You are on page 1of 32

Green Garden • broj 68 • svibanj / lipanj 2010.

• godina X • cijena 3 KM

Ljiljan Ljetne sorte šljive Zalijevanje sustavom kap po kap Štetnici u košnici i neprijatelji pčela Feromonske klopke

e-mail: info@sjemenarna.com www.sjemenarna.com

3

Urednikova riječ
Pred Vama se nalazi novi, ljetni broj stručnog glasila Green Garden koji na svojim stranicama, kao i uvijek, donosi niz zanimljivih članaka iz oblasti voćarstva, vinogradarstva, povrćarstva, cvjećarstva i zaštite bilja. U ovom broju izdvajamo niz priloga o cvjetnim vrstama, posebice članke o ljiljanu te cvatućim grmovima koji krase obiteljske vrtove. Kako dolazi vrijeme godišnjih odmora, mnogima sobno i balkonska cvijeće postaje veliki problem. Kako obaviti gnojidbu, prihranu i zalijevanje sobnog i balkonskog bilja, pročitajte u istoimenom članku. Tijekom ljetnih mjeseci aktualna je berba i sušenje ljekovitog bilja. Kako pravilno brati odnosno sušiti pojedine ljekovite biljne vrste, pročitajte u prilogu na stranici broj 8. Koji su to poslovi koji se obavljaju tijekom ljeta u nasadima aktinidije pročitajte sa stranica posvećenim voćarstvu te na koji način zaštititi voćke od lišajeva koji u posljednje vrijeme postaju sve veći problem. Nadalje, iz zaštite bilja doznajte za što sve služe feromonske zamke koje od sada možete nabaviti i na našem tržištu, a koje se koriste za praćenje i suzbijanje štetnika u voćnim nasadima. Priloge zaokružujemo člankom o leptirima čije gusjenice prave značajne štete u nasadima kupusa. Iz svijeta povrćarstva pored redovitog kalendara sjetve izdvajamo prilog o uzgoju i zaštiti krastavaca na mreži, te uzgoju rajčice u kasnijim agrorokovima. Na stranicama posvećenim povrću možete pročitati i članak o grahu, koji se sve više uzgaja na području Hercegovine. I ljubitelji pčela doći će na svoje. Za njih smo pripremili članak o štetnicima i uošnici i neprijateljima pčela i načinu njihova suzbijanja. Ništa manje nisu zanimljivi ni prilozi o zalijevanju sustavom kap po kap, ljetnim sortama šljive, orahu, te posebno izdvajamo prilog o prvom natjecanju traktorista orača na području Hercegovine. Ali kako ni to nije sve, ipak Vam preporučamo da naš i Vaš Green Garden detaljno pročitate, a ukoliko smo nešto propustili nadamo se da nam to nećete zamjeriti. Uredništvo

SADRŽAJ
PENJAČICE ZA UGODNU HLADOVINU GODIŠNJI ODMORI OPASNOST ZA SOBNE BILJKE CVATUĆE GRMLJE U VRTOVIMA VELIČANSTVO MEĐU CVIJEĆEM SUŠENJE I ČUVANJE LJEKOVITOG BILJA GRAH KORISTAN U TANJURU, DEKORATIVAN U VRTU LJETO U POVRTNJAKU UZGOJ I ZAŠTITA KRASTAVACA NA MREžI UZGOJ RAJČICE U KASNIJIM ROKOVIMA LEPTIRI - ŠTETNICI KUPUSNJAČA ŠTETNICI U KOŠNICI I NEPRIJATELJI PČELA NAVODNJAVANJE VINOGRADA SUSTAVOM KAPA PO KAP SINERGON 2000 PITANJA I ODGOVORI LJETNI POSLOVI U NASADU AKTINIDIJE NEŠPOLA SLABO POZNATA VOĆNA VRSTA KAKO SUZBIJATI LIŠAJEVE NA VOĆKAMA LJETNE SORTE ŠLJIVA fEROMONSKE ZAMKE DUGOVJEČNI ORAH PRVO NATJECANJE TRAKTORISTA ORAČA HERCEGOVINE TRAVANJ U ZNAKU GREEN GARDENA OPREZ! SEZONA JE KRPELJA ZANIMLJIVOSTI
Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA, Široki Brijeg, Obilazna cesta 27 88220 Široki Brijeg, Tel.: ++ 387 (39) 700 000, fax: ++ 387 (39) 706 572 Glavni urednik: dr. Ivan Ostojić Redakcijski kolegij: Josip Brkljača, Nino Rotim, Goran Jurilj, Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko Marketing: Snježana Spahić - Bevanda, dipl. oec. Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić Mišljenjem federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

