You are on page 1of 32

Green Garden • broj 64 • rujan / listopad 2009.

godina IX • cijena 3 KM

Balkonsko cvijeće Jesenje lukovice Divlji šipak Dani polja krumpira Zaštita masline

3

Urednikova riječ
Pred Vama se nalazi novi, jesenski broj stručnog glasila Green Garden koji na svojim stranicama donosi niz zanimljivih članaka iz oblasti voćarstva, vinogradarstva, povrćarstva, cvjećarstva i zaštite bilja. Iz uvijek aktualnog voćarstava donosimo prilog o sorti smokve Tenici, koja slovi za najkvalitetniju sortu i koja se zbog te činjenice najčešće uzgaja na području Hercegovine. Osim smokve, koja evidentno zauzima sve veći primat u proizvodnji mediteranskog voća, intenzivno se podižu nasadi šipaka u Hercegovini, o čemu pak možete čitati u reportaži pod naslovom „Nasadi šipka iz doline Neretve“. Dolaskom jesenskog razdoblja aktivnosti u povrtnjaku ne prestaju. Stoga doznajte sve o uzgoju rajčice u kasnijim rokovima te zašto se sve više u našim povrtnjacima uzgajaju mini sorte rajčice ili trešnjice. Osim toga, ništa manje nisu zanimljive reportaže koje svjedoče o iznimno dobroj proizvodnoj godini zahvaljujući kojoj su ostvareni zavidni prinosi luka. A koliki je značaj pojedinih hraniva za kvalitetnu proizvodnju luka, pročitajte u članku kojeg potpisuje agronom Goran Jurilj. Ali ni to nije sve, jer iz oblasti povrćarstva donosimo prilog iz Lijevče polja i Crnjelova gdje su vršeni makroogledi a koji su dokazali kvalitetu odgovarajućih sorti krumpira u našim proizvodnim područjima. S druge strane, svima nam je poznata činjenica kako proizvodnja zasigurno ne bi bila uspješna bez adekvatne zaštite poljoprivrednih kultura. A kako se zaštititi od sve prisutnijeg štetnika-breskvinog moljca možete pročitati na stranicama posvećenim zaštiti bilja. Pored toga, maslina kao sve prisutnija voćna vrsta zahtijeva poznavanje i suzbijanje bolesti paunovo oko a što je detaljno opisao eminentni stručnjak sa Zavoda za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu dr. sc. Tihomir Miličević. O tomu, ali i o sve prisutnijem azijskom tigrastom komarcu, pročitajte na stranicama našeg časopisa posvećenim zaštiti bilja. Kako do sada, tako i u ovom broju nismo zaboravili ljubitelje cvijeća, za koje smo pripremili priloge o eševeriji, dojmljivoj i otpornoj biljci prikladnoj za sve vrtove. Dakako da nismo izostavili ni jesenske lukovice čije je optimalno vrijeme sadnje upravo između rujna i prosinca. A koje sve vrste lukovica možete pronaći na policama naših poljoljekarni kao i što je sve nužno znati za uzgoj raskošnog balkonskog cvijeća, doznajte iz članaka posvećenih cvjećarstvu. Čitateljima još preporučamo priloge s juga naše zemlje, iz Neuma, gdje i danas možemo osjetiti dašak prošlosti i vidjeti kako se kroz povijest razvijalo seosko gospodarstvo južne Hercegovine. Međutim, kako ni to nije sve, ipak Vam savjetujemo da naš i Vaš Green Garden detaljno pročitate, a ukoliko smo nešto propustili, nadamo se da nam to nećete zamjeriti. Uredništvo

SADRŽAJ
SVA RASKOŠ BALKONSKOG CVIJEĆA EŠEVERIJA - DOJMLJIVA I OTPORNA JESENJE LUKOVICE PLODOVI S JUGA DIVLJA RUŽA DANI POLJA KRUMPIRA U LIJEVČE POLJU RAJČICA NA DRUGAČIJI NAČIN DAŠAK PROŠLOSTI S NEUMSKE OBALE DANI POLJA KRUMPIRA U CRNJELOVU GLJIVE KOJE VOLE TOPLIJU KLIMU UZGOJ RAJČICE U KASNIJIM ROKOVIMA DRIJEN - IZUZETNO TVRDO DRVO PITANJA I ODGOVORI ŽUTE DUNJE BRESKVIN MOLJAC TENICA ŠTETE NA GROŽĐU OD VISOKIH TEMPERATURA VINOM DO PROFITA SUNCOKRET - SUNČEV CVIJET AZIJSKI TIGRASTI KOMARAC KAKO SE RIJEŠITI NAPASTI ZVANE GOLUBOVI ZANIMLJIVOSTI
Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA, Široki Brijeg, Obilazna cesta 27 88220 Široki Brijeg, Tel.: ++ 387 (39) 700 000, Fax: ++ 387 (39) 706 572 Glavni urednik: dr. Ivan Ostojić Redakcijski kolegij: Josip Brkljača, Nino Rotim, Goran Jurilj, Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko Marketing: Snježana Spahić - Bevanda, dipl. oec. Grafičko oblikovanje: Damir Šanje Tisak: GDD POLET, Sarajevo Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

4 5 6 8 10 11 12 13 15 16 18 19 20 21 22 23 25 25 26 27 28 30

NASAD ŠIPAKA IZ DOLINE NERETVE ::: STURON IZ POLOGA 14

VRIJEME JE ZA ZAŠTITU MASLINE OD PAUNOVA OKA 24

B R O J 6 4 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 9

vlažna zemlja. Biljke. Josip BrklJača. One su posebno korisne ondje gdje nedostaje prostor za uzgoj biljaka. roštilj. na kojima nema mjesta za namještaj. postav posuda s biljkama najčešće se promatra iz unutarnjeg prostora. jer vrlo dobro podnose sušna razdoblja i obilno cvatu od ljeta pa do jeseni. te u posudama koje se vješaju na ogradu. «viseće vrtove». Pelargonije su omiljeno balkonsko cvijeće Kako uzgajati biljke Uzgajanje biljaka na balkonima može djelovati jednako zanimljivo ako se promatra postav iz zgrade prema van ili izvana prema zgradi. Viseće posude B R O J 6 4 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 9 . jer one navode na dizanje pogleda iznad takvih prizemnih sadržaja. npr. Neprocjenjiva je njihova uloga u ublažavanju krutog dojma arhitektonskih elemenata. maćuhice zimske i ljetne sadnje ili nedirak (Impati- ens walleriana). Kada je riječ o obogaćivanju balkona biljkama. te s balkonima iznad odnosno ispod. poput šimšira. nego da biljke predstavljaju okvir koji usmjerava pogled. Na balkonima se mogu uzgajati biljke u posudama i koritima postavljenim na podu. primjerice. Za sunčane balkone dobar su izbor puzajuće pelargonije.4 SVA RASKOŠ BALKONSKOG CVIJEĆA Balkoni i prostori na ravnim krovovima mogu se preurediti u vrlo privlačne prostore u kojima biljke posađene u posude mogu stvoriti izvanredne učinke oblikujući tzv. U krovne se vrtove može ugraditi veliki broj elemenata koji se inače rabe u vrtovima na razini tla. ali se ipak mogu oblikovati profinjene kombinacije izborom vazdazelenih vrsta. posude i svi ostali elementi imaju zamjetnu težinu. Uz to. i uočljivih kultivara bršljana. Dodatno bogatstvo može se postići kombinacijom jednogodišnjih i dvogodišnjih biljaka gusta rasta koje dobro podnose sjenovite uvjete. balkoni mogu biti zelene oaze unutar betonskih zidova. na kojima se ne nalazi neka biljka. Biljke na balkonima treba zasaditi tako da se skladno stapaju s arhitekturom zgrade nastojeći da budu povezani i s izgledom prostora zasađenog ispred zgrade. mogu se preurediti u zeleni i cvjetajući vanjski prostor. ing. odmor i zabavu. no ima i mnogo mogućnosti za njihovu primjenu unutar klasičnih vrtova. Brojne vrste industrijski izrađenih ili ručno improviziranih posuda mogu se objesiti tako da ožive prostor iznad razine tla. ali i dobro dreniran. zatim u posudama koje su postavljene na zidovima. ukrasni bazeni. Gotovo svaki balkon ili ravni krov može postati vrtni prostor. te stabla i penjačice. podni prostor mora biti vodootporan. koji obilno cvatu u ljetnim mjesecima. Brojne grmolike biljke Sunčani i sjenoviti balkoni uspravna rasta također se mogu uspješno priviknuti na sunčane balkone. no treba biti svjestan činjenice da su takvi prostori poseban izazov. Iako su relativno mali. Čak i maleni balkoni. Mali je broj balkona. Uvijek nastojte da izborom biljaka ne zaklonite vidik s balkona. Kombinacijom tih i drugih biljaka može se postići zanimljiv izgled balkona cijele godine. pri čemu sigurnost mora biti najvažnija. koja obvezno mora biti unutar dopuštenih granica nosivosti zidova i podova. posebice u gradovima. Odabir biljaka za sjenovite balkone znatno je uži. prostori za sjedenje. Takvih vrtova danas je sve više posebno u gradovima.

Zvonoliki maleni cvjetovi uzdižu se na stapkama dugim 10-15 cm. ing. odmah se zakorijene. a koji izbijaju iz rozete potkraj prosinca pa sve do ožujka. Do ove pojave obično dolazi kada se eševerija nalazi u pretoploj prostoriji. osunčanom položaju te da redovito dobiva potrebnu vlagu. predstavlja djelić netaknute prirode koja se vrlo elegantno uklapa u dizajn boravišnih inventara. a sve kako bi se supstrat malo prosušio između dvije opskrbe vodom. raskošne sukulente. arhitekti i na taj način aktivno sudjelovati u oplemenjivanju prostora u kojem svakodnevno boravite. ne preporuča se prihranjivanje netom posađenih biljaka tijekom prve godine uzgoja. narančaste do crvene. Kako smo već naveli. Listići s peteljki pri najmanjem dodiru opadaju te ukoliko padnu na tlo. botaničari. u koje se eševerija lijepo uklapa. vrlo zahvalnih i uvijek privlačnih. tijekom ljeta poželjno je da biljka boravi na otvorenom. dobit ćete prekrasne rozete. te ukoliko ih pažljivo i umjereno budete zalijevali. uz malo truda i dobre volje. dotična biljka istodobno je prikladna za početnike i ambiciozne ljubitelje koji vole kreirati vlastite. A osigurate li im dovoljno svjetla.5 Eševerija stanislava rotim. Pravilan ritam i način zalijevanja jedan je od najvažnijih čimbenika kako bismo uspjeli u uzgoju ove lijepe i dekorativne biljke. ove sobne biljke. Ali. moguće je u bilo koje doba godine. Uzgajajući sukulente. Jednostavno razmnožavanje . Međutim. zbog čega stabljike ostanu gole i samo na vrhovima nose rozete. i pored činjenice kako je ovo biljka skromnih zahtjeva. imaju ulogu živih skulptura. Naime. Pored svoje velike raznolikosti. iz postranih izdanaka-rozeta možete lako i jednostavno uzgojiti nove. D vo sve potječu iz Meksika i koje pripadaju porodici Crassulaceae. Stoga je tijekom proljeća i ljeta nužno provoditi umjereno zalijevanje. kao obveznog elementa uređenja unutarnjeg prostora. Postoji više od stotinu vrsta ovih lijepih biljaka od kojih gotoB R O J 6 4 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 9 dojmljiva i otporna Vrlo dojmljiva i otporna meksička biljka atraktivnih nijansiranih mesnatih listova rozete. dipl. pojedinim se ljubiteljima cvijeća dogodi da listovi naglo otpadnu. malo zahtjevne mini vrtove. u uvjetima nedovoljnog zalijevanja. istodobno možete biti vrtlari. dakako. mlade biljke. Jer razmnožiti ove uistinu jednostavne i otporne biljke. Poželjne noćne temperature za njen rast i razvoj iznose od 10 do 13 stupnjeva C. Koristite li pritom glinene i ukrasne posude. žute. razvijaju nove mlade biljke koje već u istoj godini cvatu. eševerije rastu u većini slučajeva kao rozetasti grm ili polugrm. Iz njih se. dok druge imaju čak i lijepe cvjetove. Stoga je upravo eševerija biljka koju lako možete uzgojiti u vlastitom domu. I kako smo već spomenuli. Neke od njih uzgajaju se samo zbog dekorativnih lisnatih rozeta koje čini debelo mesnato lišće. Pored toga. dok optimalne dnevne iznose 20 do 22 ºC. eševerije su dosta otporne i veo- Porijeklo i raznolikosti Svjetlo za puni sjaj ma lako se uzgajaju. anas više i ne možemo zamisliti dio prostorije u kojoj boravimo bez zelenila. na najbolji način ćete oplemeniti bilo koji kutak prostora u kojem boravite. Da biste to postigli. Pored toga. poželjno je od travnja do konca kolovoza biljke prihranjivati svakih dva tjedna tekućim Flortis gnojivom za kaktuse. Eševerija općenito razvija simetrične plavozelenkaste rozete koje prianjaju uz tlo. Boja im varira od bijele.

