You are on page 1of 32

Green Garden • broj 65 • studeni / prosinac 2009.

godina IX • cijena 3 KM

Rezano cvijeće Hercegovački gerberi Uzgoj šampinjona Mediteranska voćna muha Gnojidba voćnjaka i vinograda

PHENIX
Organsko + mineralno gnojivo NPK 6:8:15 + MgO

Vinograd: količina: 60-70 kg/dulum

Voćnjak: količina:80-100 kg/dulum

Povrće: Količina 80-120 kg/dulum

e-mail: info@sjemenarna.com www.sjemenarna.com

3

Urednikova riječ
Pred Vama se nalazi novi, zimski broj stručnog glasila Green Garden koji na svojim stranicama donosi niz zanimljivih članaka iz oblasti voćarstva, vinogradarstva, povrćarstva, cvjećarstva i zaštite bilja. Kao što je to na našim stranicama postalo već uobičajeno, iz svijeta voćarstva možete doznati sve o radovima u voćnjaku tijekom zime kao i što to podrazumijeva pravilna jesensko-zimska sadnja voćaka i vinove loze. A pošto jesen predstavlja idealno vrijeme za gnojidbu proizvodnih nasada, ne propustite pročitati članak o sve popularnijim organskim peletiranim gnojivima. Nadalje, donosimo prilog o bajamu kao deficitarnoj i vrlo rentabilnoj voćnoj vrsti te značaju pravilne i pravodobne berbe plodova aktinidije. Međutim, zbog činjenice da u povrtnjaku radovi ne prestaju ni tijekom hladnih zimskih dana, pored redovitog kalendara sjetve, donosimo prilog o načinima grijanja zaštićenih prostora kao i osnovnim karakteristikama plasteničkih folija prisutnih na našem tržištu. A zašto je upravo peršin idealan kao začinska i nezaobilazna kulinarska biljka te zašto se tradicionalno u hercegovačkim domovima konzervira odnosno kiseli kupus, doznajte upravo sa stranica našeg i Vašeg Green Gardena. Kako ni ovaj put nismo izostavili ljubitelje cvijeća donosimo priloge o božićnoj zvijezdi i božićnoj pšenici koji uz adventske vijenčiće obilježavaju mjesec prosinac. Ali zbog činjenice kako i u ovom dijelu godine postoji dosta prostora za uzgoj ukrasnih biljaka na otvorenom posebice opisujemo crveni javor kao vodeći jesenji ukras mediteranskog vrta. Ističemo i priloge o presađivanju drvenastih biljaka te članak o cvjetnim biljnim vrstama više nego prikladnim za predstojeća božićna darivanja. S druge strane, proizvođačima cvijeća naročito će biti interesantan članak o gerberima, značaju primjene agrila u uzgoju cvijeća kao i što se sve krije pod pojmom rezanog cvijeća. Ništa manje nisu zanimljivi ni prilozi o sve destruktivnijem štetniku-mediteranskoj voćnoj muhi, pripremi travnjaka za predstojeću zimu i uzgoju šampinjona. Međutim, kako ni to nije sve, ipak Vam preporučamo da naš i Vaš Green Garden detaljno pročitate, a ukoliko smo što propustili, nadamo se da nam to nećete zamjeriti. Uredništvo

Sretne Blagdane, dobro zdravlje, mir i blagostanje neka vas prate u 2010. godini

SADRŽAJ
ADVENTSKI VJENČIĆI, BOŽIĆNA PŠENICA I ZVIJEZDA 4 BOŽIĆ U ZNAKU CRVENE BOJE 5 JESENJI UKRASI VRTA 6 PRESAĐIVANJE DRVENASTIH BILJAKA 7 REZANO CVIJEĆE 8 PRIPREMA TRAVNJAKA ZA ZIMU 9 ČARI MEDITERANA NA LJUBUŠKI NAČIN :: VRT IZ SNOVA 10 HERCEGOVAČKI GERBERI 11 PLASTENIČKA FOLIJA 12 PRIMJENA AGRILA U PROIZVODNJI POVRĆA 13 PERŠIN ZA JELO I ZAČIN 14 CRNA ROTKVA OBILJE VITAMINA TIJEKOM ZIME 15 UZGOJ ŠAMPINJONA 16 GRIJANJE ZAŠTIĆENIH PROSTORA 18 ZIMA U POVRTNJAKU 19 KISELI KUPUS :: MRKVA ZA ČISTU PETICU 20 PITANJA I ODGOVORI 21 MEDITERANSKA VOĆNA MUHA 22 ZAŠTO JE BOLJE VINOGRADE GNOJITI U JESEN 23 RADOVI U VOĆNJAKU POČETKOM ZIME 24 JESENSKO-ZIMSKA SADNJA VOĆAKA I VINOVE LOZE 25 BERBA PLODOVA AKTINIDIJE 26 BIOREX I FENIX PELETIRANA ORGANSKA GNOJIVA 27 VOĆE S PADINA BERKOVIĆA 28 BAJAM DEFICITARNA VOĆNA VRSTA 29 ZANIMLJIVOSTI 30
Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA, Široki Brijeg, Obilazna cesta 27 88220 Široki Brijeg, Tel.: ++ 387 (39) 700 000, Fax: ++ 387 (39) 706 572 Glavni urednik: dr. Ivan Ostojić Redakcijski kolegij: Josip Brkljača, Nino Rotim, Goran Jurilj, Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko Marketing: Snježana Spahić - Bevanda, dipl. oec. Grafičko oblikovanje: Damir Šanje Tisak: GDD POLET, Sarajevo Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

BROJ 65 • STUDENI / PROSINAC 2009

svoj izgled zahvaljuje asteškoj boginji kojoj je zbog neuzvraćene ljubavi puknulo srce i iz kapljica njezine krvi izrastao je «vatreni» cvijet. Stoga ni ove godine nemojte za- Adventski vjenac boraviti ukrasiti ulazna vrata i stolove adventskim vjenčićem jer on prije dolaska samog Božića stvara poseban ugođaj u našim domovima te na poseban način i u našim srcima. U srednjem vijeku su pak kršćani preuzeli tu tradiciju te su vjenčić sa svijećama počeli koristiti kao dio svoje duhovne pripreme za najdraži nam blagdan Božić. Prema staroj Meksičkoj legendi.prosinca. na putu u crkvu. A sami češeri i razni plodovi kojima vjenčić često bude pomno okićen predstavljaju naš budući život. u njemu se kao dekorativna biljka često nađe i lovor koji predstavlja pobjedu nad mučenjem i patnjom te božikovina i tisa koji su pak simbol besmrtnosti. prva Božićna zvijezda nastala je iz molitve dvoje seoske djece. s nekoliko otvorenih cvjetova. Prije same sjetve pšenica se najčešće namače u mlakoj vodi (desetak sati). dipl. bez žutog lišća. a ono što nazivamo cvijetom. neprolazan život. nekim čudom njihovi zele- ni listovi pretvorili su se u sjajno crvene latice. Bili su toliko siromašni da nisu mogli kupiti dar malom Isusu. odnosno uskrsnuće dok četiri svijeće označavaju četiri tjedna adventa ili došašća. ing. Sama tradicija adventskog vjenčića seže u daleku prošlost kada su germanski narodi koristili vjenčić ukrašen svijećama. Inače.4 ADVENTSKI VJENČIĆI Mladen Karačić. prilično neugledne žute cvjetiće. prisutnost cedra u vjenčiću označava snagu i izlječenje dok je sami kružni oblik vijenca. dipl. Sa zalijevanjem ne treba pretjerivati jer može doći do propadanja pšenice. BoŽIĆNA pšENIcA Mladen Karačić. Nakon toga pšenica se vadi iz vode i ravnomjerna raspoređuje u posudu u sloj debljine 2-3 cm. ubrali su buket poljskog bilja umjesto dara. Na Badnjak. BROJ 65 • STUDENI / PROSINAC 2009 . Oplemenjivači su se malo «poigrali» pa danas imamo bijele. obojeni su pricvjetni listovi (brakteje). krem i ružičaste primjerke. vrijeme pripreme za veliki blagdan kršćana. Prema vjerovanju prastanovnika Meksika. „Božićni stol“ BoŽIĆNA ZVIJEZDA Josip BrKlJača. ing. Sjetva se obavlja u posebne posude koje su nešto šire od standardnih ali i dublje. odakle biljka potječe. djevojčice Marije i njezina brsta Pabla. Božićna pšenica se uobičajeno sije od svete Barbare do svete Lucije-13. prema predaji izrađen od zimzelenih grančica adventski vjenčić simbolizira neprekidan. Kad Legenda o nastanku Božićne zvijezde Božićna zvijezda su ubrane biljke stavljali oko jaslica. Prilikom kupnje izaberite čvrstu Božićnu zvijezdu. ing. koje bi palili za hladnih i tamnih prosinačkih noći kao znak nade u nadolazeću sunčevu svjetlost i toplinu proljeća. simbol vječnosti Božje te besmrtnosti duše. Zalijevanje se obavlja svaki dan raspršivanjem vode po pšenici. Pored toga. Najtraženije su jarkocrvene. dok joj ostali još trebaju biti i pupu. S druge strane. Botanička znanost nam otkriva da Božićna zvijezda zapravo ima sićušne. koji nema ni kraj ni početak.

Ali. tratinčica i ciklama će u vašem vrtu uspješno pokriti golu zemlju i.5 BoŽIĆ U ZNAKU cRVENE BoJE Dolaze nam božićni i novogodišnji blagdani. BOŽIĆNA ZVIJEZDA AZALEJA Cvijet ciklame Puna cvjetnih pupova azaleja može cvjetati nekoliko tjedana dvostrukim ili jednostavnim cvjetovima bijele. Međutim. osim božićne zvijezde. lako ćete uočiti kako. cvjeta- ti lijepim ružičastim krunicama iznad bršljanova lišća. za svoju ljepšu polovicu. Naime. Zato bi. svojom cvatnjom također dominiraju azaleje. Ipak. treba znati kako ova prekrasna biljka ne podnosi tvrdu vodu koja odlikuje većinu naših vodovodnih mreža. treba znati kako optimalna temperatura za njenu dugotrajnu cvatnju iznosi od 10. Nadalje. A tijekom dugogodišnjeg oplemenjivačkog rada dobiveno je mnoštvo grmolikih sorata raznih boja i nijansi. ako joj položaj odgovara. možete odabrati jednu od božićnih lončanica. Na takvom. Dovoljno je smjestiti na prozorsku dasku. ciklame i drugo cvijeće. Azaleja s dvostrukim cvijetom BROJ 65 • STUDENI / PROSINAC 2009 Božićna zvijezda . Josip BrKlJača. iako smo zaokupljeni svojom svakodnevicom. vite im svaka dva tjedna dodavati namjensko tekuće gnojivo. bršljana. dolaskom zime kao da je u tom pogledu vrijeme stalo. ružičaste i crvene boje u vrijeme Božića uživaju milijuni ljudi diljem svijeta. pogrešno je mišljenje kako se izbor cvijeća pred božićno-novogodišnje blagdane svodi samo na božićnu zvijezdu. crvene boje ili u nijansama ružičaste. svima nam je poznato kako božićne zvijezde obično traju koliko i sami blagdani. od 10 do 15 stupnjeva C. uz malo pažnje i zrnce sreće kod odabira same lončanice. u vrijeme aktivnog rasta i cvjetanja biljku ne zaboravite prihraniti tekućim gnojivom za cvjetnice. ali nam je također znano i kako se radi o nezamjenljivoj cvjetnoj vrsti u čijim braktejama bijele. nipošto ne smijemo zaboraviti iznenaditi svoje najmilije. Ipak. ing. Međutim. Osim toga. ne zabora- O božićnoj zvijezdi nije potrebno trošiti riječi jer se radi o sobnoj biljci koja predstavlja svojevrstan simbol nadolazećih blagdana i biljci koja se tradicionalno koristi za ukrašavanje unutarnjih ambijenata tijekom nadolazećih dana. Međutim. vrijeme pomirenja i darivanja. Ali. I još nešto-dok su biljke aktivne i dok su u cvatu. prodaje i sadi tijekom proljeća. oprez! Cvatuće ciklame nikako ne podnose topli i suhi zrak u prostorijama s centralnim grijanjem i klima uređajima. pomno odabranom mjestu azaleja će dugo cvjetati. u ljepoti božićne zvijezde možete uživati čak i do šest mjeseci. Stoga u tu svrhu. I dok se veliki broj sobnog i vrtnog cvijeća nabavlja. krem. u skladu s mogućnostima. odnosno na svijetlo mjesto na koje ne dopire izravna sunčeva svjetlost. treba znati kako ova cvjetna vrsta zimi zahtijeva puno svjetla i nešto nižu sobnu temperaturu.16 stupnjeva C. A objasnit ćemo i zašto! Naime. ukoliko se uputite u malo veće prodajne centre. azaleje poželjno bilo zalijevati kišnicom ili prokuhanom vodom. CIKLAMA Poput zimzelena. te bolje izdržljivosti u sobnim uvjetima. ciklama je i jedna od najtraženijih zimsko cvjetajućih lončanica koja se redovito i uzgaja u unutarnjim ambijentima.

