You are on page 1of 32

Green Garden • broj 61 • ožujak / travanj 2009.

godina IX • cijena 3 KM

Proljetno cvijeće Mimoza i magnolija Stevija - sladilo budućnosti Ljetne sorte krušaka Izrođavanje krumpira

e-mail: info@sjemenarna.com www.sjemenarna.com

3

Urednikova riječ
Pred Vama se nalazi novi broj stručnog glasila Green Garden koji na svojim stranicama donosi niz zanimljivih članaka iz oblasti voćarstva, vinogradarstva, povrćarstva, cvjećarstva, ratarstva i zaštite bilja. Kao što je to postalo već i uobičajeno, na našim stranicama možete pratiti aktualnosti iz svijeta voćarstva a koje potpisuje eminentni stručnjak prof. dr. Ivo Miljković. Članak možete pronaći pod naslovom „Neke nove kvalitetne rane ljetne sorte krušaka“. Pored toga, ne propustite zanimljiv prilog o oprašivanju voćaka kao i o načinu proizvodnje smokvinih sadnica putem reznica. Kako je vrijeme vezanja vinove loze, doznajte koje su sve prednosti korištenja namjenskih traka u vinogradarstvu, a čije stranice zaokružujemo člankom s iznimno posjećenog stručnog predavanja održanog koncem siječnja u Čitluku. Dolaskom proljeća počinju radovi na ukrašavanju okućnica a što se prvenstveno ogleda u zasnivanju i održavanju travnjaka. O tomu ali i o proljetnom cvijeću za vrtove i okućnice pročitajte na stranicama posvećenim cvjećarstvu. Pored toga saznajte zašto će u vrtnim rasadnicima ove godine biti velika potražnja za mimozama i magnolijama, ukrasnim vrstama idealnim za hercegovačko podneblje. I na koncu pročitajte sve o sezonskoj cvjetnoj vrsti kadifici ali i tome kako različite cvjetne vrste odbijaju veliki broj štetnih insekata. A upravo sa stranica posvećenih zaštiti bilja možete doznati sve o herbicidima i načinu njihove aplikacije. Osim toga, saznajte koje se to dvije plamenjače javljaju na duhanu te na koji način suzbiti dva opasna štetnika-krumpirovu zlaticu i zelenu breskvinu lisnu uš. Iz oblasti povrćarstva, pored kalendara sjetve, možete pročitati sve o atraktivnoj kupusnjači korabici, premda još možete doznati zašto obojeno povrće sadrži više korisnih tvari odnosno fitohranjiva. Ništa manje nije zanimljiv ni članak o Steviji, biljci koja slovi za sladilo budućnosti te ljekovitom bilju i njegovoj simbolici kroz povijest. Od ostalih priloga izdvajamo one o izrođivanju krumpira, sjetvi djetelinsko travnih smjesa i praćenju plodnosti naših tala. Ali, kako ni to nije sve, ipak Vam preporučamo da naš i Vaš Green Garden detaljno pročitate, a ukoliko smo nešto propustili, nadamo se da nam to nećete zamjeriti. Uredništvo

SADRŽAJ
LJETO U ZNAKU KADIFICA 4 PROLJETNO CVIJEĆE ZA VRTOVE I OKUĆNICE 5 MAGNOLIJA 6 PROLJETNI RADOVI NA TRAVNJACIMA 7 VIŠE CVIJEĆA - MANJE ŠTETNIKA 8 MIMOZA - ZLATNI CVIJET SREDOZEMLJA 9 ZELENA BRESKVINA LISNA UŠ 10 LJEKOVITO BILJE - SIMBOLIKA KROZ POVIJEST 11 MOŽE LI SE I KAKO SMANJITI PROPISANA DOZA HERBICIDA 12 OBOJENO POVRĆE SADRŽI VIŠE FITOHRANJIVA 13 DVIJE PLAMENJAČE JAVLJAJU SE NA DUHANU 14 OPRAŠIVANJE VOĆAKA 15 NOVE VRLO KVALITETNE RANE LJETNE SORTE KRUŠAKA 16 KVALITETNE KASNOCVATUĆE SAMOOPLODNE 18 PROIZVODNJA SADNICA SMOKAVA IZ REZNICA TRAKE ZA VEZANJE VINOVE LOZE I SMOKAVA 19 PITANJA I ODGOVORI 20 STEVIJA - SLADILO BUDUĆNOSTI 21 PRAĆENJE PLODNOSTI NAŠIH TALA 22 53. SEMINAR BILJNE ZAŠTITE 23 STRUČNO PREDAVANJE ZA VINOGRADARE 23 O ČEMU OVISI VOLUMEN VODE KOD PRIMJENE HERBICIDA 24 MONOGRAFIJA O SMOKVI 25 POVRTNJAK U PROLJEĆE 26 KORABICA 27 KRUMPIROVA ZLATICA 28 SJETVA DJETELINSKO TRAVNIH SMJESA 29 ZANIMLJIVOSTI 30
Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA, Široki Brijeg, Obilazn CESTA 27 88220 Široki Brijeg, Tel.: ++ 387 (39) 700 000, Fax: ++ 387 (39) 706 572 Glavni urednik: dr. Ivan Ostojić Redakcijski kolegij: Josip Brkljača, Nino Rotim, Goran Jurilj, Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko Marketing: Snježana Spahić - Bevanda, dipl. oec. Grafičko oblikovanje: Damir Šanje Tisak: GDD POLET, Sarajevo Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

B R O J 6 1 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 9

te kao takva privlači poglede radoznalih prolaznika njeva C. Postupak je prilično jednostavan. kadifica ne zahtijeva ni učestalo i prekomjerno zalijevanje.) jedna je od najzahvalnijih vrsta jednogodišnjeg cvijeća iz razloga što je iznimno otporna na nepovoljne uvjete uzgoja. Ovako pripremljeni sandučići čuvaju se na tamnom mjestu sve dok biljčice ne počnu izbijati. osim što velikim dijelom uništavaju nematode u tlu. kadifice su mnogo otpornije na brojne bolesti i štetnike. Unatoč žarkom suncu i velikim ljetnim sparinama. Razmak sadnje kod afričke kadifice obično iznosi 30-45 cm. produžit ćemo cvatnju do kasne jeseni. Pored svih neprilika biljka neprestano oblikuje lijepe cvjetove žarkih boja. znajte kako ćete pored lijepih i raskošnih cvjetova ujedno dobiti i prijeko potrebnu zaštitu od navedenih štetnika. čime njena jednostavnost i raskošnost jače dolaze do izražaja. kadifica ostaje svježa i lijepa. Nakon što biljke izbiju. dok je on kod francuske kadifice nešto manji te iznosi 20 do 25 cm. plastična folija se uklanja a sandučići se iznose na svijetlo i prozračno mjesto. U sandučiće ispunjene kompostom lagano rasporedite sjeme u plitkom sloju.5. nakon čega biljke niču već za 10-tak dana.4 Savjet više LJETO U ZNAKU KADIFICA Josip BrklJača.5-6. Kadifica (Tagetes sp. a posebice ljubitelji cvijeća u našim vrućim hercegovačkim krajevima. a skidamo li redovito osušene cvjetove. mo ravnati i s vladajućim klimatskim prilikama. u čistim skupinama. nerijetko se kadifica uzgaja i samostalno tj. zbog čega je idealna za ukrašavanje gradskih perivoja i rjeđe posjećenih vikendica. otpornu biljku. A danas na tržištu možemo pronaći veliki broj njenih kultiviranih oblika koji se dobro uklapaju u kombinaciji s ostalim vrstama cvijeća. sprečavaju i širenje opasne bijele mušice. Razumljivo da se pri tomu mora- Za razliku od većine vrsta jednogodišnjeg cvijeća. Na ovaj način pripremljene biljke. Ipak. Sjetvu obavljamo u sandučiće. možemo posaditi na željeno mjesto u vrtu. ing. Ali unatoč svemu najveću opasnost predstavljaju puževi i uholaže. za što pak treba osigurati temperaturu od 15 do 20 stup- Nezamislivo je posjetiti bilo koji od parkova i vrtova u kojem nećemo susresti ovu uistinu lijepu. A za uspješan uzgoj kadifice zahtijevaju propusna tla čiji pH iznosi 5. Pošto se pojave prvi listovi sadnice presađujemo u odgovarajuće kontejnere. a potom pažljivo nanesite tanki sloj treseta. Osim skromnih zahtjeva prema kvaliteti tla. Pa stoga odlučite li posaditi kadificu u svom vrtu. kao jedan od čestih načina biološke borbe protiv nematoda u tlu koriste se upravo gusti nasadi kadifica. koje su se dobro i kvalitetno ukorijenile. Sjetva i sadnja Kadifice cvate sve do kasne jeseni B R O J 6 1 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 9 . Jer malo je znano kako korijen ove biljke sadrži kompleksne supstance koje sprečavaju te ograničavaju razvoj i širenje nematoda. Pored redovite njege i prihranjivanja poželjno je biljkama revno otklanjati ocvale cvjetove a sve kako bi do izražaja došla ljepota i sjaj novonastalih cvjetova. Povrh svega. Treset je nužno pažljivo navlažiti (sitne ručne prskalice) i prekriti plastičnom folijom. A kadifice posađene u vrtu. Kadifice razmnožavamo sjemenom koje se sije u razdoblju od veljače do travnja. Kao takvu mnogi je požele imati u svom vrtu. koje najčešće posjećuju mlade biljčice. Dodajmo kako ova lijepa i otporna biljka upravo i potječe iz vrelih i suhih područja Meksika.

punijeg cvijeta u bijeloj i raznim nijansama crvene boje. od bijele do tamnocrvene. Vrlo je prepoznatljiva po specifičnoj građi cvijeta – peteročlani cvijet s dvije latice u gornjem dijelu. a sadnja se najčešće obavlja u drugoj dekadi ožujka i početkom travnja. Cvate potkraj svibnja do početka srpnja. prihranjivanje). Šeboj cvate od travnja do lipnja. u proljeće se najčešće sade sljedeće vrste: ZA VRTOVE I OKUĆNICE Dolaskom toplijih dana počinju pripreme u vrtu i okućnicama za sadnju proljetnog cvijeća. s cvjetovima raznih boja. ružičastoj boji ili u kombinaciji po dvije boje. visine 25-60 cm. Kao dvogodišnje cvijeće. Stabljike često odrvene pri bazi i narastu 30-60 cm visine. rahljenje. TURSKI KARANFIL ŠEBOJ MAĆUHICA Cvjetovi maćuhice B R O J 6 1 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 9 Turski karanfil ima bogatu i dugu cvatnju . jednobojne ili u kombinaciji dviju boja. Postoji veliki broj sorata koje se razlikuju po boji cvijeta koja može biti u svim nijansama od bijele do ljubičaste. kako bi cvijeće što duže cvjetalo i zadržavalo lijep izgled. Iz malih prizemnih lisnih rozeta od ožujka do lipnja pojavljuju se brojni cvjetovi koji mogu služiti i kao rezano cvijeće. Od davnina se uzgaja u vrtovima kao biljka poznata po bogatoj i dugoj cvatnji. žutoj. a cvatnja se nastavlja u proljeće i traje sve do početka ljeta. narančastoj. dipl. Nakon sadnje potrebno je obaviti sve mjere (zalijevanje. Samonikla je vrsta Europe. ing. Ova vrsta je poznata po ugodnom mirisu cvjetova koji je TRATINČICA najjači rano u jutro ili kasno navečer. Osim jednobojnih postoje i sorte s cvjetovima u kombinaciji dvije ili više boja. pljevljenje. Cvijeće se sadi u gredice ili pojedinačno a razmak sadnje ovisi o vrsti koju sadimo. okopavanje. Postoje sorte za sadnju na kamenjaru koje su visoke 20-30 cm. Maćuhica je najčešća vrsta dvogodišnjeg cvijeća koju vidimo posađenu na gredicama u parkovima i vrtovima. Ponekad maćuhice procvatu već u jesen. Stabljike su čvrste. Cvate u crvenoj. Amerike i Australije od koje su oplemenjivanjem dobivene sorte krupnijeg. dvije sa strane i jednom u donjem dijelu cvijeta. bijeloj. Sadnja se obavlja ujutro ili pred večer. Za sadnju se koriste uzgojene presadnice u posudama.5 PROLJETNO CVIJEĆE goran JurilJ.

grandiflora. bijeli. Tonovi boja. Atraktivni cvijet magnolije tla. pa se češće uzgaja u primorskim krajevima. može biti visoko 6-7m. veličine i vremena cvatnje mijenjaju se ovisno o sorti (kultivaru). Podrijetlom je s jugoistoka SAD. Preduboka sadnja osnovni je razlog zbog kojeg mnoge magnolije ugibaju ili životare. zvjezdastog oblika i promjera 7 – 8 cm. oblika. ali zbog sukcesivnog otvaranja cvjetova može cvasti i dulje. Magnolia x soulangiana (Soulangeova magnolija). točnije u Francusku. ali će biljka imati nešto slabije obojene listove. vrši se odmah nakon cvatnje ili u kasno ljeto. istraživačima. M. Preporučuje se blago orezivanje. Jedna od tih magnolija zahvaljujući vrtlarevoj ženi. Cvjetovi su joj iznutra bijeli. Uspijevaju na suncu ili laganoj sjeni. Općenito. Vrlo su pogodne kao soliter na travnjaku. Saditi treba starije primjerke. Prva američka vrsta unesena na europski kontinent. i ne kopati ili saditi blizu stabljike. i može narasti 1524 m u visinu. u uvjete visoke temperature zraka i visoke vlage. Magnolije se dobro oporavljaju i tjeraju nove izbojke iz starog drveta. bijele i raznim tonovima ružičaste do ljubičaste boje. profesorima. Uklanjanje oštećenih. ing. sorte “Exmouth” i “Goliath” procvatu već nakon 8-10 godina. Brojnim analizama (prva obavljena 1806. neke vrste magnolija uspijevat će i na vapnenim tlima. blagomirisnim cvjetovima. Dosta je otporna na kratkotrajni mraz. je zimzelena i spororastuća vrsta. visine 2. Podložne su infekciji. za rast uz zidove.12.denudata i M. Razmnožava se povaljenicama u rano ljeto. Vrsta koja se može uzgajati na vapnenim tlima je Magnolia kobus. mirisni. Magnolija je dobila ime po francuskom liječniku.Ova vrsta magnolije ubraja se među najjednostavnije za uzgoj. Vrijeme sadnje je travanj.MAGNOLIJA sklonom botanici Pierreu Magnolu (1638– 1715). Za sušna razdoblja redovito zalijevanje. npr. U europskim vrtovima kultiviraju se već odavno i smatraju se najljepšim cvatućim vrstama drveća i grmlja. Poznate su po velikim. za što je potrebno 6.stellata. ali svi će se složiti da je magnolija u cvatu divan prizor. magnolije treba malo orezivati.5 do 4 m. Prvi cvjetovi se pojavljuju na stablu starom 20-25 godina. Cvate u travnju i svibnju. Prilikom presađivanja paziti da se što manje korijen “uznemirava”. Najčešća i najomiljenija trojka M. Može narasti u grm ili drvo zaobljeno-razgranatog oblika. gorke smole i kristaličnu supstanciju magnolin. Biljku treba saditi plitko. zaobljeno-koničnog oblika. koje se grana od tla. Najprikladnija je za male vrtove i poznata je po sporom tempu rasta. a i na vjetar je manje osjetljiva od nekih drugih vrsta magnoija. velecvjetna). Magnolia grandiflora (krupnocvjetna. pa čak i 18 mjeseci. uspjela je doći na otvoreno. je najomiljenija i najraširenija vrsta magnolije. bila je M. Sve te komponente zajedno djeluju osobito protiv groznice. visoke 1-2m. nalik češeru sa crvenkasto obojenim sjemenim ljuskama. Raste kao stablo. Razmnožavanje reznicama je otežano. Neki će možda odabrati ružu. Riječ je o listopadnom i zimzelenom drveću ili grmlju koje potječe iz Sjeverne Amerike i istočne Azije. dobro je upotrijebiti sredstvo za premazivanje rana. Prirodnih vrsta magnolija ima oko 75. a izvana crvenkasoružičasti. Ima velike lijepe sjajnozelene kožaste listove. Ne podnosi niske temperature zraka.liliflora (oba roditelja su Azijskog porijekla). bogatom i dobro dreniranom ilovastom tlu bez primjese vapna. Dobro raste u dubokom. oboljelih. Za nju odaberite mjesto zaštićeno od jakih vjetrova. ili ? B R O J 6 1 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 9 MOŽDA NISTE ZNALI? .grandiflora. pa ako je promjer rane veći od 12mm. To je križanac između vrsta M. na suncu ili u polusjeni. koji su rđasti sa naličja. Od tada se magnolije ne uzgajaju u stakleniku.) je ustanovljeno da kora gotovo svih američkih vrsta magnolija sadržava hlapljivo ulje. da bi se održao blago zaobljenokonični oblik. Magnolia stellata (zvjezdasta magnolija). Cvjetovi se pojavljuju već krajem ožujka. Po svom prirodnom okruženju. magnolije su šumske biljke koje vole svježe šumske terene. rododendron i slično. Kada se pri osnovi mladice-povaljenice stvori korijenje. U jesen se pojavlju- Stablo magnolije u punoj cvatnji Rezidba VRSTE MAGNOLIJA Sadnja i razmnožavanje ju vrlo dekorativni plodovi. ukorijenjena mladica se odvaja od roditeljske biljke. Vrlo krupni (15 do 20cm u promjeru) cvjetovi su krem bijeli i mirisni. Otprilike mjesec dana nakon cvatnje otvore se blijedozeleni listovi dugački oko 8 cm. uz zid kuće. vrlo prila- godljivo različitim uvjetima. Kako je korijen u površinskom sloju tla.x soulangiana. Znanje ondašnjih vrtlara smjestiše je u staklenik. U staroj se američkoj farmakologiji među ostalim drogama spominje kora od magnolije. isprepletenih grana. Bolje uspijevaju na blago kiselim tlima. dobro je novoposađenu biljku zasuti malčem. Ova vrsta cvate već godinu dana nakon sadnje. Općenito se sade podalje od ostalih biljaka kako bi došle do punog izražaja. Josip BrklJača. To je stablo. Najbolje ih je saditi na mjestima zaštićenim od jakog mraza i vjetra. prije listanja. jer korijen zakorjenjuje u površinskom sloju 6 Mnoge su biljke dobile imena po nekim poznatim ljudima – znanstvenicima. M. potječe iz Japana. Vrijeme cvatnje lipanj i srpanj. vrtlarima i slično.