Flowersnift. Crocus. U laka pjeskovita tla se po pravilu sadi dublje. a u teška glinovita tla pliće. pjeskovita ilovača bogata humusom. Nakon sadnje lukovice se obvezno moraju zaliti vodom. od prosinca do svibnja. ali obilnije. potrebno je poznavati njihova osnovna svojstva otpornosti na zimske uvjete tj. dok je vegetativno ustaljeno u praksi. time i sadnja lukovica pridonosi uljepšavanju vrta i umanjenju takvog imidža. Josip BrklJača. a sitnije pliće s kraćim razmakom. tako da korijen tijekom ljeta odumire i ponovo se regenerira u jesen iste godine. da ne bi došlo do pucanja ljuske lukovice. Sadnja se obavlja u pripremljeno tlo na dubinu dva puta veću od širine lukovice. Imaju osobnost da na starijim zasadima daju kvalitetnije. rastresito tlo. po čemu je dobila i ime. tj. Ukrasni luk. od tropskih do planinskih.5. Tulipani su najraširenija vrsta lukovičastog cvijeća i do sada je opisano više tisuća sorti. Ice Floies. Imaju širok interval cvjetanja. Visibaba. Pošto je zima najškrtije godišnje razdoblje u pogledu ljepote. Cvjeta od veljače do travnja. a tijekom vegetacije prihranjivati mineralnim gnojivima. parkova. Muskari. Prije sadnje lukovica potrebno je pripremiti tlo za sadnju. Narcis ima međupauzu u vegetaciji. Raširena je na više kontinenata. TULIPAN (Tulipa sp. Zumbul. Ljiljan. Jet fiere. kako bismo odabrali odgovarajuću vrstu.) Ljiljan se koristi kao rezano cvijeće Vrijeme sadnje Narcis je biljka jako lijepih dekorativnih cvjetova.000 različitih sorti Kod nas su najudomaćenije NARCIS (Narcisus sp. Orange Cassini. mrvičaste strukture. Cassin. Bitno je napomenuti da tlo oko lukovice treba kontinuirano biti vlažno. Optimalna reakcija tla za tulipane je pH 6. Da bi se pristupilo sadnji lukovica u jesen. Razmak sadnje između lukovica odgovara dubini sadnje. Ballerina. ali se također sade i u cvjetnim gredicama u vrtovima i okućnicama. Najčešće se koriste za proizvodnju rezanog cvijeća. ali se sade i za dekoraciju vrtova. balkona. opojnog mirisa sadrži alkaloide. Tulipani su najraširenije lukovičasto cvijeće Narcisi imaju lijepe dekorativne cvjetove B R O J 6 4 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 9 . Toronto. Optimalni termin za jesenju sadnju lukovica je od sredine rujna pa do kraja listopada. ing.0 – 7. čemu je pridonijela njena sortna prilagodljivost na različite klimatske uvjete. Krupnije lukovice sade se dublje sa širim razmakom. bujnosti i aktivnosti vegetacije. Lukovice pozitivno reagiraju na gnojidbu putem “malčiranja” organskim materijama.Pieter de Leur. Tulipani su najveću primjenu pronašli u proizvodnji rezanog cvijeća. Tulipani se razmnožavaju generativno iz sjemena i vegetativno djeljenjem lukovica..) sorte: Carlton.. Narcis. Gnojidbu tla je poželjno obaviti zgorjelim goveđim stajnjakom ili pak mineralnim gnojivima. hladnoću. Iris. Yokohama. Selekcijski se veoma dobro križaju. Od lukovica otpornih na zimske uvjete spomenut ćemo najraširenije: Tulipan. Tlo za sadnju treba biti plodno. Traženije sorte kod nas su: Johan Straus. Minow. Generativno razmnožavanje se obavlja samo u laboratorijima. pa je selekcionirano preko 10.6 JESENJE LUKOVICE Stara je narodna izreka da je vrt ogledalo kuće.Gussepe Verdi. Zalijevanje tijekom vegetacije se obavlja rjeđe. Zato predlažemo da osvježite svoj vrt ili balkon jesenjom sadnjom lukovica. ovisno od vrste.

ne treba ga prihranjivati tijekom vegetacije. Prilikom odabira lukovice za sadnju bitno je voditi računa da ona bude jedra i kompaktna. Korijen je veoma osjetljiv i slabo se regenerira. bogatim cvjetovima ukrašavaju kuće. od mediteranskih do planinskih. Cvjeta od prosinca do travnja. te ukoliko je značajnije oštećen dolazi do propadanja biljke. biljke mogu cvjetati u gotovo cijelom godišnjem periodu. Biljka sadržava duginu boju cvjetova po čemu je i dobila ime. dok je ljeti kad temperatura pređe 22oC potrebno vršiti zasjenjivanje i rashlađivanje prostora u kojem se gaji. Na jednom mjestu lukovica može ostati 4 – 5 godina. Mogu se saditi na otvorenom. vrtove i okućnice. može se kombinirati s drugim cvijećem ili pak samostalno jer je cvijet biljke ZUMBUL (Hyacinthus sp. Za razliku od prethodno opisanih vrsta.) izražajnih dekorativnih boja . Cvjetovi zumbula su jako aromatični obilnije i krupnije cvjetove. ovisno od vrste. ovisno od sorte. da bude zdrava. gdje svojim raznobojnim. tj. Rasprostranjena je u različitim klimatskim zonama. otvoreni prostor ili staklenički. Veoma mnogo se koriste u proizvodnji rezanog cvijeća. Rasprostranjeni su između 10 i 55 o sjeverne geografske širine. Potječe iz područja oko Sredozemnog mora i Male Azije. Najčešće se sadi u vrtovima i okućnicama za dekoraciju okoliša. tijekom zime traže dosta svjetlosti. Ako je tlo dobro pripremljeno. osim ako ne ispolji tragove nedostatka pojedinog hraniva. Irisi traže tijekom razvoja i cvjetanja mnogo svjetlosti. Dobro reagiraju na folijarno prihranjivanje. Primjenjuju se za proizvodnju rezanog cvijeća. što datira iz Grčke mitologije. dobro provjetravanje i grijanje toplom vodom. Možemo ih podijeliti na skupinu sa lukovicama i sa rizomima. Iris traži obilje svjetla i vode B R O J 6 4 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 9 Dekorativni cvjetovi ljiljana .) U Agrocentrima Sjemenarne u Mostaru i Širokom Brijegu u prodaji se nalazi veliki izbor lukovica različitih vrsta namijenjenih jesenskoj sadnji. Ako se uzgajaju u staklenicima. Irisu ne odgovaraju teška glinovita tla jer mu je korijen osjetljiv na jaču koncentraciju soli. a također i obilno zalijevanje Postoje podatci da su Ljiljani bili poznati u vrijeme starih Grka i Rimljana. tijekom cijele godine.7 Od značajnijih sorti kod nas su najzastupljenije: Delfts Blauw. Pink. Lady Derby.) LJILJAN (Lilium sp. IRIS ( Iris sp. ali se najviše odomaćila u Nizozemskoj. Ima višegodišnju lukovicu koja može preživjeti i do 20 godina. Rosa. Ovisno od sorte i uvjeta u kojima se uzgaja. jer u povoljnim umjetnim uvjetima cvjetaju. Ne podnose jaču koncentraciju soli u tlu.

kult masline. UREĐENJE I ODRŽAVANJE ZELENIH POVRŠINA Budite ponosni na Vaš vrt! +387 33 65 78 09 info@irisdecora. Pero Matić: “U selu Broćanac.ba B R O J 6 4 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 9 . dipl. PROJEKTOVANJE.ba www. Tim više. točnije u dva znamenita sela Gradac i Broćanac. Osim toga. Međutim. na tim prostorima nalaze se brojni maslinici koji imaju svoju povijest i tradiciju. Tako smo i ove godine. naše ulje postaje prepoznatljivo jer se ističe kakvoćom. a što tijekom ljetne sezone nije zanemarivo. da takva tehnologija danas ne udovoljava prohtjevima suvremenih maslinara. “U našim selima postoje idealni zemljišno-klimatski uvjeti za uzgoj maslina i proizvodnju maslinovog ulja.PLODOVI SA JUGA nino rotim. dok se stari. U tom pogledu nama još nedostaje jedna mini uljara kojom bismo riješili sve svoje poteškoće.” Sličnog je razmišljanja i gosp. zapušteni maslinici. posjetili nekoliko proizvođača lociranih u zaleđu Neuma.o. zamijetili smo i brojne vinograde zahvaljujući kojima se podmiruju potrebe lokalnog tržišta. ing. Tijekom vrućeg ljetnog razdoblja. kao i u cijeloj ovoj regiji postoje brojni maslinici. Kako i sam kaže jedan od vodećih maslinara na ovom području gosp. Naime. Samo se na taj način uspješno stvara renomiran domaći brand.” Osim razvijenog maslinarstva.ba www.irisdecora. u potrazi za osvježenjem.o.vasvrt. U tom vremenu pravile su se uljare isključivo za potrebe seoskog pučanstva gdje se proizvodilo kvalitetno maslinovo ulje. Dakako. tradicionalno se selimo prema jugu naše zemlje.. Neki od njih stari su desetljećima i svjedoče o tomu kako je na ovim prostorima i ranijih godina postojao tzv.. U prilog tomu ide činjenica kako se na spomenutim terenima i dan-danas nalaze ostaci uljara koje svjedoče o nekom prošlom vremenu. spajajući ugodno s korisnim. Antun Sentić iz sela Gradac koji je ove godine posadio 80-tak novih stabala. ponovno privode kulturi. uz određene agrotehničke zahvate. 8 Pero Matić i Antun Sentić u masliniku Iris Decora d. jer brojni domaći i inozemni turisti žele kušati lokalne specijalitete koje im treba začiniti domaćim maslinovim uljem te servirati uz autohtone vrste vina. mene posebno raduje što se posljednjih godina intenzivno podižu novi nasadi.

ona je puno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža. odnosno blago sredstvo za pospješivanje probave. Preporuča se starijim osobama čiji probavni organi ne upijaju dovoljno C vitamina kojega u ovom slučaju ima u izobilju. Naraste u grm visok 2 do 3 metra s mnogo visećih grana koje su “naoružane” oštrim. U pravilu. Međutim. Ime je dobila u Srednjem vijeku kada su po predaji njezinim korijenom izliječili čovjeka od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnog psa. što opet daje smisao tom njenom pomalo nezasluženom nazivu. na osunčanim šumskim proplancima i kamenjaru. Nakon sušenja plodovi moraju biti potpuno suhi. reume. pektin. osim za spravljanje pekmeza. umaka i deserta. od 2 kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurka. uz živice. mario ĆuBela. povijenim trnjem. Naime. soka. vanilin te minerale od kojih prednjači željezo.9 lijepe crvene boje. Sušenje se obavlja u sušarama ili pećima (fijakeru). polja. Inače na latinskom cane znači pas. visoka tjelesna temperatura vodi manjku vitamina C u organizmu. rubove šuma. Pregorjeli i tamni plodovi se otklanjaju.uzimanjem šipkova čaja. bubrežnog pijeska i kamenca. plodovi se u svježem stanju koriste i za spravljanje marmelada. treba znati da je u nas najraširenija Rosa canina ili pasja ruža. započinje formiranje tj. kada su česte bolesti koje prati visoka temperatura. divlji šipak. oblikovanje plodova-šipaka koji sazrijevaju do polovice rujna. likera. Divlja ruža se u prirodi lako pronalazi. Ljekovita vrijednost šipurka Cvijet divlje ruže B R O J 6 4 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 9 Divlja ruža raste na različitim mjestima . a u razdoblju od lipnja do srpnja na granama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetovi ugodnog mirisa. U zimskim mjesecima. preporuča se piti isključivo šipkov čaj. Iako je ovdje riječ o porodici ruža (Rosaceae) rodu od oko 400 listopadnih (nekada i zimzelenih) bodljikavih vrsta. To podrazumijeva njihovo sakupljanje tijekom jeseni i sušenje na temperaturi do 50 stupnjeva C kako bi plodovi zadržali prirodnu boju. pogađate . Kada ocvatu. Zbog svog diuretskog djelovanja čaj se preporuča kod gihta. Šipkov čaj je i blagi purgativ. vina. dipl. U pojedinim krajevima naše zemlje se otkupljuje i šipurak u polutkama. DIVLJA RUŽA Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina. što je i razumljivo kada se zna da u nas raste u svim krajevima. bez sjemena i sjemenskih dlačica. A posebnost šipurka je u tome što se njegovim kuhanjem ne uništava vitamin C. Divlja ruža ima oštro nazubljene listove. ing. šepurika ili šipurika. Posebice je cijenjen čaj od suhih plodova i listova. Plodovi šipurka su itekako ljekoviti. ali ih treba pravodobno skupiti. Nakon sušenja plodovi se pakiraju u jutane vreće. Čak najnovija svjetska istraživanja šipurak svrstavaju u sami vrh prehrane te sami fitoterapeuti preporučuju da šipkov pekmez postane dio naše svakodnevne prehrane. što se uspješno rješava. Riječ je o biljci koja doslovce predstavlja riznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima. šipak. Sakupljanje i sušenje plodova Osim velike količine C vitamina ovi svijetlocrveni plodovi sadržavaju i voćne kiseline.

2 l/ha u razmaku od 7-10 dana Suzbijanje korova u proizvodnji presadnica HRANIVO Dušik Fosfor Sumpor Kalij Kalcij Magnezij Cink Mangan Bakar Znaci koji se primjećuju na luku Lišće je blijedozeleno. Vrlo je malo kemijskih pripravakaherbicida koji se mogu koristiti u toj proizvodnji. a koristi se nakon nicanja.10 VAŽNOSt pOJEDINIh hRANIVA U pROIZVODNJI LUKA goran JurilJ. ali ne žuti. Isti pripravak se može koristiti i kad luk formira 3-4 lista. Kod proizvodnje presadnica luka iz sjemena veliki problem predstavljaju korovi. Jedan od pripravak koji se može koristiti je herbicid Galigan EC. uljana repica. Dobra opskrba fosforom i kalijem osigurava dobru održivost luka u skladištu. U tablici je dat prikaz osnovnih hraniva koji su potrebni lukovičastom povrću.2 l/ha u fazi prvog pravog lista i 10-15 dana kasnije • trokatno 0. Starije lišće klorotično. starije lišće odumire. Cijela biljka zaostaje u rastu. Na istoj površini ne smije se uzgajati najmanje 5 godina.5 l/ha u fazi 2 lista i 10-15 dana kasnije ili 0. Za suzbijanje širokolisnih korova koristi se pripravak Lontrel 300. a najmlađi listovi žućkasti s uleknutim dijelovima. a zatim odumire. ali ne odumire Prugasto žućenje i uvijenje lišća uz zaostajanje u rastu Pojava prugaste kloroze vanjskog lišća koje kasnije odumire. djeteline. Slabo nicanje i odumiranje mladih biljaka na tresetnim tlima s pH 5. a dio lista omekša i gubi turgor. Biljka gubi turgidnost Mlado lišće odumire uz žućenje. doista možemo tvrditi da je prošlo vrijeme ručnog plijevljenja. a što je i razumljivo kada danas na tržištu imamo herbicide kojima navedeni postupak možemo doslovce obaviti u jednom navratu. a prije nicanja. Pa. Pripravak Fusilade forte suzbija travne korove. dipl. Tretiranje ovim pripravkom može se obaviti tek kad luk razvije 2-3 lista. Luk je vrlo osjetljiv na zaslanjenost tla i visoku koncentraciju tekuće faze tla. Nakon sadnje. starije lišće žuti i suši se od vrha Biljka slabo raste. možemo koristiti Stomp 330 E. na što treba paziti pri gnojidbi.75 l/ha u fazi 3 lista i 10-15 dana kasnije ili 0. te okopavine (grah i krumpir). Pomanjkanje pojedinih hraniva različito se manifestira na luk.1 l/ha u fazi prvog pravog lista te još dva puta po 0. odnosno reakcija biljke na njihov nedostatak. Često se u našim povrtnjacima. kad luk razvije 3-5 listova. a ostalo lišće je zagasitosive boje Lišće je debelo i deformirano. nakon nicanja luka. a mladi listovi žute. u fazi 2 lista ili 1. ječam). Suzbijanje korova u proizvodnji Molibden Bor Mikrohranjiva potrebna u proizvodnji luka B R O J 6 4 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 9 . Biljka ima razmjerno malo listova Starije lišće odumire od vrha. Vanjske ljuske lukovica su tanke.ili je prisutno distalno odumiranje dijela lista.5 l/ha u fazi 3-4 lista • dvokratno 0. zahtjevna prema tlu ali i gnojidbi. Dobre predkulture za luk su žitarice (pšenica. Ovaj pripravak se može koristiti na sljedeći način: • jednokratno 1l/ha (10 mlna 100m2). Pripravak Goal se koristi nakon nicanja.4 ili nižim. tako da je pljevidba odnosno uklanjanje korova mukotrpan i dugotrajan posao. zatim pobjele i spiralno se uvijaju. ing. Luk je povrtna kultura. od čega se list objesi i kasnije odumire Starije lišće kompletno požuti. Kod starijih biljaka odumiru vrhovi listova. a lukovica nije čvrsta. Luk je posebno zahtjevan prema pojedinim hranivima. bilo da se radi o manjim ili većim površinama vodi borba s neželjenim korovskim vrstama. Vrhovi najmlađeg lišća postaju klorotični. Lišće može biti tamnoplavičastozeleno. svijetložute.