Josip BrKlJača.listom ili izgledom krošnje. to ne znači kako je javor osjetljiva biljka na hladnoću iz razloga što Acer palmatum može izdržati niske temperature od čak minus 30 stupnjeva C. pošto su mlade biljke i najranjivije. nekako najveća potražnja vlada za crvenolisnim varijantama javora. A upravo su sjemenke crvenog javora jedinstvene jer obično daju crveno potomstvo. proljetni mrazevi i hladni proljetni vjetrovi mogu uzrokovati sušenje i otpadanje tek razvijenih listova. mlade i cijepljenje biljke znaju katkad iz podloge potjerati divlje izdanke koje također uklanjamo njihovim rezanjem na mjestu njihova izrastanja. slobodno ga prikratite na željenu formu i to odsijecanjem njegovih izbojaka na dvije trećine njihove dužine. U rodu javora nalazi se oko 150 vrsta koje su rasprostranjene u sjevernoj umjerenoj zoni. premda su vrlo atraktivni i uz jezerca. može se reći da se javori u odnosu na ostale ukrasne grmove i stabla vrlo rijetko ili gotovo nikako ne orezuju. U tom pogledu najzanimljiviji je Acer palmatum atropurpureum čije lišće u jesen dobiva intenzivnu crvenu boju. nužno mu je osigurati vlažno tlo dobre ocjeditosti.6 JESENJI UKRASI VRTA Mnoge biljne vrste tijekom jeseni krase vrtove bilo plodom. crveni javor treba razmnožavati isključivo zelenim reznicama početkom ljeta ili cijepljenjem koncem zime i početkom proljeća. A kako bi njegovi brončanocrveni listovi tijekom jeseni uistinu postali sjajnocrveni. i to prije svega u uređivanju okućnica. što opet ovisi od njihove vrste i namjene uzgoja. uzgojen u malo većoj posudi. navedeni javor može biti i kućni ukras. pa se cijeli grm ili stablo doimaju poput veli- Crveni javor Acer palmatum atropurpureum BROJ 65 • STUDENI / PROSINAC 2009 . položaj na kojem se uzgaja dotična vrsta javora treba biti zaštićen od udara hladnih sjevernih vjetrova. Pored toga. na kamenjarima ili pak u kombinaciji s drugim vrstama kontrastnih boja listova. Pored toga. Osim toga. Tako se stabalca javora obično i uzgajaju na središnjem dijelu lijepo uređenih i održavanih travnjaka. orezana stabla ili u vidu bonsaia. njih svakako moramo uzgajati na zaklonjenom. čime je njihov uzgoj znatnije olakšan i pojednostavljen. vodite računa da nakon rezidbe na prerezanu površinu obvezno nanesete sredstvo za zaštitu rana (voćarski vosak). Ili još jednostavnije-nabavite gotovu sadnicu. vlasnicima okućnica osobito su zanimljive crvenolisne varijante koje obično i zauzimaju istaknuto mjesto na održavanim travnjacima. Dakle. Naime. Orezivanje javora Iako su sve vrste izrazito dekorativne. Na kraju da se zaključiti kako su crvenolisni javori doista lijepi. A u osobito hladnim godinama mogu nastradati i vršni izbojci. Ipak kod uklanjanja debljih grana. Ukoliko se to pak dogodi. A ukoliko je već formirani i oblikovani grm ili stablo izgubilo željeni oblik pretjeranim rastom u visinu. Pošto navedeni javor ispušta biljni sok ukoliko se orezuje u proljeće. Nadalje. Međutim. U uzgoju podnosi laganu sjenu. kog cvijeta. Bilo kako bilo. Međutim. Ali. Od tog broja veliki dio izvedenih vrsta i formi našli su široku primjeni u hortikulturnoj izgradnji. Javori spadaju u vrste koje nisu podložne pretjeranom orezivanju. tu operaciju je poželjnije izvesti tijekom ljetnog razdoblja. s tim da su pod utjecajem sunca i njegove boje puno izražajnije. nerijetko dosegne visinu i do 4 metra. ing. a mogu se odgojiti kao grmovi. biljku ostavite na miru da se sama oporavi a sve kako bi što prije i potjerala nove listove. Jedna od tih vrsta je i javor koji svojom visinom. oblikom krošnje te građom i bojom listova nalaze mnogostruku primjenu. Ipak. i njegove sjemenke su iznimno zanimljive djeci iz razloga što izgledaju poput malih avionskih propelerića. čime je i njegova reprodukcija znatno jednostavnija. malo sigurnijem mjestu. kako bi i sam uzgoj bio puno sigurniji. A iako ga odlikuje iznimno spor rast. spororastući grmovi kao što je Acer palmatum orezuju se minimalno.

zatim svi korovi i mahovina te sav kompost koji nije zbijen uz korijenje. Kod takvih biljaka mijenja se donji dio komposta. pa ih treba presađivati svake godine ili svake druge godine. treba presaditi svake tri do četiri godine. korijenje biljke koja se presađuje umotajte u vlažnu jutenu vreću i time spriječite isušivanje. a i njihove posude postat će premale za sve robusnije korijenje. Korijenje je osjetljivo i ne treba ga bez potrebe uznemiravati. pokazujući znakove slabljenja rasta i blijedu boju listova. odrasla. Dugovječne biljke. Provjeravanje stanja korijenja obavlja se tako da se posuda nagne na bok i pažljivo se izvadi biljka te se utvrdi potreba za presađivanjem. veću. odbaci se površinski sloj komposta. odnosno kompost pri dnu posude. Ako prilikom presađivanja nemate drugu. Presađivanjem ili pak mijenjanjem površinskog sloja. jednom na godinu. Biljkama koje se uzgajaju u posudama smanjena je mogućnost pristupa vlazi i hranjivim tvarima. Ovakvo presađivanje u sve veće i veće posude trajat će sve dok biljke ne odrastu i znatno uspore svoj rast. ing. grmova. kod biljaka koje su izvađene iz starih posuda. dok mlade biljke i biljke snažna rasta treba presaditi u posude koje su jedan i pol puta veće od onih u kojima su biljke do tada rasle. dok starija. posudu. s vremenom će «potrošiti» sve hranjive tvari. Prilikom presađivanja. dio komposta Osvježavanje površinskog sloja ispod se prorahli pazeći pritom da se ne ošteti površinsko korijenje. Biljke snažnog rasta brzo će prerasti svoju posudu. dipl. Biljke čije se korijenje nalazi bliže površini zahtijevaju drugi način mijenjanja treseta.7 pRESAđIVANJE DRVENASTIH BIlJAKA Drvenaste biljke koje se uzgajaju u posudama trebaju više njege i pozornosti od onih biljaka koje se uzgajaju direktno u tlu. omogućit će im postojan rast i dobro zdravlje. Nakon toga dodaje se novi kompost koji treba biti isti kao prethodni. pred kretanje vegetacije. Pošto se ukloni 5-10 cm površinskog komposta iz posude. stabla koja prirodno usporavaju rast i slabije širenje korijenja. Često biljke same upozoravaju da je došlo vrijeme za presađivanje. Odrasle se biljke nakon toga mogu vratiti u prijašnje posude. Biljke presađene u veće posude goran JurilJ. poput stablašica. proljeća. BROJ 65 • STUDENI / PROSINAC 2009 . Biljke u rasadnike spremne za presađivanje Presađivanje je najbolje obaviti krajem zime ili početkom Vrijeme i način presađivanja U godinama kad se biljka ne presađuje površinski sloj komposta treba osvježiti.

Ipak. Tulipani se za potrebe rezanog cvijeća beru dok se još nalaze u fazi pupoljka. radijatori i sl. Dovoljno je samo malo prošetati prirodom. Jednostavno rečeno. Zahvaljujući njima. osim pripreme saksija i vaza trebamo pripremiti i ubrano rezano cvijeće kojem se sa stabljike uklanjanju listovi. kako bi produžili njihovu cvatnju ljiljanima se redovito moraju uklanjati procvjetali cvjetovi. Narcis je cvjetna vrsta koja ne podnosi druge ukrasne biljke. a sve kako bi se što bolje prilagodile novim uvjetima. Ukoliko smo pak prinuđeni narcise smjestiti u vazi s ostalim cvjetnicama. nipošto mu nemojte skraćivati stabljiku. ing. samo ga iskusni ljubitelji uspiju dugotrajno očuvati raskošno lijepim i svježim. ovisit će i od uvjeta njegovog smje- Dugotrajnost rezanog cvijeća Ruže kao jedne od najčešće darivanih cvjetnih vrsta predstavljaju redovite pratioce naših dnevnih prostorija. u matičnoj zemlji krizanteme se već desetljećima koriste za ukrašavanje i oplemenjivanje stambenih i poslovnih prostora. kako bi cvijeće u vazama zadržalo svoju svježinu kroz duži vremenski period. Ljiljani predstavljaju relativno skromnu ali ništa manje dekorativnu cvjetnu vrstu koja se bez većih poteškoća u saksijama dugo uspijeva očuvati svježom. odmah ga trebamo i smjestiti isključivo u čiste saksije odnosno vaze u koje prethodno ulijevamo svježu vodu. utoliko će trajnost cvijeća biti veća. osim spomenutih dekorativnih biljnih vrsta postoji još veliki broj cvjetnica koje se mogu koristiti u vidu rezanog cvijeća. Ruže su najljepše rezano cvijeće Koliko će ubrano rezano cvijeće zadržati svoju svježinu. Ipak. čim u okrilje našeg doma donesemo ubrano rezano cvijeće. U tom pogledu najvažnija je temperatura. Razlog tomu ogleda se u njegovoj specifičnosti da mu stabljika luči sluzave sekrete koji su otrovni za sve ostale prisutne biljke. Osim toga. štaja. svježina vode posebice važna za pupoljke koji se u periodu od nekoliko dana trebaju i otvoriti. što znači da će brzo i uvenuti. nakon čega se ubrani tulipani premještaju na stalno mjesto. Slično ružama. Narcisi se koriste kao rezano cvijeće BROJ 65 • STUDENI / PROSINAC 2009 .). Kako bi zadržale svoju svježinu. ubrano cvijeće nije poželjno smještati blizu balkonskih vrata ili prozora kao ni u blizini izvora toplote (klima. koja nipošto ne smije biti previsoka. prije stavljanja u saksije čuvaju se nekoliko sati na hladnom mjestu. prije njegovog stavljanja u saksije potrebno je u vodu unijeti odgovarajuća gnojiva za rezano cvijeće. buket sačinjen od ovog cvijeća Najčešće vrste rezanog cvijeća čim prije treba staviti u čistu vodu te nekoliko sati držati na hladnom. Krizanteme se posljednjih godina sve češće. kojeg određeni period uspijevamo očuvati svježim. Međutim. a time razumljivo i njegovu raskošnu ljepotu. oštećene stabljike ruža predstavljaju idealnu podlogu za razvoj štetnih bakterija koje izazivaju njihovo ubrzano truljenje i propadanje. Josip BrKlJača. cvijeće će ostati svježe a cvatnja će biti duža i raskošnija. U tom pogledu unutrašnjost našeg životnog prostora sve češće se oplemenjuje različitim vrstama rezanog cvijeća. što je temperatura u prostoriji niža. Naime.8 REZANo cVIJEĆE Cvijeće je neizostavni i nezamjenljivi dio svakog doma. Zbog toga se u vazama vrlo rijetko drži u kombinaciji s drugim cvijećem. Naime. Pored raznoraznog ukrasnog sobnog bilja naše domove krase i različite vrste rezanog cvijeća. nalaze u našim domovima. Njihovoj većoj prisutnosti kumovala je činjenica kako se one danas više ne smatraju isključivo „grobnim cvijećem“. Zbog svega toga. Naime. prilikom rukovanja cvjetnim buketom trebate biti pažljivi jer su ruže iznimno osjetljive na bakterije. Međutim. Spomenimo kako je čistoća tj. pupoljci će umjesto da procvjetaju biti osuđeni na propadanje. Ali. A ukoliko to zanemarimo. u vidu rezanog cvijeća. rukovodeći se i poštujući određena pravila. Ali. Međutim. neposredno prije stavljanja cvijeća u saksiju s vodom stabljiku je poželjno skratiti za 5-10 cm. Drugim riječima. na dugotrajnost rezanog cvijeća posebno utječe čistoća posuda i vode. iskusni ljubitelji cvijeća znatno duže uspijevaju zadržati njegovu svježinu. o čemu bismo svakako trebali povesti računa.

To znači da tijekom zime zelene površine ne treba ni kositi a ni zalijevati. statistika pokazuje kako na području Hercegovine tijekom jeseni i zime upravo padne i najveća količina oborina. možemo samo zaključiti kako je potrebno dosta truda i zalaganja ali i znanja kako bismo dobili pravi dekorativni zeleni pokrivač. što znači da u većini slučajeva travu nije nužno ni zalijevati. dovode do nastanka svojevrsnih mrlja na travnjaku promjera čak i od pola metra. Dakle. osim osnovnih elemenata. Svima nam je poznato kako se dolaskom hladnijih dana intenzitet radova na travnjacima bitno umanjuje. Zašto? Zato što navedena gnojiva u svom sastavu. Dakle. E tek onda se počinjemo pitati čijom krivicom smo dobili bolestan i nimalo dekorativan travnjak. BROJ 65 • STUDENI / PROSINAC 2009 . ipak treba znati kako je travnjak nužno adekvatno pripremiti za svojevrsno prezimljavanje. debeo sloj lišća na površini generalno gledano oslabljuje travnjak jer je spriječen prolazak zraka i svijetla. Ali. Da bi se pak travnjak temeljito prozračio. Tako je dolaskom listopada travnjak nužno posljednji put pokositi. Osim toga. primjenom specijalnih gnojiva za travnjake bitnije utječemo na učvršćivanje vlati trave. Spomenimo kako se eventualno tijekom zime može obaviti još jedno prozračivanje travnjaka. Bitno je i napomenuti kako tijekom jeseni i zime nipošto ne smijemo koristiti dušična gnojiva tipa KAN-a jer na taj način uvjetujemo pojavu gljivičnih oboljenja koje. izuzev u našim južnim. Primjenom navedenih gnojiva za travu istodobno utječemo na stvaranje akumulacijske energije za njen bolji i uspješniji rast tijekom proljeća. Ipak. dipl. ing. koje su onda otpornije i na hladnoću i na niske temperature. Međutim. toplijim područjima i to samo u godinama sa suhom zimom. travnjak prije samog ulaska u zimski period trebamo nakon posljednje košnje i prihraniti i to namjenskim gnojivima za travu. potrebno je koristiti Radovi na travnjaku početkom jeseni namjenski prozračivač koji omogućuje dubinsko provjetravanje travnjaka. Svakako da tijekom jeseni i zime s travnjaka trebamo redovito uklanjati i otpalo lišće jer ono stvara idealne uvjete za pojavu odgovarajućih bolesti na travnjaku. ali samo na mjestima na kojima je primijećeno zadržavanje vode. kad je temperatura između 0 i 10 stupnjeva C. Posebno je važno tijekom jeseni obaviti provjetravanje travnjaka kako bi se izbjegao zimski razvoj mahovine i gljivica.9 pRIpREMA TRAVNJAKA ZA ZIMU Mario ćuBela. imaju i mikroelemente nužne za pravilan razvitak trava.

radi se o relativno mladom nasadu koji se prostire na 6000 četvornih metara i u kojem se nalazi cca 560 stabala. A da je to iznimno kvalitetan genetski potencijal. paunova. moj istinski hobi predstavlja uzgoj ukrasne peradi. svjedoči plod šipka sorte glavaš čija je težina iznosila ravno 1365 grama. vrt obitelji Kraljević svjedoči kako se u njemu sve radi s pažnjom i ljubavi. gusaka. Gojka Kraljevića kojeg svi poznaju pod nadimkom Bilarević. Do sada smo na stranicama našeg časopisa donosili niz priloga vezano za nasade šipka koji se intenzivno podižu na području Hercegovine. dipl. Ovaj vrijedni umirovljenik svoje slobodne dane aktivno provodi u vrtu koji obiluje različitim cvjetajućim i lisnodekorativnim vrstama. pataka i golubova. dobar dio života proveo sam u inozemstvu gdje vlada velika potražnja za vinom i sokom od šipka.“ I doista. u naselju Vičići nalazi se ukrasni vrt u vlasništvu gosp. znanja i zalaganja uspjeh u voćarstvu uistinu neminovan. Naime. ing. A zauzvrat gospodin Gojko i njegova supruga. u njemu se nalazi veliki broj različitih sorti od kojih pripravljam prvoklasno vino za osobne potrebe premda jedan dio poklonim prijateljima i rodbini. posađeni su tek prije pet godina. Pošto na području Humca u Ljubuškom vladaju idealne klimatske prilike. Iako imam relativno mali vinograd od 500 loza. odlučio sam podignuti nasad.10 ČARI MEDITERANA NA lJUBUšKI NAČIN ivica doKo. u rijetkim trenutcima odmora. zbog čega uostalom posjedujem nekoliko različitih vrsta fazana. Kako sam vlasnik kaže: „Nasad šipka podigao sam ponukan činjenicom kako je riječ o vrlo profitabilnoj voćnoj kulturi čiji se plodovi i prerađevine mogu plasirati na inozemno tržište. To ne bi bilo ništa Dražen Antunović u svom nasadu šipka neobično da šipci nisu mladi tj. Međutim. Međutim. premda u nasadu imam zastupljene i ostale sorte. To radim iz čistog gušta premda me ništa manje ne privlači vinogradarstvo i povrćarstvo. Prvenstveni cilj mi je bio uzgojiti autohtone sorte. njege i održavanja cvijeća. na način da sam proizveo vlastiti sadni materijal. dipl. Naime. kao što je naš hercegovački glavaš. nasad šipka u vlasništvu Dražana Antunovića iz Ljubuškog jedan je svakako od impozantnijih. Stoga obitelj Antunović najbolje svjedoči kako je uz mnogo truda. nesmetano mogu uživati u čarima različitih cvjetnih vrsta koje krase njihovu okućnicu. grmovi šipaka puni su plodova tako da se sa dotične površine očekuje prinos između 4 i 5 tona.“ Ono što fascinira jest činjenica kako se spomenuti nasad šipaka nalazi u izvrsnoj produkcijskoj moći. Naime. Detalji iz vrta obitelji Kraljević BROJ 65 • STUDENI / PROSINAC 2009 . ing. VRT IZ SNoVA nino rotiM. Na Širokom Brijegu. Kako i sam kaže: „U poslovima vezanim za uzgoj dekorativnih biljaka glavnu riječ ima moja supruga kojoj rado iziđem u susret u pogledu sadnje.