). Srećom. Druga operacija odnosi se na prihranjivanje travnjaka. Svaka sljedeća kosidba mora biti pod pravim kutom prema prethodnoj. polomljenih grančica s okolnih drveća kao i ostalih nečistoća koje nošene vjetrom završe na našim zelenim površinama. zbog naše relativno “surove” klime dio sjemena ne uspije normalno napredovati uslijed čega se javljaju prazna mjesta ili mjesta bez trava. jer postoje posebne alatke za čupanje korova (Gardena odstranjivači korova). zbog čega im treba dati prednost u korištenju. Ta tzv. Gnojiti treba više puta od konca ožujka do srpnja i u tu svrhu je najbolje koristiti specijalna gnojiva za travnjake.7 PROLJETNI RADOVI NA TRAVNJACIMA Dolaskom proljeća intenziviraju se radovi na održavanju travnjaka. Na taj način za kratko vrijeme dobit ćemo travnjak kakav smo oduvijek i željeli. danas imamo i namjenske travne smjese za dosijavanje (ROKO) čije je sjeme obloženo zemljom i hranjivom. tada smo primorani primijeniti herbicide za uništavanje širokolisnih korova. jeste li se ikada zapitali koliko je potrebno truda i zalaganja da biste dobili “savršeni” travnati pokrivač. je vrijeme da zavrnemo rukave i dio engleskog ugođaja prenesemo i na naše okućnice. Danas na tržištu možete pronaći i namjenske herbicide za otklanjanje korova u zelenim površinama (sportski i golf tereni. goran JurilJ. osim osnovnih elemenata. dipl. odnosno. dolaskom toplijih dana slijedi generalno čišćenje travnjaka od nakupina otpalog lišća. tijekom proljeća trava se kosi dva puta tjedno s tim da je nužno izbjegavati prenisku kosidbu koja bitno umanjuje korijenovu i lisnatu masu trava. siti jer se kosilica ne smije pomicati naprijed-natrag već se gura u smjeru kosidbe. ćelavih mjesta. U pravilu. Na manjim površinama je to lako. redovitu kosidbu. Ali. Ali. Iako je na prvi pogled riječ o jednostavnim postupcima. Osim toga. danas na tržištu možete pronaći i ŽELJEZNI SULFAT namijenjen za otklanjanje kloroze na travnjacima. Navedena gnojiva u svom sastavu. Dakle. treba znati i ko- Proljetna kosidba i prihranjivanje travnjaka Često se dešava da vjetar nanese sjeme neke druge biljke koja remeti jedinstvo i finoću travnatog tepiha. Međutim. Stoga. Jer Hercegovina nema englesku klimu.5-1 cm i redovito zalijevamo. Na taj način sjeme sto posto niče i zahvaljujući dostupnom hranjivu brzo raste i popunjava prazna mjesta. Svi mi volimo vidjeti pravi “engleski” travnjak jer to u nama stvara ugodan osjećaj. ing. Pakiranja su prilagođena manjim površinama i djelotvornost im je provjerena. Dosijavanje travnjaka . Preporuča se primjena ovog proizvoda u dva navrata s razmakom od 15 dana. imaju i mikroelemente nužne za pravilan razvitak trava. Međutim. Za ovu prigodu mogu se koristiti herbicidi koji se inače rabe za uništavanje širokolisnih korova u strnim žitima. gdje svaki drugi dan pada kiša i gdje je uslijed visoke vlage u zraku lako podići travnjak. koji ne štete travama tankih vlati. oprez! Prije njihove primjene svakako se posavjetujte sa stručnim osobama iz ove oblasti. Kloroza ili žućenje trave nastaje kao posljedica nedostatka željeza i potpuno se može ukloniti jedino dodatkom ovog elementa u vidu sulfata čime trava dobiva prirodno “modru” boju. Razumljivo da takve biljke treba odmah uništiti. To se prije svega odnosi na čišćenje. uklanjanje korova i dosijavanje. ćelava mjesta se moraju dosijati i to tako što po njima razbacamo odgovarajuću količinu sjemena koje zasipamo tresetom za travu u sloju od 0.Picnic Ljubitelji travnjaka su često u zabludi jer misle da je jednokratno razbacivanje sjemena trave dostatno za stvaranje engleskog travnjaka. Dolaskom proljeća trava intenzivnije počinje rasti te zemlji treba vratiti hranjive elemente koje ona svojim rastom crpi iz tla. Prvu kosidbu trebamo obaviti na visinu od 6-7 cm s tim da pokošenu travu odstranimo s travnjaka jer u protivnom može doći do nastanka tzv. Neophodna gnojiva za svaki travnjak B R O J 6 1 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 9 Univerzalna travna smjesa . daje nam određenu dozu smirenosti i zadovoljstva. parkovi i sl. ipak je nužno poznavati i neke biološke osobitosti trave. Ali. mada u A što s korovima u travnjaku? tu svrhu može poslužiti i običan kuhinjski nož. to je tek prvi korak jer slijedi prva proljetna kosidba travnjaka koja će našem travnjaku vratititi njegov pravi sjaj. ukoliko se korov jako raširio unutar travnjaka. Međutim.

Mnoge biljke proizvode sekundarne kemijske spojeve. pridonosi šarolikosti vrta. biljke proizvode u svim svojim organima. nadalje Sinapis alba. neven i dr. ali je osjetljiva na hladnoću. primjerice. kao što su: kadifica. Neven zemlju liječi od nematoda koje su neprijatelj svakog vrta. gailardia. Naime. najčešće na nematode. Te spojeve. a tako da na nju sadimo neku od cvjetnih vrsta koje će povoljno utjecati na zemlju. sije kao predkultura krumpiru. zlatnih.antinematodnih biljaka pripadaju neke vrste roda Tagetes. koje u tlu uništavaju ili sprječavaju razvoj štetnika i uzročnika bolesti. prije mraza biljke pokosimo za zelenu gnojidbu. a mogu se sijati i na cijeloj gredici koja se liječi. intenzivnim korištenjem povrtnjaka ne dopušta se odmor tla u njemu. ing. Poželjno ih je sijati između luka i stabljika rajčice. Sadnjom biljaka. semiokemikalije. zajedno s nevenom. Zatim strnište prekopamo i gredicu prekrijemo zelenom masom i kompostom. U proljeće skinemo pokrov. Gredicu koju liječimo u osmom mjesecu prekopamo i posijemo sjeme nevena. neke vrste roda Ambrosia. Asparagus officinalis itd.MANJE ŠTETNIKA Stalnom sadnjom biljaka u povrtnjaku zemlja se iscrpljuje. najčešće nusproizvode osnovnih kemijskih procesa koji se odvijaju u biljkama. pupavica (rudbekija). A kako se zemlja ne bi iscrpila. Razno ljetno cvijeće pored svoje dekorativne uloge u cvijetnjacima imaju i manje poznato svojstvo. jednogodišnje biljke intenzivnog mirisa. Te biljke istovremeno u povrtnjaku smanjuju napad raznih štetnika. U listopadu. To je uobičajeni postupak liječenja tla u prirodnom. donekle se može ublažiti ovaj problem. B R O J 6 1 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 9 Stop štetnim organizmima . a imaju i osobinu reguliranja plodnosti tla. a da se ne primjenjuju razna kemijska sredstva. lisne uši i sl. Neven pomaže kod problema s nematodama ivica doko. a također su i češći napadi raznih štetnika i uzročnika bolesti. Koje cvjetne vrste saditi? Rudbekija je skromna biljka koja se vrlo često. Neke od tih semiokemikalija utječu pozitivno ili negativno na druge organizme. u jesen je možemo presaditi na drugu gredicu. ali također i obogaćuje tlo. Kako je trajnica. U prirodnom vrtu kadifice spadaju u najvažnije cvjetne vrste. pa je preko zime moramo zaštititi. pa je vrlo poželjna u povrtnjaku. Neven je vrlo omiljena i jednostavna biljka za uzgoj. dipl. crvenih i smeđih nijansi. Uzgojem ovih biljaka moguće je toliko smanjiti napad nematoda da prestaju pričinjavati štete na biljkama domaćinima. Ljekovita svojstva za tlo imaju biljke iz porodice glavočika. Zbog toga se preporuča svake godine «liječiti» po jednu gredicu u povrtnjaku. Utvrđen je alelopatski utjecaj biljaka na štetnike. potrebno je češće provođenje prihrane. dobro ga je saditi i u povrtnjaku. kao što su. da popravljaju tlo od raznih uzročnika bolesti i štetnika. zemlju pograbimo i ponovno sijemo mješavinu biljaka za «liječenje» zemlje. Gailardia svojim cvjetovima živih boja. Budući da neven regulira zdravlje zemlje i susjednih biljaka. ekološkom vrtu.8 VIŠE CVIJEĆA . zbog čega dolazi i do jačeg napada raznih bolesti i štetnika. Brassica nigra. To su nezahtjevne. Tjeraju štetnike. U tu skupinu . pa ga nalazimo u gotovo svakom vrtu kao ukrasnu biljku.

uz dodatak tratinjače ili ilovače. Kada primijeti i malu smetnju. Mimoze su izrazito nježno cvijeće. Cvate potkraj zime i početkom proljeća. zlatna akacija (Acacia pycnantha) proglašena je nacionalnim cvjetnim amblemom Australije. a ne uspijeva na vapnenačkim. stoljeća. Prepoznatljiva je po prelijepim izrazito žutim cvjetićima skupljenima u glavičaste metlice tj. cijelu godinu voli biti na osunčanu mjestu. U svibnju treba odrezati sve smrznute grane a one najstarije skratiti. grozdove u obliku kuglica. Potrebno ju je redovito zalijevati i gnojiti do početka kolovoza. a 1988. u veljači i ožujku. po mogućnosti uza zaštićeni zid. pa se na nju cijepi Acacia dealbata. velik grm iz porodice Mimosaceae. a može izdržati i do 10 stupnjeva C u povoljnim uvjetima staništa. U kontinentalnim područjima uspijeva. i ima gustu široku krošnju. U Europu pa i Hrvatsku donijeli su je pomorci potkraj 18. Dosta brzo raste ako joj je tlo pogodno. sivozelene boje na sivosrebrnim i sivobijelim granama na kojima se nalaze i bodlje.9 MIMOZA zlatni cvijet Sredozemlja Mimoza (Acacia dealbata) je zimzelen. glatke kore. na prirodnim staništima i do 30 metara visine. a živi i 30-40 godina. ako se temperatura neko vrijeme zadrži niže od 5 stupnjeva C. Uzgoj Mimoza cvate rano B R O J 6 1 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 9 . Godinama je bila neslužbeni australski nacionalni cvijet. ali u staklenicima na temperaturama između 3 i 8 stupnjeva C. Najviše joj odgovaraju pjeskovita i silikatna tla. U uzgoju u staklenicima najbolje joj odgovara kombinacija vrijesnjače i pijeska. Stoga se vrlo često osjetljive ljude naziva mimozama. Deblo je razmjerno kratko. Na takvim tlima moguće ju je uzgojiti tako da se prvo uzgoji kalcificirana vrsta Acacia retinodes. Gnojidba joj poslije može štetiti. Podrijetlom je iz Australije. Mimoza je biljka toplih područja. Listići su dvostruko perasti.p. od kada se kultivira. Ovaj grm raste do visine od 9 do 20 metara. gdje je kao i u Tasmaniji samonikla i dobro rasprostranjena. zatvara svoje listiće i tek nakon 15-20 minuta ponovno će ih otvoriti. izboji joj propadaju pa treba izbjegavati područja s mrazom. Niže temperature od toga teško podnosi. d.

Actara 25 WG. Uš je polifagna. što još više smanjuje asimilacijsku površinu. paprici. velimir lasić. nalazi veći broj ušiju. grašku. Suzbijanje zelene breskvine uši Mala pakiranja pripravaka za suzbijanje lisnih uš “Noviji” pripravci za suzbijanje lisnih uši B R O J 6 1 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 9 . posebno one koji su se za suzbijanje uši koristili dulji niz godina. odnosno do različitih deformacija. Na nektarini i breskvi zelena breskvina lisna uš napada cvjetne pupove. Uš u cvijetu ostaje i nakon precvjetavanja. Kako se na listovima. zahvaljujući novim aktivnim tvarima. među kojima su i mnoge poljoprivredne kulture. može napraviti značajne štete. a zbog čega je jedno vrijeme gotovo bilo nemoguće suzbiti tog štetnika. Posebno je štetno što uš bode plodnicu cvijeta i isisava sokove iz nje. cvjetove. krumpiru. na kojima tijekom svibnja i lipnja. Zbog mnogobrojnih uboda na tek formiranom plodu često dolazi do njihova otpadanja. to se zbog mnogobrojnih uboda listovi kovrčaju. dipl. Kasnije napadnuti listovi žute i otpadaju. U praksi se upravo to često događa. Štete posebno izražene na listovima Premda je zelena breskvina lisna uš postala otporna na mnoge pripravke. šljivi i još nekim drugim vrstama. često i kasnije. a često je prisutna i na mnogim drugim vrstama koštičavih voćaka. U to vrijeme uš se hrani sokom mladog ploda. Uši koje se prve pojave (u južnim krajevima već od prvih dana veljače). danas se zelena breskvina uš lako može suzbiti i spriječiti štete. svakako ako se na vrijeme pristupi suzbijanju. kupusu i još nekim drugim vrstama. Proizvođači breskve i nektarine često ne vode dovoljno računa pa uš počinju suzbijati tek kada primijete kovrčanje lista što je često puta kasno. Od voćaka najčešće napada breskvu i nektarinu. Daljnja karakteristika napada te vrste lisne uši je ta što se na napadnutim listovima nalazi obilje medne rose na kojoj se kasnije razvijaju gljivice čađavice. Zadržava se u sasušenim cvjetovima koji još određeno vrijeme ostaju na stablu i obavijaju zametnute plodove. zelena breskvina lisna uš obično napušta plodove i naseljava mlade listove na kojima se nastavlja hraniti. Calypso SC 480. Tako se uš često može naći na rajčici. lišće i mlade plodove. grahu. marelici. znači napada veći broj biljnih vrsta.10 Lisne uši sišu na naličju lista ZELENA BRESKVINA LISNA UŠ Jedna je od najštetnijih vrsta lisnih ušiju. Boxer 200 SL. S zaštitom breskve i nektarine od napada zelene breskvine lisne uši treba početi u vrijeme kada se cvjetni pupoljci nalaze pred otvaranje. trešnji. jer se već tada uš nalazi na cvjetnim pupoljcima. Zelena breskvina lisna uš napada preko 500 vrsta biljaka Napada veliki broj biljnih vrsta Nakon pojave prvih listova. posebno onim vršnim. Konstantno je prisutna na području Hercegovine na mnogim poljoprivrednim kulturama. što je jedan od karakteristika napada zelene breskvine lisne uši. problem može nastati ako se sa zaštitom zakasni. Dakle. primjerice «japanskoj šljivi». Mospilan 20 i Chess 25 WP. Zahvaljujući učinkovitim insekticidima. Među više vrsta lisnih ušiju koje napadaju breskvu i nektarinu kod nas najveći značaj ima zelena breskvina lisna uš. Problem rezistentnosti Uspješna zaštita breskve i nektarine od napada zelene breskvine lisne uši može se postići primjenom nekog od sljedećih pripravaka: Confidor SL 200. na tržištu ima više učinkovitih pripravaka. danas. zavlače se u nabubrele cvjetne pupove i sišu sokove. ing.