4 5 6 7 8 9 10 11 12 14 16 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30

B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

Obrezuje se u proljeće. I to trebate znati… Krupni cvjetovi tekome Jasmin cvate sve do jeseni B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 . Često se koristi za rast uz pergole i zidove. igrajući se na terasi koju prikrivaju glicinija i tekoma. Ima brojne mirisne svjetloljubičaste cvjetove u dugim visećim cvatovima. osobito mahune i sjemenke. Ali. proširenje zjenica i poremećaj cirkulacije. Prva cvatnja ove biljke je u kasno proljeće. zaštićen položaj. posebno u situacijama gdje je to teško ili nemoguće izvesti drugim biljnim vrstama. zaštićenom položaju ali podnosi i blagu sjenu. Jasmin obični (Jasminum officinalis) je otporna listopadna penjačica snažnog rasta podrijetlom iz Azije. Gusto prekriva površine. pa sve do u jesen. sjenica. dvije do tri pojedene sjemenke mogu prouzročiti teško otrovanje s mučninama i bolovima u trbuhu. brižno pazite da nehotice ne pojedu bilo koji dio glicinije. Josip BrklJača. sa sjajnim listovima i bijelim mirisnim cvjetovima. pergola. Vrijeme cvatnje je ljeto. Veoma slična vrsta običnom jasminu je pravi jasmin (Jasminum azoricum). a druga u kasno ljeto. Cvjetovi su krupne trubice dugačke desetak centimetara. gotovo minimalnom dijelu tla. podrijetlom iz Kine. Dobro raste na sunčanom. sin. Pogodna je i za bonsai. ograde i zidove. Jedini nedostatak ove biljke je što je neugledna tijekom zimskih mjeseci kada baci lišće i ogoli. jer glicinija sadržava otrovne glikozide: vistarin i lektin. većina penjačica će poslužiti kao odlični pokrivači tla. Radije je upotrijebite tamo gdje joj nema premca: na južnom pročelju kuće ili za prekrivanje suncu izloženih ograda i sjenica. Izrazito je snažna biljka te se redovitom rezidbom mora kontrolirati njen rast. Dobro raste u kvalitetnom ilovastom tlu na toplom sunčanom mjestu. lukova i drugih vrtnih konstrukcija. da bi cvala. Ovo je poluot- S vojim razgranatim načinom širenja pokrivaju velike površine i idealne su za sadnju uz pergole. Ukoliko je potrebno. Ovi cvjetovi čine tekomu jednom od najupečatljivijih vrtnih biljaka tijekom ljetnih mjeseci. Nikako je nemojte dopustiti da glicinija bez kontrole raste u vašemu vrtu. Glicinija kineska (Wisteria sinensis) je otporna listopadna grmolika penjačica. koja u uvjetima blage klime cvate gotovo cjelu godinu. balkonske ograde i sl. ing. . Koristi se za prekrivanje zidova. te uz debla stabala. Tu svoju sposobnost penjačice zahvaljuju mogućnosti rasta na vrlo malom. te po potrebi ponovo u zimu. Koristi se za rast uz vrtne konstrukcije. Dobro raste u prosječno hranjivom ilovastom tlu na sunčanom mjestu. Obrezuje se u ljeto nakon prve cvatnje. crveno-narančaste boje. Glicinija – česta penjačica porna vazdazelena penjačica.4 PENJAČICE ZA UGODNU HLADOVINU Penjačice su biljke koje koristimo u kreiranju okomitih obojenih površina. skupljene u cvatovima na kraju ovogodišnjih izboja. Zbog toga tekoma nije prikladna penjačica za mjesta koja treba zakloniti zbog njihova ružnog izgleda. potrebno joj je duboko. Naime. obrezuje se u proljeće. plodno tlo i sunčan. Na teškim glinovitim i suhim pjeskovitim tlima neće doseći svoju punu ljepotu. Ukoliko ih ostavimo da rastu bez ikakve potpore. Tekoma (Campsis radicans. Borave li u vrtu mala djeca. što je inače slučaj na tlima uz kuću. Tecoma radicans) je poluotporna listopadna penjačica porijeklom iz Sjeverne Amerike. Inače kod nas cvjeta tijekom cjelog ljeta. ali i kao lončanica.