Šarenilo boja HERcEGoVAČKI GERBERI Gerber je jedna od najvažnijih vrsta rezanog cvijeća čija se potražnja u BiH najvećim dijelom podmiruje iz uvoza. Koliko mi je poznato. Pritom se. Zbog toga zaštita biljaka je puno jeftinija a samo zalijevanje puno lakše i jednostavnije. koje bi se ogledalo u nekoj drugoj dekorativnoj cvjetnoj vrsti. dok se sadnja u zemljište postupno napušta. Stoga bi svladavanje spomenutih tehnologija omogućilo stvaranje kvalitetnog proizvoda i veću konkurentnost domaćih proizvođača na tržištu. budući da se lonci s gerberima nalaze na stolovima. treba znati kako je proizvodnja gerbera vrlo zahtjevna te je stoga njihov intenzivan uzgoj i moguć samo u zaštićenim prostorima. Međutim. a jednom mjesečno biljci dodajte malo tekućeg gnojiva. a možete ih i posaditi na svoju cvjetnu gredicu. treba znati kako zahvaljujući svojim lijepim cvjetovima. misli na održavanje vlažnosti supstrata i pravilno izbalansiranu prihranu. koji su se koliko-toliko specijalizirali za njihovu proizvodnju. po mogućnosti na prozoru. A kada ih pak proizvedete. Razlog slabe konkurentnosti domaće proizvodnje je nedovoljno poznavanje tehnologije proizvodnje gerbera. prije svega. Ipak. To pak zahtijeva regulaciju mikroklimatskih uvjeta u zaštićenom prostoru i njihovo održavanje unutar granica optimuma. jer se sadnice ne stavljaju u tlo već u supstrate te se ne mora gubiti vrijeme i trošiti sredstva na dezinfekciju. danas na tržište stalno izlaze nove. Izbor boja je golem i poziva na kombiniranje. A u kući biljka treba svijetlo stanište. ing. grmić gerbera ne traži nikakvo društvo. Svi oni dobro znaju kako je riječ o vrlo zahtjevnoj cvjetnoj vrsti kojoj treba znati i ugoditi. gerbere vrlo lako možete i prodati jer je naše tržište u tom pogledu više nego deficitarno. Gerber je poznat i omiljen zbog svojih velikih i šarenih cvjetova. Također. da se lako zaključiti kako se ger- Novi načini u uzgoju gerbera Suvremen uzgoj gerbera BROJ 65 • STUDENI / PROSINAC 2009 . Ukoliko je zrak u prostoriji presuh. Jedino im još nedostaje plava boja. polupuni i jednostavni cvjetovi tamnog ili svijetlog središta. poput plastenika i staklenika. i jedan jedini cvijet u vitkoj vazi bit će prelijep ukras na vašem stolu ili prozoru.) posljednjih godina u proizvodnju uvodi sustav uzgoja cvijeća u supstratima (soilless). poboljšane sorte koje imaju mnoga nova svojstva. Pored toga. posljednjih godina gerberi su postali iznimno traženi. sorte koje rastu kompaktno. Tako se zbog niza problema do kojih je dolazilo uzgojem u tlu (pH tla. u Hercegovini postoji tek nekoliko individualnih proizvođača gerbera. dipl. veća za najmanje 30 posto. Osobito pazite na redovito zalijevanje. više se može proizvesti na Prateći inozemna iskustva. Međutim. Široka paleta obuhvaća boje od žute i crvene preko ružičaste pa sve do bijele. Jer ipak treba znati kako je proizvodnja gerbera u svijetu uglavnom orijentirana na uzgoj u specijalnim inertnim supstratima. Osim toga. Na području Hercegovine nekoliko proizvođača se bavi uzgojem gerbera. nema ni prijenosa i širenja bolesti iz razloga što svaka sadnica ima svoj vlastiti lonac. radi se o vrlo raskošnoj vrsti cvijeća kojoj nije potrebno društvo u cvjetnjaku. Ustvari. Čiste i snažne boje cvjetova glavni su adut gerbera.11 jedinici površine i što je jako važno-uopće nama pojave botritisa i drugih opasnih gljivičnih oboljenja. uz sve troškove. listove povremeno poprskajte vodom. gerberi se već od konca travnja sasvim dobro osjećaju i vani na otvorenom. Ali. takva sofisticirana tehnologija uzgoja zahtijeva poznavanje svih aspekata proizvodnje s naglaskom na izbalansirano i pravilno doziranje hranjiva. problemi s bolestima i štetnicima zbog uzgoja u monokulturi i sl. sve ipak ostaje na sporadičnom uzgoju gerbera unutar obiteljskih plastenika i staklenika. veliMir lasić. Tako postoje ispunjeni. Nadalje. stabljika im je čvrsta dok su cvjetovi trajniji no ikad. odnosno. Međutim. Međutim. ber sve više uzgaja u plastičnim loncima. a što sve izravno utječe na prinos i kakvoću cvijeta. Na taj način ne dolazi do problema s tlom. ne samo kao rezano cvijeće već i vidu lončanica. Do tada. osim što biljke mnogo dulje traju u loncima nego u zemljištu i sama proizvodnja gerbera je.

pri izboru folije za plastenike nije dovoljno voditi računa da je ona cijenom priFolija se koristi sve više Vrste folija stupačna. zatim treba biti otporan prema djelovanju mikroorganizama. već padaju na biljku što. nepropusne za vodu i djelomično propusne za CO2 i O2. što znači da dugo ostaje elastična. Sukladno s tim raste i potražnja za plasteničkom opremom. Vijek trajanja ove folije iznosi 3-4 godine i to za foliju debljine 0. bazama. ultraljubičastim zrakama (UV stabilan). Inače. Vlasnici plastenika možda to ne znaju. Želja svakog proizvođača oduvijek je bila da se sa svojim poljoprivrednim proizvodima na tržištu pojavi što ranije. ing. jer se time ostvaruju i daleko veće tržišne cijene. odnosno. Na tržištu danas postoje i nove vrste folija čija trajnost iznosi čak 5-6 godina. polietilenska folija je hidrofobna. veliMir lasić. te 12 mjeseci za foliju debljine 0. Kako i nebi kada od nje u velikoj mjeri ovisi i sami uspjeh plasteničke proizvodnje povrća i cvijeća. Na ovoj foliji led se ne zadržava.15 do 0. Ti materijali nose naziv po polimeru od koga su i sačinjeni. kao i folije od linearnog polietilena (LDPE). Dakle. što je povoljno za rast i razvoj biljke. dipl.12 plASTENIČKA FolIJA Slobodno možemo reći kako je trend podizanja plastenika u velikom porastu. pak. niskim temperaturama. Iz svega gore navedenog da se zaključiti kako među folijama ima velikih razlika te se pri njihovu izboru svakako trebate posavjetovati s nekim od kolega agronoma upućenih u ovu problematiku. ultraljubičasti dio spektra najmanje 20 posto i infracrveni najviše 10 posto. od koje glavno mjesto zauzima višegodišnja folija. organizira intenzivna proizvodnja povrća i cvijeća. A upravo primjena plastične folije omogućuje poljoprivrednicima da se praktično tijekom cijele godine. Upravo tu. treba da propušta vidljivi dio spektra najmanje 80 posto. ne propušta vodu i da u najmanjoj mogućoj mjeri mijenja dimenzije pri promjeni temperature. van glavne sezone dospijevanja povrća. Različite vrste folija za plastenike Sve veći broj zaštićenih objekata na području Hercegovine BROJ 65 • STUDENI / PROSINAC 2009 . Propušta 80-90 posto vidljivog dijela spektra i 75 posto ultraljubičastog. često izaziva ozljede i ožegotine.10 mm. To umanjuje njenu providnost. da ne gori. bitnu ulogu odigravaju plastenici i ostali tipovi zatvorenih prostora čiji je nezaobilazan element i kvalitetna višegodišnja folija.04 do 0. pa se vodena para kondenzira u kapi vode na unutarnjoj strani folije. cilj je osuvremenjivanje poljoprivredne proizvodnje kojom bi se po jedinici površine ostvario mnogostruko veći dohodak. ali kvalitetan plastični materijal. U tu svrhu najviše se koriste mutne žute-zelene polietilenske folije. Stoga se danas najviše koriste stabilizirane hidrofilne folije. Pored toga materijal mora biti otporan prema kiselinama.20 mm. pod vedrim nebom. već da ona dosta i vrijedi. kao pokrivač zaštićenog prostora. ulju. a kapi ne otječu po površini folije. Dakle.

ing. te je od velike pomoći poljoprivrednim proizvođačima. rubovi folije jače i napinju uz tlo kada će agril biti prisutan samo za vrijeme klijanja i nicanja. zbog mogućeg jačeg vjetra. ne smijemo zanemariti i činjenicu kako agril štiti biljke od udaraca jače kiše. Zapravo. ivica doKo. Treba znati i da se zadržavanjem vode u mikroporama agrila. čime su u znatnijoj mjeri umanjena štetna djelovanja koja prouzrokuju temperaturna kolebanja. Ukoliko vas tijekom hladnijeg dijela godine put nanese kroz južnu Hercegovinu. Prednost agrila su velike BROJ 65 • STUDENI / PROSINAC 2009 . Tako se obično u praksi. dok se obično u Hercegovini tijekom uzgoja salate folija uopće ne skida. Naime. od štetnog djelovanja niskih temperatura. U tom slučaju rubovi agrotekstila se malo popuštaju a sve kako bi uzgajana biljka. sunčevu svjetlost i kišu. radi se o agrotekstilnoj foliji ili agrilu koju zbog fine strukture vlakana poljoprivredni proizvođači od milja nazivaju i „paučinom“. nemojte misliti kako se parcele bijele od velikih nanosa snijega. Iako se na većim površinama agrotekstilna folija obično postavlja posebnim strojevima na manjim površinama se to uglavnom radi ručno. Postupak je vrlo jednostavan jer je dovoljno agrilom prekriti biljke nakon čega se. zbog postupnog isparavanja vode kroz mikropore na tkanini se ne stvara ni kondenzat. prije svega povrća. premda umanjuje i udarce od eventualnih naleta krupe i tuče. frezom nanese malo veći sloj zemlje. razumljivo. pri padu temperature stvara tanak sloj (skrama) koja sprječava da se ispod paučinaste tkanine temperatura dalje snižava. u ovom slučaju salata. način postavljanja i napinjana folije ovisit će i od same vrste uzgajane biljke te od faze razvoja u kojoj se uzgajana biljka nalazi. cijelo vrijeme uzgoja. radi se o agrotekstilu čiji je propilenski sintetički materijal nastao od kontinuiranih polipropilenskih vlakana bijele boje koja se tkaju. Dakle. zanimljiv je podatak kako se ispod bijelog agrotekstila zemljište danju manje zagrijava a noću sporije hladi. ipak treba biti svjestan činjenice kako navedenu foliju nije potrebno uklanjati sve do berbe iz razloga što pri kišenju ili zalijevanju kapi vode preko mikropora na tkanini polako prolaze i ravnomjerno Može li se povrće nesmetano uzgajati ispod agrila? zalijevaju biljke i zemljište.13 pRIMJENA AGRIlA U pRoIZVoDNJI poVRĆA Agrotekstilna folija ima presudan značaj u proizvodnji povrća tijekom hladnih zimskih dana. Osim toga. a što se pokazalo više nego učinkovitim. premda više ni ta mogućnost nije isključena. Naprotiv. prešaju ili izvlače a sve u cilju zaštite. imala prostora za normalan rast u visinu.dipl. Nadalje. I na kraju. Međutim. njegovi krajevi dobro i učvrste. navedena folija više nego učinkovito štiti tek posijane i posađene biljčice od štetnih zimskih temperatura. Čak se nakon toga zemljište postupno suši pa se ne stvara uvijek nepoželjna pokorica. nego je prisutna gotovo Način postavljanja agrotekstila Praksa je pokazala kako se povrće bez većih poteškoća može uzgajati ispod agrotekstilne folije jer je ona propusna za zrak. agrotekstil učvrsti na taj način što se po njegovim rubnim dijelovima motokultivatorom tj. Zato se.