jer stimuliraju maternicu marinade. Najčešće je zastupljena u područjima s toplim i duljim ljetima (Sredozemlje).lipnja što se poklapa s ljetnim obredima na sjevernoj polutki. U prehrani se stavljaju u kiselo povrće. na bolne mišiće. Borovica je malo stablo visine 2-4 metra ili najčešće grm s igličastim listovima. gihta. mario ćuBela. Nažalost. Bobice imaju antiseptična. U nekim zemljama je propisima stavljena pod nadzor. Osim toga poznata su njena ljekovita svojstva koja su se koristila još od starih vremena. protuupalna i digestivna svojstva i pomažu kod reumatizma. O njoj kruže razna praznovjerja. a u nekim područjima toliko se raširila da polagano istiskuje druge biljke. gdje su bobice slađe i aromatičnije. chutneye. Stavite zdjelu na posudu s vodom koja vrije i lagano zagrijavajte 1 sat. Oprez: Bobice se ne smiju davati bubrežnim bolesnicima ni trudnicama. Uspijeva u propusnoj. • Gospina trava ima antiseptična i protuupalna svojstva i ubrzava zacjeljenje rana. mesna jela i jela od divljači. hermetički zatvorenu bocu. Ulje se upotrebljava u kozmetici i parfumeriji. Smreka brzo “osvaja” slobodne površine GOSPINA TRAVA O ovoj biljci su se stoljećima pričale priče i pripisivala razna mistična i magična svojstva. KLEKA. Oprez: Gospina trava je štetna ako se jede. Cvjetovi gospine trave Ulje od gospine trave Ulje koje se koristi za masažu pripravlja se od: 25 g svježih cvatućih vrhova gospine trave 600 ml suncokretovog ulja Stavite cvatuće vrhove u zdjelu i lagano ih zgnječite. prema nizozemskom nazivu za borovicu. hipericin. simbolizira njegovu krv. dipl. Danas ima višestruku primjenu. ing. suhoj zemlji. Od borovice se koriste plodovi. ing. mario ćuBela. B R O J 6 1 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 9 . jer crveni pigment. na punom suncu ili u djelomičnoj sjeni. Gospina trava je otporna trajnica visine 30-60 cm s žutim cvjetovima. Procijedite kroz gazu i ulijte u čistu. da je za pronalaženje supruga treba sakupljati na ivanjsku noć. Uspijeva na svim tlima. U srednjovjekovnoj Europi drvo borovice se spaljivalo za tjeranje zlih duhova i za zaštitu od kuge-mislilo se da će obaranje stabla borovice donijeti smrt u obitelj za godinu dana. dobila je po Ivanu Krstitelju. jenever. artritisa i kolika. pa će ubrzo začeti itd. pa u Bibliji ima mnogo navoda o ljudima kojima je služila kao zaklon: «Ilija ode na dan hoda u pustinju i sjede ondje pod stablo borovice». 24. Ivana. dok je na njoj još rosa.11 LJEKOVITO BILJE simbolika kroz povijest BOROVICA. danas organiziranog otkupa nema. Koriste se cvatući vrhovi-svježi ili osušeni. Primjerice. umake. paštete i kiseli kupus Stavlja se radi okusa u džin. a otrovna za stoku. da je nerotkinje moraju sakupljati gole. Engleski naziv St Jonh’s wort ili trava sv. svježi ili osušeni ili se destiliraju za dobivanje ulja. koji ispušta biljka kad se zgnječi. SMREKA Još od biblijskih vremena smreka simbolizira zaštitu. npr. U Njemačkoj se propisuje kao antidepresant (Jarsin). dipl. kao što se prije nazivalo piće. Poznata je kao sastojak džina-engleski naziv gin kratica je od Holand’s Geneva. kreme i ulja se nanose na opekline. Nedavno je otkriveno da je učinkovit antidepresant koji nema popratne učinke uobičajenih lijekova. u Njemačkoj ima liječničku dozvolu pa se propisuje za depresivna stanja i uveliko premašuje prodaju Prozaca. Gospina trava je u punom cvatu za Ivanje (Ivandan). Uljite ulje. • Na području Hercegovine dugo godina bio je organiziran otkup gospine trave te su je mnoge obitelji tijekom ljeta prikupljale i sušile.

Uzmemo li sve navedeno u obzir. postižu se bolji učinci od primjene po tlu. sc. prof. .12 MOŽE LI SE I KAKO SMANJITI PROPISNA DOZA hERBICIDA? Prenoseći iskustva drugih zemalja. Racionalnija primjena herbicida Dozu je moguće smanjiti s gledišta: . dr. Najčešće i najveće uštede svode se na racionalizaciju s gledišta vremena primjene. od kojih 30 odmah (do konca tekuće godine). 19 od 15. kojim se do spomenute godine planira prepoloviti primjena pesticida u toj zemlji. Svojedobno se u mnogim europskim zemljama (Danska. Smanjenjem volumena na 100 odnosno 200 l vode koncentracija škropiva u odnosu na istu dozaciju u većem volumenu viša je pa je samim tim i djelotvornija. .) pospješuje se prodor herbicida u biljku kroz lisnu površinu. danas se rabe u gramskim količinama (sulfonilureja herbicidi).poboljšanja tehnike aplikacije. translokacijski ili rezidualni). Procjenu treba li i kada primijeniti herbicid.potrebe za primjenom herbicida uopće. veća je dnevna iskoristivost prskalice. Smanjuju se troškovi prevoženja i rukovanja vodom. u slučaju kad korove suzbijamo u mlađem razvojnom stadiju odnosno neposredno nakon nicanja. Zvonimir ostoJić U daljnjem tekstu iznose se rezultati višegodišnje primjene polovičnih dozacija herbicida u Njemačkoj i određeni zaključci kako polovične dozacije u početku (tijekom prvih šest godina) daju dobre rezultate.učinka smanjene dozacije her- U prvom redu smanjuju se troškovi proizvodnje (manja količina herbicida). Smanjiti dozaciju. a da se pritom ne umanji ukupni učinak i ne smanji prinos.vremena primjene herbicida (rok aplikacije). smanjuje se unos herbicida u okoliš. posljednjih se godina odlični uspjesi postižu i višekratnim tretmanom znatno smanjenih dozacija (i do deset puta) herbicida. treba donijeti sam proizvođač na temelju stanja u odgovarajućoj njivi. Nizozemska. u našem časopisu br. Barnier predstavio program Ecophyto 2018. Primjenom nakon nicanja dozaciju je moguće smanjiti i tako da se herbicid primijeni u smanjenom volumenu škropiva. Izostaviti primjenu herbicida u gustom sklopu pokatkad je i moguće.. rezultati su značajni. orošivača. smanjuju se rezidue u hrani. u članku naslovljenom Predstavljen francuski program o prepolovljenoj primjeni pesticida. uštedi se na vremenu kod pripreme škropiva. listopada autor naslovljava članak pitanjem: Može li se potrošnja herbicida prepoloviti? Podnaslov istog članka govori da se u Danskoj vladinom odlukom mora prepoloviti uporaba herbicida. Kasnije. odnosno racionalizirati primjenu herbicida moguće je na više načina. istaknuto je kako je francuski ministar poljoprivrede i šumarstva M. Program predviđa zabranu uporabe 53 djelatne tvari. B R O J 6 1 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 9 . . sve se više javljaju višegodišnji i neki ‘’otporniji’’ korovi pa se shodno tomu smanjuje i prinos. u okopavinama gotovo nikad. Na početku primjene pesticida dozacije po jedinici površine iznosile su i po nekoliko kilograma. Grafikon 1 prikazuje nastojanje odnosno napore kemijske industrije da smanji unos ukupnih pesticida u okoliš. Primjenom nakon nicanja. kad se korovi nalaze u mlađem razvojnom stadiju. bicida (kontaktni.odabira novih djelatnih tvari koje se primjenjuju u nižim dozacijama. U jednom francuskom časopisu. Njemačka i skandinavske zemlje) na temelju znanstvenih spoznaja i uz pomoć novih tehnologija nastojala umanjiti (prepoloviti) primjena pesticida u poljoprivredi. pa je iskoristivost dozacija znatno bolja. . Kao što je vidljivo. Što se postiže racionalizacijom? Rok aplikacije može uveliko utjecati na dozaciju herbicida tekućih gnojiva i sl. Dodatkom pomoćnih sredstava (surfaktanata.

primjerice tiamin (B1). kao i pojava moždanog udara. kao što su krastavci. te polifenoli koji smanjuju rizik od nastanka nekih tipova raka i jačaju kosti i zube. salata. odnosno fitohranjiva jaki su antioksidansi koji organizam djelotvorno štite od mnogih bolesti kao što su dijabetes. želučanim tegobama. riboflavin (B2).). kelj. Povrće osim vitamina sadržava iznimno važna dijetalna vlakna. Fitokemikalije. Svaka povrtna vrsta karakteristična je po količini određenih minerala. Fitohranjiva tako obojenog povrća pomažu pri zaštiti srca i krvnih žila. Ako se povrće kuha u što manje vode B R O J 6 1 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 9 Plodovi patlidžana imaju veliku ulogu kod liječenja mnogih bolesti (najbolje na pari). đumbir. Najznačaj- niji antioksidansi u povrću su karotenoidi (karoteni. brokula. lišće batata i sl. crveni krumpir. osteoporoze i sl. žuti krumpir i sl. Kuhanje je jedan od najčešćih načina. Uz to je većina povrtnih vrsta ljekovita. odnosno fitohranjiva.vitamina i vode. rotkvice. pa je važno znati načine pripravljanja povrća za jelo. koji u povrću mogu biti zastupljeni i u takvim količinama da zadovoljavaju dnevne potrebe odraslog čovjeka. . Slobodni radikali su nepostojani elektroni koji se stvaraju svakodnevno. Najvažniji su vitamini koji se dobivaju iz povrća askorbinska kiselina. Povrće bijele boje (kineski jam. pa ga treba skratiti i obaviti što brže (1-2 minute ovisno o vrsti povrća). Dnevno bi čovjek trebao unijeti u organizam 1500 – 2000 grama vode. dr. Crveno povrće smanjuje opasnost od nastanka raka.) štite srce i krvne žile. flavonoidi. vitamina ili vode. a općenito se organizam čisti pomoću vode. kineski kupus. a smanjuje se i rizik od nastanka raka. blitva. antibakterijsko djelovanje i fizikalno djelovanje (tako se neka fitohranjiva vežu na stanične zidove i sprečavaju vezanje patogenih mikroorganizama). Djeluju na različite načine. C. usporavaju starenje. No. rabarbara. likopen i lutein). a djeluju na uravnoteženje razine hormona i na taj način pomažu kod PMS-a. mahune. Od ostalih važnijih su vitamini E i K. pojava tumora (karcinoma) itd. Zeleno povrće. zatim neki vitamini B kompleksa. Dnevna potreba za vitaminima i mineralima može se održati konzumacijom 500-600 g svježeg povrća različitih obojenja. vitamini A. artičoka. pa neke imaju samo jednu značajku. špinat. tikva. luk srebrenac. izoflavoni. zatim djelovanje na endokrini sustav i hormonima slično djelovanje (kao što su fitoestrogeni koji se mogu naći u kineskom jamu. ali pretežno više mehanizama korisnog djelovanja. karoteni. koji su ujedno i jaki antioksidanti. koraba. u selekciji se sve više proizvode nove sorte povrća različitih obojenja. Što više raznoliko obojenih vrsta jedemo.13 OBOJENO POVRĆE SADRŽI VIŠE FITOhRANJIVA Povrće kao vrlo vrijednu namirnicu i neizostavan dio hrane cijenimo zbog značajnog sadržaja minerala. Smanjuje se mogućnost stvaranja bubrežnih kamenaca. bioflavonoidi itd. štiti i pospješuje rad mokraćnih organa itd. ljubičaste šparoge i sl. sc. jer na taj način onemogućava stvaranje štetnih kristala u zglobovima i mišićima. proteine DNK i kolagen u našem organizmu. ali se njime gubi dio hranjivih tvari osobito vitamina C. niacin itd. gubitci vitamina C mnogo su manji. Bruno novak S obzirom na to da se sve više širi trend konzumacije povrća kao vrlo značajne funkcionalne hrane. te ostale probavne tegobe.). tvari koje stanice organizma štite od oksidacijskog djelovanja slobodnih radikala.) sadržava više različitih antioksidanata (karotenoidi. plavi krumpir. Najmanji su gubitci vitamina u smrznutom povrću. Nije hranjivi sastojak. Povrće žutonarančaste boje (batat. što je pak preduvjet pravilne cirkulacije hrane kroz organizam. Smanjuju se kada se povrće stavi u kipuću vodu. srčane bolesti. to nije uvijek moguće. Opasnost se javlja samo kod blanširanja. na sreću. Plavoljubičasto povrće (patlidžan. Voda je najzastupljenija u povrću i može je biti do 98 posto. jer smanjuju količinu kolesterola u krvi. ali je iznimno značajna zbog regulacije osmotskog tlaka u stanicama. sadržavaju jake antioksidanse kao što su lutein. jačaju imunitet organizma i djeluju na očuvanje vida. dobro djeluju na mokraćne kanale i poboljšavaju pamćenje. E i minerali selen i cink. nisu svi vitamini osjetljivi na termički tretman. O načinu kuhanja ovisi hoće li gubitak biti veći ili manji. grašak. toliko je veća mogućnost suzbijanja slobodnih radikala u organizmu. indoli. Najpoznatije povrće crvene boje je rajčica. crveni radič i sl. povišeni krvni tlak. mrkva. sprječava i ublažava tegobe izazvane šećernom bolešću. pa je taj način vrlo raširen u našim kućanstvima. Danas se zna za više od tisuću različitih Boje.) smanjuju opasnost od razvoja nekih tipova tumora. Svakako je najbolje jesti povrće u svježem stanju. Crvena boja povrća većim dijelom potiče od antocijana i likopena. pa tako karoteni na kuhanje reagiraju malo ili nikako. Najvažnije je djelovanje fitohranjiva antioksidativno. a uništavaju stanice. zaslužna za dobar rad probave. vitamin C. pa je dobro znati kako smanjiti gubitak vitamina pri pripravljanju jela. poboljšava pamćenje (Alzheimerova bolest). no. Fitohranjiva su skupine biološki aktivnih tvari iz bilja i od iznimnog velikog značaja u smislu zaštite ljudskog organizma. doc. pa zatim lubenice. Ujedno se podmazuju zglobovi i unutarnji organi. češnjak. korijen peršina itd. crijevnim i bubrežnim bolestima. Najčešće spominjana fitohranjiva su antioksidansi. Različite boje povrtnih kultura jamstvo su prisutnosti različitih kombinacija hranjivih tvari i ostali fitotvari (fitokemikalija).garancija hranjivih tvari fitohranjiva. cvjetača.