36 kg 2. Ridomil Gold Plus 42. Krumpirova zlatica suzbijana je u dva navrta pripravcima Match 050 EC u dozi 0. Na imanju gosp.20 kg 5.10 kg 4. Monaco. Arnova. Svaka sorta posađena je na površinu od 1000 m2 i to u dvije varijante.60 kg 4.4 kg/ha u vrijeme poslije sadnje a prije nicanja krumpira. ing.) Osim sorti krumpira. Za sadnju je korištena jednoredna sadilica a sadnja je obavljena na razmak 20 cm u redu i 60 cm između redova. Rezultati mjerenja težine gomolja krumpira ispod 5 cima SORTA ADORA ARNOVA CARRERA MONACO LISETA AGRIA FALUKA ROKO ROMANO PEKARO KALIBRAŽA 50/65 35/55 50/65 35/55 50/65 35/55 50/65 35/55 50/65 35/55 50/65 35/55 50/65 35/55 50/65 35/55 50/65 35/55 50/65 35/55 NAČIN SJEČENJA na 1 klicu na pola gomolja na 1 klicu na pola gomolja na 1 klicu na pola gomolja na 1 klicu na pola gomolja na 1 klicu na pola gomolja na 1 klicu na pola gomolja na 1 klicu na pola gomolja na 1 klicu na pola gomolja na 1 klicu na pola gomolja na 1 klicu na pola gomolja TEŽINA GOMOLJA OD 5 CIMA 2. Za osnovnu gnojidbu korišteno je peletirano organo-mineralno gnojivo FENIX u količini od 1200 kg/ha.60 kg 3.40 kg 4. Uzročnici najvažnijih biljnih bolesti na krumpiru (plamenjača i alternarija) suzbijane su sljedećim pripravcima: Daconil. godine u selu Vilusi.00 kg 3. U prvoj varijanti kalibraža 55/60 sječena je na 1 okce.3 l/ha u vrijeme pojave ličinki. ovim makroogledom predstavljen je i Syngentin program zaštite krumpira od najznačajnijih uzročnika biljnih bolesti.15 kg 3. s područja Lijevča polja.00 kg 4.50 kg .00 kg 4.20 kg 3.11 Na danima polja okupio se veliko broj proizvođača krumpira U pokusu je bilo deset sorti krumpira DANI pOLJA KRUMpIRA U LIJEVČE pOLJU U organizaciji vodeće svjetske tvrtke za proizvodnju pesticida –Syngente i Sjemenarne Široki Brijeg u Lijevče polju organizirani su dani polja krumpira. Agria. Prihrana je obavljena u vrijeme prvog ogrtanja mineralnim gnojivom KAN u količini od 300 kg/ha.5 lit/ha + metribuzin 0. Za suzbijanje štetnika u tlu korišten je pripravak Force 1. 2009. 4. godine.10 kg 4. dipl. Liseta. na površini od 1 ha postavljen je makroogled s 10 sorti krumpira (Adora. Pekaro i Romano). 1. Faluka.30 kg 2. te pripravkom Actara 25 WG u dozi 0. U nasadu krumpira su provedene sve potrebne agrotehničke mjere (nagrtanje.06 kg/ha. Revus i Shirlan 50 SC. krumpir je folijarno prihranjivan i s CIFO-vim gnojivima Floral N i Floral K te gnojiB R O J 6 4 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 9 vom Sinergon.95 kg 3. Veliki broj proizvođača krumpira. Carera.90 kg 5. Tablica br. Za suzbijanje korova korišten je pripravak Dual Gold 1. dok je u drugoj varijanti kalibraža 35/50 sječena na polovinu gomolja. te uvida u rezultate Syngentina programa zaštite krumpira koji je primijenjen na oglednoj parceli. Svaka varijanta zastupljena je površinom od 500 m2. Roko. inače najvećeg proizvođača merkantilnog krumpira na ovom području.5 G u dozi od 10kg/ha. 2009. okupili su se 21. Svakako na ovoj manifestaciji nije izostalo ni druženje proizvođača uz glazbu i prigodan ručak za koji se pobrinula Syngenta.00 kg 4. navodnjavanje i dr. ivica doko.40 kg 4.90 kg 3.7.5 WP. Ridomil Gold MZ 68 WG. njih preko tri stotine.00 kg 3. štetnika i korova. s ciljem pregleda ogledne parcele sa starim ali i novim sortama krumpira. Milana Straživuka iz sela Vilusi. Krumpir je sađen 8. Osim prihrane Kanom.

Upravo rajčica i njeni proizvodi čine 90 % likopena u ljudskoj prehrani. zahvaljujući čemu se nesmetano može uzgajati u posudicama i žardinjerama. što je puno važnije. plodovi Lilliputa su sitni. od kojih je svaka posebnih karakteristika i specifične namjene. sama ili u kombinaciji s drugim povrćem. Ova mini rajčica formira pojedinačne sitne plodove. soli. prerezani napola i nadjeveni tunom. na našem tržištu možete pronaći i sortu RED CHERRY koja ima malo drugačije odlike. juhe i salate. zbog svoje čvrstoće plodovi su idealni za transport i dulje čuvanje u hladnjaku. Osim toga. te kao prilog mnogim jelima. možete je osušiti te tako dobiti superzdravo i ukusno povrće izvan sezone. nude se razne sorte rajčica. premda se mogu narezati na ploške te peći na grilu ili zapeći u pećnici. krušnim mrvicama. zbog čega treba voditi računa da se sadnja obavi u nešto rjeđem uzgojnom sklopu. Tako su. Likopenom je osobito bogata mini rajčica čiji Zdravstvene i kulinarske vrijednosti rajčica se sitni. sušena rajčica se može jesti jednostavno kao zdrava grickalica ili se namoči u vodi te dalje koristi na potpuno istovjetan način kao i svježa-za umake. To su se prvi dosjetili Talijani držeći velike.ing. To im dakako smanjuje mogućnost transporta i stajanja na prodajnom mjestu ali. Iako se najčešće koristi svježa za salatu. Osim toga. Mini rajčice ili trešnjice Opće je poznata činjenica kako rajčica sadržava likopen koji predstavlja glavni karotenoid u ljudskoj krvi i tkivima. Dnevna potreba likopena za odraslog čovjeka iznosi oko 3 mg. Plodove LILLIPUTA odlikuje tvrda pokožica zbog čega u njihovom osvježavajućem okusu možemo uživati danima nakon berbe. paprom i uljem. rajčica volovsko srce obrazuje plod malo nepravilnog oblika. A u Hercegovini su se “udomaćile” dvije sorte/hibrida mini rajčice. Posljednjih godina bolje opskrbljene poljoljekarne nude širok asortiman sjemenskog materijala. Naime. koji ima dobar startni porast i koji je prilično otporan na napad biljnih bolesti. u sušenoj rajčici sačuvan je likopen. Ukoliko vam rajčica ne odgovara pripremljena na navedeni način. S druge strane. S druge strane. mini rajčice su iznimno dekorativne. namaze. parmezanom. Prethodno jabučar treba prerezati napola i posuti nasjeckanim začinskim biljem. sirovi na salatu ili uz aperitiv. Naime. slatko-kiselkasti plodovi aromatičnog okusa. dok je pokožica ploda Plodovi rajčice sorte Red Cherry znatno mekša. A plodovi Red cherry-a rastu u grozdovima i imaju prosječnu masu 30-40 grama. odnosno druge sorte će već odavno završiti sa svojom vegetacijom. koje se nesmetano mogu uzgajati na otvorenom polju ali i zaštićenom prostoru. Spomenimo kako se kod rajčice veličina ploda obično izražava u prosječnoj masi u gramima. Jer osim što su korisne. kratko pirjani koriste za brze umake. Stoga je meso dotične rajčice kompaktno. naizmjenično po grmolikoj robusnoj stabljici. posljednjih godina sve više se uzgajaju sitnoplodni kultivari čiji se plodovi koriste kao voće. novija istraživanja pokazuju kako u tkivima i krvi oboljelih od raka ima znatno manje likopena i selena u odnosu na zdravu skupinu. praksa je pokazala kako ćete ovu rajčicu posljednju brati u vlastitom vrtu. primjerice. Red cherry formira manje robusnu stabljiku koja ima uobičajeni rast karakterističan za rajčicu. prosječne mase 15-20 grama. mesnate te zrele plodove rajčica na krovovima kuća. koji je blago zašiljen i koji se obično prodaje još nedozreo. I što je najvažnije. tvar koja dokazano ima antitumorska svojstva. Uzgoj mini rajčica na terasama i balkonima uopće nije zanemariv jer je zamjetno kako se on posljednjih godina u velikim urbanim centrima bitno intenzivirao. račićima ili pak nekim drugim nadjevima. Zahvaljujući velikoj ponudi povrća u različitim trgovačkim lancima ali i na tržnicama. Radi se hibridu LILLIPUT. naročito kao antioksidans i regulator djelovanja rasta stanica. Ali zato što su vrlo slatke i blage idealne su za salate. Naime. To se posebno odnosi na sjeme povrća i njegove brojne kultivare. blago spljošten i istaknutih rebara prikladne za salatu. Dakle. Tako su dobili pomodoro secco koji su mogli koristiti tijekom cijele godine. Djelovanje likopena tumači se različitim biokemijskim mehanizmima. sorte velikog jabučastog ploda koji treba biti okrugao. povećava skladan okus i aromu. s malo sjemenki i malo soka. B R O J 6 4 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 9 .12 RAJČICA NA DRUGAČIJI NAČIN Rajčica je veoma rasprostranjena namirnica u cijelom svijetu zbog višestrukog načina upotrebe. premda se mogu peći i u pećnici. Josip BrklJača. u kulinarstvu znalci koriste pojedine sorte za pripremanje i aranžiranje odgovarajućih vrsta jela.

ni slama se nije bacala. Sve to proteklo bi uz kvalitetnu trpezu na koju su se iznosila najbolja jela i najkvalitetnija pića. Ječam bi se potom kružno rasporedilo po guvnu. S druge strane. Osim toga. Oni malo imućniji i poduzetniji pravili su guvna od čvrstih materijala čime su problem pripreme guvna u znatnoj mjeri olakšali. od kojega su domaćice kasnije tijekom godine pravile kruh. Ta ista ledina imala je pak značaj u jednom sasvim drugom smislu riječi. nakon čega bi se lagano posuo vodom.13 DAŠAK pROŠLOStI S NEUMSKE OBALE nino rotim. većina naših polja bila obrađena jer se nije smjelo dopustiti da ona ostanu zapuštena u ledinu. može se na vidno izloženom mjestu uočiti drveni jaram koji svjedoči o nekim davnim. Naime. usprkos svemu. možete “osjetititi” dašak prošlosti. u manjoj ili većoj mjeri. prije rada trebalo je izvršiti škopljenje. U još uvijek netaknutim hercegovačkim podnebljima. Ako se uz to ispred kuće izloži nekoliko vijenaca češnjaka. Jer u selu bi svaki pravi domaćin nastojao ostaviti pojedinog rasnog bika za kućni teret. obrađivala na tako primitivan način. radnih volova. U međuvremenu bi se oko guvna posložio sazreli ječam koji se prethodno pokosio kosom i koji se jedan period ostavljao složen u stogove. poznata je činjenica kako su poljodjelci u podneblju krševite Hercegovine živjeli pravim težačkim životom koji je zahtijevao cjelodnevne fizičke aktivnosti. Drugim riječima. Naime. S Neumsko guvno jeno od slame ali još uvijek onečišćeno pljevom. s današnje distance sve se radilo na prilično primitivan i zaostao način. ali koje je podrazumijevalo dobivanje zaprežnih. ali i drugih njezinih dijelova. u ne tako dalekoj prošlosti. Sami čin vršidbe ne bi bio ostvariv bez konja koji su svojim kružnim kretanjem po guvnu gazili po ječmu zbog čega se zrno odvajalo od slame. Međutim. poput sela lociranih u zaleđu Neuma. nakon čega bi vjetar odstranio svu preostalu pljevu. Pod tim podrazumijeva uzgoj bika koji bi na koncu težio 500-700 kg žive vage a koji bi predstavljao dobrog tegljača tako da je jedan jaram odnosno par mogao “potegnuti” i do 1000 kg tereta. čega pošteđene nisu bile ni žene i djeca. ing. tako da bi vršidba na koncu. na onim rijetkim mjestima i selima u koje još nije došao internet.. Kako su to bila teška vremena. Jer upravo se najkvalitetniji dio ledine birao za guvno koje se pripremalo neposredno prije vršidbe. već se spremala u pojatu i na njoj bi se spavalo. Po završetku vršidbe zrno ječma bilo bi odvoB R O J 6 4 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 9 Kroz povijest seosko gospodarstvo južne Hercegovine. kako ne bi došlo do mrvljenja slame. koje ovom prilikom nećemo detaljnije opisivati. zaboravljenim vremenima. Stoga se ono predvečer skupljalo u gomile te ostavljalo na laganom povjetarcu da bi se sutradan drvenom vijačom bacalo u zrak. raž bi se mlatila. s kojima je pak oraču bilo Tradicionalno „sušenje“ bijelog luka Jaram za stoku Guvno gdje se nekada vršlo žito Mnogi poslovi ovisili su o biku puno lakše upravljati. a kada bi sve bilo gotovo. ozimica i ječam bi se tjerali u mlinicu gdje bi se dobivao toliko željeni proizvod-brašno. sve kako ne bi došlo do miješanja sitnih čestica zemlje sa zrnjem.. u ta poratna vremena uglavnom se još uvijek upotrebljavao drveni plug ili ralo kojemu je samo lemeš bio željezni. slovila kao jedno od najvažnijih događanja u hercegovačkim selima. I danas ispred starih hercegovačkih kuća. dipl. Stariji i iskusniji domaćini koji su se angažirali oko pripreme guvna uposlili bi dan ranije djecu da tlo budućeg guvna dobro nakvase. To bi podrazumijevalo uklanjanje trave i korova sve do zemlje a što bi se radilo dobro naoštrenom kosom. djeci je danas nezamislivo shvatiti da se zemlja. bitno je naglasiti kako se tih dana oko guvna skupljalo cijelo selo nakon čega bi slijedile veselice pa i pučki ples. s pravom. . Tako malo gdje naši najmiliji uopće znaju točno definirati što to predstavlja riječ jaram za stoku. dobivamo potpuni ugođaj koji podsjeća kako je to izgledalo nekoć u krševitoj Hercegovini. Međutim. morao sudjelovati u mukotrpnim poljodjelskim aktivnostima. Ono malo nečistoća koje vjetar nije mogao otkloniti odstranila bi djeca. vatko je. kao jedan od simbola modernoga svijeta i tehnike. Fascinantna je činjenica da je. na svoj način i prema svojim mogućnostima. Osim ječma u našim krajevima uzgajala bi se raž ili ozimica koja bi se žela srpom i koja se također slagala u stogove oko guvna. mijenjalo je značenje pojedine vrste poljoprivrednih aktivnosti.