Pogotovo ukoliko nam je poznata činjenica kako navedeni peršin osim bjelančevina sadržava obilje korisnih tvari. i to peršin glatkih i peršin kovrčastih listova. Dubina polaganja sjemena treba iznositi oko 1. možete posijati i u kasnu jesen. uzgaja se na drugom mjestu u plodoredu. niste pogriješili jer je peršin neizostavna začinska biljka u svakom domaćinstvu. A peršin se za jelo upotrebljava svjež kao dodatak jelima. rasipanjem iz ruke po cijeloj površini. te se u našim poljoljekarnama susreću dva osnovna kultivara: peršin berlinski i peršin domaći lišćar. Peršin berlinski se uzgaja prvenstveno zbog svog bijelog zadebljalog korijena uz kojeg formira i 15-20 listova. S druge strane. zamjetno je da se kod nas sjetva peršina obavlja uglavnom omaške. osim u rano proljeće. goran JurilJ. treba znati da se peršin korjenjaš proizvodi prvenstveno zbog svog zadebljalog korijena. poželjno je tlo fino pripremiti tako da njegov površinski sloj postane sitan-fin bez grumenja. jedna od «najmučnijih» biljaka u pogledu klijanja tj. menarnama možemo pronaći i dvije varijante lišćara. začina mnogim jelima.5 cm a sjeme se polaže na razmak između redova od 30 cm dok razmak unutar reda treba iznositi 5-7 cm. nipošto ga ne uzgajajte u zasjeni bilo koje vrste. fosfor i željezo a da o eteričnim uljima i ne govorimo. neizostavni začin u kuhinji. sasvim neopravdano. navedene korisne tvari možemo pronaći i u listovima peršina koje također formira i peršin korjenjaš. Odmah ćemo istaknuti kako peršin ima vrlo malo sorti. Međutim. Proizvođači peršina susreću se u uzgoju s dva tipa. riječ je o vrsti povrća kojoj treba na svojevrstan način znati i ugoditi. S druge strane. poput minerala kao što su kalcij. Bilo koju sortu da odaberete. U pravilu. Kada biljke formiraju 4 prava lista. Peršin domaći lišćar nema tako izražen.dipl. Proizvođači i ljubitelji povrća na svojoj gredici u povrtnjaku pored ostalih povrtlarskih kultura redovito uzgajaju i peršin. Ipak. kalij. navest ćemo osnovne karakteristike dvije najčešće sorte peršina. prorjeđuju se na razmake 8-10 cm. kako kod nas tako i u svijetu. nicanja. s peršinom zadebljalog korijena i lisnatim peršinom. Tako peršin. Ali da bi se zadebljali korijen peršina pravilno razvijao (bez deformacija). uz celer. peršin lišćar u tijeku vegetacije može stvoriti i više od 150 listova.ing. A upravo u zadebljalom korijenu su skrivene bjelančevine u dva puta većoj količini nego primjerice u mrkvi. Pošto je peršin biljka dugog dana i sunčanih položaja. zdravo i razvijeno. Tim više jer je sjeme peršina sitno a i dugo traje sami ponik biljčica. U bolje opskrbljenim sje- Razlike između peršina korjenjaša i lišćara Biološke posebnosti Peršin se najčešće koristi kao začin Domaći lišćar je najčešće korištena sorta BROJ 65 • STUDENI / PROSINAC 2009 . peršin lišćar treba redovitije opskrbljivati vodom (cca 30 litara vode po četvornom metru) i to nakon svake berbe lišća. Peršin je. Može se pripravljati i u vidu salata. Istina. Ipak. što znači da dolazi iza povrtnih kultura koje su obilno gnojenje stajskim gnojem ili pak iza leguminoza. zadebljao korijen koji je ustvari više jako razgranat i žiličast. optimalna temperatura nicanja iznosi 20 stupnjeva C. lisnate varijante peršina potiskuju peršin zadebljalog korijena. 14 Kako bi otklonili svake dvojbe. Iako sjeme niče već pri 2 stupnja C. Dakle.pERšIN za jelo i začin Peršin se proizvodi zbog zadebljalog korijena i lišća. posebice njegovo lišće dok je mlado.

bez promjene njene kakvoće koristiti tijekom cijele zime. Pored toga.ing. Zimske se sorte siju na razmak redova od 30-40 cm i to u prethodno pripremljenu i pognojenu zemlju (stajski gnoj nije potreban pa se dodaje samo NPK 15-15-15 u količini od 50 grama po četvornom metru). A o rokovima sjetve moramo strogo voditi računa jer ukoliko zimsku crnu rotkvu posijemo prerano može doći do formiranja grubog i neukusnog korijena. uzgojene u vlastitom povrtnjaku. Na taj način. Za razliku od rotkvice. posebice ako se konzumira u svježem stanju. Rotkva je stara povrtlarska kultura. Ipak. Kako bi tijekom zime uistinu mogli i uživati u pikantnom okusu crne rotkve. zanimljivo je da i pored izvrsnog okusa i hranjive vrijednosti rotkvu gotovo nikako i ne koristimo u prehrani. po potrebi i to neposredno prije korištenja. Njena je ljekovitost neupitna a još su je stari Grci i Rimljani koristili za liječenje dišnih organa i ublažavanje kašlja. 2-2. a da ne izgubi na svojoj svježini. sjetvu je potrebno obaviti izravno na gredicu koncem srpnja tj. Način proizvodnje Zimsku rotkvu beremo prije jačih mrazeva i s četvornog metra možemo ostvariti prinos od Vrijeme je za berbu crne rotkve Crna rotkva se malo koristi u prehrani BROJ 65 • STUDENI / PROSINAC 2009 .dipl. čime zadržavamo njena ljekovita svojstva. kalcij. fosfor i mangan dok specifičan miris i okus rotkve potječe od eteričnih ulja.5 cm. obiluje i nizom važnih minerala kao što su kalij. korijenje možemo vaditi postupno. rotkva predstavlja dobar izvor vitamina C. početkom kolovoza. rotkva može dugo ostati na gredici. uz utrošak sjemena od 4 grama po četvornom metru. Inače. toliko potrebnog u zimskim mjesecima. Pošto dobro podnosi niske zimske temperature (i do minus 6 stupnjeva C) na ovaj način je možemo. Uzrok tomu svakako možemo tražiti u ustaljenim prehrambenim navikama i nedovoljnoj informiranosti jer crna rotkva predstavlja dragocjen izvor C vitamina. željezo. što potvrđuju i slike pronađene u hramovima drevnih Egipćana.15 cRNA RoTKVA obilje vitamina tijekom zime ivica doKo. Sjetva se obavlja na dubinu od 1-1.5 kg.

većina domaćih proizvođača uvoze gotovi supstrat iz Italije. vlage. Izrazito je važno da temperatura bude konstan- tna tj. podzemni rovovi. da bi mogli u svakom momentu kontrolirati vlažnost zraka. Međutim. kao što su: jame. Danas postoje i specijalno izgrađeni objekti koji se prakticiraju isključivo pri intenzivnom uzgoju gljiva. Potrošnja šampinjona se stalno povećava Možemo ih uzgajati na otvorenim ili zatvorenim prostorima. Nizozemskoj. manje-više. prozore treba premazati krečom. najčešće iz Italije. Međutim. Gljive su uzgajali stari Grci i Rimljani. Osušeni šampinjoni mogu se u obliku praha ili gljivinih rezanaca dodavati jelima umjesto začina. Velikoj Britaniji. u tu svrhu koriste razni materijali biljnog. a najbolji je kompostirani konjski stajnjak. prostorije za uzgoj šampinjona trebaju ispunjavati određene uvjete. pa šampinjone možemo koristiti i kao izvrsnu zamjenu za meso. Italiji i drugim zemljama. Od vitamina. posoljene ili zamrznute. To je zdrava hrana. 16 Šampinjoni se uzgajaju na supstratu-kompostu a za tu namjenu najbilji je kompostirani konjski stajnjak. Bjelančevine su dosta slične bjelančevinama životinjskog podrijetla. a relativna vlaga ne smije biti veća od 85 %. Uzgoj gljiva datira još iz davnih vremena. najznačajnije je prisustvo vit. Tu je sve.UZGOJ ŠAMPINJONA Mario ćuBela. Danas se u svijetu. što može imati opasne posljedice po zdravlje. jer se kod starih gljiva stvaraju veoma otrovni spojevi. u pravilu se gljive koriste dok su svježe. Također. ukiseljene u octu. nepromjenljiva. Važno je u prostoriji provoditi i osvježavanje zraka jer je gljivama potreban kisik ( u tijeku proizvodnje stvara se velika količina CO2 ). auto- Mjesta za uzgoj šampinjona Uzgoj šampinjona matizirano i dosta ručnog rada ima samo pri berbi. a u XVII. životinjskog i sintetičkog podrijetla. Zbog svoje prehrambene vrijednosti gljive u prehrani ljudi zauzimaju sve značajnije mjesto. najbolje uspijevaju u zatvorenim prostorima. Ipak. Većina uzgajivača šampinjona uvoze gotove supstrate. Šampinjoni se gaje na supstratu-kompostu. te njene oscilacije ne smiju biti veće od 3 do 4 stupnja C. ing. topline i svjetlosti olakšano. napuštena rudarska okna tj. Gljive možemo koristiti u prehrani na različite načine. U prostoriji je potrebno imati hidrometar. stoljeću su bile široko rasprostranjene u Francuskoj. vitaminima i mineralnim tvarima. bogata bjelančevinama. dok minimalna temperatura ne smije biti manja od 120 C. i to: kuhane. Idealna temperatura za ugoj šampinjona je od 16 do 190 C (za razvoj micelija 250 C). Kod nas se za uzgoj šampinjona najviše koriste adaptirani. kojega nema ni u jednoj biljci. tamo gdje je reguliranje zračenja. podrumi. ali u sve većoj mjeri i kod nas. iako se on može pripraviti i u vlastitoj režiji (kompostiranje traje oko 16 dana uz naknadnu pasterizaciju supstrata). premda ga i sami mogu pripraviti. D. pečene. marinirane ili pak u svježem stanju. Kao sadni materijal kod šampinjona se koristi micelija koja je proizvedena na BROJ 65 • STUDENI / PROSINAC 2009 . napušteni podrumi i bivša vojna skladišta. Ipak. dipl. te pošto sunce smeta šampinjonima. možemo ih konzumirati osušene.

17 šAMpINJoNSKA MUšIcA Šampinjone napadaju razne vrste mušica. Ovi sitni insekti mogu prouzročiti velike štete u gajilištu šampinjona. a nakon 2-3 tjedna izlaze odrasli insekti. pri kome gljive treba što manje dirati rukama jer im time umanjujemo kakvoću. Javljaju se u svim oblicima. BROJ 65 • STUDENI / PROSINAC 2009 . kada micelija prožme dio komposta. a time i tržnu vrijednost. Nakon pokrivanja obavlja se zalije- vanje i održavanje vlažnosti na oko 60 %. Za zasijavanje supstrata treba koristiti micelij koji proizvode specijalni laboratoriji. daju energiju za rad mozga. Najbolji prinosi se ostvaruju usijavanjem 4-6 litara micelija na 1. Hrane se micelijem. olakšavaju svladavanje stresa. dok u dobrim uvjetima uzgoja traje oko 45 dana. smetnji prokrvljenosti i osteoporoze. i to: saturacioni mulj. opet u ovisnosti od temperature. Danas se koristi zaštitno sredstvo Trigard u dozi od 50 g/100 m2. nakon sjetve. Šampinjoni spremni za berbu sjemenu žitarica (proso ili pšenica). jer šampinjoni prispijevaju u “valovima” i berba u primitivnim uvjetima gajenja traje 7080 dana. on se prekriva zemljišnom smjesom (lako. Iz tog razloga svu pažnju treba usmjeriti na preventivne mjere. te da ne bude izvor bolestima i štetočinama. Zaštita je vrlo komplicirana. a karenca za šampinjone iznosi 14 dana. pomažu pri gradnji mišića. protiv kojih se borimo prevenitivnim i izravnim mjerama. Šampinjoni se beru u fazi tehnološke zrelosti. Berba se odvija svakodnevno. Čitav period razvoja (od jajašaca do odraslog insekta) traje 3-4 tjedna. viroza. Važno je da pokrivka bude blago alkalne reakcije i dobre prozračnosti. insekata Imago šampinjonske mušice Ličinke šampinjonske mušice i nematoda. te stari odležani kompost. Beru se tako što ih lagano pritisnemo i uvrćemo dok se ne odvoje. a jaja polažu na podlogu i pokrivku. Pokrivka se dezinficira formalinom ili vodenom parom od 700 C (tijekom šest sati). Jedno prskanje Trigardom (neposredno nakon sjetve micelija ili neposredno nakon pokrivanja) dovoljno je za zaštitu šampinjona do kraja berbe. izlegu se ličinke s crnim glavama. Neki proizvođači koriste i jeftinije materijale za pripremanje pokrivke. Miris stajnjaka i sličnih sirovina za podlogu (a posebno miris komposta) privlači sve mušice. da šampinjoni trebaju imati značajnu ulogu u prehrani jer je dokazano da jačaju kosti. Na kraju napomenimo. Pokrivka se najčešće sprema od treseta i krečnjaka. U tom periodu se ubere od 15 do 25 kg šampinjona na 100 kg supstrata. Naneseni sloj pokrivača treba poravnati i lagano daskom utabati. dok su plodovi još čvrsti i zatvoreni. obično za 4-5 dana. bakterioza. zdravo zemljište) debljine oko 3 cm. jer u suzbijanju raznih parazita na šampinjonima kurativnih mjera zaštite nema. štite od oštećenja živaca. u gornjem sloju podloge mogu uništiti svu miceliju i sav urod šampinjona (zbog čeka oni ne niču ili slabo niču). Za tržište su najcjenjenije gljive promjera šešira oko 3 cm. Učinak radnika pri berbi iznosi od 50 do 60 kg po satu. Proizvodnju šampinjona ugrožavaju razne vrste mikoza. humusni sloj iz oraničnog ili vrtnog tla.000 kg komposta. Nikako ne smije biti suha. Zbog fitotoksičnosti diklorvos (Nuvan i Kofumin) se ne mogu koristiti za izravno tretiranje šampinjona. koje su dobile naziv šampinjonske mušice. jer je uništavanje ličinki kemijskim putem praktički neizvodljivo. Tjedan do dva. Berba šampinjona je vrlo složen posao. Ovisno od temperature. Pri jačem napadu. Ova faza razvoja traje dva tjedna. djeluju poput grijača u rukama i nogama. te prodiru u plodove. premda se za preradu (konzerviranje) traže sitnije gljive (ispod 3 cm).