Dakle. Posebna gnojiva za biljke B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 . odnosno. Bez njih biljka brzo doživljava šok i za kratko vrijeme ugiba iz razloga što se narušava normalan proces fotosinteze. dok biljke krupnih listova. primjerice na sjevernu ili istočnu stranu. pojedine domaćice već imaju provjerene metode a koje se odnose na pravljenje pričuvnih sustava za natapanje. Broj navedenih gelova ovisi od veličine. Biljke na tjedan dana Gelom protiv suše Iako je brigu oko održavanja sobnog cvijeća najbolje prepustiti osobi od povjerenja. Korijenje će samo crpiti potrebnu količinu vlage. sve navedene metode nisu i jednako učinkovite. uz primjenu ranije spomenutih gelova. počevši od plastičnih boca pa sve do podložaka ispunjenih glinom. promjera lončanica a što je i naznačeno na samoj ambalaži ovog revolucionarnog flortis proizvoda. Dakako. Da ništa ne biste prepustili slučaju. Srećom. ne trebate biti zabrinuti jer će se vaš fikus vrlo brzo i oporaviti. Kako do toga uistinu i ne bi došlo. nameće se i pitanje Lj na koji način sobnim biljkama osigurati dovoljne količine vode.poslužiti se vlastitom maštom i pokušati napraviti pričuvni sustav za natapanje. pak. A. moramo biti svjesni i činjenice da će naše biljke ipak doživjeti stanoviti šok. svima nam se nameće pitanje na koji način svojim sobnim biljkama osigurati dovoljne količine vode. . Ali. Na to stavimo opeku i potom kadu ispunimo vodom tako da pokrije opeku na koju ćemo staviti biljke u loncima. postoji rješenje koje dolazi iz renomirane tvrtke flortis. Tim činom biljka je spremna za samostalan život u trajanju od tjedan dana. a koje će vam to višestruko znati i uzvratiti! Korisni savjeti Josip BrklJača. . Najbolje se to očituje na primjeru fikusa benjamina koji nas obično dočekuje s obiljem otpalih listova. pomoću malih trikova i savjeta možete učiniti ovo ljeto ugodnim i za vaše biljke. S druge strane. danas to baš kao i da nije tako lako. Međutim.prepusti brigu oko zalijevanja nekom od povjerenja.5 GODIŠNJI ODMORI OPASNOSt ZA SObNE bILJkE Dolaskom vrućih ljetnih dana i godišnjih odmora.poslužiti se namjenskim flortis gelovima koji se mogu pronaći u poljoljekarnama. to ne znači da na odmor možemo bezbrižno otići bez njihove prethodne opskrbe vodom. No. Ali. Iako je razdoblje od tjedan dana jako kratko vrijeme glede zbrinjavanja biljaka. . s dolaskom vrućih ljetnih dana i godišnjih odmora. koji će biti izražen u manjoj ili većoj mjeri. Nakon toga odlijemo vodu iz podloška ili biljku izvadimo iz posude. Napunite vodom do dva prsta ispod ruba i zatim na šljunak položite lončanicu. ing. a da smo pritom sigurni da će biljka uistinu i dobiti dovoljne količine vode. Naime.lončanice se mogu smjestiti i u kadu tako da na dno stavimo prostirku ili novinu.plastične boce nemojte bacati u smeće već ih napunite vodom i okrenite ih. potrebno je: . trebaju češće zalijevanje. Stoga je biljku nužno staviti u podložak s vodom ili uroniti u veću posudu u trajanju od 20tak minuta. . danas na tržištu možemo pronaći namjenske gelove koje našim sobnim biljkama osiguravaju dovoljne količine vode u flortis gelovi-rješenje za dugotrajnu opskrbu vodom . Međutim. Stoga mnogima od nas. vrijedi pravilo kako biljke u malim loncima kao i one biljke čije je korijenje preraslo treba češće zalijevati. pored svega potrebno je imati na umu kako sve biljke nemaju iste potrebe za vodom.nabavite dubok podložak i ispunite ga šljunkom ili kuglicama gline. koje će mnogi provesti daleko od vlastitih domova. pritom pazeći da grlo boce bude čvrsto zabijeno u zemlju lončanice. riječ je o čitavom asortimanu proizvoda. supstrat je potrebno zasititi vodom i biljke potom staviti na blago osvijetljeno mjesto. Čep odvrnite do polovice ili začepite vatom pa će voda otjecati polagano u zemlju. razumljivo je da ćete njegovom bržem oporavku najbolje pridonijeti vi sami i to ponajprije učestalom primjenom Green Garden gnojiva za zelene biljke. Ukoliko pak na odmoru ostajemo dulji vremenski period. Naime. međutim. često se postavlja pitanje kako supstrat adekvatno zasititi vodom. . Osim toga. što onda s našim sobnim biljkama. U protivnom. trajanju od čak 30 dana. te da biljke u fazi intenzivnog rasta i cvjetanja trebaju veće količine vode. nužno je poznavati i činjenicu kako se voda brže isparava u glinenim za razliku od plastičnih posuda. kaktusi i sukulenti čuvaju zalihe vode u mesnatim listovima pa ih treba rjeđe i zalijevati. ubiteljima cvijeća dobro je poznata činjenica kako su voda i svjetlo dva jako bitna čimbenika za uzgoj biljaka u posudama. Međutim. Stoga smo odlučili na godišnji odmor ponijeti i ključeve svoga stana. ljubitelji sobnih biljaka snaći će se na razne načine kako njihove šarene ljepotice ni u kojem pogledu ne bi patile.