Sam kaže: „Po struci sam ekonomist i trenutno se nalazim u mirovini. kao voćnoj kulturi. u Gornjem Pologu. Djevojčice s velikim glavicama luka Urod luka bio je izuzetno dobar B R O J 6 4 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 9 . Mislim da je. U nasadu imam nekoliko različitih sorata od ko- Nasad šipka u dolini Neretve Radovan Simić u svom nasadu šipka jih je. Tako je i ovaj impozantni nasad plod moje ljubavi prema šipku. Jedni nedostatak ove sorte šipka jest nešto veća podložnost pucanju ploda.14 NASAD ŠIpAKA IZ DOLINE NEREtVE BoJan čaBrilo Na području Žitomislića nalazi se veliki broj nasada šipaka. Zanimljivo je da dotični luk nisam tretirao pesticidima a jedino sam u tlo prije sadnje ubacio peletirano organsko-mineralno gnojivo Phenix. skromnim ljudima. pored svih blagodati ovog područja.. barem po mom mišljenju. gdje su mi pored standardne sorte Stuttgarter preporučili i meni dosad nepoznatu sortu Sturon. Jure Ivanković.“ I kao što je to slučaj sa svim vrijednim. tako i gosp. jedan od najzapaženijih svakako je u vlasništvu gospodina Radovana Simića. dipl. Nasad se prostire na površini od 2500 četvornih metara i u njemu se. pored ostalog. Naime. 8. ono pridonijelo iznimno velikoj rodnosti uzgojenog luka. riječ je o malo većem i iznimno kvalitetno održavanom nasadu tako da svi putnici namjernici prolaskom kroz naše južne krajeve mogu uživati u čarima Mediterana. Jure Ivanković nije želio stati ispred objektiva našeg fotoaparata. nalazi i 170 stabala šipaka. Inače. A upravo su u Gornjem Pologu ovog proljeća posađene velike količine različitih sorti luka i krumpira.i ng. već je poziranje s prispjelim plodovima prepustio najmlađima-djeci. Jedan od uspješnijih proizvođača svakako jeste i gosp. Međutim. na parceli Vrpolje. „Nasad šipaka podigao sam prije pet godina. Iako je uglavnom riječ o uzgoju povrća za vlastite potrebe. Nemalo sam se iznenadio kada sam 14. StURON IZ pOLOGA mladen karačiĆ. Moja skrivena ljubav je poljoprivreda zbog čega sam uostalom 10. zamjetno je kako će se ova godina dugo pamtiti kao iznimno plodonosna. izvadio 320 kg luka prvoklasne kakvoće. Nadomak Mostara nalazi se znamenito selo Polog.“ Spomenuti nasad lociran je uz samu prometnicu M-17 i svim prolaznicima plijeni pozornost. posadio 10 kg luka. Sjeme sam nabavio u Sjemenarni. 4.. posljednjih godina većinu svog slobodnog vremena provodim na zemlji i u radu oko voćaka. A domaćini su nam na odlasku otkrili kako iduće godine planiraju sadnju luka za potrebe tržišta jer zašto ne iskoristiti sve blagodati naše još uvijek netaknute prirode. hercegovački glavaš najbolji.

2009.80 kg 4. ing. Rezultati mjerenja težine gomolja krumpira ispod 5 cima SORTA ADORA ARNOVA CARRERA MONACO LISETA AGRIA FALUKA ROKO ROMANO PEKARO KALIBRAŽA 50/65 35/55 50/65 35/55 50/65 35/55 50/65 35/55 50/65 35/55 50/65 35/55 50/65 35/55 50/65 35/55 50/65 35/55 50/65 35/55 NAČIN SJEČENJA na 1 klicu na pola gomolja na 1 klicu na pola gomolja na 1 klicu na pola gomolja na 1 klicu na pola gomolja na 1 klicu na pola gomolja na 1 klicu na pola gomolja na 1 klicu na pola gomolja na 1 klicu na pola gomolja na 1 klicu na pola gomolja na 1 klicu na pola gomolja TEŽINA GOMOLJA IZ 5 CIMA 3.90 kg.95 kg 4. Za suzbijanje korova korišten je pripravak Dual Gold 1.20 kg 4. štetnika i korova. Težina gomolja sorte FALUCA izvađenih ispod 5 cima iznosila je 9. 2009.10 kg 5.20 kg 3. U nasadu krumpira su provedene sve potrebne agrotehničke mjere (nagrtanje.35 kg 5.90 kg 4.30 kg 9. 4. Tablica br.70 kg 8.).40 kg 5. Osim prihrane Kanom.80 kg 5. navodnjavanje i dr. S Faluka se pokazala najboljom sortom u pokusu Veliki broj proizvođača ostao s velikim zanimanjem razgledavaju sorte krumpira vaka sorta posađena je na površinu od 1000 m2 i to u dvije varijante.95 kg 6. Za osnovnu gnojidbu korišteno je peletirano organo-mineralno gnojivo FENIX u količini od 1200 kg/ha. Krumpir je sađen 14.60 kg 5. krumpir je folijarno prihranjivan i s CIFO-vim gnojivima Floral N i Floral K te gnojivom Sinergon.) Osim sorti krumpira. ovim makroogledom predstavljen je i Syngentin program zaštite krumpira od najznačajnijih uzročnika biljnih bolesti.80 kg 5.5 lit/ha + metribuzin 0. ivica doko.4 kg/ha u vrije- me poslije sadnje a prije nicanja krumpira. Revus i Shirlan 50 SC. Iako je bio radni dan (utorak. godine.00 kg 6. Svaka varijanta zastupljena je s površinom od 500 m2. Uzročnici najvažnijih biljnih bolesti na krumpiru (plamenjača i alternarija) suzbijane su sljedećim pripravcima: Daconil.06 kg/ha. dipl. U prvoj varijanti kalibraža 55/60 sječena je na 1 okce. u vlasništvu gosp.5 G u dozi od 10kg/ha. Ridomil Gold Plus 42. Za sadnju je korištena jednoredna sadilica a sadnja je obavljena na razmak 20 cm u redu i 60 cm između redova.3 l/ha u vrijeme pojave ličinki. Sjemenarne Široki Brijeg i tvrtke Agrosokić iz Bijeljine u selu Crnjelovo su organizirani dani polja krumpira. Za suzbijanje štetnika u tlu korišten je pripravak Force 1.20 kg 5. Prihrana je obavljena u vrijeme prvog ogrtanja mineralnim gnojivom KAN u količini od 300 kg/ha. tako da su sve sorte pokazale svoj maximum. 8.80 kg Za razliku od lokaliteta Vilusi na ovom lokalitetu krumpir je ranije sađen a «Dani polja krumpira su kasnije organizirani.40 kg 4.70 kg a na lokalitetu Vilusi5.5 WP. okupio se veliki broj proizvođača krumpira iz cijele Semberije.10 kg 4. dok je u drugoj varijanti kalibraža 35/50 sječena na polovinu gomolja. na oglednoj parceli veličine 1 ha. Miće Vučkovića. Ridomil Gold MZ 68 WG. B R O J 6 4 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 9 .03. te pripravkom Actara 25 WG u dozi 0.15 DANI pOLJA KRUMpIRA U CRNJELOVU U organizaciji Syngente – vodeće tvrtke u proizvodnji pesticida. To je posebno vidljivo kod sorte FALUCA koja je na lokalitetu Crnjelovo dala daleko veći urod.80 kg 5. Svakako na ovoj manifestaciji nije izostalo ni druženje proizvođača uz glazbu i prigodan ručak za koji se pobrinula Syngenta. 1. Krumpirova zlatica suzbijana je u dva navrta pripravcima Match 050 EC u dozi 0.

1 limun. Za suha vremena klobuk se raspuca. na oba kraja uži. Na zagrijanom maslacu pirjati oko 5 minuta očišćene i nasjeckane grmače. sve do crvenkastosmeđe. 2 žumanca. Na sebi ne nosi prsten. Ugodna je okusa i osvježavajućeg mirisa. Raste uvijek u grmolikim skupinama. Grmača je jestiva gljiva odlične kakvoće. 20 dag suhe slanine. grmovača. 10 zrna borovice. Skuplja se tijekom jeseni. koristiti samo klobuke. sol i papar Postupak: Gljive dobro očistiti. žlica majčine dušice. Nakon pečenja sok zgusnuti začinskim biljem. sol i papar. Dodati malo soli. 2 jaja. dodati gljivama i dobro promiješati. Klobuk je slabo mesnat. U mladosti lako se lomi. 1 glavica luka. preliti zagrijanim maslacem i peći u zagrijanoj pećnici oko 2 sata na 200 0C. prof. 16 Kremasti umak od grmače Grmača-naša najpoznatija gljiva U narodu je još nazivaju grmačica. Klobučići koji stoje povrh. dok je u drugim zemljama rijetkost. Skinuti s vatre. rjeđi. ali je rjeđe na panjevima bukve. raste u cijeloj Hrvatskoj. a odlična je i ukiseljena te kao ekstrakt. crnkast. paprikaš. kasnije masno žućkasti. 4 dag margarina ili maslinova ulja. tako se čini da raste iz zemlje. Veće malo usitniti. ni vretenast. jedino na tjemenu. Obložiti ih trakama suhe slanine. 8 žlica krušnih mrvica. Stručak naraste 6-10 cm visine i 0. bijeli s mesnatim tonom. Nije ni žljebovit ni uzdužno iscrtkan. vitak. a možemo naći primjerke i do 15 cm promjera. vlaknast. neka odstoji 1 minutu. Raste od srpnja pa sve do studenoga na starim panjevima hrasta i kestena. Prema staništu sad svjetlija sad tamnija. Na pladanj staviti patke. grančica ružmarina Postupak: Očišćene divlje patke dobro posoliti izvana i iznutra. 10 dag maslaca. Dobro promiješati i smjesom napuniti patke. Skinuti s vatre te poslužiti toplo. te ih natrljati zgnječenim borovicama. 1 žlica brašna. otrusinom popraše pod sobom smještene klobučiće.GLJIVE KOJE VOLE ŽelJko kriŽevac. grmica. Dodati brašno i pržiti 2 minute uz stalno miješanje. sitnim vlaknima ili ljuskicama. poslije vla- knasto mesnat. u sjeni i ispod lišća ili za kišnog vremena bude blijedožućkasta poput kiselog vrhnja sa crvenkastim daškom. luk i peršinovo lišće. klobuk nikada nije plosnat ni udubljen. jedna je od najboljih jestivih gljiva izvrsnog osvježavajućeg okusa. peršinovo lišće. Meso je u debljem dijelu klobuka i gornjem dijelu stručka bijele boje a drugdje smeđkasto. Prema gore je bjelkast ili musavo žućkast a prema dolje smeđ. meda. iznad drugih s bijelim puderom. gotovo bjelkasti. najprije je uvijen a kasnije istrgana oboda. kasnije se postupno širi. na umak. papar i sol. Patke povremeno polijevati sokom od pečenja i toplom juhom ili vodom. Stručak je pun. dodati jaja. Rub nije iscrtkan ni linearno urezan. Raste i na pola trulim panjevima i korijenju koje je pod zemljom. 2 dl bijelog vina. Grmača je gljiva naših krajeva. Prema rubu gustoća čehica je manja. može biti cjevkasto šupalj. U mladosti je sveden. pa neoprane na zagrijanoj masnoći pirjati dok voda ne ispari. 2 dl slatkog vrhnja. svilenkast prema smještaju u busenu uzlazan. istrga te kroz pukotine izvire bijelo kao snijeg meso. Potrebno: 50 dag grmača. origana i 3 žlice krušnih mrvica. žlica origana. 40 dag grmača. u početku blijedocrvenkasti. limunovog soka. s izbo- Grmača Clitocybe tabescena Scop činom na tjemenu riđe ili smeđe boje. te je tada često nalazimo na našim tržnicama. čehavim vlakancima koja se poslije na tjemenu bradavičasto skupljaju i starenjem u čupercima uzdižu. Listići se malo spuštaju niz stručak. ali nisu srasli. mrvice. a često jako ispupčena tjemena sa središnjom izbočinom. pomiješani kraćima. Mnogi stručci s klobucima šire se grmoliko na strane iz zajedničkog središta. pirjati. a umak poslužiti sa strane B R O J 6 4 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 9 Divlja patka punjena grmačom . 2 jaja. papra. pravilno je valjakast. 2 dl kiselog vrhnja. Dodati bijelo vino. Potrebno: 2 patke. U starosti mogu poprimiti smeđe ili riđe točkaste mrlje. Napraviti mješavinu od vrhnja. Ponekad je smeđ ali ponekad i toliko blijed pa dobijemo dojam da je bijel. Boja klobuka je žućkastosmeđa poput kože. peršinovo lišće. ukrasiti grančicama ružmarina.8-2 cm debljine. a možemo je pripraviti na juhu. Spada u naše najpoznatije gljive. malo papra i soli. Klobuk naraste od 2 do 8 cm. Listići prilično široki. Klobuk je pokriven izraženim gustim. redovito je izbačen. slatkim vrhnjem.