fruktifikacijski organi gljive (zosporangiji sa zoosporama). dezinfekcija tla za klijalište. dr. Kao i ostale prije spomenute bolesti. Metaxyl MZ WP. tj. jer kod nas nema registriranih baktericida za ovu bolest. tihomir miličević Tijekom vegetacije najopasnije bolesti koje mogu teško ugroziti nasade duhana dvije su plamenjače. i to korištenjem zdravih prijesadnica. Kod nas je registrirano nekoliko fungicida pr. U svijetu se koriste određeni fungicidi. i to jedna uzrokovana fitopatogenom gljivom (pseudogljivom). i to za vlažnijih godina i vrlo brzo širi. tabaci) Simptomi: Boleste se naziva još i bakteriozna plamenjača ili divlja vatra. Simptomi bolesti na listu B R O J 6 1 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 9 . Suzbijanje: Zaštitne mjere su preventivne: korištenje dezinficiranog sjemena. njim listovima. Uzročnik bolesti je pseudogljiva (gljivama sličan organizam) Peronospora tabacina. i bakterijska palež javlja se već u klijalištima. Javlja se iznenada. Zaraza ponekad može poprimiti i sistemičan karakter. plodored i obvezno zdravi sadni materijal. tj. a razvojem tamne i trunu. Zbog toga pojavu bolesti treba spriječiti još u klijalištu korištenjem fungicida. Kod presađenih biljaka u polju na licu lista uočavaju se karakteristične klorotične pjege. karakteristično uzdignuti i uvijenih rubova. Dithane M 45. Plamenjača se kod nas u jačem obliku javlja obično tijekom ljeta. i to najčešće sredinom srpnja. cijela biljka pokazuje simptome koji nalikuju nekim virusnim bolestima. Takvi klijanci vrlo brzo odumiru. pr. koje se zbog jače zaraze spajaju i nekrotiziraju. biljke propadaju. Plamenjača je najvažnija bolest duhana Plamenjača duhana (Peronospora tabacina) Simptomi: Jedna od najčešćih i najštetnijih gljivičnih (pseudogljivičnih) bolesti duhana kod nas. Suzbijanje: Zaštita se uglavnom provodi preventivno. Simptomi su klorotične pjege. ali i poslije u tijeku vegetacije. Istim fungicidima tretiraju se i biljke u polju ako je uočen napad. uz napomenu da se primjenjuje jedino u klijalištima a u polju je zabranjen. različite veličine. Na odraslim biljkama u polju javljaju se okruglaste žutozelene pjege. a u nekim zemljama i streptomicin.: Antracol WP 70. a druga uzrokovana fitopatogenom bakterijom. tabaci (sinonim Pseudomonas tabaci). primjerice paležom klica ili izmrzavanjem. a na naličju lista javlja se sivoplava prevlaka.14 DVIJE PLAMENJAčE JAVLJAJU SE NA DUhANU Bolesti se na duhanu javljaju već u početku proizvodnje. u samom klijalištu pri proizvodnji rasada. Uzročnik je fitopatogena bakterija Pseudomonas syringae pv. a zbog povoljnih prilika mogu se proširiti na cijelu biljku. neki bakreni pripravci. Simptomi kod mladih biljčica u klijalištu su svjetliji listovi. Ovakvi simptomi na klijancima često se mijenjaju simptomima drugih bolesti. Ridomil Gold 68 WP i dr. Simptomi se prvo javljaju na do- Bakterijska plamenjača ili palež duhana (Pseudomonas syringae pv. sc. Kemijske mjere se ne provode. Može zaraziti duhan od samog klijališta pa sve do odraslih biljaka u polju.

ukoliko nam smokve počnu opadati. kod većine voćaka prevladava entomogamija ili u prijevodu oprašivanje pomoću kukaca. razumljivo je da ovoj temi moramo prići s velikom dozom ozbiljnosti Oprez kod podizanja novih nasada Primjerice. ing. Razumljivo je da u profi nasadima sorte oprašivače ipak trebamo uzgajati unutar samih redova voćaka jer je tako i njihova rodnost puno sigurnija. Slično je i s aktinidijom. U nedostatku prostora postoji i solomonsko rješenje koje se ogleda u cijepljenju (kalemljenju) muške na žensku biljku ili pak obratno. Stoga se u voćnjak sadi i druga sorta kruške čiji će polen nakon oprašivanja oploditi Viljamovku. To znači da pored željenih sorti trebamo u nasadu uzgajati i sorte oprašivače. krušaka. To nije ispravno razmišljanje jer trebamo B R O J 6 1 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 9 Oprez kod podizanja velikih voćnih nasada! znati da se Viljamovka ne može oploditi vlastitim polenom. riječ je samo o orijentacijskoj podjeli jer i kod tih voćnih vrsta imamo izuzetaka i svojevrsnih specifičnosti. šljiva. koncem lipnja odlazili u berbu divljih smokvica. u nedostatku muške za vremena cvatnje s nje možete ubrati nekolike grančice koje trebate postaviti na rodne grančice ženskih biljaka. Ukoliko pitate bilo kojeg agronoma koji je radio u voćnom rasadniku potvrdit će vam kako su voćari vrlo malo upoznati s općim načelima oprašivanja voćaka. kod krušaka Viljamovka i sl. ipak nam njegove voćke mogu biti od koristi. U praksi se navedeno kalemljenje pokazalo više nego učinkovito. kajsije. bilo profesionalaca u svom poslu bilo potpunih amatera. A pošto od oprašivanja voćaka izravno ovise i prinosi. navedene sorte deklariramo kao oprašivače. najznačajniji «pomagači» kod oprašivanja voćaka su kukci. Ipak sigurnije je u blizini posaditi mušku aktinidiju. Stella je samooplodna sorta koja oprašuje veliku većinu ostalih sorti trešanja. Naime. odlučili smo podići nasad trešanja. Dakle. . Potom bi ih nizali u vijence te vješali po granama smokava petrovača. malina. što znači da se oplodnja obavlja vlastitim polenom. A to su nekako doznali naši preci koji su. Veliki broj voćara. Osim toga. Tu spada velika većina sorti breskve. ali je zbog sigurnosti prinosa u takvim nasadima poželjno uzgajati i sorte oprašivače. zaštite i gnojidbe voćaka ali kod samog izbora sortimenta voćaka u mnogim slučajevima griješe. Ukoliko imate žensku biljku. S druge strane. trešanja.15 OPRAŠIVANJE VOĆAKA mladen karačić. Treba učiti od naših predaka primjerice. Kod trešanja je to sorta Stella. vrlo malo poznaje osnove oprašivanja. pogrešno je mišljenje kako je dovoljno u voćnjak ubaciti dvije iste sorte voćaka. Doista ne mogu razumjeti kako su naši preci znali za smokvinu osicu koja živi samo u cvati divlje smokve a koja vrši oplodnju pitome smokve. Ipak. takve voćne vrste mogu same. Kako su u plodovima donijeli osice. Tako. Što trebamo znati? Prije svega da je velika većina sorti trešanja samoneoplodna. čak 80 posto. tako su osigurali i bogat urod smokava. višanja i lijeske. imamo vrste koje su djelomično samooplodne. primjerice dvije kruške Viljamovke. dipl. Oni vrlo dobro poznaju načela rezidbe. ogrozda i jagoda. imamo i samoneoplodne vrste poput jabuka. ribiza. navedeni «stručnjaci» ne znaju da su pojedine voćne vrste samooplodne. Tako često znaju doći i ustvrditi kako su nabavili nižerazredne voćne sadnice koje samo obilno cvatu a nikako da rode. Dakle. trebamo znati da u blizini nema stabala divlje smokve. kod jabuka Zlatni delišes. Kod šljiva je primjerice to sorta Stanley. Međutim. Smatra se da pčele od svih kukaca najviše prenose polen među voćkama. zbog I susjedov voćnjak može biti koristan? ograničenog leta pčela. i to prvenstveno pčele. Ako niste znali. sorte oprašivači ne smiju biti udaljeni više od 100 metara. Ukoliko imamo nepodesnog susjeda. Međutim. Međutim. bajama.

Plodovi dozrijevaju u prvom tjednu srpnja. jer ima dobar afinitet (sposobnost srašćivanja B R O J 6 1 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 9 Turandot prof. koja cvate u podjednako vrijeme. Klapov ljubimac. Dakako. Novije rane ljetne sorte bile su također sitnijih plodova. kruškolika oblika. gradovima. samoneoplodna pa se ne može oploditi vlastitim polenom. pa postižu visoku prodajnu cijenu. vrlo ugodnog okusa. šljivama i stolnim grožđem. Etrusca (Etruska) i Tosca (Toska). Dr. Giffardova. Plodovi dozrijevaju tijekom srpnja. Norma. kao što su Srpanjska šarena. Općenito možemo reći da je plod vrlo atraktivnog. ljetnim sortama jabuka. i Cr- . kao na primjer breskvama. Od svih spomenutih sorti samo je sorta Viljamovka. Međutim. pa postižu veću prodajnu cijenu. Posljednjih 12 godina selekcijskim radom dobiveno je više novih sorata krušaka. a za uzgoj u gustom sklopu MA. Carmen (Karmen). Klapov ljubimac. Trevuška. Jakovka. Viljamovka. Turandot Boheme (Boem). Posebice su zanimljive za potrebe turističke privrede. ivo milJković Tržište ranim kvalitetnim sortama krušaka dugo je oskudijevalo. sočno. Rane sorte krušaka vrlo su cijenjene jer na tržištu dolaze kada se osjeća veća potražnja. privlačnog lijepog izgleda. Rana Morettinijeva (Buttira precoce Morettini). Rana Morettinijeva (Butira precoce Morettini). sa zeleno-žućkastom kožicom i nahukanim crvenilom sa sunčane strane. ostala i dalje u uzgoju. Stoga vas želimo upoznati s biološkim i gospodarskim svojstvima ovih triju sorti. Coscia rana itd. Turandot i Karmen (Carmen). Lipanjska ljepotica (Bella di Giugno) itd. Trevuška rana. nalaze povoljno tržište i u većim potrošačkim središtima tj. koje se na osnovi iskustva u Italiji i prvog iskustva u uzgoju u Hrvatskoj odlikuju dobrom rodnošću i visokim kvalitetom plodova. pa se mogu uzgajati izravno cijepljene na dunju bez međupodloge. Meso je čvrsto. kao na primjer Lipanjsko zlato. tj. U uzgoju su prevladale sorte sitnih plodova. Maria). zbog dobre rodnosti i kvalitete plodova. Starkrimson.16 NOVE VRLO KVALITETNE RANE LJETNE SORTE KRUŠAKA Od sorti krušaka daje se veće značenje ljetnim sortama. Razvija stabla srednje bujnog rasta s proširenim krošnjama. sokove i poznatu rakiju Viljamovku. Jules Guyot (Žil Gijo) x Bella di Giugno (Lipanjska ljepotica). Tikvica. Jules Guyot). Marija (St. kada završava glavna turistička sezona i kada je tržište opskrbljeno drugim voćem. Od ranih sorti dobro je oprašuje Tosca. U vrijeme dozrelosti plodovi ne podliježu brzo brašnjavosti. Cvate rano (od 5 do 6 dana prije Vilijamovke). Sv. a rano ulazi u produktivnu dob. Od dunja se za uzgoj u vrlo gustom sklopu preporuča podloga MC. sc. Rodi dobro i redovito. kako za potrošnju u svježem stanju tako i za preradu u kompote. Plod je srednje veličine (prosječne mase od 160 grama). ona u našim ekologijskim uvjetima dozrijeva u drugoj polovini kolovoza. Crvena Viljamovka i neke manje važne. Zelena Magdalena. koje daju krupnije plodove dobre kvalitete. Gijo (Dr. Između novih ranih kvalitetnih sorti krupnijeg ploda izdvajaju se i predlažu sljedeće sorte kojima plodovi dozrijevaju tijekom srpnja i početkom kolovoza. jer tada nema puno voća a posebice kvalitetnih krušaka većeg ploda. što je inače karakteristično za rane ljetne sorte. Viljamovka. Nova je talijanska kvalitetna rana ljetna sorta dobivena križanjem između sorti Dr. Sorta je autosterilna. Rivolta na Institutu za voćarstvo u Forliu. jer dozrijevaju za pune turističke sezone. Rana Morettinijeva viljamovka (William precoce Morettini). Plodove obično nosi na kraćim rodnim izbojcima kao što su štrljci ili pršljenasto rodno drvo. Salzburgerica. Sve tri sorte kompatibilne su s dunjom. već je upućena na međuoprašivanje. kao na primjer Rana iz Fiorana. a mogu se čuvati u hladnjačama i do mjesec dana. a danas imamo veliki broj vrlo kvalitetnih ranih ljetnih sorti. Između navedenih sorti posebice se ističu tri rane ljetne sorte Etruska (Etrusca). Sortu možemo uspješno uzgajati cijepljenu na podlozi dunje. dr. Tek potkraj srpnja i početkom kolovoza imali smo sorte nešto krupnijeg ploda i bolje kvalitete. Starkrimson. Precoce di Fiorano. Uzgojio ju je L. Stoga Viljamovka ne postiže uvijek onu cijenu koju svojom kvalitetom zaslužuje. To su sorte Lipanjska ljepotica (Bella di giugno). vena viljamovka (Max Red Bartlett).

Kožica je žućkaste boje. Tosca i Viljamovka. s kožicom temeljne zeleno žućkaste boje. a dobri su joj oprašivači sorte Conference. Dužim stajanjem postaje brašnjavo. Pri umjetnoj infekciji pokazala se osjetljivom na bakterijski palež (Erwinia amylowora). BA 29 i Cts 212. odnosno kvalitetnim podlogama dunje: MC. BA 29 i Cts 212. MA. a stajanjem nakon berbe ne postaje brzo brašnjavo. koja daje plodu izuzetno lijep izgled. Cvate srednje. iako je lijepo crvena sa osunčane strane. Sortu je uzgojio E. Etrusca (Etruska) jer na mjestu cijepljenja dobro sraste. Stabla su srednje bujnog rasta s uspravnim granama. srednje velik do velik (prosječne mase 190 grama). Guyot x Bella di Giugno. Plodovi dozrijevaju od 20. Nakon istraživanja u pokusnim voćnjacima na području Italije. Ova sorta zaslužuje veliku pažnju. Vrijeme cvatnje je srednje. U trenutku dospjelosti plod ima dobar okus s izraženom aromom. Plod je srednje velik. srpnja. Na kožici su izražene lijepe velike lenticele. ova je sorta puštena u komercijalnu proizvodnju s dobrim preporukama. Može Carmen (Karmen) se uzgajati izravno cijepljenjem na dunju s kojom ima dobar afinitet. do 31. Norma. a dobro podnose prevoženje. topivo. To je vrhunsko ostvarenje u selekciji ljetnih sorti krušaka. Može se uzgajati izravno cijepljena na podloge dunje. a u gornji dolazi po 6 cvjetova. a dobro je oprašuje polen sorte Abee Fetel i drugih diploidnih sorti istog vremena cvatnje. Razvija srednje bujna do bujna stabla. a za vrijeme čuvanja. Samoneoplodna je. Dobar afinitet ustanovljen je s podlogom dunje MC. Rodi redovito i obilno. koja plodu daje posebice atraktivan izgled. a preko nje dolazi na većoj površini ploda lijepa karmin crvena boja. J. osim u slučaju preobilne rodnosti kada je manji. Meso je bijelo. Lijepog je kruškolikoga oblika.17 Nove atraktivne ljetne sorte krušaka na mjestu cijepljenja) s dunjom. U pokusima je davala veće prirode od sorte Viljamovke. Rano ulazi u produktivnu dob. dosta fine konzistencije. B R O J 6 1 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 9 . Plod je dunjolika oblika. U cvatu dolazi po 7 cvjetova. a prekrivena je u velikoj mjeri crvenilom (od 30 do 40 % površine). odnosno 39 dana prije Viljamovke. polufine teksture. Meso ploda je bijele boje. Bellini na Institutu za voćarstvo Sveučilišta u Firenci. Sorta je uzgojena križanjem između sorti Dr. aromatično i ugodna okusa. Plodovi se mogu dobro čuvati u hladnjači do 4 mjeseca. Plodovi dozrijevaju polovicom srpnja. slatko. U pokusima gdje je provođena infekcija bakterijskim paležom (Erwinia amylovora) nije se pokazala otpornom. još više proširuje lijepa crvena boja. MA. i to križanjem između sorti Coscia x Gentile. Istraživanja su bila provedena u Francuskoj i Italiji. sočno.