U većim plastenicima najčešći način zagrijavanja jest toplom vodom koja sistemom cijevi kruži po plasteniku čime se vrši i njegovo zagrijavanje. Zbog svega toga. A potrebe tržišta za svježom paprikom i u vrijeme kad je nema iz uzgoja na otvorenom. premda sve navedeno vrijedi i za druge toploljubive vrste povrća poput rajčice. a time u konačnici i na ukupni ostvareni prinos. Nadalje. termogeni i termoventilatori kod kojih hladan Sustavi za zagrijavanje zaštićenih prostora zrak ulazi u agregat. kao i do slabije klijavosti sjemena. toplom vodom ili električnom energijom. Temperature zraka ispod 14 stupnjeva tijekom plodonošenja paprike mogu izazvati različite negativne posljedice. Papriku pak spominjemo iz razloga što je trenutno riječ o najčešćoj vrsti povrća koju možemo susresti u hercegovačkim plastenicima. se temperatura povećava i smanjuje samo za 2-3 stupnja C tijekom jednog sata. nema uspješne proizvodnje rasada bez regulacije temperature. Obično se na sami izvor agregata postavlja široka cijev od lima ili posebne plastike koja je na daljini od jednog metra perforirana cijelom dužinom prolaska kroz objekt. poput pojave većeg broja deformiranih plodova. Zagrijavanje zaštićenih prostora obvezna je mjera kod uzgoja povrća u kontinentalnim uvjetima uzgoja. dobrim dijelom. tečnog ili plinovitog goriva. dipl. posebice toplini. Ukoliko u obzir uzmemo činjenicu da se radi o veoma skupom sjemenu. Posebice je za sve vrste povrća nepovoljno kolebanje temperature. o temperaturi unutar zaštićenih prostora moramo voditi posebnu brigu. To se pak osigurava tehničkim načinom zagrijavanja putem tople vode. električnom energijom i toplim zrakom (kaloriferi). A temperatura tla je znatno stabilnija u odnosu na temperaturu zraka i uvijek je veća u površinskom sloju. krastavaca i sl.18 GRIJANJE ZAšTIĆENIH pRoSToRA Ekonomski opravdana i s gospodarskog gledišta rentabilna proizvodnja povrća. Na taj način se omogućava cirkulacija toplog i hladnog zraka. neusklađenost temperature zraka i zemljišta jedan je od najčešćih razloga zaostajanja rasta biljke. što opet dovodi do venuća listova iz razloga što biljke ne mogu usvojiti dovoljne količine vode. a zagrijan zrak preko izlaznog ventila na gornjem dijelu agregata izlazi u plastenik. Optimalna temperatura zraka u zaštićenom prostoru u kojem se uzgaja paprika tijekom dana treba iznositi oko 22 stupnja C dok se ona noću održava između 16 i 20 stupnjeva C. Drugim riječima. lako ćemo zaključiti da bez adekvatnog zagrijavanja i nema sigurne te rentabilne povrtlarske proizvodnje. Drugim riječima. u hercegovačkim uvjetima najčešće se rabe posebne peći. Mario ćuBela. premda je ono neizostavno i kod proizvodnje rasada. razdoblje uzgoja paprike na otvorenom ograničeno je klimatskim prilikama pojedinog uzgojnog područja. kao i nešto veće cijene u to vrijeme. njeno naglo povećavanje i naglo snižavanje. potiskuje zrak preko grijaćeg tijela. od samog početka proizvodnje rasada temperatura je od izuzetnog značenja. Ipak. ovisi od klimatskih i mikroklimatskih uvjeta koji vladaju u zaštićenim prostorima. razlogom su sve većeg razvoja proizvodnje paprike u zaštićenim prostorima. temperatura tla treba da je za 3 stupnja C veća danju tj. S druge strane. Tako je optimalno da Važnost temperaturnog režima u plastenicima Održavanje optimalnog temperaturnog režima tijekom hladnih dana postiže se zagrijavanjem i pravilnom distribucijom toplog zraka po čitavom zaštićenom prostoru. Jer ipak treba znati kako će i samo klijanje i nicanje biti brzo i uspješno jedino ukoliko je temperatura blizu optimalne. Jedan od načina zagrijavanja plastenika Za uspješan uzgoj povrća u zaštićenim prostorima izuzetno je važan temperaturni režim. toplom parom. vodene pare. A svako odstupanje u tom pogledu dovodi do sporijeg klijanja i nicanja. Inače. ing. Time se izbjegava štetan izravni udar toplog zraka na biljke i omogućava se ravnomjerno zagrijavanje prostora. Navedenim sustavima toplim se zrakom vrlo brzo i regulira temperatura unutar zaštićenih prostora a samo zagrijavanje zraka zasnovano je na izgaranju čvrstog. zbog nešto niže temperature tla dolazi do usporene aktivnosti korijena. niža noću u odnosu na temperatura zraka. Termogeni na dizel gorivo se najčešće koriste BROJ 65 • STUDENI / PROSINAC 2009 . Zbog visokih zahtjeva prema vanjskim uvjetima. Jer ipak treba znati kako mikroklimatski uvjeti znatnije utječu na rast i razvoj biljaka. odnosno.

bit ćemo krivci preranog kretanja vegetacije. moramo znati kako su pojedine kulture osjetljive na klor pa se iste isključivo gnoje vrstama mineralnih gnojiva u kojima se kalij nalazi u obliku sulfata (8-16-24. BROJ 65 • STUDENI / PROSINAC 2009 . nepotpunog razvitka listova. za tek zasijane i posađene povrtlarske kulture koje se još nisu privikle na nešto oštriju klimu. krastavci. jer predstavlja svojevrstan izolator. špinat i salata uzgajaju se druge godine nakon unošenja stajskog gnoja. pohodi Hercegovinu tek koncem siječnja i veljače. sjetvu i sadnju povrćarskih kultura značajnije ograničavaju klimatski čimbenici. uz duboku obradu u tlo ne smijemo zaboraviti unijeti gnojivo. Dakle.19 Sjeme špinata ZIMA U poVRTNJAKU Dolaskom hladnijih dana intenzitet radova u povrtnjaku naglo se smanjuje. peršin. kako bi se održao kontinuitet proizvodnje. 5-20-30). a na kojima pretprošle godine. kišnog i snježnog vremena prelaze s otvorenih površina na uzgoj povrća u zaštićenim prostorima. krumpir. kupus kelj. koji neposredno pred sad- Organsko i mineralno gnojivo Ukoliko to pak zanemarimo. I dok je snježni pokrivač još i koristan. mraz je puno opasniji jer izaziva probleme za sve vrste povrtnih kultura. s tim da moramo računati na nešto niže proizvodne rezultate. patlidžan. Zbog svega navedenog. spomenimo kako zimske dane možete kvalitetno upotpuniti i sudjelovanjem na brojnim stručnim predavanjima koja se redovito održavaju u Agrocentru Sjemenarne u Mostaru. zahvaljujući promjeni klime. paprika. Ipak. čime se povrtnjak adekvatno i pripremi za sjetvu tj. ukoliko to već nismo i učinili. dipl. luk. lubenice. južna područja u kojima klimatski čimbenici omogućuju proizvodnju jednog dijela povrćarskih kultura. izgleda. Mario ćuBela. cvjetača. Nadalje. nagli pad temperature svakako može biti priličan šok. tikve. mrkva. celer i poriluk. A posljednjih godina. dok se tek treće godine na tim površinama mogu uzgajati grah. A osjetljive su na klor sljedeće kulture-rajčica. Ali. u proljeće se takvo tlo prije i lakše obradi. Ipak. tijekom studenog i prosinca sjetva. nju i zahtijevaju sljedeće povrtlarske kulture-rajčica. Sjeme graška Organska gnojiva za povrtnjake Međutim. te se pod utjecajem smrzavanja bolje mrvi i time dobiva bolju strukturu. Ovakav raspored kultura prema osjetljivosti na stajski gnoj i druga organska gnojiva naziva se tropoljni plodored ili tropolje. ne smijemo zaboraviti u tlo unijeti i mineralna gnojiva koja su nužna za ostvarivanje zadovoljavajućih prinosa i dobre kakvoće plodova. Stoga. A s druge strane. Od organskog gnojiva. uz primjenu odgovarajućih zaštitnih mjera pojedine vrste povrća možemo sijati i na otvorenom. ing. pastrnjak. počevši od sjetve i gnojidbe pa sve do zaštite i pravilne agrotehnike u povrtnjaku. Izuzetak predstavljaju toplija. dinje. hladniji period godine svakako možemo iskoristiti i za jesensku obradu tla u povrtnjaku. krastavci. mahune i grašak. Međutim. češnjak. sadnja povrća potpuno izostaje. povrćari zbog hladnog. 7-14-21. deformiranja listova i kloroze koja izaziva sušenje cijele biljke. luk i dinje. Ustvari. u ovo vrijeme snijeg nam ne bi trebao biti posebno iznenađenje. pucanje tla i izbacivanje korijena na površinu te čak dovodi do potpunog ugibanja biljaka. prije same gnojidbe stajskim gnojem važno je znati na kojim je površinama stajnjakom gnojeno prošle. Pri tome. sadnju povrća. S druge strane. Ulaskom u hladniji dio godine. Predavači su eminentni stručnjaci iz naše zemlje i inozemstva a predavanja su vrlo korisna kako zbog razmjene iskustva između samih proizvođača tako i zbog analiziranja uspješnosti provedenih mjera zaštite povrća u suradnji s našim agronomima. obično u tlo unosimo stajski gnoj. uvijanja listova po rubovima. paprika. Jer iz godine u godinu zbog promjene klime i naglih temperaturnih razlika. povrtnjake možemo obrađivati i početkom studenoga jer zima. Barem je takav slučaj posljednjih godina. odnosno. Teme su različite. i to organsko i mineralno. Na taj način tlo ostaje grubo obrađeno tijekom zime. opasnost od šteta izazvanih mrazom sve je veća. Dobro nam je poznato kako mraz nerijetko izaziva pucanje biljnog tkiva.

mrkva s pet prstiju ne potječe s podneblja Hercegovine. Možda je tako i bolje iz razloga što naši poljoprivredni proizvođači. Naime. Potom se glavice oslobađaju korijena. svaki složeni red dodatno posolimo šakom soli te po punjenju bačvu i poklopimo. dotična mrkva kao da nam svjedoči kako je upravo ona važna komponenta dječje hrane i sokova te kako predstavlja kvalitetnu komponentu povrća u dnevnom dječjem obroku. Kupus sadrži i brassica faktor. premda će dostatno biti i nekoliko zrna kukuruza koji će kupusu dati lijepu žutu boju. kao agrumi. I ranije smo na našim stranicama objavljivali članke praćene „orginalnim“ fotografijama a koje su svjedočile o neobičnom izgledu povrća i voća. djeluje protiv ateroskleroze. ing. Koncentracija soli treba iznositi 1. Posude za kiselenje kupusa Glavice kupusa spremne za kiselenje Pakiranja kiselog kupusa u trgovinama MRKVA ZA ČISTU pETIcU Josip BrKlJača ing. A dobro ukiseljen. paprike u vidu djeteline s četiri lista ili gomolja krumpira u obliku srca. varaždinski i dr. već ju je u svom vrtu u Velikoj Britaniji pronašao stanoviti vrtlar Peter. lovorov list. Pored toga. te se u nastalu šupljinu stavlja sol. htjeli to oni ili ne. Mogu se također dodati i odgovarajući začini (papar. To su uostalom i tri glavna uvjeta bez kojih i nema uspješnog kiseljenja kupusa. Bačva se na koncu dobro i zatvori. Na dno oprane plastične bačve ili neke druge posude za kiseljenje položimo nekoliko listova kupusa a zatim pripremljene glavice slažemo u redove. Između glavica u re- dovima treba biti što manja šupljina koja se obično popunjava četvrtinama i ribanim glavicama naizmjence. ionako već dugi niz godina žive u zemlji čudesa. Nakon toga mu se dodaje voda koja se po- slije nekog vremena pregleda i nadopuni jer će u protivnom doći do pojave nečistoga vrenja. Kupus se u većini slučajeva kiseli na način da se zdrave glavice odabranih sorti (futoški. Osim toga. mrkva u prehrani pomaže pri mnogim zdravstvenim teškoćama. žučnih i bubrežnih bolesti te se naročito preporučuje za prevenciju mrene i poboljšanje oštrine vida. Voda mora obvezno biti iznad razine posljednjeg reda kupusa u bačvi. pa se preporuča barem jednom tjedno pojesti žlicu do dvije kiselog kupusa ili popiti čašu njegovog «rasola». Ali kako ne bi bilo zablude. kopar).25 %. slava. Sadrži i vitamine grupe B i karotene. Još ni danas vjerni čitatelji ne mogu zaboraviti fotografije patlidžana s Pinokijevim nosom. Neobičan izgled mrkve BROJ 65 • STUDENI / PROSINAC 2009 . paprikom i krumpirom. Od vitamina sadrži puno vitamina C oko 50 mg. početna temperatura 25 stupnjeva C te obvezno moramo spriječiti pristup zraka.) prvotno očiste od vanjskog lišća. te vitamin U koji je 1950. koji se izdubi (nožem). godine izolirao znanstvenik Cheney kao faktor protiv vrijeda. slabokrvnosti. Međutim.20 KISElI KUpUS goran JurilJ. dipl. jetrenih. Kupus ostavimo preko noći da se malo «slegne». kupus predstavlja odlično sredstvo za pročišćavanje organizma. kao što je to ranije bio slučaj s neobičnim patlidžanom. Tim više što navedeni sok od kupusa povoljno djeluje na sluzokožu a dugim kuhanjem se ipak razaraju i njegovi najvrjedniji sastojci. što znači da smanjuje količinu šećera u krvi. timjan. mrkva koja predstavlja vjerno oslikani otisak dječje ruke uistinu je vrhunac igranja prirode s plodovima povrća.