dok disk na sredini ostaje cijeli neraspuknut i na tjemenu ispupčen kao bradavica. kuštravu sunčanicu. pri čupanju je vidljiv micelij na zadebljanom dijelu. bijelo. sol. Poslužiti hladno. Zatim dodati sol i papar po potrebi. Loši poznavatelji gljiva je ne ubiru jer smatraju da nije jestiva zbog svoga izgleda. a pripravljamo je na razne načine: na salatu od mladih klobuka. sol. na dnu gomoljasto zadebljan. podsjeća na lješnjak i slatkasta je okusa. kozara. Stručak je bjelkast ili svijetlosiv. bijeli i mekani. Desetak minuta prije kraja kuhanja staviti list lovora. koji je malo udaljen od stručka. 2 mrkve. Stručak može narasti visok 20-40 cm. marela. vlaknast. u obliku izdužene kugle ili jajeta i drži se uskim debelim prstenastim zastorkom stručka. grbavu. Staviti u posudu s mesom i lukom da se sve zajedno pirja. meso. zatim dodati 4 dl bijelog vina. i to sve do zadebljanja pri dnu. oguljenu. U ranoj mladosti debela kožica je blijeda. Poklopiti posudu i ostaviti da lagano pirja 10 min. čiji su rubovi čipkasti i koji se može pomicati gore-dolje. pohamo. 3 rajčice. peršinov list. popapriti. Kod svih vrsta trebamo koristiti samo klobuk jer je stručak dosta žilav i tvrd. Poslije se postupno otvara te konačno postaje raširen i izgleda kao kišobran a od ostatka zastorka na obodu je čehav. popapriti i pržiti uz stalno dodavanje vruće vode. Ubrajamo je u naše najveće gljive. 500 g sunčanica. složen i debeo. kiselo vrhnje. voli rasti u bjelogoričnim šumama. Sunčanica je jestiva gljiva izvanredne kakvoće. nepromjenljivo. pirjamo. Listići su gusti. Razlikujemo više vrsta sunčanica-običnu sunčanicu. Na dodir se pomiče. posoliti. raste pojedinačno ili u krugovima. Klobuk je u mladosti okrugao. kroz pukotine proviruje bijelo 17 Sunčanica Macrolepiota procera (Scop. kišobran. 4 dl bijelog vina. Naraste promjera 10-30 cm. prema sredini sve gušće. kada se dobro zagrije dodati 1 žlicu brašna uz stalno miješanje. Sunčanica s povrćem . biber.. 1 glavica luka. Zabuna je nemoguća jer su sve sunčanice jestive i vrlo dobre kakvoće. Klobuk je dosta ljuskav i sivosmeđe boje. U posudu staviti 2 žlice masnoće da se dobro zagrije. 1 češanj češnjaka. gusto prošaran sa smeđim ljuskicama. trbušasti na oba kraja kraći. Spore 15-20 x 10-13 mikrometara.. tvrd. U međuvremenu 500 g svježih sunčanica očistiti i narezati na sitnije komadiće. svjetlosmeđa te glatka. Kod sunčanice koristiti samo klobuk B R O J 6 4 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 9 Potrebno: 500 g sunčanica. Oguliti 3 rajčice. U međuvremenu očistititi klobuke sunčanica i nasjeckati na manje komadiće. lovorov list Postupak: Očistiti dvije mrkve i glavicu luka. brojna i širom rasprostranjena. Kada brašno blago porumeni dodati 3 žlice kiselog vrhnja i žlicu senfa. rastom se raspuca u krupnije krljušti. oko 15 mm širok. pečemo na gradele. malo posoliti. brašno. masnoća. senf Postupak: Očišćeni biftek narezati na sitne komade. Širenjem. dodati sitno isjeckani goveđi biftek. Meso je mekano. Pripremljenim umakom prekriti meso i sunčanice i posudu staviti u pećnicu 10 min. Zajedno sa stručkom djeluje kao batić. pričvršćeni za ovratnik. te vilicom izgnječiti. sol. biber. visine stručka i prstena na njemu. na samom vrhu boje čokolade. glatke i bezbojne. Na zagrijanu masnoću staviti sitno sjeckani luk da blago porumeni. posudu maknuti s vatre te ostaviti na štednjaku da lagano krčka. Napraviti umak: u posebnu posudu staviti žlicu masnoće. Puder spora je bijel. šupalj. šugavica. srnjaki. 1 glavica luka.) Sing. Na zagrijanom maslinovom ulju pržiti usitnjeno povrće da blago porumeni. usitnjen češnjak i kosani peršinov list. ex Fr. posebno u velikim količinama je nalazimo u bagremovim šumama. na 180 0C. Vitak je i cilindričan. Poklopiti i kuhati još 20 min.E TOPLIJU KLIMU Zovu je suncobran. a po rubu resast. maslinovo ulje. Rajčice i sunčanice staviti u posudu i dodati pasiranu masu povrća pirjanog u vinu. Ispod klobuka je vidljiv prsten. osobito kod starijih primjeraka. koničan do jajolik. udaraljka za bubanj jer joj rubovi tada prianjaju uz stručak. ugodna je mirisa. Sunčanica-naša najveća gljiva Biftek sa sunčanicom Potrebno: 500 g očišćenog bifteka. Stručak na sebi nosi debeo prsten. Klobuk je putenasto nitast s velikim smeđkastim ljuskama i krpama. na svijetlijim suncu izloženim mjestima. ovalne. vrlo je česta. na vrhu (ispupčenju) tvrdo. papar. što ovisi o vrsti sunčanice. štitarka. Raste od srpnja pa sve do studenoga. Kada meso omekša dodati toplu juhu. sve sitno nasjeckati ili usitniti na ribež.

Ipak. ali obično počinje početkom rujna. potrebno je obrati sve plodove (čak i zelene) jer rajčica bez problema može i naknadno dozoriti. Istina. slijedi berba. dodajte oguljene pomidore i sve dugo tušite. Iskustva iz Dalmacije pokazuju da ondašnji povrtlari rajčicu za kasnu proizvodnju siju u lipnju. Ne smijemo zaboraviti ni otkidanje vršnih dijelova a što se obično provodi mjesec dana prije zahlađenja. povremeno miješajući. Cilj ovog postupka je usmjeravanje hranjiva u donje dijelove biljke kako bi biljka formirala krupnije plodove. Dakle. više pažnje “ljetna” rajčica zahtijeva i uzgoj na dva izboja. Posolite. čime se biljka dodatno iscrpljuje pa plodovi ostaju prilično sitni i nejednolično dozreli. lešom i pečenom mesu a osnova je i mnogim umacima. Ukoliko se vrijeme nenadano pogorša. B R O J 6 4 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 9 Pomidora na dalmatinski način . Ali. Temperatura prostorije treba iznositi 11-140 C s tim da se u tu svrhu najčešće koriste klijališta. treba imati na umu da prijesadnice trebaju biti dobro razvijene kako bi mogle podnijeti velike vrućine i nešto surovije uvjete uzgoja. nino rotim. Potrebno je samo malo volje i redovitog zalijevanja pa da koncem ljeta možemo uživati u njenim osvježavajućim plodovima. Osim. njokima. ing. sjetva je prilično rijetka jer gušći sklop ne bi omogućio razvijanje kvalitetnih. Svakako da je proizvodnja prijesadnica najkritičniji period u kasnom uzgoju rajčice. Sjetva se obavlja na otvoreno uz utrošak sjemena od 1 gram po četvornom metru. dok ne dobijete gust umak. treba biti pažljiv kako se ne bismo “preskočilo” zalijevanje. Na taj način dobili ste šalšu koja pretstavlja univerzalni sredozemni dodatak tjestenini. ali rajčica se može uzgajati u toplijim krajevima i tijekom ljeta. Stoga. luk i petrusimul. hranjiva će odlaziti i u vršne dijelove. Kada smo uspjeli uzgojiti sadnice. Ljetni uzgoj rajčice nije raširen iz razloga što zahtijeva malo više truda i pažnje. Zalijevanje se nikako ne smije provoditi za vrućeg dijela dana jer bi na taj način doslovce spržili tek iznikle biljke. Ukoliko smo uspjeli pravilno uzgojiti rajčicu. popaprite i zasladite žlicom šećera. Voda garantira visoki urod Na (nezaobilaznom) maslinovu ulju kratko propirjajte isjeckanu kapulu. Ukoliko ovaj postupak ne provedemo. ne vladaju optimalni uvjeti za njen uzgoj. dipl. presađivanje obavljamo tijekom srpnja na razmak redova od 70 cm i u redu 35 cm. čvrstih prijesadnica. Dovoljno je plodove rasprostrijeti u prostoriju na čije podove smo prethodno stavili slamu u sloju od 15-tak cm. Vrijeme berbe ovisi od datuma Ljetni uzgoj rajčice Uklanjanje vrhova Berba rajčice sjetve/sadnje i vladajućih klimatskih prilika. zašto povrtnjak tijekom ljeta ostaviti prazan jer ipak vrijedi probati.18 UZGOJ RAJČICE U KASNIJIM ROKOVIMA Iako u povrtnjaku vladaju velike vrućine ne postoje veće zapreke za kasni uzgoj rajčice. Iskusniji povrtlari kupuju i odgovarajuće mreže za hladovinu kako bi zasjenili mlade biljke i na taj način im pružili barem malo odmora od jakog popodnevnog sunca.

Široko je rasprostranjen. veličine 15 mm. Neki ga još uvijek koriste nešto više u kontinentalnom dijelu zemlje. drenj. a preporuča ga se uzgajati i blizu pčelinjaka jer su to prvi cvjetovi koje posjećuju pčele. drinjulic. drijen. pekmez. kao i na osip kože i sl. crveni drijenak i dr. kuroslipnik. Listovi su jajasti ili eliptični na dugim peteljkama (5 – 10 mm). tvrdi drijen. žućkastosmeđe boje. kroz drijen i smreke. Drijen je voćka koju najčešće susrećemo u šumi ili uz rubove listopadnih šuma zajedno s drugim grmljem. S obje strane list je obrastao sitni dlačicama. drenka. gdje je tlo vapneno i ocjedito. Plodovi su slatko-kiselkasta okusa kada potpuno dozriju. treba potaknuti njihov uzgoj jer se kod nas na štetu drenjine malo koriste u uporabi.DRIJEN velimir lasiĆ. listopadni grm ili manje drvo koje može narasti od 2 do 6 m. Plodovi su eliptične crvene do tamno crvene koštunice koje su jestive. dipl. 19 izuzetno tvrdo drvo Po obraslom putu. Drijen se smatrao zaštitom od PRIMJENA I SIMBOLIKA ZNAČENJA udara groma i uroka. Drijen ima duže vrijeme dozrijevanja. od kraja kolovoza do sredine rujna mjeseca. Zbog cijenjenih plodova drijena spravljaju se sokovi. zbog oporih tanina i pektina koje sadrži u plodu koristi se za liječenje probavnih smetnji jer povoljno djeluje na sluznicu crijeva. ing. Drvo služi i u dekorativne svrhe B R O J 6 4 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 9 Za ovu biljnu vrstu karakteristično je da ima veliki broj narodnih naziva. Pored plodova koji imaju i ljekovita svojstva. Lagano se krade i kuplje u rosi. ovisno o tomu gdje uspIjeva. Drijen je jako tvrdo šumsko drvo. Dok srebreni blesak mjesečine meke Pada joj i trepti po svilenoj kosi Žilavo i tvrdo drvo koje najčešće raste na brdovitim terenima okrenutim suncu. drenic. kompoti. Šantić VOĆKA U ŠUMI Može rasti i do 1200 m nadmorske visine. Neki mu pridaju i natprirodna svojstva kao drvo ozdravljenja. Kod nas se drijen može naći i u vrtovima i parkovima. U narodu ga cijene i za liječenje raznih bolesti. dakle. drijen se koristio i u druge svrhe. Kora stabla je tanka i ispucala. pa je stoga koristan u prvoj paši. drijen u narodu ima dosta simboličkog značenja. slatko. naravno gdje je i više zastupljen. žuti drenak. drenak. remeni dren. Pored ovoga možemo spomenuti da drijen u narodu ima dosta simboličkog značenja i danas neki se toga prisjete. No. drijenak. drinika. Na drijenu se isprobavala snaga upravo zbog njegove žilavosti i tvrdine. drinovina. . Pošto drijen ima veliku ljekovitu vrijednost. Cvjetovi su žute boje koji cvjetaju prije Plodovi drijena listanja. drenovina. gdje se uzgaja zbog žutih lijepih cvjetova i jestivih plodova. A. To je. Plodovi su jako cijenjeni bilo kao sirovi ili prerađeni. drin. Pored imena drijen za ovu biljnu vrstu vežu se i drugi nazivi: bijele svibovina. čaj i izuzetno cijenjena drijenova rakija koja je ljekovita. Ljudi su se od davnina umivali vodom u kojoj su bile ostavljene drijenove šibe. a na početku imaju trpak i gorak okus. a najviše po sunčanim brdovitim terenima. žilavo i teško pa stoga ima i uporabnu vrijednost. Šibama od drijena su se šibali mladi janjci da bi bili zdravi.

