akvarium za kornjače Sjemenarnin zooshop u Mostaru AKVARIJSKE KORNJAČE vedran lasiĆ. Prosječno žive 30-50 godina. a spolnu zrelost dostižu u dobi od 2 do 5 godina. s tim da je nužno poznavati odgovarajuće potrebe ovih dražesnih plivača. životu i sl. Dakle. a zimi ne smije biti ispod 20oC. Kalifornijske kornjače imaju nepokretan jezik i ne mogu žvakati hranu. Navedena hrana se daje jedanput tjedno i to prvenstveno za starije kornjače. Dovoljno je nabaviti mali akvarij i odgovarajuću hranu. Temperatura vode ljeti ne smije prelaziti 27oC. stoga hranu uvijek vuku u vodu kako bi je omekšale i lakše kidale. • Za držanje kornjača najpoželjnije je nabaviti namjenske Izbor odgovarajućeg akvarija i hrane • Hrana za akvarijske kornjače Kalifornijske kornjače BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008 . Ukoliko pak želimo napraviti akvarij u vlastitoj režiji. nužno je uz navedenu hranu povremeno davati i biljnu hranu (skuhan listić blitve i sl.) kao i komadiće sirovog mesa. u ljetnom razdoblju vodu nije potrebno zagrijavati. voditelJ Zoo programa Psiholozi tvrde da je manjoj djeci poželjno nabaviti odgovarajućeg kućnog ljubimca.

To je hrana na bazi pilećeg mesa koje je izvor bjelančevina i hrani daje izvrstan okus. vitaminima i mineralima – idealna za prijelaz s majčinog mlijeka na redovnu prehranu. a ne ostatke iz hladnjaka od ranijih obroka. u svom asortimanu nudi i poslastice za pse. namjenjen psima koji imaju pojačanu dnevnu aktivnost ili provode veći dio dana izvan kuće. ujedno i održava svoju dentalnu higijenu: Fresh breath – na bazi metvice. FRISKIES osim hrane. FRISKIES hrana za pse u svom asortimanu ima proizvode prilagođene različitoj starosnoj dobi i stilu života svakog psa: Junior na bazi piletine. a cikorija smanjuje neugodne mirise higijenske posude. Ispravan omjer bjelančevina i kalorija će mački osigurati održanje mišićnog tonusa. do funkcionalnih žvakalica kojima pas dok ih žvače. za svjež dah Tartar Control – na bazi cimeta. Suha hrana nudi posebne recepture za mačiće – Junior na bazi pilećeg mesa obogaćenog bjelančevinama. a čvrsto drugi brand za pseću hranu. namjenjen mladim psima do 1 godine starosti. Specifična je jer sadrži bilje iz vrta te na taj način mački pruža sve ono što ne može naći unutar svoga doma. a cilj FRISKIES mokra hrana je zdrav i sretan pas pun vitalza mačke nudi se u pakiranjima nosti! BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008 . Aluminijska vrećica je posebno pogodna za jedan obrok te na taj način mačka uvijek jede svježu hranu. nudi široku paletu okusa i različitih receptura hrane sukladnih dobi i načinu života vašeg psa ili mačke. Active na bazi govedine. dostupne u više različitih okusa. globalno prisutan u svijetu. Postignut je optimalan omjer minerala za zdrav mokraćni sustav. a spravljena je od visoko kvalitetnog mesa. od keksi i mekanih sočnih žvakalica jakog mirisa kojima psi ne mogu odoljeti. u stanovima i njihove mačke gotovo cijeli život provedu u stanu. U Europi FRISKIES je najjači brand na tržištu hrane za mačke.29 Nestlé PURINA u svom asortimanu ima niz različitih brandova hrane za pse i mačke. FRISKIES hrana za mačke u svom asorimanu ima i suhu i mokru (konzerviranu) hranu raznolikih okusa i receptura. a jedan od njih je i FRISKIES. FRISKIES je prvoklasan brand. od 400g u konzervama i 100g aluminijskim vrećicama koje sadrže slasne grilane komadiće mesa u sočnom umaku. receptura posebno namjenjena psima osjetljive probave. sadrži prirodna vlakna koja umanjuju nakupljanje kuglica dlake u probavnom sustavu. Za odrasle mačke FRISKIES Adult nudi raznoliku paletu okusa koja će zadovoljiti i najizbirljiviju mačku. FRISKIES posebno za odrasle kućne mačke nudi INDOOR recepturu. Balance hrana pripremljena iz kvalitetnog pilećeg mesa za odrasle pse umjerene aktivnosti. štiti zube od zubnog plaka i kamenca Gental Dental – čuva i njeguje desni Svaka od ovih receptura je rezultat dugogodišnjih istraživanja u Purina nutricionističkim centrima. Digestion na bazi puretine. U današnje doba velik broj ljudi živi u gradovima.