To se u rasadnicima lako osigurava na stolovima. između ostalog. premazati voćarskim voskom jer se na taj način onemogućava njezino prekomjerno isušivanje. u kontroliranim uvjetima uzgoja (topli stolovi u stakleniku) puno je lakše vršiti prevenciju od korova čijih klijavih sjemenki nema u namjenskim supstratima za ožiljavanje a koji se koriste u čistom obliku. Kod uzgoja na otvorenom to pak ne možemo postići pa reznice moramo staviti na ožiljavanje u nešto kasnijim terminima (ožujak-travanj) tj. Ožiljavanje reznica Punjenje kontejnera Sadnice smokve proizvedena iz reznice Rasadnik smokava B R O J 6 1 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 9 . ing. iz razloga što u suprotnom korijen smokve kroz otvore na dnu kontejnera prolazi i veže se s tlom. U velikim rasadnicima u tu svrhu koriste se topli stolovi gdje se. U svrhu punjenja kontejnera rasadničari često koriste smjesu plodnog tla. Kontejneri se do momenta sadnje čuvaju u rasadniku. dipl. Oni imaju predviđeni vid zagrijavanja instaliran na stolovima zbog čega su i dobili naziv topli. Pri tomu moramo znati kako se novo tkivo (kalus) počinje razvijati pri temperaturi od 15 0C dok se korijen počinje formirati pri temperaturi od 20-tak stupnjeva C. Nasuprot tomu. uz redovito provođenje mjera uništavanja korova. nino rotim. Dolaskom proljeća reznice se pripremaju za ožiljavanje. Stoga se tlo kod uzgoja na otvorenom između redova kontinuirano rahli. nakon čega se zagrću zemljom kako bi se što bolje ožilile i kako bi krenule nešto kasnije. Prilikom postavljanja reznica moramo voditi računa da one vire 10-tak cm iznad tla. on se u potpunosti razvija unutar kontejnera. Nakon što su se reznice ožilile. treseta i stajskog gnoja uz dodatak odgovarajuće količine mineralnoga gnojiva. To i ne začuđuje s obzirom da su sadnice dobivene kontejnerskim putem izvrsne kakvoće dok im je prijem po sadnji izvrstan. u svrhu čega se koristi tlo ili supstrat. Pored toga poželjno je bazalni dio. U Hercegovini spomenuti agro-perlit možemo pronaći u svim bolje opskrbljenim poljoljekarnama. kao supstrat za ožiljavanje rabi perlit. na najbolji mogući način povezujući i prorastajući supstrat kojim je prethodno i ispunjen. ukoliko se korijenu sadnice tijekom rasta onemogući kontakt s tlom. S druge strane. bolje ukorjenjivanje reznica postiže se u slučajevima osiguranog zagrijavanja bazalnog dijela reznice. čime se onemogućava pojava korova. sada već formirane smokvine sadnice. premještaju se u kontejnere ispunjene komercijalnim supstratom ili kvalitetnim plodnim tlom. Reznice se postavljaju u perlitnu podlogu ili tlo na razmak 10-15 cm. dok se u slučaju sadnje u tlo (na otvorenom) međuredni razmak povećava i tada on iznosi 80-100 cm.18 PROIZVODNJA SADNICA SMOKAVA IZ REZNICA Sadnice smokava se prodaju najčešće kao ožiljene reznice. gdje se ostavljaju do godine dana a sve kako bi se što bolje razvile do momenta sadnje na stalno mjesto. Naime. Zbog toga prilikom dizanja kontejnera od tla dolazi do trganja i oštećivanja korijena sadnice. kod uzgoja na otvorenom (u tlu) moramo redovito vršiti uništavanje korovskih biljaka koje u znatnoj mjeri umanjuju uspjeh ožiljavanja te razvoj reznica. tlo u kojem se ukorjenjuju reznice smokava mora se konstantno održavati vlažnim. Nadalje. Ukoliko se u svrhu ožiljavanja koriste topli stolovi (u specijaliziranim rasadnicima) između redova reznica ostavlja se razmak od svega 10-15 cm. Postupak ožiljavanja je dosta jednostavan i počinje u proljeće. Spomenimo još kako se ovim kontejnerskim načinom danas dobiva oko 90 % smokvinih sadnica koje se proizvode u nekoliko registriranih voćnih rasadnika na potezu između južne Hercegovine i južne Dalmacije. onda kada se tlo dovoljno zagrije. Osim toga. malo izdignuti iznad površine tla ili postavljeni na odgovarajuće podloge ili folije. dakle bez dopunskog dodavanja zemlje.

tako se i samo mukotrpno vezanje smanjuje čime je i cijeli posao učvršćivanja loze bitno olakšan. osim u vinogradima. Cilj samog vezanja je da se dobije uspravno stablo i pravilni krakovi na kordunicama. Osim toga u Sjemenarninim agrocentrima možete nabaviti i profesionalne škare za rezidbu vinove loze i voćaka poznate marke CASTELLARI. radi se o jednoj vrsti prstenja koji s gornje strane imaju načinjene savinute oštre rezače. Kako bi udovoljili potrebama vinogradara. dok se profesionalna traka za vezanje loze poprilično udomaćila u hercegovačkim vinogradima. dipl. rafija. čim se loza poveže. Naime. ručni rezači su još uvijek apstraktni pojam.Ø5 mm) te posebne prstenove za rezanje traka. Zahvaljujući tomu. općenito gledano. Na taj način dolazi do poremećaja u kolanju sokova. pojedini vinogradari su zamijetili da zbog stalnog debljanja i jačanja stabla vez kontinuirano treba i popuštati. ne zbog svoje nefunkcionalnosti već isključivo zbog neznanja vinogradara. Naime. plastični lančići ili prstenovi od čelične žice. trebate znati da kod mukotrpnog vezanja loze posao može biti znatnije olakšan primjenom profesionalnih traka kao i ručnih rezača mladen karačić. Stoga se nadam da će i ovaj članak potaknuti naše vinogradare da u poljoljekarnama uz profesionalnu traku za vezanje loze potraže i spomenute ručne rezače. Trake i prstenove nabavite u Sjemenarni Primjena u voćarstvu Velika primjena u vinogradarstvu B R O J 6 1 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 9 Jednostavna primjena “prstenova” . Iste te trake mogu se. U nasadu vinograda često svaki trs ima svoj vlastiti kolac. vezanje jednogodišnjih rodnih lastara (lukova) pri dugoj rezidbi i vezivanje zelenih lastara. Gumena traka za vezanje “Prstenovi” za rezanje trake Iako se u Hercegovini. Ali. krakova i lucnjeva upotrebljavaju se veziva od različitih materijala kao što su: kudeljni konopac (špaga). dovoljno je samo lagano zamahnuti rukom i zavezani dio trake je otkinut te se bez dodatnog zadržavanja može preći na pričvršćivanje sljedećeg trsa. za vezivanje stabla. ponajviše koristi lik posljednjih se godina uočila i prednost profesionalne trake za vezanje vinove loze. ing. obnavljati iz razloga što se vezivo lako usijeca u stablo. Međutim. a krakovi se vežu uz glavnu žicu. navedene trake se lako rastežu te se zbog toga i ne usijecaju u dijelove trsa. nabavljene su ranije spomenute profesionalne trake koje su načinjene od plastično-gumiranog materijala s praznom sredinom. Pošto se sav posao oko vezanja vinove loze uglavnom svodi na ručni rad. Uz kolac se veže stablo trsa. Stablo se vezuje špagom ili odgovarajućim plastičnim materijalima. Ali. odnosno. koristiti i u voćnjacima. Međutim. Na taj način. proizvedeni su i odgovarajući rezači čijom se primjenom i cijeli posao oko vezivanja loze pojednostavnjuje. što pak može imati nesagledive posljedice po cijeli trs s obzirom na činjenicu da se vezanje loze vrši na nekoliko mjesta. u svrhu vezanja. Profesionalne trake za vezanje vinove loze Ručni rezači Sjemenarnini agrocentri u Mostaru i Širokom Brijegu u svojoj ponudi nude i posebne trake za vezanje vinove loze i voćaka različite debljine (Ø3 mm .19 TRAKE ZA VEZANJE VINOVE LOZE i VOĆAKA Kod vinove loze razlikujemo vezivanje mlade loze. a u svrhu vezanja vinove loze. Kako svoju funkcionalnost profesionalne trake zadržavaju nekoliko godina. plastični lik.

Iduća prihrana se vrši KAN-om. poštujući i željenu visinu uzgoja. ing. Dr. a što je i svojevrsna rezidba za koju se pak. To je još u ljetu ovisno o dozrijevanju plodova. dipl. Unaprijed zahvalna! Dolaskom proljeća počinju radovi na održavanju ruža a što se prije svega odnosi na njihovu rezidbu i prihranjivanje. 1. niska rezidba se primjenjuje uglavnom u starijim nasadima ruža i to na taj način što se grane skraćuju iznad drugog ili trećeg pupa. hibiskus (Hibiscus syriacus. suvremena znanost i praksa potvrdile da orah ostvaruje veće prinose uz jače orezivanje. su zahvaljujući brzoj regeneraciji. treba znati kako Kada se režu maline. I na kraju. svakako trebamo koristiti i namjensko Flortis gnojivo za ruže obogaćeno mikroelementima nakon čijeg se razbacivanja ruže odgrću i gnojivo ukopava. 2-3 m) te pajasmin (Philadelphus. Josip Brkljača. koja se najčešće javlja nakon nicanja krumpira. ako ih ima. ing. pa me zanima kada ih treba prihraniti i koja gnojiva koristiti za gnojidbu. neophodno je dodati i mineralna gnojiva.5 m).5-3 l/ha (0. 3 m). Uostalom za dodatne informacije slobodno me potražite u Agrocentru Sjemenarne u Mostaru. pa je stoga neophodno dodati željezo Sequestren 138 SG ili Florgen 6 u količini od 5 – 10 g/l vode. a što omogućava i nešto gušću sadnju te time i njegovo bolje plodonošenje. U rano proljeće se uzgojeni dobri jednogodišnji izboji (šibe) ostavljeni za rod rezom prikraćuju. kao da i ne postoji voćnjak u kome se ne nalazi barem jedno stablo ove dugovječne voćne vrste. Međutim. u našoj zemlji uzgoj oraha i nije posebice zastupljen iz razloga što se prednost uzgoja daje voćnim vrstama koje su i puno rentabilnije. Svakako da ruže trebamo i prihraniti a u tu svrhu slobodno možemo koristiti i dobro zgorio stajski gnoj i to svake godine. odnosno 1 – 1.5 – 0.30 lit/1000 m2). različite visine) te suručicu (Spiraea. Ustvari navedeni su grmovi koji cvatu sredinom ljeta. onda ovogodišnja rezidba treba biti niska ili srednja. U našem narodu odavno se zna da orah nakon oštrije zime obilnije rađa. orahu više nego drugim voćkama odgovara rezidba koja je ujedno i jamstvo njegove veće rodnosti. Doza primjene u krumpiru je 2. Cilj navedene rezidbe je podmlađivanje grma. Stoga. Danas postoji veći broj kemijskih pripravaka koji se mogu koristiti u zaštiti krumpira od korova nakon nicanja krumpira ali mali broj njih ima djelovanje na piriku. Osim pri sadnji agruma gdje koristimo stajnjak kao gnojivo. ing. ing. Ipak. ruže (Rosa. visoka rezidba se temelji na skraćivanju iznad petog pupa i primjenjuje se samo jedne godine. dipl. Na malinama ovisno o njihovoj dužini na 120 do 180 cm (najčešće oko 150 cm). Rezidba maline i kupine Rezidba oraha Suzbijanje pirevine u krumpiru Gnojidba agruma U svom obiteljskom vrtu zasadio sam nekoliko agruma među kojima mandarinu. Ivo Dubravec B R O J 6 1 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 9 . ako smo prošle godine išli s navedenom rezidbom. a sve detaljnije informacije o prihrani i rezidbi ruža možete potražiti u savjetodavnoj službi Sjemenarnina Agrocentra u Mostaru. da li u kasnu jesen ili u rano proljeće. Molim da mi preporučite nekoliko grmova koji bi udovoljili navedenim kriterijima. Srednja visina reza koristi se za ružičnjake koji su u punoj životnoj snazi i to tako što se grm čisti od suvišnih izboja dok se ostali skraćuju do petog pupa. To znači da je kod nas orah obično uzgajan uz minimalno ili gotovo nikakvo orezivanje. osobnih spoznaja te iskustava u svijetu orah može rezati. ing. zbog iznimne sposobnosti regeneracije. Kalijeva gnojiva ubrzavaju dozrijevanje plodova i poboljšavaju kakvoću ploda. a kada kupine. Za ishranu agruma najvažniji je dušik. Štoviše. Pošto vaše stručno osoblje smatram više nego relevantnim da mi odgovori na navedeno pitanje molim vas da mi to i pojasnite. Višak suvišnih (prekobrojnih) i oštećenih. a nakon gnojidbe izvrši se obvezno zalijevanje vodom. Nino Rotim. To su prije svega: ljetni jorgovan (Buddleja davidii. S druge strane. dipl. Naime. Osim toga je li u prihrani ruža potrebno koristiti i stajski gnoj ili se treba bazirati isključivo na mineralna gnojiva. 1-2 m). Ukoliko želite u svom vrtovu posaditi i grmove koji cvatu cijelog ljeta onda vam predlažem: petoprstu (Potentilla fruticosa. odnosno primijetio sam da im listovi žute ? U nasadu krumpira svake godine imam problema s pirevinom (pirikom). potrebno je i korisno rezom potpuno odrezati odmah po završenoj berbi plodova sve dvogodišnje rodne izboje (grane) koje su donesle rod i iznijeti iz nasada i spaliti iz više razloga. hortenzija (Hydrangea macrophylla. Pripravak pod imenom Focus Ultra koristi se za suzbijanje pirike u krumpiru kada je ona visine do 15 cm. Listovi žute zbog pojave kloroze koja je tipična u proljetnom razdoblju. ovaj put pobrinula sama zima. Unaprijed zahvalan! Vaše pitanje. Ivica Doko. U pravilu. 1 m). Velimir Lasić. Vrijeme gnojidbe agruma je upravo sada u proljetnom razdoblju. Iako je grmova koji cvatu sredinom ljeta manje u odnosu na proljetnu cvatnju navesti ćemo neke od njih.2 kg za stabla koja već daju rod. To su izrođeni izboji na obje vrste koji bi se postupno i sami osušili. na koju visinu? Malinama i kupinama u rodu. Pored ovih gnojiva nude se i namjenska tekuća ili granulirana gnojiva za agrume Flortis koja sastavom osiguravaju potpunu ishranu. pa ih je rezom korisno što prije odstraniti iz nasada.PITANJA I ODGOVORI Rezidba i prihrana ruža Zanima me na koji način se pravilno orezuju i održavaju ruže tijekom proljeća.7 kg za mlađa stabla. Gnojivo se rastvori u vodi prema naputku. odgovorno tvrdim da se na osnovu inozemnih istraživanja. Preporučamo prihraniti stabla agruma s kompleksnim mineralnim gnojivima i to u formulaciji NPK 8:16:24 ili 7:20:30 u količini od 0. samo neupućeni «znalci» tvrde kako orah ni u kojem slučaju ne treba orezivati. a na kupinama do 180 cm iznad površine tla. Međutim. Postoji li herbicid koji se može koristiti protiv pirevine nakon nicanja krumpira. ali i sama konstatacija da je orezivanje oraha velika nepoznanica stoji na mjestu. To znači. Isto tako fosforna gnojiva povoljno utječu na rast korijena. Josip Brkljača. 20 Cvjetni grmovi u vrtu U vrtu želim posaditi nekoliko ukrasnih grmova koji cvjetaju tijekom ljeta i koji narastu do 2-3 metru u visinu. 2 m).25-0. istovremeno se potpuno odstranjuje. Iz razgovora s voćarima praktičarima zaključio sam da postoje različita mišljena i tumačenja smije li se i treba li orah uopće orezivati. Njegova prisustnost najvažnija je u doba cvatnje i zriobe plodova. limun i grejpfrut.