kiselo tlo. Tijekom ljeta traže dosta vode. a ujedno može služiti kao vjetrozaštitni pojas. veličini. Više je razloga povećanog interesa za cvatuće grmove. Danas se cvatuće grmlje koristi za stvaranje trajnog drvenastog okvira kao pozadina za mnoge cvjetne vrste koje daju boju vrtu tijekom cijele godine. koje služe kao pokrivači tla. boji cvijeta. ing. ali se u južnim krajevima može uzgajati i na otvorenom. oči. Glavno obilježja kalistemona je usko lišće i cvatovi koji su nalik na četku za pranje boca.6 CVAtUĆE GRMLJE U VRtOVIMA Matea pehar. Traži djelomično sjenovito. . te veći izbor vrsta također su pridonijeli većoj zainteresiranosti za cvatuće grmlje. Cvjetovi imaju uočljive prašnike i gusto su poredani duž cilindričnog klasa na čijem je vrhu skupina kratkih. Među cvatućim grmljem postoje vrste niskog rasta. Zbog toga je potrebno obratiti pozornost kod kupnje na sorte otpornije na hladnoću. dipl. Među vrstama Erika postoji velika razlika u oblicima. igličastim listovima i zvonolikim cvjetovima. Danas ga možemo sresti gotovo svugdje. Pravilno posađeno cvatuće grmlje stvara nam osjećaj privatnosti i intimnosti. otvaranje vrtnih centara. Svake jeseni malčirajte ih tresetom. te zahtjevu prama staništu.5-1. Najtraženiji vrtni rododendroni visoki su 1. Kalistemon Rododendron je jedan od naših najomiljenijih cvatućih grmova. V eće zanimanje za cvatuće grmove dovodi se u vezu s novim načinom uzgoja odnosno prodaja kontejniranih sadnica koje se mogu saditi u svako doba godine.8 metara i cvatu u svibnju. Zadnjih godina stalna je potražnja za cvatućim grmovima. na zaštićenim položajima najčešće uz osunčani zid. Prilikom sadnje rododendrona imajte na umu da imaju plitko korijenje. Cvatu u različito vrijeme. ali ima i onih koje rastu do 2 metra visine. te ih se ne smije saditi preduboko. Kalistemon će rasti brže na sunčanom položaju. Erika je tipični predstavnik vrijeskova s čvrstim izbojima. te vrste uspravnog rasta kojima se može ublažiti krutost linija modernih zgrada. lisnatih izboja. Kalistemon se smatra cvatućom biljkom koja je više prilagođena uzgoju u zaštićenim prostorima. Njegovi vazdazeleni listovi te cvjetovi različitih boja mamac su za mnoge Rododendron Neobični cvatovi kalistemona Rododendron traži kiselo tlo Cvjetovi erike različitih boja B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 . Osim toga. Tipična erika je biljka zbijena rasta koja naraste do 20 cm i najčešće se sadi u vrtu kao pokrivač tla. Cvjetovi su zvonasta ili trubasta oblika.