Dakle. rakiju možemo tretirati tako što upotrijebimo aktivni ugljen koji se i dodaje manjoj količini rakije (2-3 litre) i zatim dobro promiješa. primjerice. Sljedeće ih godine nastojte ponovno mehanički ukloniti. kokošji gnoj sadržava oko pet puta više dušika u odnosu na goveđi stajski gnoj. ing. krošnja drastično reducira i ruža sljedećeg ljeta mnogo slabije cvate. posebice salate. Kada cvatni pup naraste 2-3 cm u vis a korijenje ispuni posudu. ukoliko je riječ o cvjetnjaku. Osim toga. Dakle. stavljaju lukovice zumbula čime se postiže njihovo ranije cvjetanje i to već za zimskih mjeseci. Često mogu čuti kako je kokošje gnojivo jako te kao takvo nije poželjno u povrtnjaku. kako ubuduće ne bi došlo do zagorijevanja. Otklanjanje neugodnog mirisa kod rakije Gdje nabaviti hrčka? Kako se riješiti viline kosice? Kokošje gnojivo za gnojidbu povrća U svom povrtnjaku uzgajam pretežito lisnato povrće i to prvenstveno za obiteljske potrebe. Međutim. što znači početkom ožujka ili travnja prije nego što izbiju same mladice. Očišćenu posudu napunite vodom s tim što njena razina mora biti 2-3 cm ispod lukovice. pokušajte je riješiti mehanički. Velimir Lasić. Lako ih možete raspoznati jer imaju drugi oblik lista i boju kore a moraju se uklanjati jer ruži nepotrebno oduzimaju hranu. bez kojih ne bi bilo moguće osjetljive sorte zaštititi od mraza. što zbog svog dekorativnog izgleda što zbog postizanja ranije cvatnje lukovica. Sjemenarnin Agrocentar u Mostaru u svom Zoo shopu pored ostalih kućnih ljubimaca. Kako da je uklonim iz svoga vrta? Suzbijanje viline kosice. dipl.5-3 kilograma po četvornom metru. Glavna rezidba ruža se ne obavlja tijekom jeseni. pored različitog ukrasnog grmlja. o držanju i njezi hrčaka u kući. Osim toga. kojima se uglavnom i razmnožava. Za pomoć i dodatne informacije slobodno se možete obratiti našoj Savjetodavnoj službi u Mostaru i Širokom Brijegu. Potom dobivenu smjesu ulijemo u preostalu količinu rakije i tako ostavimo 3-4 dana. Mario Ćubela. nakon što se Molim vas da mi pomognete savjetom-kako ukloniti miris i okus rakije po nagorjelosti i ako postoji način uklanjanja neželjenog mirisa. uzgajam i koke nosilje pa me zanima smijem li njihov gnoj koristiti u gnojidbi povrća. među čijim se ukrasnim vrstama doslovce ispreplela vilina kosica. Međutim. ing. U protivnom. tekući kokošji gnoj možemo koristiti i za prihranu povrća. Nakon sadnje lukovicu morate staviti na mračno i hladno mjesto pri temperaturi od 100 C. Voda se tijekom uzgoja jednom tjedno nadopunjava ili po potrebi promijeni. ing. Za to vrijeme ugljen se slegne na dno posude. Dakle. tijekom kojih se na jakom mrazu neke grane mogu smrznuti. kosica osjemeni. odnosno. U protivnom. odnosno. bijele korjenčiće a nedugo potom će zazelenjeti i njen vrh.). odnosno. početkom zime nego rano u proljeće. dipl. Iznimku pak čini rezidba prilikom jesenske sadnje.21 pITANJA I oDGoVoRI Posude za raniju cvatnju zumbula Nabavila sam nekoliko posebno dizajniranih keramičkih posuda za sadnju lukovica. Zanima me smiju li se ruže orezivati tijekom kasne jeseni. sadnje povrća s tim da se ne unosi preko 2. da mi to podrobnije i pojasnite. to vam ne bih savjetovao jer bi mogle nastradati i ukrasne vrste. ing. odnosno. kako ova opasna parazitska cvjetnica razvija cvjetove od svibnja do kolovoza. a jedna biljka godišnje može proizvesti do 3000 sjemenki. gnoj peradi je Proteklog mjeseca dobili smo nekoliko upita naših sugrađana. Molim vašeg agronoma Josipa Brkljaču da mi pojasni cijeli postupak. da ga prethodno razblažite s vodom. Vrlo brzo lukovica će potjerati guste. Kao prvo. iščupajte haustorije vilinih kosica prije njihova cvjetanja. Pored svega. Na istom mjestu svi ljubitelji ovih životinja mogu pronaći i svu potrebnu opremu kao i hranu. vazica se postupno premiješta na svjetlije mjesto. Ustvari. nužno je pokušati. kokošje gnojivo je uistinu jako i zbog toga se obično u povrtnjacima daje prednost goveđem stajskom gnoju. Gnojivo se prodaje u vrećama od 25 kg. među različitim vrstama cvjetnih i ukrasnih grmova zamijetila sam i vrlo štetnu biljku vilinu kosicu. Osim toga. S druge strane. Vedran Lasić Zimska rezidba ruža U svom vrtu. s površine gredica pokupiti i ukloniti što je više mogući sjemenki. a koja se nakon odležavanja u trajanju od 2 do 3 dana obvezno i destilira. Cijeli postupak je vrlo jednostavan a za sve dodatne nejasnoće predlažem da me potražite u Agrocentru Sjemenarne u Mostaru. Mladen Karačić. dok se bistri dio rakije otoči. morate posegnuti za primjenom herbicida koji vrlo učinkovito uništavaju ovu opasnu parazitsku biljku. Tako. što pak ovisi o samom intenzitetu stranog mirisa. Bilo kako bilo. ukoliko se doista radi o njoj. Osim toga naši djelatnici pružit će vam sve potrebne savjete. Znam samo da je to opasna parazitska biljka koja je već prouzročila sušenje mnogih mojih ukrasnih grmova. Ipak. napominjem kako se dodatkom aktivnog ugljena uklanjaju i aromatične tvari. BROJ 65 • STUDENI / PROSINAC 2009 . Ako vam vaša količina gnojiva nije dostatna. ali ga prethodno trebamo otopiti u sedam puta većoj količini vode. odnosno. Međutim. početkom zime? U vrtu. ing. Gnojivo se koristi u proizvodnji povrća. Unaprijed zahvalan! Miris i okus po nagorjelosti može se ukloniti na dva osnovna načina. sada tijekom jeseni ruža se orezuje samo u nuždi! Josip Brkljača. a prošlo je termičku obradu tako da ne sadrži sjemenke korova niti štetnike a ni uzročnike biljnih bolesti. zbog stalnog dodira s vodom lukovica bi mogla početi truliti. divlje izdanke trebamo uklanjati čim se pojave. Ukoliko smo sve pripremne radnje obavili kako treba. Josip Brkljača. a riječ je o izdancima koji izbijaju izravno iz podloge ispod mjesta kalemljenja. koji je manji od promjera lukovice. imam i nekoliko ruža. može se provesti primjenom herbicida. Dobro ste čuli. riječ je o vazama na čiji se vrh. veoma bogat hranjivim tvarima nužnim za rast povrća. Miris i okus po nagorjelosti može se ukloniti i na drugi način i to tako što se nagorjela rakija pomiješa s većom količinom prevrelog masulja tj. masulja od kojeg je rakija i pravljena (šljivinog i dr. ali vodeći računa da ne unosite pretjerane količine. Navedene vazice su posljednjih godina u trendu. grane i grančice ne smijemo skraćivati drastično jer time riskiramo da se nakon zimskih mjeseci. koji nas pitaju o mogućnosti kupovine hrčka kao i ostale potrebne opreme za njegovo držanje u kući. puna cvatnja će nastupiti već za nekoliko tjedana. gnoj peradi možete slobodno koristiti u gnojidbi povrća. šljivin masulj (kom) prethodno možete razrijediti običnom vodom. u bolje opskrbljenim poljoljekarnama možete nabaviti peletirano organsko gnojivo od peradi pod nazivom Italpolina. nudi i hrčke. Stoga se takav gnoj također može koristiti i to oko deset dana prije sjetve. bitno je znati kako će za 30 litara rakije biti potrebno 30-50 grama aktivnog ugljena. Inače se na jesen ne provode druge mjere rezidbe osim prijeko potrebnih korektura. dipl.

ove godine prvi put su na području Hercegovine zabilježene štete na jabuci. pa muhe stalno nalaze odgovarajuće poluzrele i zrele plodove u koje odlažu jaja. Spomenimo još kako su u nekim zemljama izvrsni rezultati postignuti ispuštanjem sterilnih mužjaka koji se ispuštaju u prirodu i koji konkuriraju normalnim mužjacima. Iako je to u svijetu već zabilježeno. Ipak. Ličinka je blijedožute boje.ing. krošnje uz dodatak atraktanta (Buminal). Sve to dovodi do otežanog plasmana jabuka pa je značaj pravodobnog uočavanja muhe i njenog adekvatnog suzbijanja od velike važnosti za budućnost jabučnjaka ovog dijela Hercegovine. Odrasla muha na plodu jabuke Ličinke mediteranske voćne muhe u plodu jabuke BROJ 65 • STUDENI / PROSINAC 2009 . Prije svega. Stadij kukuljice traje 10-20 dana nakon čega izlazi nova generacija muha. Posebno treba istaknuti pripravak SUCCESS BAIT (spinosad + atraktant solulys) koji ima izuzetno Suzbijanje dobro djelovanje na mediteransku voćnu muhu a koristi se u dozi od 50-100 ml/stablu ili 2025 l/ha. Ličinke se nalaze u plodu bliže površini koja je mekanija tako da se mogu ustanoviti pipanjem. a raspon krila iznosi 8-11 mm. da bi bilo učinka. što se obavlja primjenom žutih ljepljivih ploča i lovnih posuda s različitim mamcima. ispuštanje se mora provoditi planski i organizirano na način da odnos sterilnih prema normalnim mužjacima iznosi 25:1.dipl. Muha je duga 4-5 mm. sa žutim poprečnim prugama na prozirnim krilima. štete koje čini mediteranska voćna muha u nasadima nisu male ni zanemarive pa je od iznimne važnosti poznavanje bologije i morfoloških karakteristika štetnika. Međutim. kakiju. Mediteranska voćna muha prvenstveno napada voćne vrste čiji su plodovi mekane i slatkaste konzistencije kao što je to slučaj kod agruma. Međutim. zašiljena tijela dugog 7 mm. 22 Opis i biologija štetnika Imago mediteranske voćne muhe podložni su truljenju i na koncu otpadaju. triklorfona te u novije vrijeme insekticidi za tretiranje dijela nasada tj. Nakon nekoliko dana (23) ličinke izlaze iz jaja i prodiru dublje u plod. Dobra preventivna mjera u manjim voćnjacima je skupljanje i uništavanje napadnutih. Ali. Odrasla muha je žutosmeđe boje. Za 10-15 dana ličinka završava svoj razvoj nakon čega napušta plod da bi se na koncu kukuljila u tlu. najvažnije je pratiti let odnosno pojavu muhe. Karenca na agrumima iznosi svega 4 dana. ove godine zabilježene su štete od ovog štetnika i u nasadima jabuka. Izlaskom na teren izrazito velike štete uočene su na sorti Zlatni delišes. šipku i agrumima. Mediteranska voćna muha predstavlja izrazito polifagnog štetnika jer je utvrđeno kako napada i oštećuje preko 240 biljnih vrsta. puno važnije je napomenuti kako napadnuti plodovi već za 7-10 dana potpuno propadaju. u čijim plodovima je evidentirano i po nekoliko desetina ličinki. Iako u nekim klimatima ima čak 16 generacija ovaj štetnik u nas ima 4-5 generacija. Savijanjem tijela u luk te naglim ispružanjem ličinka se odbacuje od podloge. Ličinke se pak razvijaju iz jaja koje ženke odlažu u skupinama od po 10-20 komada u površinskom dijelu ploda. bresaka i nektarina.MEDITERANSKA VoĆNA MUHA veliMir lasić. područje Hercegovine pogoduje njenom razvoju iz razloga što su zastupljene razne kulture različitih termina zriobe plodova. kod nas do sada nije pravila veće štete u nasadima jabuka. Osim toga. što znači da se ciklus ponavlja. Na području Hercegovine mediteranska voćna muha je uglavnom pričinjavala štete na smokvama. Nažalost. U stanju mirovanja muha uvijek drži krila parcijalno otvorena. otpalih plodova čime znatnije smanjujemo zarazu muhom. Zaštita voćnih vrsta od voćne muhe dosta je otežana. Štetnik čini ogromne štete na plodovima koji za 10-tak dana potpuno propadaju i gube na tržnoj vrijednosti. U svijetu se bilježe štete i na stolnim kultivarima vinove loze. Naime. smokava. u praksi se najčešće koriste kemijski pripravci na osnovi dimetoata.

7-20-30. Za osnovnu gnojidbu vinograda u jesen pogodna su različita gnojiva. Pravilo je da se gnojiva koja sadržavaju približno iste količine fosfora i kalija koriste na tlima koja su siromašna u fosforu a bolje opskrbljena kalijem. Poznato je da se glavna masa korijena vinove loze prostire na dubini od 25 do 60 cm i jesenskom dubljom obradom unesena gnojiva se bolje i više približavaju korijenu te ih on može potpunije i iskoristiti. ovi se agrotehnički zahvati moraju provesti u proljeće kad u vinogradima.23 ZAšTo JE BolJE VINoGRADE GNoJITI U JESEN Nakon berbe grožđa dobri vinogradari počet će razmišljati o gnojidbi vinograda. Nedvojbeno je da je u tom slučaju učinak gnojidbe i obrade tla znatno slabiji. Drugi valjan razlog zbog čega je osnovnu gnojidbu vinograda potrebno obavljati nakon berbeu jesen. osnovna obrada u vinogradu (koja se provodi nakon berbe) može se obaviti dosta kvalitetno. Računa se da se u prvoj polovici godine utroši 60-70 % gnojiva. pod uvjetom da se unose manje količine dušika. vinogradari su često primorani odlagati ove poslove do povoljnijeg trenutka. Prema tome. a više fosfora i kalija. Iako su dobro poznate prednosti osnovne gnojidbe i obrade tla nije suvišno ponoviti jer od toga u dobroj mjeri ovisi visina priroda i kvalitet grožđa. dipl. značajnijih poslova. jesenskom gnojidbom vinograda i naknadnom dubokom obradom tla postiže se brže i potpunije djelovanje gnojiva. a veće ili cjelokupne količine fosfora i kalija. a može se provoditi samo kod povoljne vlažnosti tla. Spomenimo da je vinograde koji su podignuti na plavnim terenima. nego gnojivo koje je prilagođeno potrebama vinove loze. 10-20-30 i sl. bliže korijenu loze nego što se to postiže prilikom proljetnog. Ukoliko se spomenuta hraniva unesu plitko u tlo (kako se i radi kod proljetnog oranja). Mladen Karačić. pjeskovitim i šljunkovitim podlogama kao i kamenitim tlima potrebno gnojiti u proljeće. Kako nakon berbe grožđa u vinogradima nema puno poslova i ova činjenica ide u prilog osnovne gnojidbe i duboke obrade vinograda u jesen. U protivnom. osnovna gnojidba i duboka obrada tla u vinogradu tijekom jeseni višestruko su korisne. Pored toga. plićeg oranja. tako da za drugu polovicu ostaje tek 3040 %. To su gnojiva sastava NPK 7-14-21. Budući da je tlo u jesen suvlje nego tijekom zime ili u rano proljeće. Tako se nerijetko Jesenja gnojidba vinograda ima niz prednosti događa da se proljetna obrada tla obavi tek kad loza počne sočiti. ali i gnojivo koje popravlja plodnost tla. Dakle. Pošto se oranje tla u proljeće obavlja pliće. loza ih neće moći koristiti u dovoljnoj mjeri tijekom naredne vegetacije. Značaj jesenske gnojidbe Organska gnojiva za gnojidbu vinograda i voćnjaka BROJ 65 • STUDENI / PROSINAC 2009 . ali i na ostalim poljoprivrednim površinama ima i drugih. je taj što se osnovnom obradom tla (koja se provodi u jesen) gnojiva stavljaju na veću dubinu. Inače. S druge strane. ing. To je slučaj kod svih vrsta tala. gnojiva koja sadrže više kalija a manje fosfora pogodna su za gnojidbu loze na svim tlima koja su podjednako opskrbljena fosforom i kalijem. mnogo je lakše nabaviti odgovarajuću vrstu gnojiva te proizvođač nije prisiljen nabavljati ono što se nalazi u prodaji. Jedan od razloga zbog kojeg je potrebno obaviti jesensku gnojidbu vinograda leži u činjenici da je u jesen mnogo lakše nabaviti odgovarajuću vrstu gnojiva-posebice kad su u pitanju mineralna gnojiva. Najpogodnije su one formulacije kompleksnih NPK gnojiva koje sadržavaju manje količine dušika. Pored toga. nakon obavljene jesenske obrade omogućeno je tijekom kasne jeseni i zime nakupljanje vode i vlage čime se pojačava i povoljni utjecaj izmrzavanja na strukturu tla. kao i kad je u pitanju razina njihove plodnosti. osnovna gnojidba vinograda u jesen je osobito važna na tlima koja su siromašna fosforom i kalijem iz razloga što se ova dva hraniva sporije kreću i teško premještaju u tlu. odnosno.