jer ne samo da ne povisuje šećer u krvi. su je prije 1500 godina Indijanci Guarani koristili kao zaslađivač za čajeve (mate čaj) i biljne gorke lijekove. selen. Osim spomenutih glikozida.sladilo budućnosti STEVIJA sladilo budućnosti Da je priroda izvor mnogih za život i zdravlje korisnih tvari. mangan. Kakva je budućnost Stevije kao sladila. Zvonimir koZarić Stevija (Stevia rebaudiana Bertoni) višegodišnja je razgranata grmolika biljka i jedna od 150 poznatih vrsta iz roda Stevia. Bertoni. dr.21 oformljen je 1964. za koje se otkrilo da sadržavaju mnoga za ljudsko zdravlje nepovoljna svojstva. što je znanstveno neutemeljeno. a zbog svoje termostabilnosti može se koristiti i za izradu kolača. koriste Steviju kao sigurno. Tom odlukom nanesena je velika nepravda Steviji. Beatrice Foods koriste ekstrakte Stevije umjesto drugih umjetnih sladila. pojačava lučenje mokraće. pa je u tom smislu važan određen oprez. posebice u Japanu i Brazilu. Japan i druge zemlje.) američki Ured za hranu i lijekove pokrenuo je postupak za zabranu upotrebe Stevije kao sladila pod izlikom da nije zdravstveno potpuno sigurna. stoljeću Stevija je donesena u Europu i koristila se kao sladilo sve do 19. smanjena opća otpornost. Kod uporabe kao sladila važno je znati da može potencirati djelovanje antidijabetika i lijekova za sniženje tlaka. cink te vitamin B3 (niacin). Prvi komercijalni uzgoj Sadnice stevije . Iskustva stečena u narodu kroz stoljeća danas ponovno postaju zanimljiva za zdravlje ljudi. U tom smislu pravilna prehrana smanjenom količinom ugljikohidrata od posebnog je značenja. Listovi su dugi 2-3 cm. aspartam. Spoznaja da se jednim listom može zasladiti šalica gorkog mate čaja bila je dovoljna da postane zanimljiva u mnogim zemljama. kao što su povišeni krvni tlak. Stevija sadržava i druge tvari koje posredno ili neposredno utječu na promet ugljikohidrata kao što su minerali magnezija. pa bi mogućnosti uzgoja i proizvodnje u našim klimatskim uvjetima trebalo ozbiljnije istražiti. Naime. nasuprotno položeni kopljastog ili ovalnog oblika s nazubljenim rubom.. Visoka od 1 m s poludrvenastom stabljikom. U 16. Stevija je podrijetlom iz Južne Amerike (područje na granici između Paragvaja i Brazila). a najveće tržište je Japan. jedna prosječna šalica šećera može se zamijeniti 1 čajnom žličicom Stevije. Danas se Stevija najviše uzgaja u Kini. U tom smislu posebna se pažnja posvećuje drugim prirodnim zaslađivačima. ciklamati. sjedeći. postala je opasna Slađa i od šećera Stevija . Analizom je u Steviji otkriven niz organskih spojeva. nakon što su upoznate njezine prehrambene i zdravstvene prednosti. Za kućnu upotrebu u malim količinama može se uzgajati u staklenicima ili posudama. Zbog toga je Stevija proglašena dijetetskim biljnim nadomjestkom. sc. nakon čega se proširio na Brazil. bolesti srca i dr. Cvjetovi su bijeli i skupljeni u male cvatove. već ga i snizuje a da ne utječe na produkciju inzulina. snizuju (normaliziraju) visok krvi tlak tako da djeluju na tonus srca. Kao sladilo koriste se listovi koji se beru ujesen i suše na suncu. Način života kojim danas živimo prožet je brojnim stresovima koji rezultiraju povećanjem brojnih tzv. Više od 200 publiciranih medicinskih istraživanja obavljeno je sa Stevijom i otkrivene su velike blagodati njezine upotrebe kao zaslađivača. stoljeća. Pod pritiskom lobija proizvođača umjetnih sladila (saharin. širi krvne žile. Novija istraživanja upozorila su da glikozidi Stevije u količini većoj od one koja se koristi za slađenje. a još B R O J 6 1 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 9 konkurencija drugim umjetnim sladilima. a ne kao dodatak hrani ili sladilo. pokazalo se mnogo puta. poglavito u SAD-u i Europi. Za usporedbu. Uporaba kao sladila vrlo je jednostavna i ne treba nikakve posebne pripreme. Danas milijuni ljudi. Može se koristiti kao vodeni ekstrakt listova dobiven umakanjem listova u vodu ili se suhi listovi samelju. a jedno od njih je i stevija. nakon što ju je detaljno opisao botaničar Moises S. Nedvojbeno je Stevija sladilo budućnosti. Nutrasweet i dr. kada ju je potisnuo šećer od trske i šećerne repe. SAD. najbolje pokazuje činjenica da je njezina upotreba u SAD-u postala gotovo političko pitanje. bolesti stresa. a prah se koristi za slađenje. prirodno. Meksiko. Znanstvena javnost za Steviju je spoznala 1899. Stevija je sladilo izbora za dijabetičare. nekalorično sladilo za gotovo sva jela. ali to nije nimalo utjecalo da postane sve popularnija kao sladilo. godine u Paragvaju. Čak i velike kompanije kao što su Coca-Cola. Nadalje se pokazalo da vodeni ili alkoholni ekstrakt listova pokazuje antibakterijsko i antigljivično djelovanje. a slatkoća se pripisuje prisutnosti glikozida (steviozid i rebudiozid A i C) koju čine 30-40 puta slađom od šećera. dijabetes.

četvrtanjem smanjiti na konačnu masu od oko 0. Prije uzimanja uzoraka treba procijeniti ujednačenost parcele. Rezultati tih analiza daju podatke o kemijskim svojstvima (pH-vrijednosti) i biljnohranidbenom kapacitetu tla. sadržaj CaCO3 i fiziološki aktivnog vapna. fosforom i kalijem. Uzorci se dakako uzimaju s istog mjesta tako da se prvo uzorkuje oranični (0 – 30 cm). sc. Svaki pojedinačni uzorak uzima se do dubine oraničnog sloja (25-30 cm) i to sondom ili štihačom. B R O J 6 1 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 9 Obilježavanje i vrijeme uzimanja uzorka . Taj dio tla uzima se i miješa s ostalim pojedinačnim uzorcima. onda je dovoljno uzeti samo jedan prosječni uzorak tla. Prosječan uzorak tla koji će se koristiti za kemijske analize treba imati masu od oko 0. a odsječeni dijelovi odbacuju. Zatim Uzimanje uzoraka sondom se iz toga sloja tla isječe pravilan pravokutnik širine 3-5 cm po čitavoj dubini uzorka. o opskrbljenosti tla organskom tvari. Četvrtanje se obavlja na sljedeći način: • dobro izmiješati masu prosječnog uzorka dobivenog od 15 do 20 pojedinačnih uzoraka. odnosno berbe pa do pripreme tla za narednu kulturu odnosno u razdoblju kada je parcela slobodna (bez usjeva). želi utvrditi potreba usjeva za određenom prihranom ili ako se želi provjeriti i korigirati učinkovitost osnovne gnojidbe. Na samu vrećicu također staviti oznaku koja uz gore navedeno treba sadržavati i podatke o dubini uzimanja uzorka (primjerice 0 – 30 cm) i datum uzimanja uzorka.5 kg). • izmiješanu zemlju prenijeti na papir ili karton na ravnoj podlozi. a zatim se vodoravno odsiječe tlo debljine 3-5 cm po čitavoj dubini. U najlonsku ili papirnatu vrećicu u koju smo stavili prosječni uzorak tla staviti oznaku na kojoj treba napisati: broj uzorka. primjerice.5 kg. Ako je spajanjem pojedinačnih uzoraka dobiven prevelik prosječni uzorak (teži od 1. Uzimanje uzoraka na terenu Uzimanje uzoraka tla Sonda za uzimanje uzoraka uzeti s cijele površine određene parcele a zatim dobro izmiješani. depresija. Tako označeni uzorci dopremaju se u ovlašteni agrokemijski laboratorij koji će obavit željene kemijske i druge analize. dušikom. Potonje uključuje podatke. Samo uzorkovanje se obavlja pri vlazi tla koja je i inače pogodna za obradu jer tada da nema previše rasipanja i prašenja. Sastoji se od 15 do 20 pojedinačnih uzoraka koji su ravnomjerno Agronomski učinkovita.22 PRAĆENJE PLODNOSTI NAŠIh TALA doc. dr. Osobito je to važno ako se ide u podizanje nasada drvenastih kultura (voćnjaka ili vinograda). • od mase tla formirati kvadrat ujednačene debljine. Neujednačenost parcele najlakše se opaža po različitom prorastu usjeva tijekom vegetacije. tlo se po potrebi može uzorkovati odnosno analizirati i tijekom vegetacije u različitim fenofazama usjeva ako se. Ako se uzorak uzima s parcele koju smatramo ujednačenom. tada se prvo iskopa rupa veličine 30 x 40 cm. na neujednačenim parcelama potrebno je uzeti prosječan uzorak za svaki dio površine za koju smatramo da je po određenim karakteristikama drugačija od ostatka parcele. dok je to od razmjerno manjeg značenja u proizvodnji jednogodišnjih (ratarskih) kultura. Način uzimanja pojedinačnih uzoraka može biti dijagnosticiran ili po principu šahovske ploče uz identične razmake između uzetih uzoraka. Ako ne znamo stanje plodnosti u tlu. Ako se uzorak uzima štihačom. i to 0 – 30 cm i 30 – 60 cm.0 kg). smanjuje se urod a osjetno povećavaju troškovi proizvodnje. • odbaciti dva nasuprotna trokuta. a zatim podoranični (30 – 60 cm) sloj. Uzorci za vinograde i voćnjake uzimaju se s dviju dubina. tada ga treba tzv. Samo kemijskim analizama možemo dokazati kakvo je uistinu stanje plodnosti naših parcela. uzvišenja) i teksturnih karakteristika tla. • dva preostala trokuta čine prosječni uzorak smanjene mase (oko 50 % od početne) • Ovaj postupak se ponavlja sve dok se masa prosječnog uzorka ne smanji do željene veličine (oko 0.5 kg. Najpogodnije vrijeme za uzimanje uzoraka tla je nakon žetve. te druga svojstva po potrebi. tada se često griješi neprimjerenom gnojidbom koja može štetiti kako biljci tako i tlu. Nasuprot tome. Međutim. a niti lijepljena tla za sondu odnosno štihaču. naziv parcele i ime vlasnika. a zatim ga dijagonalno podijeliti na četiri trokuta. gospodarski opravdana i ekološki prihvatljiva biljna proizvodnja moguća je samo uz redovito praćenje plodnosti tla. Zlatko svečnJak Jedna od osnovnih značajki plodnosti tla je stanje opskrbljenosti hranjivima koje se dobiva analizom u ovlaštenim laboratorijima. a to se može jedino dobrim poznavanjem mikroreljefa (nagiba. Na temelju tih analiza stručna osoba dat će preporuku za gnojidbu kako višegodišnjih tako i jednogodišnjih (ratarskih i povrtnih) kultura.

ivan ostoJić U organizaciji Hrvatskog društva biljne zaštite u Opatiji je održan 53. O njima ali i o pravilnom izboru pripravaka za tretiranje odnosno zaštitu vinove loze možete doznati sve od agronoma-savjetnika u Agrocentrima Sjemenarne u Mostaru i Širokom Brijegu. a zadnji dan seminara predstavnici kemijskih kuća su predstavili nove pripravke za zaštitu bilja koji će biti na tržištu od ove godine. a seminar je trajao od 10. Predavanju je nazočio veliki broj istinskih vinogradara koji se već desetljećima tradicionalno bave proizvodnjom vrhunskih autohtonih hercegovačkih vinažilavke i blatine. godini nastanku i razvoju spomenutih bolesti pogodovale su i klimatske prilike zbog čega je u zaštititi vinograda od presudnog značaja bio pravilan izbor pripravaka za tretiranje vinove loze. do 13. Tradicionalno na Se- Sa 53.23 53. te nagrađeni magistranti i doktoranti. Seminar je završio svečanom večerom koja se već nekoli- ko godina priređuje u Kristalnoj dvorani hotela Kvarner. Rad se odvijao kroz 4 sekcije s ukupno 69 referata. Osim toga. upoznavanja s grožđanim moljcima i tripsima kao novim štetnicima na vinovoj lozi pa sve do raspravljanja o ishrani i optimalnoj gnojidbi vinove loze. Stoga se nadamo da će ovakvih i sličnih predavanja u narednom periodu biti što više. uz pjesmu i veselje. Jer uz bogatu trpezu i odabranu kapljicu druženje je. Međutim. 2. godini. za tekuću 2009. kako se iz samih predavanja dalo B R O J 6 1 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 9 zaključiti u 2008. godine. Dana 27. po redu Seminar biljne zaštite. Ono što vam oni pak ne mogu dočarati jest ugođaj koji su organizatori nakon predavanja priredili za sve goste vino- gradare. 2009. ing. 2009. Seminara u opatiji minaru su dodijeljena posebna priznanja istaknutim članovima Hrvatskog društva biljne zaštite. Domaćin ovogodišnjeg Seminara ponovo je bio Grand hotel 4 Opatijska cvijeta. Skupu u Čitluku nazočio je veliki broj vinogradara . Osim toga. godinu Syngenta je za naše tržište predvidjela nekoliko novih fungicida za zaštitu vinove loze. vinogradare je zanimalo na koji način mogu zaštititi svoje vinograde od biljnih bolesti. Predavanja za vinogradare „zajedničkim snagama“ organizirali su i održali sjemenarnini agronomi u suradnji s tvrtkom Syngenta a teme su bile različite. Naime. potrajalo do kasnih večernjih sati. SEMINAR BILJNE ZAŠTITE dr. a koje su prošle godine „pohodile“ brojne čitlučke vinograde. od rezimea prošle i jedne od najlošijih proizvodnih godina preko predstavljanja novih syngentinih pripravaka. Ipak bilo je nužno razmijeniti mišljenja i proveseliti se pred novu vinogradarsku sezonu koja je na ovim prostorima od velikog značenja za nemali broj broćanskih žitelja. 1. posebno raduje što je tog dana u svečanoj dvorani hotela Brotnjo bilo premalo mjesta za sve one koji su željeli poslušati stručne savjete iz oblasti vinogradarstva. godine u Čitluku je održano stručno predavanje za sve vinogradare koji su željeli doznati nešto više o problemima koji su se javili u proizvodnoj 2008. kao što su plamenjača i pepelnica. STRUčNO PREDAVANJE ZA VINOGRADARE Josip BrklJača. a koji su već pokazali učinkovitost i veliku djelotvornost u oglednim tretiranjima na syngentinim pokusnim poljima.

nakon nicanja kulture i/ili korova. Kapacitet crpke najčešće iznosi 50-150 l/min. Izvedene su od različitog materijala. Prskanje i rasipanje granula (sve manje) po površini najčešće su tehnike koje pritom koristimo. Tlak izbačaja mlaza škropiva najčešće je 2-3 bara. svako sredstvo za zaštitu bilja temeljito je izučeno u istraživačkim laboratorijima i pokusnim poljima tvrtke koja ga je pronašla. naime. Lurmark. pojedine tvrtke uz navedene oznake standardizirale su i boje za pojedine tipove sapnica (pr. Na taj način mlazovi ovih sapnica preklapaju se pa je distribucija škropiva bolja. Prve su više u uporabi. Tehnika prskanja. oko drveća. 18 m širine.u preporučenom volumenu vode. okoliša i ugroženosti općeg stanja zdravlja zajednice bude svedeno na najmanju moguću mjeru. treba jednolično rasporediti po jedinici površine tako da učinkovito suzbijemo korove. Zbog potrebe održavanja stabilnosti većeg volumena škropiva u spremniku.prije sjetve. Nasuprot tome. Štoviše. Na malim površinama prskamo pomoću leđnih tlačnih prskalica.. a brojke kut izbačaja mlaza. Pritom što manje utječemo na neciljane organizme i druge čimbenike okoliša. Lepezasta sapnica spljoštenog mlaza najčešće se rabi u našoj praksi. po- Nove prskalice troše manje vode Sapnice Tehnika prskanja gotovo kod primjene herbicida. plastične. u parkovima na stazama i sl. Dezintegracija škropiva odvija se kod svih tipova prskalica u sapnicama (raspršivačima.nakon sjetve a prije nicanja i . To im omogućuje dobru distribuciju škropiva bilo po tlu ili po listu kulture i korova. Načelo rada ovog tipa prskalica ni po čemu se bitno ne razlikuje od opisanih. količinu izbačenog škropiva u min i tlak iskazan u barima. Za sigurno i učinkovito djelovanje herbicidno sredstvo mora biti primijenjeno: . Volumen plastičnog spremnika ovih prskalica kreće se od 200 do 1000. Pritom su grješke kod prskanja na neravnom terenu manje. Na proizvodnim poljoprivrednim površinama srednjih i većih gospodarstava za primjenu herbicida najčešće se koriste nošene traktorske prskalice. 1. . F 110/1. Crpka iz spremnika tlači škropivo (voda + sredstvo) preko tlačnog cilindra do sapnica različite konstrukcije. Kut izbačaja mlaza ovih sapnica je 110 ili 80 stupnjeva.u propisanoj dozaciji. s elektrostatičkim nabojem i sl. svoje sapnice spljoštenoga lepezastog mlaza za primjenu kontaktnih herbicida s kutom od 110 stupnjeva izbačaja mlaza i s protokom škropiva kroz sapnicu i 1 l/min označava ovako: XRC 11001 VK za keramičku. Pri tlaku 2-4 bara daju širok raspon veličine kapljica s najvećim udjelom onih od oko 150 µm. Slova predstavljaju tip sapnice ili naziv proizvođača. dvostrukog mlaza. Kad dospiju u ruke krajnjeg korisnika. iz prikazanih primjera kao što je vidljivo performanse sapnicama različitih proizvođača nisu standardizirane. Primjerice. odnosno uporaba različitih tipova prskalica prevladava u našoj praksi. .u optimalnom roku. . za suzbijanje korova u vrtovima.59/3 po BCPC standardizaciji (Velika Britanija) znači da je riječ o sapnici lepezastog mlaza (F = fen = lepeza).59 l/min. Niskotlačnu crpku (pumpu) (1-2-3-bara) pokrećemo kontinuiranim ručnim pumpanjem. Sve navedeno treba provesti tako da rizik kontaminacije izvođača radova. Postoji više različitih tipova sapnica od klasičnih (lepezastog i konusnog mlaza). pri tlaku od 3 bara. Propisanu količinu (dozaciju) sredstava. Najčešće iznosi 200 l/min. primjerice. malog volumena spremnika za škropivo (5-10-15 l). Zvonimir ostoJić Nakon toga postavljaju se pokusi širom svijeta u različitim pedo-klimatskim uvjetima. dizama). 12. Nažalost. čelične ili porculanske. svu odgovornost za uspješnu ili neuspješnu primjenu preuzima on sam. prof. Crpka (najčešće membranska) dobiva pogon od motora traktora preko kardana te tlači škropivo do sapnica raspoređenih na njivskom uređaju zahvata od 6.24 O čEMU OVISI VOLUMEN VODE KOD PRIMJENE hERBICIDA Prije službenog dopuštenja primjene. dr. B R O J 6 1 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 9 . Sapnice šireg kuta izbačaja mlaza dopuštaju da se njivski uređaj više primakne tlu. Leđna prskalica prikladna je za male površine na okućnicama. Navedenim tehnikama herbicide općenito možemo primijeniti: . Na velikim površinama rabe se prskalice volumena spremnika 1500-2000 l. ukrasnog grmlja. sc. Tek potom istražuje se u odgovornim državnim institucijama koje mu izdaju dopuštenje za primjenu. kapacitet crpke ovih prskalica je veći. najčešće od 400 do 600 l. Hardy). a dobar učinak herbicida postiže se s utroškom 100-300 l škropiva po hektaru. Mogu biti mjedene. Tvrtka Teejet. 1100=kut izbačaja mlaza. Na sebi nose određene oznake iskazane slovima i brojkama.). do onih za specijalne namjene (niskotlačne. Načela primjene herbicida za sve oblike (forme) i sve tehnike aplikacije u biti su isti. XRC 11001 VS za čeličnu ili XRC 1101 VP za polimersku izvedbu.