Može se koristit u svježem stanju i za kiseljenje. Je li to uopće moguće? Molim vas da mi pojasnite zašto se sve može koristiti. Do pojave filoksere. Međutim. dok za razliku kasne sorte su namijenjene više za kiseljenje. Mnoge cvjetne vrste razmnožavaju se reznicama (fikusi. U posljednje vrijeme reznice se tretiraju fitohormonima kako bi se korijeni pojavili u što većem broju.). Ipak. da su rane sorte kupusa namijenjene potrošnji u svježem stanju.pItANJA I ODGOVORI Razmnožavanje reznicama Koje se biljne vrste mogu razmnožavati reznicama i na koji način se obavlja njihovo ukorjenjavanje? Sposobnost biljaka da se lako razmnožava vegetativno iskorištava se u praksi kod uzgoja kulturnih biljaka. a naročito da se stimulira pojava korijena kod reznica koje se teško ili nikako ne ukorjenjuju. ali me ipak zanima trebaju li se presađivati i koliko često ih je potrebno prihranjivati. s tim da se kaktusi. za hortenziju je karakteristično kako ona predstavlja indikator kiselosti tla. kemijski pripravak pod nazivom Nemathorin 10 G. ali i pojedine vrste povrća (artičoka i sl). dipl. iako su drvene bačve bile i ostale nezamjenljivi inventar svakog vinskog podruma. Pod tim podrazumijevamo njihovo povremeno prihranjivanje namjenskim Flortis gnojivima za kaktuse. Velimir Lasić. «domaće sorte» karakteristične za pojedina područja uzgoja. Primjenjuje se isključivo prije sadnje odnosno pri samoj pripremi tla za sadnju. Možemo reći kako prema boji cvata postoje različiti tipovi hortenzija. ing. bršljani). pa me zanima koje sorte kupusa su najidealnije za kiseljenje? Na početku odmah da kažem. kao i ukrasna crnogorica. Ukusne plosnate glavice koriste se za potrošnju u svježem stanju kao i za kiseljenje. dipl. Stoga je dovoljno da u nekoliko navrata oko vaših biljaka dodajete navedene supstrate uslijed čega ćete postići plavu boju cvata. tamnozelene boje. Što se tiče zalijevanja. dok su drvene i PVC posude kapaciteta 15-330 litara. potrebno im je pružiti odgovarajuću njegu. dipl. postoji li pravilo koliko često se kaktusi trebaju zalijevati? U pravu ste kada kažete da uzgoj kaktusa nije težak jer dobro je poznato da ovi bodljikavi ljubimci mogu preživjeti i na neadekvatnom mjestu. morate zemljišni ambijent u okolici biljke malo promijeniti. srednje kasna sorta. Osim ovih poznatih sorti kod nas se susreću i tzv. kamelije. Nešto veće količine vode zahtijevaju tijekom cvatnje i za intenzivnijeg rasta dok se u vrijeme mirovanja posude s kaktusima gotovo doslovce trebaju isušiti. Josip Brkljača. Znam da njihov uzgoj nije težak. Ukoliko to nije slučaj. bez gnojiva i svježe zemlje. ing. ing. ukoliko želite da vam kaktusi dobro rastu i cvjetaju. ponuda je raznolika. Izvedbe i kapaciteti posuda mogu biti različiti u ovisnosti od proizvođača. Nemathorin 10 G je prije svega nematocid (služi za zaštitu biljaka od napada nematoda). Nemathorin 10 G Promjena boje cvijeta hortenzije U svom vrtu pored raznog cvijeća imam i hortenzije. Odlikuje se plosnatim.5 – 3. muljače s odvajanjem peteljki. kamelije.važno je ne pretjerati s količinom vode. kaktusi se prihranjuju samo u proljeće i ljeto. kao i sva ostala prateća oprema namijenjena podrumarstvu. mada se najčešće reznice uzimaju sa stabla. težine oko 2. Često se primjenjuje razmnožavanje reznicama koje mogu potjecati od stabla. Dakle. Međutim. zbijenim glavicama. borovnica . ing. čiji višak kaktusi nikako ne podnose.5 kg. Zatim tu je još stalno prisutna sorta kupusa tzv. Glavice su svjetlozelene boje. B R O J 6 4 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 9 . Na bazalnom kraju reznice koji se drži u vlažnom pijesku formira se korijen te se potom ukorijenjene reznice presađuju. Boja glavica je tamnozelena. a to je Futoški kupus. karanfili. dipl. u pravilu. vino kvalitetno može očuvati kao i u drvenim bačvama. koja ima bjelkaste cvatove. Varaždinski kupus. treba znati da se i danas razmnožavanje vinove loze reznicama primjenjuje kod domaće plemenite loze kad se vinograd podiže na pjeskovitim tlima gdje nema opasnosti od filoksere Mladen Karačić. a mogu se koristit za kiseljenje. malina. Siguran sam da ćete primjenom ovih mjera za vrlo kratko vrijeme u svom vrtu moći uživati u plavim hortenzijama. Osim toga. u ponudi se nalaze i badnjevi (350-1500 l). Kapaciteti INOX posuda kreću se od 50-1100 litara. presađuju svake treće godine. Usput možemo spomenut još jednu sortu. Ako ga se koristi širom (po cijeloj površini) onda se obavezno mora umiješati na dubinu od 10-15 cm (dublje unošenje daje lošije rezultate). kisele Flortis supstrate prvenstveno namijenjene za biljke kojima to odgovara (azaleje. Tako možemo jednostavno rezimirati kako ćete plavu boju cvata imati samo ukoliko je hortenzija posađena na kiselom tlu. te gdje mogu nabaviti takve posude kapaciteta do 1000 litara? Posude (cisterne) od plemenitog-nerđajućeg čelika osiguravaju kvalitetno čuvanje vina uz ekonomično iskorištenje podrumskog prostora. kupina I dr. Među sortama koje se najčešće susreću kod nas. Reznicama se razmnožavaju i neke voćne vrste (ribiz ogrozd. Mario Ćubela. Preporučamo ga koristiti u redove na način da se prikladnim uređajem unese na dubinu od 10-15 cm u količini od 25 kg/ha. Prilikom presađivanja koriste se posebni supstrati. su dobro poznata Slava – ubraja se među srednje rane sorte. i to u razmacima od 14 dana. Josip Brkljača. težine od 2. Goran Jurilj. slobodno možemo reći da se Vaše INOX posude za vino U svom domu imam veliki broj različitih kaktusa. To je srednje kasna sorta koja je namijenjena za kiseljenje.5 kg. u Sjemenarninim agrocentrima možete nabaviti posebna Flortis gnojiva za hortenzije koja istodobno povećavaju i kiselost tla. Osim toga. Osim toga. ostalih ukrasnih vrsta. 20 Kupus za zimnicu Presađivanje kaktusa Interesira me mogu li prokromske posude u potpunosti sačuvati vino kao i drvene bačve. ali je dokazano da ima usputno djelovanje i na žičnjake. To je danas ostvarivo jer u našim Agrocentrima možete nabaviti tzv. Međutim. ing. Što se tiče Sjemenarne. hortenzije. i kaktusi zahtijevaju presađivanje koje je identično kao i kod Bliži se vrijeme priprema zimnice. Kao i sve ostale biljke. pelargonije. željela bih imati plave hortenzije.). korijena ili lista. sadnice vinove loze proizvodile su se reznicama. Čula sam da postoji gnojivo kojim se može utjecati na promjenu boje cvata. rododendroni i sl. ing. obične muljače (mehaničke i s elektro pogonom). Ustvari. i na koji način.

ublažava proljeve. napunili je medom te potom stavili u pleh da se peče. dunje mogu peći samostalno ili pak punjene nadjevom od maslaca. Međutim. Stoga se sirova gotovo nikako i ne jede. dok je njeno sirovo meso trpko kiselkastog okusa. Stoga se. raspucane kože. S druge strane. I Rimljani su ovu voćku smatrali simbolom ljubavi i sreće jer je u to doba bio svadbeni običaj da dunju izmijene mladenci. dunje uglavnom konzumiramo kuhane ili pečene. dunje blanširajte ili parite 10 minuta. . Plodovi dunje obilno sadrže sluzne tvari: pektin. A osušeni na tamnom mjestu i pravilno pripremljeni. Sluz dunjina sjemena. Zahvaljujući sluzi i pektinu. Tako je u staroj Grčkoj postojao običaj da se dunja daruje mladenki kao zalog vječne ljubavi i uspješne plodnosti. Ugodnog je mirisa. neoštećenih dunja i jabuka (primjerice 2 kilograma) stavite u prikladnu posudu. Sluz se također koristi i u kozmetičkoj industriji i to prvenstveno u losionima i kremama za kožu. Kod upale želučane i crijevne sluznice preporučuje se također korištenje kuhane dunje koja. u grčkoj mitologiji dunja simbolizira ljubav. šećera i vrhnja. premda nerijetko raste i u obliku grma. ing. a u tom slučaju prostorija će poprimiti njen raskošan miris. i to prvenstveno kao vjenčani dar. I uistinu. spremljena na taj način. Dunje čuvajte u zatvorenoj plastičnoj vrećici do dva mjeseca ili ih stavite u zdjelu za voće i čuvajte na sobnoj temperaturi. listovima i sjemenkama kriju obilje ljekovitih tvari. slatko. Pretočite u čiste staklene posude. patkom. ulja. dok se plod dunje koristi uglavnom kod pripreme kompota. koji pored opojnog mirisa i očaravajuće žute boje. Zbog toga možemo slobodno ustvrditi kako je dunja kroz povijest ostavila više nego značajan trag. dunja se jako dobro slaže i s mesom. Dunja potječe iz jugozapadne Azije. jednaku količinu zrelih. dunja se jako dobra pokazala i kod liječenja upale ždrijela i sluznice te krajnika. te dodajte litru vode. amigdalin. što pak ovisi o klimatskim prilikama koje vladaju u to vrijeme. priprema se stavljanjem sjemena u toplu vodu. Kuhajte još 20 minuta uz često miješanje i uklanjanje pjene. neka zavrije. Savjet više: Želite se okušati u pripravi džema. odnosno iz Perzije i Anadolije a kao samoniklu biljku pronalazimo je u srednjoj Europi. fosfornu kiselinu i vitamin C dok se njen plod pokazao jako učinkovit i u liječenju anemije. zatvorite. marmeladu. Naime. mogu se koristi kod prehlada. U tu svrhu. Plodovi žarko žute boje su u obliku jabuke ili kruške te su prekriveni dlačicama koje se lako skidaju. za liječenje opeklina i kao sredstvo kojim se natope oblozi u slučajevima upaljenih očiju i otvorene. piletinom. Osim toga.21 ŽUtE DUNJE Dolaskom jesenskih dana uz okućnice sve češće možemo uočiti žute plodove dunje. puno je ukusnija kada se preradi i to zbog sadržaja većih količina pektina. S druge strane. listovi dunje mogu se brati od sredine svibnja pa sve do polovice rujna. a potom ih ogulite i narežite na ploške. Iako se u 100 grama sirove voćke krije oko 65 kalorija. Prije nadijevanja pomiješajte nareza- Dunja u kuhinji nu dunju s ploškama jabuka. listovi i sjeme Plodovi dunje ubiru se od sredine rujna pa sve do konca listopada i početka studenog. likere i sirupe. a osobito ukoliko se meso peče zajedno s dunjama. Sok ukuhan od dunje s jednakom količinom šećera dobro je sredstvo protiv plućnih bolesti i bolesti grla. junetinom ili mesom divljači. Kuhajte 45 minuta te dodajte kilogram šećera. Kada se šećer otopi. u svojim plodovima. dipl. poput jabuka i krušaka. A kao jako ljekovitu namirnicu susrećemo je još u vrijeme starih Grka koji su je pripremali tako što bi izdubili sredinu dunje. Držite na hladnom i suhom mjestu. B R O J 6 4 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 9 Ljekoviti su plodovi. a kada se džem ohladi. mladen karačiĆ. marmelada i voćnih kašica. šećera i cimeta u prahu. želea. tim više što kuhana daje izvrstan kompot. dodavanjem dunja u pitu od jabuka dobit ćete posebnu aromu. malo tko od nas može odoljeti njenim plodovima. Prerađuje se i u žele. a primjenjuje se za liječenje rana nastalih kod dugotrajnog ležanja bolesnika. Njeno drvo može narasti i do sedam metara visine.

ing. Zbog potrebe tretiranja pred pojavu svake generacije suzbijanje breskvinog moljca je prilično otežano. Gusjenica može doseći dužinu i do 14 mm. S druge strane. Međutim. breskvin moljac.25 EC. U toj fazi gusjenicu možemo još uvijek Opis i razvoja štetnika pronaći u unutrašnjosti izboja. štetnik u Hercegovini ima nekoliko generacija od kojih prve napadaju izboje. osim što se pojavljuje i na ostalim voćnim vrstama. tijekom vegetacije preporuča se korištenje insekticida na osnovi dimetoata (Chromogor 40. U kasnijoj fazi izbojci venu i potpuno se osuše pa u njihovoj unutrašnjosti gusjenicu ne nalazimo iz razloga što se ona ubušila u novi. neki od susjednih izbojaka. odnosno u ležištima na kori. višnju i trešnju. dok na ostalim voćnim vrstama njegove kasnije generacije oštećuju plodove izazivajući njihovu „crvljivost“. Ipak.25 EC) i dr. dipl. Kao što smo već naveli. Perfekthion). što pak u starijim nasadima nema veći značaj. praktična saznanja potvrđuju kako je ovaj štetnik prisutan i na pojedinim voćnim vrstama na kojima njegova prisutnost nije uobičajena. spomenuti moljac prvenstveno pravi štete na breskvi i nektarini. S druge strane. deltametrina (Rotor 1. Ipak. Gusjenice mogu upropastiti veći broj izbojaka prelazeći iz jednog u drugi. Štete na mladarima bajama od breskvina moljca Imago breskvina moljca nino rotim. Kao što mu i ime govori. B R O J 6 4 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 9 Način suzbijanja . U cilju suzbijanja ovog štetnika nužno je provoditi zimsku zaštitu primjenom uljanih pripravaka a sve kako bi se smanjila brojnost malih gusjenica koje prezimljuju na granama. Usljed napada izboji počinju venuti dok lišće na njima počinje žutiti. Gusjenice rano u proljeće napuštaju svoja zimska skloništa odmah pričinjavajući štete na voćkama hraneći se njihovim nabubrelim pupovima. Posebno stradaju plodovi kasnijih. marelicu. leptir breskvinog moljca ima sivu boju dok njegov raspon krila iznosi 14-15 mm. Drugim riječima. posljednjih godina uočeno je kako štete pravi i na voćnim vrstama koje nisu njegov „tipičan domaćin“. U pojedinim godinama. Stoga se prakticira uklanjanje napadnutih provenjelih izboja jer je u njima još uvijek prisutna gusjenica. Direkt 10 SC). breskvin moljac je uočen i u mladim izbojima bajama. na području Hercegovine ima i veći broj generacija (4-5). dok ostale. propadne i do 50 % plodova. Ipak. Osim što plodovi postaju „crvljivi“. premda je uočeno kako napada i ostale koštičave voćke-šljivu. Takvi plodovi postaju tržno potpuno neupotrebljivi. alfacipermetrina (Fastac 10 SC.BRESKVIN MOLJAC 22 sve prisutniji štetnik u hercegovini Breskvin moljac (Anarsia lineatella Zell. prva tretiranja u proljeće prakticiraju se uglavnom u mladim nasadima gdje je cilj onemogućiti znatnije oštećivanje izboja. a da bi se kasnije ubušile u vršni dio mladih izbojaka. zbog čega se opseg šteta povećava. Primjerice. nakon formiranja napadaju plodove. Breskvin moljac prezimi kao mala gusjenica u račvama grana. na njih se obično naseljava i monilija. zapravo najkvalitetnijih sorata breskve i nektarine. Da se radi o spomenutoj gusjenici. uočit ćemo jer ona ima čokoladnosmeđu boju s karakterističnim blijedoružičastim intersegmentarnim kožicama. iako to literatura često osporava. kao posljedica napada breskvinog moljca. Decis 1. Do sada je on klasiran kao štetnik čije se gusjenice ubušuju isključivo u izboje breskve i nektarine. u takvim starijim nasadima treba prakticirati tretiranja u svrhu zaštite plodova iz razloga što gusjenice izgrizaju meso ploda bušeći sve do koštice.) našim je voćarima dobro znan štetnik koji tijekom ranog proljeća redovito čini štete u nasadima koštićavih voćaka.

Pulpa je tamnocrvena (ili ružičasta). drukčije boje od kože. širina usta mala (<1 mm).1. Bujnost stabla je srednja. oblik lista base calcarate (lobes latate). 23 Plodovi smokve sorte Tenica TENICA Plodovi su pogodni i za sušenje Jednorotka Bjelica 1 Vrlo mala težina ploda je težina manja od 20 g (deskripcijska lista) B R O J 6 4 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 9 Boja: zeleno-žuta Oblik: ovoidan Težina: vrlo mala Početak dozrijevanja plodova: Srednje kasno . Položaj najveće širine je u sredini ploda. Deformacije ploda su rijetke. Srednje lagano se guli koža ploda i nema rebara. Plod se lagano odvaja od grane. do 31. sok je vrlo sočan. debljina mesa je 3 mm. Oblik ploda je sferoidan. Peteljka lista je kratka (manja od 50 mm). Šupljine u plodu nema. sc. Sušilica. List je petodijelan. diJana vego Srednja sezona pune zriobe plodova (od 11. Habitus rasta je otvoren ili raširen. prianjaju. pepeljak je odsutan. osnovna boja kože je zelena (ili žuto-zelena) dok dopunske boje nema (ili je žuta u pravilnim trakama). Sušioka. pa je oblik ploda ovoidan. Trajanje berbe plodova je dugo (41-60 dana).tENICA najčešća sorta smokava u hercegovini sinonimi: Zamorčica. koža je srednje čvrsta. mala količina srednje krupnih oraščića (ili srednja količina sitnih oraščića). oblik režnjeva spatulate (uži pri osnovi širi pri vrhu). Peteljka ploda je kratka i debela (ili duga i vitka). Na koži se pojavljuju rijetke uzdužne pukotine. Plod je težak 20 g (vrlo mala težina ploda1). duga 5 mm (10 mm). indeks >1. kapljica na ustima prisutna pri zriobi. Sušalica prof. Tjenica. kolovoza). Vrat je kratak (<5 mm). jako aromatična (ili aromatična). oblik vrha je subkoničan. dr. lenticele su male rijetke i bijele. Plodovi su srednje otporni na pucanje usta. Ljuspe oko usta su male. nema formirane boje u mesu.