potrebno je tlo obogatiti i gnojivima koja sadrže velike količine fosfora i kalija. posadite li ispod vitke stabljike ljiljana neku manju biljku. ljepotu njegovih cvjetova u vrtu ništa ne može zamijeniti. A ljiljani su stari. kao ni na tlima gdje se voda duže vrijeme zadržava. otkrit ćete kako uz malo truda i pažnje možete imati raskošne cvjetove i u svom vrtu. što znači da ćemo rano u proljeće imati lijepe cvjetove u vrtu. a mogu se pronaći u svim bolje opskrbljenim poljoljekarnama. dobit će te upravo ono što ova biljka voli. Ali. Prije negoli smo odlučili obaviti sadnju lijana. 3 do 7 lukovica zajedno. Nakon što se očiste od propalih dijelova veće lukovice se odvoje i posade posebno. S druge strane. Jer ljiljani posađeni na pravo mjesto.7 sade se u jesen (rujan-listopad) ili u proljeće i to uglavnom skupno tj. Jesenska sadnja ljiljana daje mnogo raniju cvatnju. mnogo godina davat će lijepe i raskošne cvjetove. danas na tržištu možemo pronaći veliki broj različitih kultivara u različitim nijansama boja. Naime. Na kraju vegetacije potrebno je odrezati stabljiku pri zemlji i prekriti tresetom ili sličnim materijalom a sve kako bi gomolj zaštitili od smrzavanja. Prilikom rasta i cvjetanja potrebno je redovito vršiti prihranu ljiljana i to blagom otopinom hranjiva sličnog sastava (manji sadržaj dušika). Svakih nekoliko godina biljke koje slabije cvjetaju potrebno je razdijeliti i presaditi. To znači da se razmnožavanje ljiljana obavlja dijeljenjem gomolja tako što manje lukovice koje rastu pokraj glavne prethodno odvojimo. prugastim cvjetovima neobičnih kombinacija. zahvaljujući selekcijskim radom stvoreni su brojni kultivari koje možemo u nijansama različitih boja susresti u mnogim vrtovima.stari ukrasi vrtova . ing. Možete ih posaditi i uzgajati na suncu ili polusjeni. I kako smo već spomenuli. gomolji se vade i spremaju u sandučiće gdje se u vlažnom tresetu čuvaju do sljedeće sadnje. Posađene lukovice trebaju se potom dobro zaliti. Danas. Nakon što su ljiljani ocvali trebamo odstraniti cvjetove kako ne bi došlo do zametanja sjemena. Najbolji način izbora lukovica prilikom sadnje ljiljana su gomolji upakirani u vlažni treset. pak. raskošne cvjetove. Lukovice ljiljana Sadnja ljiljana Ljiljani . Razmak sadnje ovisno o sorti iznosi 30-45 cm. Ako su gomolji suhi. Zaštitni sloj se uklanja tek početkom proljeća. dok se u hladnim područjima obično pokriju s 10-tak cm debelim slojem slame ili pak nekim drugim pokrovnim materijalom. Međutim. A upravo je sada vrijeme njihove raskošne cvatnje! Njega biljaka VELIČANStVO MEĐU CVIJEĆEM Ljiljani su biljke raskošnih cvjetova koje prati glas kako vole ‘’hladne noge i toplu glavu’’ a što je i više nego točno. dipl. uz malo pažnje i njege. Nakon što su ljiljani ocvali. O dištem i svijetlim vršcima latica. iako je možda pomalo težak miris ljiljana. raskošni cvijet mora biti isključivo na suncu. ove relativno zahtjevne biljke traže propusno tlo. ali nikada u potpunoj hladovini. prije nego što ljiljani izbiju. Osnovno pravilo prilikom sadnje ljiljana je to da vrh lukovice treba biti prekriven desetak centimetara debelim slojem zemlje. a prezimljava bez zaštitnog pokrova. ve uistinu prekrasne biljke odlikuju se prelijepim cvjetovima koji ponekad. ukoliko ove ljepotane raskošnih cvjetova niste uspjeli uzgojiti u vrtu s njihovim uzgojem možete pokušati u loncima. svojim opojnim i intenzivnim mirisom znaju zadati čak i glavobolju. Međutim. kako je to i opisano kod sadnje. potrebno ih je pak prije sadnje navlažiti ili možemo navlažiti samo treset koji se nalazi oko lukovice. Njihovoj magičnoj privlačnosti doista je teško odoljeti. tako da korijen ljiljana bude u hladu. odnosno. A unatoč brojnim tvrdnjama kako su ljiljani zahtjevne biljke. bogato hranjivima što znači da ih ni u kojem slučaju nije poželjno saditi na teškim i glinenim tlima. dobro nam poznati ukrasi vrtova jer se uzgajaju već stoljećima usprkos činjenici kako neopravdano slove za zahtjevne biljke. stanislava rotiM. nekima od nas. U novije vrijeme posebno su popularni dvobojni ljiljani s tamnijim sreB R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 . Iznimka je Madonin ljiljan koji se pokriva samo 3-5 cm debelim slojem zemlje. Lukovice posađene u lonce mogu prezimiti na temperaturi od minus 5 stupnjeva C. Obogaćeno tlo omogućiti će da ljiljani brzo izrastu i daju prelijepe. A porodici ljiljana (Liliaceae) pripadaju ukrasne biljke bez kojih bi naši vrtovi bili znatno siromašniji premda se u istoj skupini nalaze i brojne samonikle biljke čiji su cvjetovi među najljepšim livadskim i planinskim cvijećem.