Kod primjene zemljišnih herbicida. utrošak vode prvenstveno ovisi o tipu odabranih sapnica. kod kontaktnih herbicida treba utrošiti veći volumen vode nego kod herbicida sistemičnog djelovanja. kulturu u kojoj se primjenjuje.25 stva po jedinici površine. Znači. veći volumen vode bit će potrebno upotrijebiti na odraslije korove kao i na korove u gustom sklopu. propisnu količinu sredstva ili dozaciju moramo jednolično rasporediti po jedinici površine. zadnji rok primjene. vrijeme primjene. maksimalan broj tretiranja. dozaciju. Također. kao ni sapnice različitih performansa. Smanjeni volumen vode moguće je primijeniti kod višekratnog tretmana smanjenim količinama herbicida na korove u mlađem razvojnom stadiju. postavlja se pitanje u kolikom volumenu vode primijeniti sredstvo? Kao što nam je poznato. Svaka uputa za primjenu sadržava područje primjene. radnom tlaku i brzini kretanja uređaja za prskanje. tlak izbačaja mlaza i brzinu kretanja traktora. Kao što smo naveli. Iz dosad prikazanog očito je da se istovremeno na njivskom uređaju ne mogu upotrebljavati sapnice različitih proizvođača. propisanu dozaciju ne- kog herbicidnog sredstva treba primijeniti u propisanom volumenu vode. upozoravaju na mjere koje treba poduzeti radi zaštite osoblja koje obavlja radove i na mjere zaštite okoliša. Inače. dozacija ili količina zapravo je propisana masa (za kruta) ili volumen (za tekuća) sred- Volumen vode B R O J 6 1 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 9 . Kako je za sve sapnice svojstveno da je količina izbačenog mlaza u funkciji veličine otvora sapnice i radnog tlaka. detaljno treba proučiti uputu za primjenu odabranog herbicida. Znači. ograničenja koja se odnose na primjenu sredstva. za svako herbicidno sredstvo propisana je i količina (volumen) vode u kojem ga treba primijeniti. No. Sve to unosi veliku zbrku kod korisnika. Kako ni za jedno herbicidno sredstvo nikad nije propisan jedinstven volumen vode (najčešće se kreće od 200 do 400 l/ha). prije svake sezone primjene herbicida treba izmijeniti sapnice. odnosno treba izračunati utrošak škropiva u odnosu na odabrane sapnice. to je prije svake uporabe potrebno litrirati (kalibrirati) prskalicu. Osim navedenog. prije nego što pristupimo odabiru sapnice i litriranju prskalice. Nasuprot tomu. utrošen volumen vode po jedinici površine ne utječe na učinak herbicida. bez obzira na volumen vode koji ćemo rabiti kod primjene herbicida. Volumen vode ovisi i o vremenu primjene herbicida one nisu uvijek iskazane ni u metričkim jedinicama. pa navedenom moraju posvetiti veliku pozornost kod kupnje novih setova.

-20. nema ni sigurne zarade. ranog kupusa. S druge strane. dipl. 01.03. veliki prozvođači povrća iz južne Hercegovine više su nego zabrinuti. pojačanim radovima u ožujku i tijekom travnja može se napraviti veći dio godišnjeg plana proizvodnje. Iako je malo hladnije vrijeme zbunilo poljoprivrednike i vrtlare. manji obiteljski povrtnjaci mogu malo i pričekati jer je riječ isključivo o proizvodnji povrća za potrebe domaćinstva.03. ukoliko niske temperature potraju. I doista. Pored navedenih vrsta povrća. koje pripadaju ovom roku velimir lasić.04. Drugim riječima.04. ove su godine ipak sadnju obavili znatno kasnije.04. krastavaca.04. Sadnja povrća na otvoreni prostor u toplijim područjima VRSTA POVRĆA PAPRIKA RAJČICA PATLIDŽAN BROJ PRIJESADNICA (m2) 14 5 5 VRIJEME SADNJE 10.04.-30.03. moramo spomenuti da se u mjesecu travnju prakticira i sadnja presadnica povrća. koje se mogu nabaviti u svim bolje opskrbljenim poljoljekarnama.04.-20. doći će do izjednačavanja proizvodnje povrća između juga i sjevera naše zemlje. 10. jer krajem veljače zatekli smo snježnu Hercegovinu. ozbiljniji proizvođači povrća nalaze se u velikim nedaćama jer je došao ožujak a još ne mogu posaditi krumpir te planirati proizvodnju ranog povrća.04-30.-10. 01. 01. Jedni zbog toga što su im obilne kiše početkom veljače prolongirali sadnju krumpira. gnojidbe i njege.04. paprike. 01. Proizvođači krumpira navode kako krumpir desetljećima sade polovicom veljače.04.-30.04. te dodatne informacije možete tražiti kod agronoma iz savjetodavne službe. što najbolje i pokazuje ova godina. nema ranog povrća.04.04.-30.04. ranog kelja. tijekom ožujka na otvoreni prostor sade se i prijesadnice proljetne salate. dinja i ostalog plodovitog povrća.04. Agrocentri Sjemenarne i ove godine osigurali veliki broj kontejniranih presadnica povrća čijom se sadnjom ostvaruju znatno veći prinosi. patlidžana. lubenica. Nije nebitno napomenuti kako svaka navedena vrsta (ali i sorta) ima specifične zahtjeve u pogledu razmaka sadnje. što znači da će Hercegovci ove godine ostati «kratkih rukava». 01.04.-15.-30. 20.26 POVRTNJAK U PROLJEĆE Ove godine klimatske prilike imaju zbilja neuobičajen tijek.-20. ing.-30.04. Kao što se vidi iz tablica povrtlari u ovom razdoblju imaju pune ruke posla. tikvica.-30. B R O J 6 1 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 9 . 10. Međutim. vladajućim klimatskim čimbenicima. 01.-15. 01. U ponudi se nalaze različite sorte rajčice.04. Uostalom.04. a nadati se da ove godine neće zaboraviti primijeniti zaštitna sredstva kako bi tlo zaštitili od zemljišnih štetnika.04.03. artičoke i šparoge.04. Razumljivo da su navedeni Razni gomolji krumpira spremni su za sadnju Krastavci se uglavnom uzgajaju uz armaturu podaci iz tablice orijentacijski jer sami rokovi sjetve ovise o Sjetva povrća na otvoreni prostor u toplijim područjima VRSTA POVRĆA MRKVA CIKLA PERŠIN RADIČ ŠPAROGA TIKVICA RAJČICA PAPRIKA GRAH MAHUNAR GRAH ZRNAŠ KRASTAVAC KOLIČINA SJEMENA (m2) 4 3 3 5 10 1 5 6 13 14 5 sjemenki u kućicu VRIJEME SJETVE 01. 15.-30.04.04. što se odnosi na sjetvu i sadnju povrćarskih kultura. 10.03. a drugima su veliki nanosi snijega devastirali plastenike i uništili sav urod u njimaNaime.03.

a beru se samo biljke koje su dostigle traženu veličinu zadebljale stabljike. režući je oštrim nožem neposredno ispod zadebljale stabljike. U proljetnom uzgoju berba je uglavnom višekratna. prijevremenu fruktifikaciju. Korabica ima razmjerno kratku vegetaciju do tehnološke zrelosti i zato joj treba osigurati potrebna hraniva u lakopristupačnom obliku. Kao i ostale kupusnjače i korabica se najčešće uzgaja iz presadnica. Sadnja na istoj parceli može se ponoviti tek nakon tri sezone. Za ranu proljetnu proizvodnju presadnice se proizvode u zaštićenim prostorima i to u kontejnerima od stiropora.KORABICA Iako je jedno od prvih proljetnih variva iz porodice kupusnjača. da u slučaju jačih oborina ne dođe do pucanja zadebljale stabljike. Korabica se uglavnom bere ručno. Sve više postaje tražena od kuhara. Boja zadebljale stabljike u većine sorti je svijetlozelena (obično se naziva bijela). Kontinentalna klima omogućava uzgoj rane korabice na otvorenom. Rane sorte korabice siju se na uzdignute gredice. ali prije sadnje tlo treba dobro natopiti. Za pravilan rast korabice osobito je važna ravnomjerna opskrba vodom. Korabica je dvogodišnja kupusnjača. primjerice.5 kg u kasnih sorti. ali takva korabica više nema tržnu vrijednost. Berba korabice Rokovi sjetve i sadnje Na tržištu je nekoliko sorti korabice . berba bi trebala biti od prve dekade svibnja pa do druge dekade srpnja za srednje kasne sorte. za rane i srednje rane sorte sjetva se obavlja od prve dekade ve- 27 atraktivna kupusnjača Korabica . Ako se korabica želi uzgajati na kiselim tlima potrebno je dodavati vapno za pretkulturu. variva. Takve presadnice omogućuju raniju berbu. koja dospijeva za berbu u svibnju i lipnju. Korabica se obično sadi nakon kulture gnojene organskim gnojivima. Dužina vegetacije od sadnje do početka berbe može biti od 40 do 100 dana. a oni je koriste za pripremu juha. u jesenskom uzgoju srednje kasne i kasne sorte sade se na razmak 40 x 30 cm ili 30x30 cm. boljom ujednačenošću tehnološke zriobe i naravno većim prinosom. Malč od crne folije omogućava brže zagrijavanje površinskog sloja tla i bolje uvjete za rast biljaka nakon sadnje. U područjima s većom nadmorskom visinom moguće je planirati berbu i ljeti. Ubrana korabica pakira se u letvarice ili kutije. sadnja od druge dekade ožujka do prve dekade travnja. Presadnice se sade na istu dubinu na kojoj su bile u lončiću. zadebljala stabljika puca. slabo je zastupljena u proizvodnji. a ako je sve obavljeno na vrijeme. U generativnoj fazi iz pazuha listova potjeraju cvjetne grane s vršnim cvatovima grozdovima. odnosno 13-16 biljaka po m2. Od dobre sorte korabice traži se otpornost na pucanje i končavost. Rokovi sjetve i sadnje korabice ovise o klimatskim uvjetima i sorti. Što se tiče mjera zaštite od bolesti i štetnika.5. Na puknutom tkivu ubrzo se stvori kalus. a posebno F1 hibrida. koje treba ranije pripremiti da se tlo slegne i površinski sloj dobro prosuši. a za jesensku proizvodnju povoljna su srednje teška tla s većim kapacitetom za vodu uz reakciju tla pH 6-7. Za 4-5 tjedana može se proizvesti oko 600 presadnica po m2 sa 3 do 5 listova. Za raniju proizvodnju na otvorenom uz pokrivanje agrotekstilom ili perforiranom PE folijom koriste se veće presadnice uzgojene u nešto većim lončićima (40-50 m3). a rokove sjetve i sadnje treba uskladiti s dužinom vegetacije pojedine sorte. B R O J 6 1 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 9 Uvjeti proizvodnje i izbor sorti ljače do prve dekade ožujka. nino rotim. Razmak sadnje ovisi o sorti. Za proizvodnju korabice u jesen gredice nisu prijeko potrebne. Ako nakon sušnog razdoblja padne jača kiša. koja u prvoj godini nakon četvrtog do sedmog lista počinje zadebljavati stabljiku koja na kraju poprimi okrugao ili ovalan oblik. Istovremeno se odrežu svi stariji i oštećeni listovi.atraktivna kupusnjača Uzgoj korabice Za ranu proizvodnju korabica traži lakša tla koja se brže zagrijavaju. prije razdoblja visokih temperatura. bolesti i štetnike. žutim cvjetovima i plodovima karakterističnim za ovu vrstu. ili polavoljubičasta (plava). a veličina zadebljale stabljike od 70 grama u ranih sorti do 2. Prekrivanje nasada agrotekstilom ili perforiranom PE folijom može ubrzati berbu za 7-14 dana. Na vrhu zadebljale stabljike rozeta je lišća. obično 10-14 dana. Svjetlozelene je ili ljubičaste boje. ing. veličine lončića oko 30 m3. Tako. Sjemenske kuće nude više različitih sorti korabice. Najvažnija mjera u nasadu odnosi se na održavanje vlage iznad 65 % poljskog kapaciteta. jednake su kao i u proizvodnji drugih kupusnjača. koji se u odnosu na klasične sorte odlikuju intenzivnijim rastom. dipl. Ranije sorte koje su i slabije bujnije sade se na razmak 25 x 5 cm ili 30 x 25 cm. a naribana zadebljala stabljika odlična je svježa salata začinjena octom i uljem.

Na području Hercegovine. različite visine. Pravilan rok primjene insekticida ovisi o stadiju razvoja zlatice i krumpira. Na manjim krumpirištima i tamo gdje ima radne snage treba od samog početka napada sakupljati sve stadije zlatica i uništavati ih. Osim krumpirom. primjerice. Regent i Alverde. Imaga imaju žute i crne uzdužne pruge. Actara 25 WG. s crnom glavom i točkama po tijelu. a i ženke su plodnije. Njih treba primijeniti kada je barem 30-50 % ličinki izašlo iz jaja. Visoke temperature zraka pogoduju ishrani zlatica. ovisno o sorti. Tek nakon intenzivne ishrane listom krumpira. Nakon kukuljenja iz tla izlaze odrasle zlatice i ciklus se ponavlja. ing. Na području Hercegovine utvrđena je rezistentnost na neke organofosforne insekticide i piretroide. Zlatica kod nas ima dvije generacije. Ovo su potpuno novi sistemični insekticid koji odlično suzbijaju krumpirovu zlaticu u svim razvojni stadijima. tako da je neminovno njeno suzbijanje. Za jednu minutu može se skupiti četrdesetak odraslih stadija. Nakon 5-15 dana pojavljuju se ličinke. rajčica). Sada je proširena na cijelom području BiH. Hrvatske. zlatica se hrani i drugim biljnim vrstama (patlidžan. Napad krumpirove zlatice prije cvatnje krumpira odrazi se na visinu priroda 2-5 puta više od napada poslije cvatnje. Istraživanja su pokazala da odrasla zlatica dnevno na temperaturi 25o C poždere 800 mm2 lisne površine.28 KRUMPIROVA ZLATICA najvažniji štetnik krumpira ivica doko. Ličinke su ružičaste. a i ostalim područjima BiH gdje je prisutna rezistentnost. a duga su oko 10 mm. zlatice počinju s parenjem. godine otkrivena je u Sloveniji. Za vrijeme Prvog svjetskog rata prenesena je u Francusku. U usporedbi s dosadašnjim insekticidima. Insekticide treba primijeniti u optimalnom roku. Jaja krumpirove zlatice ličinki traje 14-22 dana. karbamata i piretroida. Kako zaštititi krumpir od napada krumpirove zlatice? Na onim područjima gdje nema rezistentnosti mogu se koristiti klasični insekticidi. Tijekom razvoja ličinke se intenzivno hrane lisnim masom. a broj jaja ovisi o temperaturi zraka. imaju iznimno dugo djelovanje koje traje 3-5 tjedana. a za života oko 120 cm2. Ipak. kada temperatura tla na dubini od 10 cm poraste na 14. Boxer SL 200. i najčešće se kreće od 300-1100 po jednoj ženki. Odrasle zlatice prezime u tlu. tako da je danas relativno “otporna” na većinu organofosfornih insekticida. Koje insekticide koristiti u zaštiti krumpira od napada krumpirove zlatice? Ličinke krumpirove zlatice Na tržištu je veliki broj kemijskih pripravaka za suzbijanje B R O J 6 1 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 9 . Potpuno uništena biljka krumpira Krumpirova zlatica je podložna pojavi rezistentnih sojeva. Za vrijeme zime mnoge zlatice uginu u tlu. Nakon izlaska iz tla zlatica može bez hrane živjeti desetak dana. Ukupan razvoj Krumpirova zlatica je podrijetlom iz Sjeverne Amerike. naročito na težim i vlažnijim terenima. koje prolaze kroz 4 razvojna stadija. Ženke odlažu jaja na naličje lista. U proljeće. dipl. U to vrijeme temperatura zraka se obično kreće oko 20 C. a 1946. Krumpirova zlatica kod nas nema mnogo prirodnih neprija- telja. tako da se insekticidi iz tih skupina ne bi smjeli koristiti. o intenzitetu pojave i svojstvima insekticida.5 C. a cima krumpira je. osim na nekim otocima. a nakon četvrtog stadija razvoja ličinke odlaze u tlo na kukuljenje. treba koristiti nove insekticide. danas se najviše koriste kemijske mjere zaštite. zlatice počinju izlaziti vani.