Pjege se često spajaju i prekriju cijeli list. zaraza iz godine u godinu iscrpljuje biljku. koje obično traje od ožujka do lipnja. poznata i pod nazivom Spilocaea oleagina. kao što je bakterijski rak (Pseudomonas savastanoi) i patula (Sphaeropsis dalmatica). Drobnica i Dužica. da bi se smanjili razvojni uvjeti. koji se koristi ne samo kod nas već i u drugim zemljama gdje se uzgaja maslina. Zbog jake zaraze dolazi do opadanja lišća ili defolijacije. Također. Na napad bolesti osobito su podložna stabla maslina. a kao osjetljivije Levantinka. pa može uzrokovati sušenje cijelih stabala maslina. dok gornji često ostaju zdravima. i to fungicidima na bazi bakra (Cuprablau Z WP. Champ Formula 2 FL SC. Bakreni fungicidi preporučuju se za korištenje. Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleaginum. Kao otpornije. veličine 10-12 mm. kada se nastavljaju nove zaraze. Carboncella i dr. i koja se obvezno mora suzbijati potkraj vegetacije. plodovima ili grančicama. a drugo u proljeće. je paunovo oko. potkraj veljače i početkom ožujka. jesensko prskanje je najvažnije. Zaraženi plodovi otpadaju zajedno s peteljkama. i to ujesen i proljeće. ali posve dobru zaštitu daju prije spomenuti fungicidi na bazi bakra. Kocide DF i dr. Takvi simptomi podsjećaju na oči po paunovu perju. Od preventivnih zaštitnih mjera važno je provoditi pravilnu rezidbu i prozračivanje krošnje stabala. Iscrpljena stabla maslina mogu napasti i potkornjaci. dodina. osobito mladih biljaka. Champion WP. i to potkraj rujna i početkom listopada. U proljeće se zatim javlja i prije spomenuto opadanje lišća. jer i dobro djeluju na neke druge bolesti masline. Prema istraživanjima. U svijetu se također koriste i neki organski fungicidi na bazi cineba. Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleni prsten. prema vremenu početka infekcija. pa otuda dolazi naziv bolesti. Leccino. Zaraze na lišću javljaju se dvaput godišnje. uljastih i tamnozelenih pjega ili mrlja.) u Simptomi bolesti Masline često obolijevaju od paunova oka Suzbijanje bolesti jednopostotnim koncentracijama. sc. Prema nekim podatcima iz literature. Suzbijanje ove bolesti provodi se dvaput. spominju se Oblica i Lastovka. gdje se uzgaja maslina.. Bitno je istaknuti da se simptomi najviše uočavaju na donjim dijelovima krošnje. da bi ujesen ponovnim dolaskom kiša započele nove infekcije. tihomir miličeviĆ Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima. što odgovara ovoj patogenoj gljivici. Od talijanskih sorti otporne su pr. jer patogena gljivica miruje. Pendolino. treba obratiti pažnju na izbor otpornijeg sortimenta maslina. Ako se bolest ne suzbija. Prvo prskanje mora biti ujesen. međutim. Simptomi napada paunova okoa na listovima masline Kemijski pripravci za suzbijanje paunova oka B R O J 6 4 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 9 .24 VRIJEME JE ZA ZAŠtItU MASLINE OD pAUNOVA OKA dr. pr. mankozeba i drugih. Simptomi se uglavnom javljaju na gornjoj strani listova u obliku karakterističnih okruglastih. Simptomi. Zaraze u tijeku jeseni (rujan. postaju dobro vidljivi tek iduće godine u rano proljeće. koja rastu u vlažnijim mikroklimatima i u sjeni. kada je velika vlaga i kada su temperature niže. a osjetljive Ascolana i Moraiolo. Na ostalim organima masline. što još pridonosi bržem propadanju biljaka. zaraze su vrlo rijetke a simptomi se uočavaju kao male smeđe pjegice. Bolest je raširena u svim krajevima svijeta. a središnji dio posmeđi. naše domaće sorte maslina dosta se razlikuju u otpornosti na ovu bolest. listopad i studeni) počinju s dolaskom kišnog razdoblja. Ljeti zaraza nema. koji u našoj zemlji jedini imaju dopuštenje za suzbijanje ove bolesti.

Od 15. Štete na grožđu od visokih temperatura VINOM DO pROFItA Josip BrklJača. ponu- kani njegovim uspjehom. sve što proizvedem odmah uspijem i prodati. Berberovićem. Tako visoke temperature izazvale su štete na stolnim ali i vinskim sortama vinove loze. ing. Sarajevu i Banja Luci. posebno je interesantna činjenica što je gosp. Od vinskih sorti posebno velike štete zabilježene su na sorti Blatina. Tim više jer. U dotičnom vinogradu nalazi se 6100 trsova od kojih je. nakon relativno hladnijeg vremena u prvoj dekadi srpnja. Vujadin Berberović u svom vinogradu . Smederevka. najzastupljenija Žilavka i Vranac. u pogledu sortimenta. Bena i Dobrogostina. Visoke temperature koje su tijekom srpnja mjeseca zabilježene na području Hercegovine. Berberović stvorio i osigurao vlastito tržište na kome svu proizvedenu količinu vina plasira u vlastitom aranžmanu. Naime. te obilnih padalina koje su na pojedinim lokalitetima prešle 200 litara po četvornom metru. Najbolji primjer je nasad u vlasništvu gosp.” Drago nam je kada možemo svjedočiti optimizmu vinogradara kao što je to slučaj s gosp. sredinom srpnja došlo je do naglog porasta temperature. ostali vinogradari već slijede njegov primjer. Drugim riječima. Štoviše. dipl. koje su mi u tome višestruko pomogle. Štetama su pomogli i vinogradari koji vrlo često «skidaju» donje lišće ostavljajući grozdove izložene suncu. srpnja temperatura zraka kretala se oko 33oC a zabilježene su temperature i od 40oC. Iz njih se dobivaju najkvalitetnije autohtone vrste vina koje relativno lako nalaze put do krajnjeg potrošača. zbog velike potražnje svake godine proširujem kapacitete. Na južnom prilazu Mostaru nalaze se brojni vinogradi. Međutim. ing. Vino distribuiram po Mostaru. Kako i sam kaže: “Problema s prodajom nemam. odnosno podižem nove nasade. Vujadina Berberovića a koji se nalazi u prigradskom naselju Ortiješ. pričinile su na nekim lokalitetima i značajnije štete na vinovoj lozi.25 ŠtEtE NA GROŽđU OD VISOKIh tEMpERAtURA mario ĆuBela. Moram spomenuti da sam u tom poB R O J 6 4 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 9 gledu naišao na razumijevanje kod pojedinih međunarodnih organizacija.

Njegova ljepota je opjevana u mnogim poznatim pjesmama. Od najranije povijesti čovječanstva sjemenke suncokrete smatraju se najvažnijim i najboljim namirnicama. kao Suncokret uvijek „ide“ za suncem Upravo to bogatstvo sastojaka sjemenki suncokreta Bogastvo sastojaka na jednom mjestu dodatak kolačima. pa ga koristimo u široj primjeni kao npr. Danas je suncokret poznat kao kultura toplijih. ing. Pored sunca. odakle je prenesen u druge zemlje pa tako i u Europu. esencijalnih aminokiselina. No poslije toga se uvidjelo da suncokret nudi mnogo više od lijepog izgleda kada se otkrilo da se iz sjemenki suncokreta može iscijediti ulje. Imamo mnogo vrsta suncokreta a za nas je najvažniji obični suncokret. željezo i natrij. Prve sjemenke suncokreta procvjetale su u botaničkim vrtovima Madrida. Suncokret potječe iz Meksika i Perua. ulje sprječava stvaranje ugrušaka u krvi. Na vrhu stabljike naraste žuta cvjetna glavica na kojoj B R O J 6 4 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 9 Cvijet privlači pažnju mnogih . a od minerala kalij. Preporučuje se koristiti hladno suncokretovo ulje u pripremi salata i povrća koje je bogato nezasićenim masnim kiselinama koje ljudski organizama ne može stvarati i tim je važno da ih unosimo putem hrane na ovaj način. Dakle. ugljikohidrata. Listovi su pojedinačni. prema tome ga često nazivamo «sunčev cvijet». koje se svako jutro rađa. pčele imaju glavnu ulogu u vrijeme oprašivanja cvjetova kod suncokreta. kao ukrasna biljka. pored velike energetske vrijednosti. Ima lijepe cvjetove s mnoštvom sjemenki. naime. Suncokretove sjemenke su bogat izvor bjelančevina. Suncokret sa svojom ogromnom stabljikom je jednogodišnja biljka iz porodice uljarica – glavočika koja ima bogatstvo ulja u svojim sjemenkama. da sjeme suncokreta sprječava pojavi kolesterola u krvi. Pored hranjive vrijednosti imamo i vrlo široko ljekovito svojstvo suncokreta. Naravno. fosfor. a cjevasti sitniji cvjetovi formiraju plod. Može doseći visinu od 2 – 4 m. dipl. esencijalnim masnim kiselinama. ujedno pospješuje rad jetre i bubrega. sunčanih i naizmjenično sušnih područja. se vidi u raznolikosti njihovog sastava. Sunčev cvijet ima veliku narodnu tradiciju. u pripremi raznih jela kao dodatak juhama. s tim da ujedno odlučuju o visini prinosa sjemena. oni su odmah prepoznali svu snagu i darežljivost prirode. Sjemenke su obogaćene bjelančevinama. a velika zelena masa se koristi za silažu. vitaminima.26 SUNCOKREt SUNČEV CVIJEt U mnogim zemljama smatraju ga vodećom biljkom uljaricom. sadrže vitamine A. Na vrhu biljke razvijaju se veliki glavičasti cvjetovi. Cijeđenjem sjemenki dobiva se ulje i uljane pogače koje se koriste kao stočna hrana. goran JurilJ. voćnim salatama i kao poslastice grickaju se prepržene sjemenke. Suncokret je tako postao simbol Boga Sunca jer u rano jutro svoje cvjetove okreće prema Suncu. o čijem broju odlučuju umnogome pčele u vrijeme oprašivanja. krupni i srcolikog oblika. Sjemenke. Od kada je prenesen na europsko tlo suncokret ljepotom i prehrambenom vrijednosti privlači veliku pozornost s razlogom. vitamine grupe B i E vitamin. krupni jezičasti cvjetovi formiraju vijenac. Poznato je. vlage. Neusporediva je višestruka primjena sjemena. Pa. Suncokret u vrijeme zriobe može imati i do pola kilograma sjemenki. dok kod nas pored toga ima više dekorativno svojstvo s mnogo simbolike. a našao je mjesto i na platnu slika poznatih umjetnika. može da cvate i do 1500 cvjetova raspoređenih u krugove. plodnosti tla važnu ulogu o tome koliko će sjemenki ispasti na kraju iz glavice imaju – pčele. salatama. Razlikujemo dvije vrste cvjetova. vitamina i minerala. Cvatnja počne od kraja lipnja i traje 20 dana.