pronađeno u američkoj državi California. međutim. lipnja 1996. peći. te mnogo malih cvjetova.7 m do ramena. ubraja u osnovne živežne namirnice. iz vrste obalnim mamutovaca (Sequoia sempervirens). a ekstrakt njenog korijena smatrao se lijekom protiv zmijskog ugriza. vjerojatno tuče. Nezreo se plod može kuhati. Sjemenke zrelih plodova (oraščići) konzumiraju se pržene. Od ovdje spomenute vrste u međuvremenu su uzgojeni mnogi oblici. uključujući i lišće. ali se činilo da je građen od manjih dijelova. no postoje i druge boje. Usprkos sličnosti. Većinom se uzgaja zbog svojih plavih cvjetova izrazito neuobičajenih za orhideje. međutim. granje i korijenje. Ptica koja je preletjela najveću udaljenost Mladunče obične čigre (Sterna hirundo). Bijeli su najkasnije treći dan. pržiti ili sušiti.. godine u središnjoj Finskoj obilježeno je prstenom. Prastanovnici su od nje pripremali opojne droge. a ukupna masa najmanje 3630 tona.24 tone. godine. Objašnjenje za ovaj komad leda je da je komad tuče spojila munja. Da bi tamo stigla. prenosimo iz Guinnessove knjige rekorda Najmasivnije drvo svih vremena je drvo Lindsey Creek. u južnoj Americi je odavno stigao do prastanovnika koji još nikada nisu imali kontakt s Europljanima. Pravi Kristov trn bila je vjerojatno Paliurus spina-christi koja nosi isti njemački naziv. Pritom je u novi svijet došao relativno kasno. Kristov trn Naj. Godine 1789. godine. Kruhovac (Artocarpus altilis) sadrži oko 20 % škroba i 1-2 % bjelančevina. U suhim područjima Starog svijeta mnoge vrste rastu poput kaktusa te ih se često tako i naziva. živa ponovno uhvaćena u australskoj državi Viktorija. u Angoli u Africi. Plava vanda (Vanda coerulea) neobična biljka iz porodice Orchidaceae raste na nadmorskim visinama iznad 1000 metara (1000 – 1700). imaju veće cvjetove s mnogo latica i nikada nemaju mliječni sok. kao i većina vrsta roda Euphorbia. Kruhovac se prvenstveno u pacifičkom području. Obujam debla bio je najmanje 2549 m3. Oblik «Macrantha» u svim je dijelovima veći. u Velikoj Britaniji.000 km prije no što je u siječnju 1997. Visina uspravljene životinje bila je 3. pirjati. pricvjetni listovi na uzgojenim vrstama ne odgovaraju organima sjajne mlječike. među njima i oni patuljastog rasta kao i jedan sa žutim laticama. Led je bio čist.30 Kristov trn (Euphorbia milli) je dobila naziv zbog asocijacije na strašnu Isusovu krunu od trnja. neposredno prije no što otpadnu. Ptica je preletjela rekordnih 26. Ovaj oblik ima male listove duge do 7 cm i široke 2 cm. Ova vrsta to. kolovoza 1849. studenog 1974. Autohtona je vrsta na južnim obroncima Himalaje od sjeveroistočne Indije pa do južne Kine kao i jugoistočne Azije. Cvjetovi su promjera 5-10 cm. no uspio je drugi Blighov pokušaj 1793. od ružičaste do sive boje škriljavca. Najteži