Vrijeme sušenja ovisi o debljini listova i o količini vlage. skidaju se s stabljike. Sjeme se ne smije spremati u plastične vrećice jer one potiču stvaranje vlage. a i trenutak kada veliki broj ljubitelja ljekovitih biljaka. Zavežite ih u Kako se suše pojedine vrste? Spremanje osušenog bilja Osušeni listovi i cvjetovi brzo će propasti i izgubiti aromu i boju. da zrak može cirkulirati i ispod. Sjeme se bere zajedno sa sjemenim glavama koje se nalaze na stapkama. Lišće se suši sve dok ne postane pucketavo na dodir. što se teško može ostvariti kod kuće bez specijalnih uređaja. B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 . Tako pripremljen cvijet suši se 2-3 tjedna. Mjesto za sušenje mora biti suho i prozračno. te mračno da bi se bolje očuvala boja. Sušenje se najčešće obavlja na razapetoj mreži između okvira. Sušenje najčešće traje od 3-4 dana do najviše jednog tjedna. smrve se i spremaju. a bilje je izloženo većoj mogućnosti zagađenja. Nasad lavande u Hercegovini U Sušenje korijenja Temperatura za sušenje Sušenje listova Lavandu je najbolje objesiti u svežnjevima svezane rafijom. Sušenje u pećnici nije prikladno posebno za cvjetove i listove. čime se dobiva suprotni učinak. Prosječna temperatura za komercijalno sušeno bilje iznosi 38oC. pa se poslije. Zeleno bilje sitnih listova može se sušiti na stabljikama. ali veliki listovi se suše pojedinačno. Osim toga papirnate vrećica sakupljaju otpale latice. a ako su listovi veliki. Prije sušenja korijenje dobro oribajte. Komadiće stavite u hladnu pećnicu i povremeno okrećite zbog ravnomjernog sušenja. Ubrano ljekovito bilje moramo pravilno osušiti ako želimo zadržati ljekovite sastojke. Josip BrklJača. Temperatura zraka između 20 i 32oC. Ljekovito bilje se može sušiti i tako da se zaveže u svežnjeve i objesi na čisto i zračno mjesto. Korijenju za uspješno sušenje treba temperatura 50-60oC. zadržat će lijep oblik ako se suše u uspravnom položaju tako da se stapke provuku kroz žičane rešetke za kolače. na koju se rašire listovi. Sušenje na suncu provodi se u krajevima gdje su visoke temperature i gdje ima malo vlage. prema potrebi mogu skidati latice. ali je prikladno za sušenje korijenja. spješnim se smatra ono sušenje kojim se iz svježih biljaka ukloni vlaga a ostanu eterična ulja. Vrijeme sušenja ovisi o vlazi i veličini. Ključ pravilnog sušenja su ispravna temperatura i niska vlažnost. a preko glavica stavite papirnate vrećice i objesite na toplo i zračno mjesto. Cvjetni klasovi prekriju se papirnatom vrećicom da po njima ne pada prašina. jer se zbog sprječavanja svjetlosnog luka stavlja mala posuda s vodom. Mreže se drže na toplom. tamnom i zračnom mjestu. Kod velikog broja ljekovitog bilja suše se cvjetovi. Za sušenje ljekovitog bilja dobro će poslužiti i neka soba s električnom grijalicom koja nije direktno uperena u bilje. Sam postupak sušenja mora se obaviti što prije. . Za sušenje je prikladna pećnica podešena na najnižu temperaturu s otvorenim vratima. kako eterična ulja ne bi nestala prilikom prirodnog procesa raspadanja. Cvjetovi luka vlasca i ružini pupoljci koji se upotrebljavaju u dekorativne svrhe. čak i na najnižoj temperaturi. Za ovu namjenu garaže nisu prikladne. koja vlada u zračnim vitrinama ili u vitrinama blizu grijača. bilo da su amateri ili profesionalci. Stavite cvijet na tanak sloj sitnog specijalno obrađenog pijeska i njime prekrijte cvijet. Cvjetove nevena lakše je sušiti cijele. Ako prilikom sušenja cvjetova želite zadržati savršen oblik i boju. kreću u sakupljanje. svežnjeve. sasvim će odgovarati. Isto tako sušenje ljekovitog bilja u mikrovalnoj pećnici nije prikladno. Cvjetove i listove od kojih ćete napraviti potpuri možete spremiti u papirnate vrećice i hermetički zatvorene limenke ili staklenke.8 SUŠENJE I ČUVANJE LJEkOVItOG bILJA Početkom ljeta veliki broj ljekovitih biljka počinje cvasti. Kad su listovi suhi. ali se na taj način gubi boja. ing. Uvijek ih spremite na suho i mračno mjesto. narežite ga na komadiće i raširite po limu za pečenje. o stupnju topline i o vlazi u zraku.