3 cm niže od gornjeg ruba. ovaj komarac ubrzo zaposjeda i sva ostala mala legla po vrtovima i okućnicama. Pogledajte malo oko sebe. Međutim.malarija no to je sada. Kroz 2004. čvrste plastične posude zapremine oko 0. Neum) je nekada harala jedna takva bolest . godine. jako izolirane države. dipl. ali se više od dvadeset godina nije uspio dalje proširiti iz te. možda je već kod Vas! Rasprostranjenost Iz svoje domovine u šumama Jugoistočne Azije 70-ih godina započeo je širenje po mnogim dijelovima svijeta. Francuskoj. vulkanizerske radionice) te luke i marine gdje dolazi veliki broj plovila iz susjedne Italije. Ukoliko nam je voda stvarno potrebna za obavljanje radova u vrtu. godine iz SAD-a i to transportom guma. mogu letjeti tek 200-ak m od legla. pa njihova prisutnost odaje i blizinu legla. To nam pokazuje primjer Albanije u koju je slučajno dospio iz Kine još 1979. Zanimljiv primjer je zabilježen u listopadu 2005. vrtni bazeni i fontane i svi ostali predmeti koje više ili manje koristimo u domaćinstvu. stigao nekim plovilom u lučicu a naselio se u skoro sve vaze za cvijeće na obližnjem starom savudrijskom groblju. Svi se sjetimo komaraca tek kada s njima vodimo noćne bitke po našim stanovima i sobama. i 2005. začepljeni krovni odvodi za kišnicu. kako kišnica ne bi prepunjavala posudu. tigrasti komarac zabilježen kao vektor chikungunya virusa u epidemiji koja je izbila u okolici Ravenne u sjevernoj Italiji. Izgleda da su brzi transporti ljudi i roba i globalizacijski procesi pogodovali širenju ove vrste po čitavom svijetu. Jajašca su crna i ovalna veličine 0. Stanovnici područja u kojima je primijećen tigrasti komarac trebaju posebnu pozornost obratiti na sva navedena mjesta jer se tek sudjelovanjem svakog od nas može zaustaviti širenje ove vrste. ukoliko je lovka bila izložena duže vrijeme. Crnoj Gori i Belgiji. kožne reakcije nakon uboda u ljetnim mjesecima mogu pojavu komaraca podići na drugu najvažniju sporednu stvar na svijetu – naravno poslije nogometa. Primjeri zemalja u koje se već doselio tigrasti komarac nam ukazuju da će se on najvjerojatnije udomaćiti i u dijelu Hercegovine. Na tržištu postoji više preparata koji uspješno uništavaju ličinke komaraca u malim leglima a ovlaštene tvrtke od strane Ministarstva zdravstva provode suzbijanje uz sve mjere opreza kako ne bi došlo do neciljanih otrovanja. Izlaže se na sjenovita mjesta. Klimatske prilike u jednom dijelu Hercegovine odgovaraju ovoj vrsti koja je već zauzela veliki dio hrvatske obale. Kao izvorno šumska vrsta komarca koja se razmnožavala polijeganjem jajašaca u zaostalu vodu u dupljama drveća počeo je prepoznavati automobilsku gumu i ostala mala legla blizu čovjeka kao pogodno mjesto za leglo. Pojava se očekivala budući da se komarac već petnaestak godina širio Italijom u koju je donesen 1990. srećom. koji je posjetio dolinu Neretve 1772.5 mm te su lako zamijetna i prepoznatljiva. na tlu u vegetaciji ili pričvršćena na drvo ali u svakom slučaju ne iznad 0. ing. To je prvo zabilježeno pojavljivanje te tropske bolesti u Europi budući da do sada nije bilo niti vektora koji je može prenijeti. srednja temperatura najtoplijeg mjeseca prelazi 20 ºC i količina oborina iznosi više od 500 mm na godinu. Radi se o komarcu srednje veličine. posude treba držati dobro zatvorene kako ženke komaraca ne bi uspjele položiti jajašca u njih. dobro se prilagođava novim prilikama a poznat je kao jedna od vrsta komaraca s najvećim potencijalom prijenosa različitih uzročnika bolesti. Lovka se sastoji od crne. slivnici koje zadržavaju vodu. Bačve. Nakon što se prikupe lesonitne trake na terenu potrebno ih je osušiti te pristupiti pregledavanju pod entomološkom lupom. Jajašca se najčešće nalaze neposredno uz područje iznad razine vode u lovki. Prvi nalazi u Hrvatskoj su bili mjesta vezana uz veće količine automobilskih guma (karting staze i Što nam je taj komarac tako bitan? Načini praćenja Nalaz u Hrvatskoj B R O J 6 4 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 9 . Ako nismo u mogućnosti provesti niti jedan od ovih postupaka.5 m od tla. i dobio ime. Često se dogodi da se jajašca tigrastog komarca otkriju prije nego što su zamijećeni problemi s molestiranjem. godine malariju spominje kao „Neretvansku bolest“ koju prenose komarcim iako je to službeno potvrđeno tek 100 godina kasnije.5 l i lesonit traka veličine 15 x 2 cm koja se postavlja nakoso u posudu tako da je hrapava strana okrenuta prema gore. Brzina razvoja ličinki komaraca u vodi upravo je ovisna o temperaturi vode u leglu. Mostarsko blato. Fortis. način uništavanja ličinki je jednostavno prosipanje vode iz potencijalnih legla. Praćenje prisutnosti i brojnosti tigrastog komarca na nekom području provodi se ovipozicijskim lovkama. poznati talijanski putopisac. Neprospavane noći. u Savudriji (Istra) gdje je. I Hercegovinom (Hutovo. dio prošlosti. Znamo da automobilske gume koje su ostavljene na vanjskim površinama uvijek zadrže bar male količine vode a njihova crna boja pogoduje akumulaciji topline sunčevih zraka. najvjerojatnije. Švicarskoj. U nekim dijelovima svijeta komarci lokalnom stanovništvu mogu priuštiti i mnogo veće nedaće pa i danas milijuni ljudi godišnje umire od raznih bolesti koje su prenesene ubodima komaraca. Za razliku od „domaćih“ vrsta bode danju. onda se moramo obratiti nadležnim institucijama koja koje osiguravaju provedbu mjera dezinsekcije protiv komaraca. Tigrasti komarac je prisutan i u Albaniji. Posuda se probuši sa strane. Lokalne zajednice su dužne provoditi mjere kontrole brojnosti komaraca na svom području preko ovlaštenih tvrtki tako da ne bi trebalo dolaziti do većih najezdi ovih krvopija. vjerojatno. Tako je tijekom ljeta 2007. tamne boje s izrazitim bijelim prugama na određenim dijelovima tijela. možemo zateći i otvorene šuplje ljušturice jajašaca a u vodi ličinke tigrastog komarca. popularno nazvan Azijski tigrasti komarac. Sloveniji.27 AZIJSKI tIGRAStI KOMARAC NEpOŽELJAN GOSt S IStOKA nedilJko landeka. Najbolji. Za sada se zna da uspješno prezimljuje u formi jajašca u područjima gdje je srednja temperatura najhladnijeg mjeseca ne pada ispod 0 ºC. godinu Hrvatsku je naselila je nova (pedeseta) vrsta komarca. tada. koji se mogu napuniti vodom i tu vodu zadržati desetak dana su potencijalno leglo. Slabi su letači. vaze za cvijeće. najčešće u jutarnjim i popodnevnim satima a na mjestu uboda se često razvija jaka kožna alergijska reakcija. kada se naseli. Međutim. i ekološki najprihvatljiviji. Ukoliko je lovka bila izložena duži period. izrazito je agresivan pa potiskuje domicilne vrste. Stegomyia albopicta. po čemu je. To nam može ukazivati na tek pristigle jedinke koje se još nisu namnožile pa je u takvom slučaju puno lakše zaustaviti širenje na tom području. postoji mogućnost da se jajašca nalaze cijelom dužinom lesonitne trake zbog oscilacija nivoa vode u lovci.

U mnogim gradovima golubovi su veliki problem Odlično rješenje za „suzbijanje“ golubova B R O J 6 4 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 9 . odbijajuće. Kako balkoni i terase često služe i za čuvanje namirnica. Zajednička im je karakteristika da žive u paru a na jajima leže i mužjak i ženka. Svima je poznato kako golubovi reagiraju na “zov prirode”i potrebu za produljenjem potomstva. jasno je da golubovi predstavljaju neželjenog gosta. Spolnu zrelost dostiže u uzrastu između pet i osam mjeseci. ing. Jedan od takvih pripravaka je Disinfester Scaccia i Piccioni. danas se na tržištu mogu pronaći posebno formulirani pripravci za zaštitu vanjskih površina od mogućih onečišćenja koje pričinjavaju golubovi. Golub kad jedanput sleti na premaz bježi i više se ne vraća. dipl.28 KAKO SE RIJEŠItI NApAStI ZVANE GOLUBOVI mladen karačiĆ. već na njih djeluju repelentno tj. I tu se javlja prva poteškoća za sve stanare većih urbanih sredina. za tu namjenu najčešće odabiru balkone i terase stambenih zgrada. Pošto golubovi gnijezdo prave na zaštićenim mjestima. izmetina golubova je “jaka” te trajno može uništiti fasade zgrada kao i crijepove na krovu kuća. grlicama i gugutkama. Golubovi spadaju u skupinu Columbiformnih ptica zajedno s papigama. Stoga predstavljaju i stanovit izvor zaraze a poznato je da golubovi (kao i njima srodne ptice) mogu prenijeti određene bolesti i na ljude. Osim toga. To je posebno izraženo u velikim gradskim sredinama koje nastoje zaštititi trgove i spomenike od razarajućih golubljih produkata. Pripravak se koristi na način da se premazuju prozorske daske na koje je prethodno postavljena PVC folija (zbog čistoće). ne ubijaju golubove. Srećom. ovisno od pasmine. te nakon valenja oboje sudjeluju u othrani mladunčadi. Inače. To je posebno izraženo u današnje vrijeme kada su gradovi zatrpani smećem i raznoraznim otpadom po kojem ove ptice redovito čeprkaju u svakodnevnoj potrazi za hranom. Od ove godine na našem tržištu mogu se nabaviti i posebni gelovi kojima se premazuju površine (najčešće prozorske daske) na koje se želi spriječiti dolazak golubova. I pored svega navedenog uvijek treba imati na umu da su golubovi plemenite ptice čije je ubijanje kažnjivo zakonskom regulativom. teško ih se može odagnati od te zamisli. Sezona razmnožavanja Iako su golubovi plemenite ptice koje označavaju mir ponekad njihova prisutnost može biti uznemiravajuća. odnosno. Takavi su pripravci Flortis repellente per piccioni i Disabituante piccioni koje možete nabaviti u svim bolje opskrbljenim poljoprivrednim ljekarnama. golub je izrazito monogamna ptica. Važno je naglasiti da pripravci ne truju. Kada jednom počnu praviti gnijezdo.Mužjak je posebno agresivan pa udvaranje protječe uz glasno gugutanje koje predstavlja pravu moru za sve stanare željne popodnevnog odmora. golubova najčešće počinje s porastom dnevnih temperatura (veljača-ožujak) i obično traje cijelo proljeće i ljeto. što znači da mužjaci i ženke goluba obrazuju parove koji najčešće ostaju zajedno do kraja života.

ponovo usporedite te prilagodite na optimalnu tjelesno stanje. S dodatkom B vitamina (+25% u usporedbi sa Adult Balance formulom) za održavanje razine energije i vitamina E koji pomaže pri neutraliziranju stresa iz okruženja tijekom pojačanih aktivnosti. DIGESTION . OPTIMALNI Možete vidjeti i osjetiti rebra. Ravnoteža i raznolikost cilj su zdrave prehrane. sadrži pulpu cikle. PRETEŽAK Ne možete ni ti vidjeti ni ti osjetiti rebra. trbuh je uvučen prema leđima: nastaviti s trenutačnom količinom hrane. Vodič za optimalno tjelesno stanje: Promatrajte svog psa koristeći tri prikazane slike te prilagodite količine hrane potrebama Vašeg psa sve dok ne postigne optimalno tjelesno stanje. B R O J 6 4 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 9 . Friskies Junior je 100% izbalansirani nutricionistički obrok za štence s nadodanim proteinima i potrebnom razinom kalcija i vitamina. trbuh je okrugao: smanjiti količinu hrane za 10-15% kroz 4-6 tjedna. ACTIVE – receptura namijenjena odraslim psima koji su puni energije i uvijek su spremni na igru. BALANCE – receptura namijenjena odraslim psima. nakon toga provjerite tjelesno stanje vašeg psa. prirodni izvor topljivih i netopljivih vlakana. PREMRŠAV Struk i rebra su vidljivi: povećati količinu hrane za 10-15% kroz 4-6 tjedana. Friskies Balance mješavina je hrskavih komadića i polu vlažnih granula napravljenih od svježeg mesa i ostalim nutritivnim sastojcima koji su psu potrebni za zdrav i sretan život. umjerene fizičke aktivnosti. Povremeno provjeriti. na bazi puretine.29 JUNIOR – receptura namijenjena štencima od šest tjedna starosti kao idealan prijelaz s majčinog mlijeka. Štenci trebaju i do 40% više energije od odraslih pasa kako bi se u potpunosti razvili i bili živahni.posebna receptura za pse osjetljive probave.

Naziv ove biljke povezan je s legendom prema kojoj je ona putniku uvijek predstavljala izvor svježe pitke vode. Nekima od njih nedostaje trnje na listovima. Cvjetovi su veliki do 12 cm s oko 2 cm velikom vanjskom čaškom. vjerojatno odgovorni za polovicu svih smrtnih slučajeva ljudi još od kamenog doba.7 m kakva se može naći u australskoj državi Queensland. listovi su digi do 25 cm i široki 7 cm. prenosimo iz Guinnessove knjige rekorda Najopasnija kopnena zmija Brunfelzija – protiv zmijskog ugriza Kao mnoge pomoćnice i brunfelzija je otrovna. naime. Najopasniji parazit Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije iz 1998. I tvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjeru sjever-jug. Bijeli su najkasnije treći dan. sa svjetlosivim prstenastim stablom. Svoj engleski naziv zahvaljuje brzoj promjeni boja cvjetova. je trajao 2 minute i 20 sekundi. može u jednom ugrizu ubrizgati 60 mg otrova. Svake godine u trci sudjeluje oko 150 natjecatelja.količinu dovoljnu da ubije nekoliko odraslih osoba. B R O J 6 4 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 9 . Otvaraju se ujutro u žarkožutoj boji. koji se međusobno utrkuju od centra do ruba okruglog igrališta veličine 33 cm. Cvjetovi traju samo jedan dan. da bi koristio tu vodu. U vrtovima se prvenstveno susreću dva uzgojena oblika: oblik «Floribunda» rijetko naraste do visine čovjeka. ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari. količina dovoljna da ubije 250. Osim plodova. neposredno prije no što otpadnu. porijeklom s Madagaskara.. dužine 1. Ravenala madagascariensis je jedno od najomiljenijih parkovnih stabala. Zgog sjemenki koje plivaju u vodi sljez se raširio širom svijeta. naj …. Od 1970. Mirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića Najbrži puž Neobično drvo. no kasnije postaju sve narančastiji te navečer venu kao tamnosmeđi cvjetovi. naraste do 10 m visine. biljka se koristila i u druge svrhe. Njegov trk do rekorda i pobjedničkog postolja 1995. Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim pacifičkim otocima osnovna živežna namirnica. Listovi su plavkastosivi dugački i do 3 m.30 Sljez – cvijet traje samo jedan dan Sljez je vrsta koja raste u obliku grma sa savijenim granama koje leže na tlu. Naime. Savijene grane služe kao držači za čamce. malarija uzrokuje više od milijun smrtnih slučajeva na godinu i smatra se zdravstvenim problemom u 90 zemalja.000 miševa ili petnaestero ljudi. Prosječna količina otrova koja se može iscijediti pri jednom uzimanju otrova je 44 mg. mnogo se kišnice sakuplja u pazušcima snažnih lisnih peteljki koje su pri osnovi presjeka u obliku slova U. Malarični paraziti vrste Plasmodium koje prenose komarci iz roda Anopheles su. Biljka ima više naziva. Cvjetovi su promjera 5-10 cm. a ekstrakt njenog korijena smatrao se lijekom protiv zmijskog ugriza. puna odumrlih listova. Zaista. Rijetko oblikuje stablo. Kratko vrijeme nakon otvaranja oni su tamnoljubičasti. samo je pusta priča. no kod jednog je mužjaka pronađeno čak 110 mg. čovjek mora biti neposredno pred «umiranjem» od žeđi. lat. svakog se srpnja održava Svjetsko prvenstvo puževa trkača ispred crkve Svetog Andrije u Conghamu u britanskoj pokrajini Norfolk. te mnogo malih cvjetova. Potrebna im je pomoć lemura.izvor vode za žedne putnike Drvo putnika lat. mreže. Oblik «Macrantha» u svim je dijelovima veći. Zmija Taipan (Qxyuranus microlepidotus). Naj. potom sve svjetliji. No. Pandanus tectorius. polen hale služio je havajskim djevojkama kao sredstvo za mamljenje mladića. ako isključimo ratove i nesreće. Kišnica je. Njegova kora sadrži stabilna vlakna od kojih se proizvodi užad. a u pacifičkom području i suknje. Prastanovnici su od nje pripremali opojne droge. Rekord svih vremena drži Archie. a široki 5-10 cm. a primjerice na Havajima je zovu «Hala». Selekcijom je dobiveno mnoštvo sorti. naj. Drvo putnika. Ovaj oblik ima male listove duge do 7 cm i široke 2 cm. mladi puž kojega je trenirao Carl Bramham. tipičnih polumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno nagrađeni nektarom. koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća plele košare i mreže. Muški i ženski cvatovi rastu na zasebnim biljkama. Neobično snažni cvºjetovi ne mogu se sami otvoriti. Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima ali najčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja.

Lawler DF et al.* Purina je dokazala da psi koji se hrane do idealnog tjelesnog stanja od rane šteneće dobi mogu živjeti i do dvije godine duže. (2008). Kako bi psi dosegli idealno tjelesno stanje.novo Želite da Vaš pas uživa u svojoj hrani. Vol 220: 1315-1320. Tijekom četrnaestgodišnjih istraživanja. 99: 793805 . (2002). molimo slijedite upute za hranjenje zajedno s Vodičem za tjelesno stanje koji pomaže u održavanju tjelesne mase Vašeg psa i kontroli hranjenja. Br J Nutr. FRISKIES u svome asortimanu nudi recepture koje odgovaraju različitim potrebama pasa uzevši u obzir njihovu dob i stil života. JA VMA. ali isto tako trebate biti sigurni da on dobiva sve što mu je potrebno. čak i više. S FRISKIES-om dobivate oboje. * 14 godišnja studija Purine na Labradorima: Kealy RD et al.