i predstavljaju jedan od kvalitetnih i rentabilnih izvora stočne hrane. a kasnijih godina će biti od 65-70 dana.NARODNI I LATINSKI NAZIV Lucerna(Medicago sativa) Smiljkita(Lotus corniculatus) Crvena djetelina(Trifolium pratense) Bijela djetelina (Trifolium repens) Mačji repak (Phleom pratense) Vlasulja livadna (Festuca pratensis) Engleski ljulj (Lolium perene) Klupčasta oštrica (Dactylis glomerata) Talijanski ljulj (Lolium multiflorum) Vlasnjača livadna (Poa pratensis) SORTA KATEGORIJA UDIO U MJEŠAVINI % 8% 7% 5% 5% 15 % 15 % 15 % 10 % 15 % 5% Djetelinskotravna smjesa BOSNA OS 66 Diana Viola Milka Rasant Kos Marika Terano Tetraflorum Samoa C1 C1 C1 C1 C1 C1 C1 C1 C1 C1 B R O J 6 1 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 9 . točnije djetelinskotravnih smjesa koje se koriste za ishranu stoke. tako da jedna ne konkurira drugoj. Ova smjesa se sastoji od mješavine 4 vrste djetelina i 6 vrsta višegodišnjih trava (kombinacije visokih. sjenaže. a u planinskom dijelu kasnije tijekom proljeća. pa predstavljaju jedan od rentabilnijih načina proizvodnje stočne hrane. a kad je u pitanju ručna sjetva. pošto se na tržištu mogu naći već napravljene kvalitetne djetelinsko-travne smjese. u nizinama nešto ranije. ako ne onda tijekom zime. Osnovnu gnojidbu tla je svakako potrebno obaviti. odlaganje otpadaka i slično. s odgovarajućim postotcima udjela u smjesi. tj. Ona se obavlja na dubinu 35-40 cm sa otvorenim brazdama. Nju je poželjno obaviti još u jesen ako to uvjeti klime i tla dozvoljavaju. time je proizvođačima olakšan posao za odabir i miješanje sjemena. da u njemu nema previše sjemena korova koji brzim porastom stvaraju konkurenciju travama i time ih guše i onemogućavaju u razvoju. ali je vrlo bitno da je stajnjak čist tj. a u takvim uvjetima je i obradu tla. što ima za cilj da se djetelinsko-travnoj smjesi ostavi dovoljno vremena da dobro razvije i učvrsti korijen te da akumulira dovoljno hranjivih materija za nastavak vegetacije. s višom nadmorskom visinom. engleski ljulj) i srednje visokih trava (talijanski ljulj). a njihovo korištenje u 4-5 g. Sjetva djetelinsko-travnih smjesa se obavlja sijačicama ili ručno na dubinu 1-3 cm. Također je bitno da se predsjetvenim kultiviranjem tla eliminiraju korovi i onemoguće u razvoju. što pridonosi bržem i boljem klijanju i ukorjenjivanju. Također one na zasijanim površinama poboljšavaju strukturu tla. a također se kvalitetno i ekonomično mogu iskoristiti neobrađene a kvalitetne poljoprivredne površine. oskudne padavinama. a to može biti i jedna od mjera provođenja plodoreda. Svojstva i namjena: Njega i iskorištavanje: Sjetva: Obrada i priprema tla: VRSTA. tipizirana za naša područja. od kretanja vegetacije do cvjetanja. planinske predjele. To je jedna univerzalna smjesa. Svakodnevno smo u mogućnosti vidjeti u našoj okolini zapuštene i zakorovljene oranice. Osnovna agrotehnička mjera koja se provodi u ranijem periodu prije sjetve je duboko oranje tla. pa nema dovoljno vlage za jesenju sjetvu. posebno na siromašnijim i sušnim tlima. kojih je kod nas jako puno. Uzrok njihove zapuštenosti je u činjenici što ih nema tko obrađivati. Bitno je znati da je u prvoj godini nakon sjetve dužina vegetacijskog perioda. Kad je u pitanju tip gnojiva osnovnu gnojidbu tla je najbolje obaviti mineralnim gnojivima N:P:K formulacije. oranje teško izvesti. odnosno o namjeni zasijane površine za koju vrstu stočne hrane će biti bazirana proizvodnja. ovisno od tipa tla i lokaliteta gdje se gaji. koja je postigla jako dobre prinose na različitim tipovima tala. a u sušno dublje. Optimalan termin sjetve je mjesec ožujak. Osnovne aktivnosti koje se provode u narednih 4-5 godina rentabilnog iskorištavanja umjetnih livada su košnja više puta i gnojidba u vidu prihrane a obavlja se u proljeće neposredno prije kretanja vegetacije. više godina.29 SJETVA DJETELINSKO-TRAVNIh SMJESA mario ćuBela. crvena vlasulja. Također se može koristiti stajnjak ili kombinacija mineralnog gnojiva i stajnjaka. na kojima se nekad sadilo i sijalo a danas predstavljaju potencijalnu opasnost za izbijanje požara. a također i vrlo zahtjevno kad je u pitanju kultiviranje i obrada. Djetelinsko-travne smjese se mogu koristiti za proizvodnju sjena. ovisno od podneblja i vremenskih uvjeta. onda će to biti kombinacija bijele djeteline. Količina unešenog gnojiva ovisit će od predkulture koja je uzgajana na sjetvenoj parceli. smiljkite i nekoliko vrsta višegodišnjih niskih (livadna vlasnjača. silaže i za ispašu stoke. Ako se pak proizvođač odluči za sjetvu travno-djetelinske smjese kojoj će osnovna namjena biti ispaša stoke. Odabir trava i djetelina za smjesu ovisit će o proizvođaču. Osnovni cilj ove operacije je poboljšati vodno-zračni režim i strukturu tla. tj. nakon sjetve zahtijeva vrlo malo truda i ulaganja. u vlažno tlo nešto pliće. što će kasnije imati utjecaja na podjednaku osvijetljenost biljaka tijekom perioda nicanja i porasta. drljanja i valjanja tla da bi se isto dovelo u stadij sitne mrvičaste strukture i poravnalo. da bi se sjemenu osigurala bolja vlažnost i kontakt s tlom. Druga operacija je predsjetvena obrada tla koja se sastoji od tanjiranja. Proljetni period sjetve je povoljniji za hladnije i surovije predjele. Znači da se uz vrlo malo truda i ulaganja može rentabilno proizvoditi kvalitetna stočna hrana. Jedan o načina za prevladavanje takvog stanja je sjetva krmnog bilja. Jedna od svakako najkvalitetnijih djetelinsko-travnih smjesa je ona pod nazivom Bosna. Sjetvene norme su od 30-40 kg/ ha za strojnu sjetvu. srednje visokih i niskih). za razliku od proljeća.dipl. ali također i za lokalitete gdje su jeseni i zime. Međutim. Mogu se sijati na jesen i u proljeće. oko 80 dana. nešto duža. Nakon sjetve obvezno je obaviti valjanje tla. onda je preporuka za normu od 50 kg/ha. a drugim većim dijelom što je njihovo korištenje nerentabilno. a ona se obavlja neposredno prije predsjetvenog kultiviranja tla. s međurednim razmakom 12-15 cm. ovisno o vlažnosti tla.ing. ali i na hladnim planinskim tlima.

a u antici je lavanda osim mirisa bila cijenjena zbog svog umirujućeg djelovanja. Najljući začin Vjeruje se da je najljući od svih začina crveni Red Savina Habanero. Kako prenosi Večernji list. često žućkaste ili crvenkaste boje. debele 2-7 cm. Šećerna trska daje preko polovine svjetske proizvodnje šećra. a stvarna mu je visina mogla biti i više od 150 m. B R O J 6 1 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 9 Drvo Kapok nosi nebo U tropskom području Amerike. Naj. Nalazilo se kod rijele Watts. Dostiže visinu do 8 metara. Nije samo zanimljivo zbog svoje visine. a cvjetovi dobiju posebnu purpurnu boju. ali i pogonskog goriva za automobile. To je tradicionalni ritual zvan sakura. Osobito je važno uhvatiti sunčane dane jer kiša može uništiti čaroliju. je ptica koja najbrže maše krilima. jede se sushi i pije sake. Posebno je slikovito promatrati ružičaste cvjetove trešanja pred sumrak. Naime. Polja se prije berbe često spale da bi se otjerale otrovne zmije i olakšao rad strojeva. obitelj. najtraženija je lavanda iz francuske pokrajine Provanse. kad se nebo zatamni.. naj …. naj. Najvažnije je druženje u prirodi. Ostatak koji se ne može kristalizirati koristi se za dobivanje alkohola. Plodovi koji se skoro u uzgoju nikada i ne vide su duguljasta zrna.30 Ljekovita lavanda Od davnina je lavanda bila jedna od najomiljenijih aromatičnih ljekovitih biljaka. 1872. a oprašuju ih šišmiši. Naraste u visinu do 70 metara. slasne. U mnogim se zemljama dijelovi šećerne trske prodaju kao jeftini slatkiš. Trešnja cvate samo nekoliko dana i treba je vidjeti u najljepšem izdanju.9 i duboko 6 m. «Vuna» koja izlazi iz vanjskog dijela ploda koristi se za punjenje jakni i prsluka za plivanje. Šečer se sakuplja iz srčiki stabljike i tamo doseže sadržaj do 20 %. procijenjeno je da teži više od 2 tone. drvo Kapok je nadvisilo prašume. godine pregledano. . Stoga su prastanovnici prašuma mislili da ono nosi nebo. njegovi cvjetovi mirišu kao kiselo mlijeko. Najbrže mahanje krilima Kolibrić iz tropskog područja Južne Amerike zvan rogati sunčev dragulj (Heliactin cornuta). Iznesu se prostirke na kojima sjede prijatelji. Rimljani su lavandom davali miris kupeljima. tradicionalno japansko piće. godine zabilježeno kako je visoko 132. Kada je 1963. Ove trešnje ne daju plodove kakve mi poznajemo. Samo jedan gram osušenog začina dovoljno je jak da začini čak 577 kg blagog umaka. Šećerna trska se uzgaja posvuda u tropskom području.6 m. u australskoj državi Viktorija. Najviše drvo Za jedno je drvo australskog eukaliptusa (Eucaliptus regnans) čija je uobičajena visina 50 m. prenosimo iz Guinnessove knjige rekorda Svečanost Japanske trešnje Proljeće u Japanu donosi posebne svečanosti vezane uz obiteljski odlazak u prirodu. a Japanci izuzetno mnogo drže do tog običaja i rado ga prakticiraju jer je to i pozdrav proljeću. čak 90 zamaha u sekundi. pale mali lampioni. Šećerna trska – osnova za proizvodnju šećera u svijetu Jedna od vrlo visokih vrsta iz porodice trava. u parkove i vrtove u kojima se promatra cvjetanje trešanja. a razvila ga je kompanija GNS Spices iz Walnuta u američkoj saveznoj državi California. crvene. Iz izcjeđenog soka dobiva se smeđi sirovi šećer a daljnom kristalizacijom bijeli kristalni šećer. Listovi su dugački 50 do 200 cm i široki 4-10 cm. već je njihova ljepota upravo i jedino u cvjetanju. Vlati nerazgranate. koji pripada roducapsicum. Njegova krila se pomiču tako brzo da ih jedva možete vidjeti. Najveće ptičije gnijezdo Gnijezdo koje je pokraj St Petersburga u američkoj državi Florida sagradio par gologlavih orlova (Haliaeetus leukocephalus) bilo je široko 2.

nagrada 500 KM na potrošačkoj kartici 50 utješnih nagrada Majica. namijenjena odraslim mačkama. 10kg INDOOR hrana za odrasle mačke koje većinu vremena borave u kući. Pruža uravnoteženu prehranu s optimalnim omjerom minerala za zdrav mokraćni sustav. vitaminima i mineralima idealna za prijelaz sa majčinog mlijeka na redovnu prehranu Dostupan u pakiranju od 300g ADULT hrana bogata kvalitetnim bjelančevinama. pažljivo odabranog kako bi vaša mačka u njima maksimalno uživala. nagrada 1x LCD TV phillips 42” 2.. FRISKIES voli!” . 6 x 300g FRISKIES suha hrana za mačke Quality Meat Detalji i pravila nagradne igre bit će na vrijeme objavljeni u dnevnim novinama i na prodajnim mjestima. nagrada 1x Notebook HP 3. 2kg.30. 6.5. Dostupna u pakiranjima od 400g i 1. Vaša mačka zna da je okus Friskies izvrstan. FRISKIES zdjelica. sačinjena je od kvalitetnog pilećeg mesa koje je izvor bjelančevina i hrani daje izvrstan okus. U ponudi ima različite okuse. Sadrži visoko kvalitetne bjelančevine. Upravo zato će obožavati Friskies Quality Meat.5kg Nagradna Igra !!! 15.Friskies Quality Meat FRISKIES Vam nudi poboljšanu recepturu. sadrži bilje iz vrta kako bi mački pružili sve ono što ne može naći unutar svoga doma.. . FRISKIES pripremljen iz kvalitetnog mesa je potpun i izbalansiran obrok za svaki dan. Ispravan omjer bjelančevina i kalorija osigurati će mački održanje mišićnog tonusa. Prirodna vlakna umanjuju nakupljanje kuglica dlake.jer FRISKIES mačka puna vitalnosti unosi radost u vaš dom! FRISKIES mačka unosi radost u Vaš dom ! Friskies suha hrana za mačke JUNIOR hrana za mačiće na bazi mesa obogaćenog bjelančevinama. a cikorija smanjuje neugodne mirise higijenske posude. FRISKIES hrskave granule su napravljene iz kvalitetnog mesa. a vi znate da joj na taj način pružate sve kako bi bila zdrava i puna vitalnosti. 1. vitamine. minerale i paletu različitih ukusnih i zdravih sastojaka. Dostupno u pakiranjima od 300g. obogaćenu bjelančevinama dobivenih iz kvalitetnog mesa. u svim trgovinama Kupnjom dvostrukog pakiranja FRISKIES 300 g suhe hrane za mačke sudjelujete u nagradnoj igri “Tko otvori Pošaljite adresirani kupon ili pošaljite kod s kupona putem SMS poruke i osvojite jednu od vrijednih nagrada. Mačke vole okus mesa i instinktivno znaju što je za njih najbolje.

com www. • daje biljkama odličnu ujednačenost. vinovoj lozi. sa dosta intenzivnijim bojama. agrumima. većim udjelom šećera. travnjacima. travnjacima.sjemenarna. mirisa i arome. • koristi se u kasnim fazama vegetacije. cvijeću i ukrasnom bilju.KoMPLeKSno MIneraLno LaKo toPIvo gnojIvo + So3 Sadržaj: NPK 13-0-46 KARAKTERISTIKE: • za primjenu na voću. mikro granulirano gnojivo napravljeno od visoko topivih i čistih komponenti. agrumima. kulturama iz rasada i industrijskim usjevima. PRIMJENA: • folijarno • fertirigacija PAKIRANJE: 1 kg e-mail: info@sjemenarna. • lako topivo. povrću.com . mikro granulirano gnojivo napravljeno od visoko topivih i čistih komponenti. cvijeću i ukrasnom bilju. potiče cvjetanje i plodnost. kulturama iz rasada i industrijskim usjevima. vinovoj lozi. • njegovom upotrebom postiže se veći urod i kvaliteta ploda. • lako topivo. PRIMJENA: • folijarno • fertirigacija PAKIRANJE: 1 kg KoMPLeKSno MIneraLno LaKo toPIvo gnojIvo Sa MIKro eLeMentIMa Sadržaj: NPK 20-20-20 KARAKTERISTIKE: • za primjenu na voću. povrću.