0. Premazivanje se obavlja običnom četkom. početkom zime poželjno je obijeliti debla voćaka kako bi ista zaštitili od pucanja kore ali i nakupljanja mahovine i lišajeva. u zimskim mjesecima sve češće se rado hrane mladom korom voćaka što dovodi do sušenja i propadanja stabala. Ipak. Upravo to je vrijeme za provođenje plavog prskanja. tako mogu i izdržati dosta niske temperature. u posljednje vrijeme postali su prava prijetnja mladim voćnjacima. kako bismo izbjegli zarazu patogenim gljivicama.5 kg močivog sumpora (Chromosul 80 ili Thiovit Jet). za vedrijih i sunčanijih dana kora se počinje lagano zagrijavati. slamu i kukuruzovinu. mreže su flek- sibilne pa se s rastom debla širi i navedena zaštitna mreža. Stoga. A zimsko doba je vrijeme kada se zaštitni vosak učestalo i primjenjuje! Zaštita mladih stabala jabuke od glodavaca Kalemarski vosak za premazivanje ana I dok ranijih godina zečevi nisu činili štetu. kao što su: Cuprablau Z. danas na tržištu možemo nabaviti namjenske mreže za zaštitu od štetnih glodavaca ali i od ostale divljači (zec.dipl. znajte kako je u suvremenom voćarstvu uloga voćarskog voska nezamjenljiva. duži hladni i kišoviti periodi pogodovali su razvoju mnogih bolesti. vezati. početkom zime. Bordoška juha i sl. odnosno. Drugim riječima. drvene letvice. Osobito su opasne rane koje nastaju kao posljedica lomova debljih grana. voćarskim voskom. Voćke zaštitite od štetnih glodavaca voćari se dovijaju različitim metodama zaštite. što iziskuje i ne baš tako malu investiciju.24 RADoVI U VoĆNJAKU poČETKoM ZIME goran JurilJ. zahvaljujući obnovi lovišta. papir i plastične folije. Dakle. dolaskom noći voćke bivaju nezaštićene.3 kg kuhinjske soli i 0. Nadalje. vinogradu ali Voćarski vosakneizostavan pri rezidbi Pripravci za „zimsku zaštitu“ BROJ 65 • STUDENI / PROSINAC 2009 . Međutim. poznatije kao «plavo prskanje». letvice i sl. Navedene mreže se postavljaju doslovce u jednom potezu a kasniji nadzor gotovo da i nije potreban. Naime. Bilo kako bilo. tamo gdje nije moguće ograditi voćnjak. što traži dosta truda i materijala te poslije i čest nadzor. ranu možete privremeno sanirati i dezinficirati pet postotnom otopinom modre galice. neizbježno je koncem jeseni tj. A kako se voćke nalaze u stanju mirovanja. Prije svega. Voćke je kod prskanja navedenim pesticidima potrebno doslovce okupati a rezidbom uklonjene grane i zaražene dijelove voćaka spaliti. nužno je oštećena mjesta premazati i specijalnim sredstvima za tu namjenu tj. Pored toga.ing. Ne zaboravite plavo prskanje! Često prilikom rezidbe i cijepljenja u voćnjaku. osim debla premazuje i donje račvište grana. S druge strane. jednom postavljena daje trajnu zaštitu a nije je potrebno čak ni pričvršćivati. što onemogućava pojavu gljivičnih oboljenja. mreža ne pruža utočište štetnim insektima koji kod primjene organskih materijala (slama. Stoga.). Naime. Međutim. U tu svrhu rabe razne metalne mreže. s tim da se. srna. Ukoliko nam navedeni vosak nije pri ruci. bijeljenja voćaka kao i zaštite od štetnih glodavaca. Naime. kukuruzovina. zbog kolanja sokova pokrenutih tijekom sunčanih dana. što dovodi do opasnog pucanja njihove kore. A za „bijeljenje voćaka“ rabi se suspenzija dobre mazivosti koja se priprema na sljedeći način: u 5 litara vode dodaje se 5 kg gašenog vapna. osim što rezidbu trebamo obavljati oštrim alatom. sada je pravo vrijeme za provedbu navedenog prskanja a koje se obavlja pripravcima na osnovi bakra. posebice u mlađim nasadima do pet godina starosti. voćarski vosak sprječava i štetno djelovanje hladnog zraka i vlage na ranjeno mjesto. čime ona ponovno počinje i «raditi». I dok se dolaskom zime intenzitet radova u voćnjacima smanjuje. i na ukrasnom bilju zaboravimo sanirati rane koje predstavljaju idealno ulazno mjesto za patogene gljivice. a voćare spriječili da nasade zaštite u pravo vrijeme. Prskanje jednim od pripravaka na osnovi bakra. Prskanje se provodi odmah po opadanju lišća te drugi put nakon provođenja zimske rezidbe i to navedenim preparatima koji se koriste u dosta većoj koncentraciji od one koja se koristi na vinovoj lozi u vrijeme vegetacije. bijeljenjem debla odbijamo sunčeve zrake pa se kora ne zagrijava te time i ne dolazi do njenog pucanja.) lako prezime u njima. Champion. Spomenimo kako navedeno bijeljenje voćaka pomaže i uklanjanju mahovine s debla i donjih dijelova krošnje. divlje svinje i dr. postoji još niz važnih operacija koje u predstojećim danima nipošto ne smijemo izostaviti.

U praksi se obično gnojidba obavlja s 300 – 600 dt/ ha stajskog gnojiva. Znači sadni materijal mora imati deklaraciju o vrsti i podrijetlu sadnog materijala. a prednost se daje jednogodišnjim.25 Voćne sadnice u Sjemenarninu agrocentru u Mostaru Zaštita mladih stabala jabuke od glodavaca JESENSKo-ZIMSKA SADNJA VoĆAKA I VINoVE loZE Mladen Karačić.dipl. Naime. te stolnih i vinskih sorti vinove loze . stablo mora biti ravno. U rasadnicima se obično nalaze jednogodišnje ili dvogodišnje sadnice. posađene sadnice imaju povoljne uvjete za ukorjenjavanje u tlu. Zbog toga posađene sadnice bolje se primaju i ujedno bolje rastu tijekom prve vegetacijske godine. odnosno u jesen ili zimu jer je u jesen najbolja ponuda različitih U toplijim južnim krajevima sadnja voćaka i vinove loze može već početi u jesen i zimu. a koja se najčešće zanemaruje da se sadnice nabavljaju samo od povjerljivih dobavljača. te 1200 kg/ha kalijevih gnojiva. dakle u mirovanju vegetacije. pa tako Prednosti sadnje u jesen i zimu Cijepovi vinove loze u trapu BROJ 65 • STUDENI / PROSINAC 2009 Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru i Širokom Brijegu za predstojeću sezonu pripremili su veliki izbor sadnica kontinentalnog i južnog voća. Veoma je važno da tlo nije smrznuto i da je temperatura iznad nule. Uz to se u tlo unose neophodna gnojiva. u tom razdoblju je tlo još toplo i vlažno. sorata. dakle prije početka vegetacije. Sadnja voćaka Sadnja voćaka i vinove loze se obavlja u jesen-zimu i na proljeće. korijenje nastavlja intenzivan rast i sadnica s tim postane sposobnija da nadzemni dio bude opskrbljen potrebnim hranjivima i vodom za daljnji rast. a s tim i mogućnost obnove korjenove mreže. upravo zbog povoljnih klimatskih uvjeta. koje mora imati 2 – 4 pravilno raspoređene primarne grane. Prednost te sadnje treba iskoristiti. obavlja se meliorativna gnojidba s ciljem poboljšanja plodnosti tla. Pored toga. Sadnica voćke mora ispunjavati sljedeće uvjete: spoj podloge i plemke mora biti čvrst i bez napuknuća. korijen mora biti dobro razvijen i nijedan pup na grani ne smije biti otvoren. Sve je to razlog više da se posađene sadnice bolje prime. Prednosti sadnje voćaka i vinove loze u jesen i zimu leži u više čimbenika. Prije neposredne sadnje predstoji priprema tla. koja se odnosi na duboko oranje tla u ljeto ili početkom jeseni. tj. U proljeće. Proteklih nekoliko godina kasna jesen i početak zime su relativno topli i bez veće količine padalina. Upravo takvo vrijeme je idealno za sadnju voćaka i vinove loze. Sadnice voćaka treba nabaviti što ranije. a s tim brže i bolje nastave svoj razvoj u proljeće.ing. Oštećena mjesta na korjenu lakše zacijele i omogućuje se rast obrastajućeg korjenja. Već na početku sadnje treba obratiti pozornost na činjenicu. 2200 kg/ha fosfornih gnojiva. tlo se slegne pa se uspostavi bolji kontakt između tla i korijena. što je u južnom dijelu zemlje veća vjerojatnost.

trebamo znati kako u nasadu moramo obvezno osigurati i mušku sortu/biljku tj. Čak je i zabilježeno kako je prvi uzgoj kivija na novozelandskom tlu započeo u Wanganui kod gospodina Aleksandra Alisona. Osnovna karakteristika sorte je izuzetan okus i žuto meso ploda.2 cm. to jedino ukoliko ne postoji opasnost od mraza ili smrzavanja. U tu svrhu obično se koriste muške sorte: Matua (pogodna za oprašivanje većine ženskih sorti) i Tomuri (preporuča se kao dobar oprašivač za sortu Hayward). Bruno je također sorta s kvalitetnim osobinama a koja formira prilično ujednačene plodove srednje veličine (prosječne mase 65 do 75 grama). Najznačajnije sorte aktinidije Od ove godine u Sjemenarninim Agrocentrina u Mostaru i Širokom Brijegu možete nabaviti sadnice nove sorte aktinidije pod nazivom Soreli. Plodovi su izduženog valjkastog oblika i prosječne dužine od 7. Domovina ove voćne vrste je Kina a trenutno najveći uzgajivač Novi Zeland. Od tog davnog vremena pa sve do danas aktinidija je postala nezamjenljiva voćna vrsta na svjetskom tržištu. na čijem imanju su 1910. na okućnicama i tamo gdje nema dovoljno prostora. godine. S druge strane. BERBA ploDoVA AKTINIDIJE Aktinidija je egzotična voćna vrsta koja se u svijetu uzgaja pod različitim imenima. Kod plodova za trenutačnu potrošnju tehnološka se zrelost podudara s uporabnom. kako se inače nerijetko pogrešno i tvrdi. Sorta u našim uvjetima dozrijeva početkom studenog odnosno 10 dana prije sorte Hayward. Naime. praktičnim se pokazalo kalemljenje muške biljke na žensku ili obratno. Ova zrelost se obično ostvaruje tek u skladištu. svojoj težini.26 Hayward je do danas najbolja sorta kivike koju odlikuju veliki plodovi i čija prosječna masa iznosi 90 do 100 grama. Plodovi su obično dugi oko 7 cm. Aktinidija ili kiwi potječe iz doline rijeke Yangtze Kiang na sjeveru Kine a ne iz Novog Zelanda. pošto se kod nas kivi uglavnom uzgaja za potrebe domaćinstva. Sorta u našim uvjetima dozrijeva polovicom studenog. čak i u uvjetima kontinentalne klime. Osim toga. s tim da se plodovi beru nešto kasnije. A pošto obiluju C vitaminom. Razumljivo. Premda je kod nas često nazivaju i kiwi. Plodovi su eliptično jajolikog oblika. Druga je uporabna zrelost kada plodovi posve razviju sve tipične kvalitete mesa kao što je čvrstoća. Plodovi aktinidije pred berbu BROJ 65 • STUDENI / PROSINAC 2009 . prava je istina kako je prvo sjeme na isteku prošlog stoljeća stiglo na Novi Zeland i to u torbama misionara koji su u Kini širili kršćansku vjeru.dipl. Treća je tehnološka zrelost koja označava stupanj dozrelosti za trenutačnu uporabu. ujednačeni po veličini i u komercijalnom smislu su najpodesniji iz razloga što na tržištu redovito postižu visoku cijenu i zadovoljavaju uvjete svih svjetskih tržišta. A plodovi su spremni za berbu kada dovoljno omekšaju na mjestu gdje se peteljka spaja s mesom ploda. Ipak. kineskim ribizom. u literaturi se spominje i pod kineskim ogrozdom. Plodovi su manje pogodni za čuvanje od sorte Hayward. Oni su tada dosegnuli konačan oblik i veličinu. Bilo koju sortu da odaberemo. u našim proizvodnim područjima uglavnom su zastupljene dvije vrlo kvalitetne sorte: kasna sorta Hayward i srednje rana sorta Bruno. Prekriveni su pokožicom tamnosmeđe boje čija je površina obrasla tamnim gustim dlačicama. oprašivača. Obično je dovoljno na sedam-osam ženskih biljaka posaditi jednu mušku. njegove plodove možemo brati i nešto kasnije. godine dobiveni i prvi plodovi. navedena sorta je iznimno pogodna za skladištenje. zimskih dana. kivikom i sl. Prva je botanička zrelost koja nastupi kada se zaustavi dotok hranjivih tvari u plodove. Pored toga. spomenimo kako se na hercegovačkom podneblju s uzgojem kivija eksperimentalno započelo 1977. zašto žuriti kada se zna da prerano ubrani plodovi nisu izdržljivi kod skladištenja te pretjerano gube na Kada je pravo vrijeme za berbu? Iako je sortiment aktinidije relativno velik. i to baš na području Mostara. a pokriveni su smeđom pokožicom s malo nježnih dlačica.ing. Neki su novozelandski uzgajivači voća odmah prepoznali veliki potencijal ove biljke pa je kivi ubrzo postao popularna povijuša koju se moglo naći u mnogim vrtovima. čak i nakon opadanja listova. okus i miris te su prikladni za potrošnju. Mladen Karačić. U manjim vrtovima. Od tada se ova cijenjena voćna vrsta brzo raširila po cijelom području naše zemlje. plodovi aktinidije su upravo idealni za konzumiranje tijekom hladnih. Kod aktinidije razlikujemo tri stupnja zrelosti plodova.