izmjereni primjerak ubijen je 7. Plava vanda je u prirodi postala toliko rijetka da u međunarodnom Sporazumu o zaštiti vrsta (CITES) potpada pod najstrožije uvjete. no izgleda posve drugačije. listovi su dugi do 25 cm i široki 7 cm. Kristov trn prvobitno potječe iz tropskih područja. a težina masivnih 12. Kao mnoge pomoćnice i brunfelzija (Brunfelsia pauciflora) je otrovna.96 m. Najveći kopneni sisavac Brunfelzija – protiv zmijskog ugriza Mužjak afričkog slona (Loxodonta africana) prosječne visine 3-3. kapetan Bligh uzeo je na brod Bounty 1000 mladih kruhovaca s Tahitija kako bi ih kao hranu za robove odnio u Južnu Ameriku. naj. Njeno je posjedovanje kažnjivo ako se ne može dokazati da zakonski potječe iz uzgojenih nasada. što je otprilike težina 890 slonova. Svoj engleski naziv zahvaljuje brzoj promjeni boja cvjetova. na tlo u Škotskoj. nije mogla biti jer je u Kristovo doba još bila nepoznata u sredozemnom području. Taj prvi pokušaj završio je čuvenom pobunom. potom sve svjetliji. Drvo se srušilo u oluji1905. pao je komad leda dug 6 m. U vrtovima se prvenstveno susreću dva uzgojena oblika: oblik «Floribunda» rijetko naraste do visine čovjeka. Najveće drvo Kruhovac – bogat škrobom Najveći komad leda koji je pao na zemlju Plava vanda – biljka zbog koje se ide u zatvor 13. a uobičajena težina mu je 4-7 tona. naj …. ptica je morala svaki dan preletjeti nevjerojatnih 200 km BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008 . 30. već se radi o pet žutih žlijezda. nakon udara groma. Pravi kaktusi. Kratko vrijeme nakon otvaranja oni su tamnoljubičasti.

proširivši svoj djelokrug. godine. 2001. 1985. godine Nestlé je otkupio Ralston Purinu. 50-tih godina prošlog stoljeća pokrenuta je proizvodnja suhe hrane za mačke. godine pod imenom Friskies. Tako je tvrtka.    . 1956. dokazane kvalitete.Oplemenite vlastiti dom Friskies je vodeći brand hrane za pse i mačke. 1948. Svoj proizvod namijenila je psima za vuču saonica Huskie. koji oplemenjuje dom pružajući psima i mačkama Friskies učinak kroz izvanrednu. 1992. Povijest      Tvrtka Carnation prva je proizvela suhu hranu za pse 1934. godine tvrtka je uvela konzerviranu hranu u svoju paletu proizvoda. godine Nestlé je otkupio Carnation. Glavna uprava Nestlé-a odabrala je Friskies kao glavni strateški brand. godine proizvedena je prva konzervirana hrana za mačke. postala jedna od vodećih svjetskih tvrtki u području brige o ljubimcima. intuitivnu i ukusnu prehranu. U 70-tima Carnation je otkupio više europskih tvrtki koje su se bavile proizvodnjom hrane za male životinje i opremom za ljubimce.

com .sjemenarna.com www.BIO-REX Peletirano organsko gnojivo Vinograd: količina: 150-200 kg/dulum Voćnjak: količina:150-200 kg/dulum Povrće: Količina 100-150 kg/dulum e-mail: info@sjemenarna.