stajski znoj treba znati adekvatno i primijeniti. kao i o potrebnim količinama za pojedine kulture. zahvaljujući svojim organskim spojevima. Naime. Na istim prodajnim mjestima možete dobiti i detaljnije informacije o načinu i vremenu primjene. Na našem tržištu možemo pronaći tri varijante organskog peletiranog gnojiva i to: goveđe gnojivo u kombinaciji s konjskim. Tomu svjedoči i velika potražnja za komercijalnim pakiranjima peletiranih organskih gnojiva koja pak možete nabaviti u Sjemenarninim agrocentrima u Mostaru i Širokom Brijegu. . ali samo u manjim hrpicama prekrivenim slojem zemlje ili najlonom. Pelete su kompaktnenema mrvljenja i stvaranja prašine u vreći. konjskog i mineralnog gnojiva. što kod drugih gnojiva nije slučaj. voćnjacima i vinogradima).27 BIoREX I FENIX pElETIRANA oRGANSKA GNoJIVA Najvažnije organsko gnojivo svakako je stajnjak. Jednostavno rečeno. Stajnjak predstavlja osnovno gnojivo jer sadržava sve hranjive elemente nužne za ishranu biljaka. Napominjem da su peletirana organska gnojiva već ispitana u našim proizvodnim uvjetima gdje su pokazala iznimno dobre rezultate. Ako to pak ne bi učinili. Prednost gnojiva Fenix ogleda se i u činjenici da svojim hranjivim sastavom (NPK 6:8:15 + MgO) snabdijeva veću proizvodnu površinu. djelovanjem atmosferilija stajski gnoj bi se brzo isušio i u kontaktu sa zrakom došlo bi do aktiviranja mikroorganizama koji brzo razgradili njegove hranjive sastojke. Zbog svega navedenog odmah po razbacivanju stajski gnoj treba i zaorati. Te štetne posljedice razgradnje i ispiranja ubrzavaju vjetrovi i kišne padaline a iz gnojiva bi se posebice nepovratno izgubilo mnogo dušika koji bi „ishlapio“ u vidu amonijaka dok bi fosfor i kalij otekli u tlo ispod ili oko gnojišta. zbog činjenice da su se cijene mineralnih gnojiva udvostručile nabavljen je oblik peletiranog organskog gnojiva (goveđe + konjsko) koji u svom sastavu ima i primjesu mineralnog gnoji- Što Biorex razlikuje od sličnih gnojiva? Odlike Fenix-a Organsko gnojivo BIO-REX BROJ 65 • STUDENI / PROSINAC 2009 va prikladnog za jesensku primjenu u voćnjacima i vinogradima. Fenix je već pokazao iznimne rezultate i u povrtlarskoj proizvodnji. Međutim. nino rotiM. To je i razumljivo s obzirom na činjenicu da stajnjak u prehrani biljaka ima dvojaku vrijednost. Naime Biorex je produkt najpoznatije europske tvornice za proizvodnju organskih gnojiva koja se nalazi u Italiji a zove se Italpolina. izgubit će više od trećine svoje vrijednosti dok u slučaju da prezimi na otvorenom polju stajski gnoj izgubi čak polovicu svoje hranjive vrijednosti. Na našem tržištu jedno od najboljih peletiranih organskih gnojiva. malo je poznato da stajnjak koji nezaštićen ostaje u polju. pakiranje gnojiva Fenix od 25 kg dostatno je za površinu od 300 četvornih metara dok druge varijante peletiranih gnojiva od 25 kg (goveđe + konjsko i kokošije gnojivo) „pokrivaju“ površinu od 100 četvornih metara. Ukoliko nas u tom poslu spriječi nevrijeme ili neka druga nepogoda. u voćnjaku ili vrtu za samo tri dana izgubi četvrtinu svoje vrijednosti. Pelete se u tlu uz optimalnu vlažnost brzo razlažu i gnojivo postaje dostupno biljkama. Stoga je njegov značaj nezamjenljiv. stajski gnoj popravlja fizičke. Ako pak na takav način ostane desetak dana. Naime. Stajski gnoj se redovito tijekom jeseni razbacuje po poljoprivrednim proizvodnim površinama (povrtnjacima. Prije svega. nasade opskrbljuje neophodnim hranjivim tvarima te popravlja strukturu tla. Pored hranjivih elemenata. ing. kemijske i biološke osobine zemljišta. Vlažnost gnojiva je minimalna. spravljeno kombinacijom goveđeg i konjskog gnoja dolazi pod nazivom BIOREX. čisto kokošje gnojivo i kombinaciju goveđeg. dipl. Navedeno gnojivo može se pronaći pod trgovačkim nazivom Fenix. Biorex i Fenix Organo-mineralno gnojivo PHENIX Petete kod Biorex-a su ujednačene tako da se lako razbacuju pomoću rasipača mineralnog gnojiva. istjerani stajski gnoj možemo ostaviti nekoliko dana na parceli.

već pojedinačna voćna stabla. ing.o.ba www. Samo uz takav pristup. mogu ustvrditi kako je ova proizvodna godina označena kao loša iz razloga što je ovdašnje nasade jabuka oštetila krupa.o. Jovo Biberdžić u svom voćnjaku Iris Decora d. UREĐENJE I ODRŽAVANJE ZELENIH POVRŠINA Budite ponosni na Vaš vrt! +387 33 65 78 09 info@irisdecora.ba BROJ 65 • STUDENI / PROSINAC 2009 . Međutim.28 VoĆE S pADINA BERKoVIĆA Josip BrKlJača. možemo očekivati širenje i podizanje novih proizvodnih nasada. Iako osobno ne posjedujem plantažne nasade. Za razliku od njih. koliko-toliko zagarantiranog otkupa.ba www. Slično se dogodilo i sa brojnim nasadima paprika roga kojih je u ovom podneblju znatan broj. koja se bavi proizvodnjom sokova i koja na ovim terenima otkupljuje oštećene plodove po cijeni od 8 feninga po kilogramu. Prošli mjesec posjetili smo gosp. neophodnu za proizvodnju soka. utjeha ovdašnjim poljoprivrednicima ogleda se u činjenici kako ipak u našoj zemlji postoje i prerađivački kapaciteti koji će otkupiti vrlo kvalitetnu domaću sirovinu. Kako ovaj umirovljenik i sam kaže: “Po profesiji sam profesor biologije i iz čiste ljubavi uzgajam voće za potrebe vlastitog domaćinstva. Ipak.vasvrt. prioritet su svakako jabuke kojima ovo podneblje iznimno odgovara.irisdecora. PROJEKTOVANJE.“ Naime. Jovu Biberdžića koji na svom imanju u Berkovićima uzgaja različite voćne vrste. ove godine nasadi jabuka nastradali su od elementarnih nepogoda što je u velikoj mjeri umanjilo njihovu tržnu vrijednost. sretna okolnost za vlasnike nasada jabuka jeste nazočnost tvrtke Vitaminka.

kod trešanja berba najveći trošak i problem u proizvodnji. a što se danas lako nadilazi izborom adekvatnog sortimenta tj. Jer prije se uzgajao isključivo sjemenjak bajama koji rano procvjeta zbog čega je mraz često znao uništititi cvijet. lako možemo uočiti da u Hercegovini danas uopće ne postoje veći. dipl. što znači da bi on imao siguran plasman na širem tržištu. BROJ 65 • STUDENI / PROSINAC 2009 . palež lišća i drugi simptomi zadnjih godina česti na grožđu i voću u južnoj Hercegovini. domaći proizvod ovog tipa ne postoji. Danas se najviše uzgaja u SAD. Naime. većih proizvodnih površina i nasada bajama u Hercegovini danas uopće nema. A za vlasnike dotičnih nasada slobodno možemo ustvrditi kako su pioniri u svome poslu. a do čega dolazi tek nakon odrvenjavanja ljuske. Osim toga. što je pozitivna okolnost jer se može kombinirati s uzgojem ostalih kultura koje voćari obično imaju zastupljene u vlastitoj proizvodnji.29 BAJAM deficitarna voćna vrsta Mladen Karačić. Drugim riječima. odakle njegove hranjive jezgre za potrebe domaćinstava. farmaceutske i kozmetičke industrije dolaze u naše krajeve. Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru i Širokom Brijegu za predstojeću sezonu nude veliki izbor talijanskih sorti badema koje su se pokazale izuzetno dobrim na području Bosne i Hercegovine. jer se plodovi u kratkom vremenskom intervalu moraju ubrati sa stabla. mnogi poizvođači znaju čak čekati da plodovi bajama sami spontano otpadnu sa stabla. sretnici koji bi ga uspjeli uzgojiti. Španjolske i Italije. ali i zbog dekorativnosti bajama u cvatnji i danas brojne hercegovačke okućnice krase jedno ili dva njegova stabla. konditorske. jasno je da će ove jeseni izbor za sadnju biti olakšan. Berba bajama se odvija pri botaničkoj zrelosti plodova kada dolazi do morfoloških promjena zelenog omotača ploda koji mijenja boju i puca. Bajam dopušta nešto dulje razdoblje berbe. Naime. Nerijetko smo u svojim tekstovima za pojedine voćne vrste naglašavali kako su nepravedno zapostavljene odnosno kako je njihov uzgoj u našim krajevima minimaliziran. U pogledu tla i navodnjavanja također nema specijalnih prohtjeva. što znači da se u našim krajevima nesmetano može uzgajati. zamijetit ćete kako se jezgre bajama u naše krajeve uvoze iz Kalifornije. intenzivni nasadi koji su već pokazali iznimnu adaptilnost našem proizvodnom području. ukoliko posjetite trgovine maloprodaje ili veleprodaje. Plodovi bajama spremni za berbu Mladi nasad bajama I doista. ukoliko sagledamo stvarno činjenično stanje. Nažalost. Drugim riječima. praktično vrlo izdržljiv u pogledu niskih temperatura. premda za dobar razvoj stabala i obilno plodonošenje bajama ova dva činitelja zaslužuju pozornost. ing. S druge strane. kako je jezgra bajama oduvijek bila tražen proizvod. Zbog svojih vrijednih odlika brzo se proširio po cijelom svijetu. ozbiljniji nasadi bajama. primjerice. A uz činjenicu da kilogram jezgre na svjetskom tržištu konstantno varira između 5-6 dolara. Berba bajama Voćka skromnih zahtjeva Bajam predstavlja vrlo staru voćarsku kulturu koja potječe iz Zapadne Azije i Grčke. šećera i drugih namirnica. dok je. uz provedbu kvalitetne agrotehnike. ali i prehrambene. za bajam možemo ustvrditi kako nekih specijalnih prohtjeva i nema. Nešto je osjetljiviji u fazi cvatnje i zameta- Bajam-deficitaran na tržištu nja plodova (dok ne dostignu 3 cm duljine). Premda intenzivan uzgoj zahtijeva primjenjivanje različitih agrotehničkih i drugih zahvata. u vidu brašna. Bitno je samo na vrijeme nabaviti kvalitetnu sadnicu bajama. samoniklih u dvorištu obiteljske kuće. Zbog toga. Spomenimo još da je odrastao bajam. unatrag nekoliko godina u okolici Mostara podignuti su prvi. U tom pogledu bajam je dosta sličan breskvi i kajsiji. njegove plodove su bez većih poteškoća trampili za različite kućne potrepštine. visoke temperature ne predstavlaju problem jer bajam izdrži i do 50 stupnjeva C te se kod njega ne pojavljuju klasične ožegotine. Bitno je pri odabiru proizvodnog prostora voditi računa o apsolutno minimalnim temperaturama. Istini za volju. Međutim. i to prvenstveno Kaliforniji. oni malo stariji će posvjedočiti kako se iza „onog rata“ veliki broj hercegovačkih obitelji prehranjivao upravo zahvaljujući jednom ili dva stabla bajama posađenih tj. kasnocvatućih sorata. pa ih tek onda prikupljaju što je pozitivna okolnost. to kod bajama nije potrebno učiniti u kratkom roku.

Iako se biljka smatra otrovnom te se njen mliječni sok čak koristi kao otrov u strelicama. Nojevo jaje obično teži 1. pronađeno u američkoj državi California. a sneseno je u srpnju 1997. Ona potječe iz vrlo suhih područja i ono malo potrebne vode akumulira u svojim deblima. Dok se druge ukrasne biljke moraju zalijevati. ima osam otrovnih žlijezda smještenih u donjoj čeljusti u kojima nosi dovoljno otrova da bi mogao usmrtiti dvije odrasle osobe. U Aziji se koristi na puno više načina. uključujući i lišće. može nositi težinu odraslog čovjeka.0 – 1. no konzumira se i sirova. obujma jednaka onom od 24 kokošja jajeta. Krošnja je s mnogo kratkih bočnih grana bez listova na kojima su veliki ružičasti cvjetovi i plodovi koji podsjećaju na topovska zrna. Naj. Najopasniji gušter Gila (Heloderma suspectum) je veliki gušter jarkih boja koji naraste do dužine od 60 cm. a u Aziji rijetko donosi plodove-možda zato jer nedostaju oprašivači.. Drvo se srušilo u oluji1905. Tvrdu koru plodova razbijaju divlje svinje koje se hrane mesom plodova. gubi listove. Vodena salata – pokrivač za jezera Vodena se salata pretežno razmnožava izdancima i to tako brzo da često veliku vodenu površinu prekrivaju mladice jedne jedine biljke. već on curi u ranu kada Gila čudovište ugrize i žvače žrtvu svojim oštrim. Cvjetovi topovskog zrna noću šire intenzivan slatkast miris koji privlači šišmiše koji ih oprašuju.78 kg. Ako dobije više vode nego joj je potrebno. Rjeđe se uzgaja njen bliski srodnik bilimbi (Averrhoa bilimbi). Između njih se stoga zadržava vrlo mnogo zraka što biljci daje jak uzgon. Cvjetovi su veliki 6-10 cm. gotovo isključivo na golim granama ispod krošnje. Najveće ptičje jaje Najveće zabilježeno ptičje jaje bilo je nojevo jaje koje je težilo 2. Biljka cvate skoro cijele godine. kandirana ili pripremljena kao žele. godine. što je otprilike težina 890 slonova. pustinjska ruža se mora čuvati od suviška vode. Kod nas se vodena salata često koristi u akvarijima. Dlačice na njenim listovima ne mogu se ovlažiti. Iako je relativno bezopasan. a ljeti u ukrasnim jezercima. U Europi se karambola poznaje kao dekorativni prilog voćnim salatama ili hladnim predjelima. Obujam debla bio je najmanje2549 m3. Njegovi listovi narastu do 60 cm. naj …. Cvjetovi su ružičaste do ljubičaste boje u crvenim kitičastim metlicama. Plodovi su žute boje. no već je bilo i pokušaja iskorištavanja u postrojenjima za dobivanje bioplina. kuhana. BROJ 65 • STUDENI / PROSINAC 2009 . Stoga po pokrivaču od vodene salate mogu trčati i veće močvarne ptice. Svoju primjenu nalaze i cvjetova u salatama. sa 6 tamnocrvenih do ružičastih i žućkastih latica. očigledno zbog zaliha vode. U južnoj Americi drvo skoro uvijek donosi cvjetove i plodove. prvobitno rasprostranjena u istočnoj Africi od Etiopije do južne Afrike. Topovsko zrno-hrana za divlje svinje Topovsko zrno je drvo visine do 35 m s okruglom krošnjom. granje i korijenje. Njen sok daje koktelima kiselkastu notu. Koristi se tradicionalno kao hrana za patke i svinje. Otrov ne ubrizgava. prenosimo iz Guinnessove knjige rekorda Najveće drvo Najmasivnije drvo svih vremena je drvo Lindsey Creek. narezan na ploške. godine na farmi nojeva Datong Xinda u Shanxiju u Kini. Iako mu je ljuska tanka 1.30 Karambola za ugasiti žeđ Karambola je nisko drvo ili visoki grm s perasto razdijeljenim listovima.35 kg. a ukupna masa najmanje 3630 tona. a živi u sušnim područjima Meksika i na jugozapadu SAD-a. naj. ali krhkim zubima. s proporcionalno većim brojem liski. Blago posoljena smatra se izvanrednim sredstvom za gašenje žeđi. Pustinjska ruža ne podnosi vodu Pustinjska ruža (Adenium obesum) omiljena ukrasna biljka u Aziji i Africi. iz vrste obalnim mamutovaca (Sequoia sempervirens).5 mm. njome se hrane mnoge afričke divlje životinje.