osim navedenih sorti. bilo mahunara. Iako se. u dijelu svog vrta (ali i plastenika) svakako planirajte i sjetvu graha jer je on puno hranjiviji i zdraviji. a istodobno sadrži vitamine B skupine. nakon njegovog obilnog konzumiranja malo moramo obuzdati nakupljene plinove u crijevima. grah je postao tradicionalno jelo svih europskih kultura s bogatom recepturom u svim kuhinjama svijeta. Razlike se dakle očituju samo u uporabnoj vrijednosti pojedinih sorti. primjerice od mesa ali i drugih namirnica. niskog graha mahunara TOP CROP koju odlikuje zelena boja mahuna. U razdoblju od dva mjeseca oblikuje žute mahune okruglastog presjeka koje su pogodne i za zamrzavanje. Zbog toga je grah stekao epitet “sirotinjskog mesa”. Uostalom.. Dakle. ima svoje kulinarske vrijednosti i specifičnosti uzgoja te kod kupnje i nabave sjemena tražite odgovarajuću stručnu pomoć radi lakšeg izbora. To je i razumljivo jer se radi o povrću s doslovce najsavršenijom kombinacijom hranjivih tvari. Za sve one koji na jelovniku žele žute. Razumljivo da od toga izravno ovisi i prinos te posebno kvalitet mahuna. ranu sortu. još se uzgajaju i niske sorte. Ali što ćete. dipl. sparni dani u Hercegovini a za grah je upravo najkritičnija suša u vrijeme cvatnje i neposredno iza nje. Ništa začuđujuće. BERGGOLD se najviše i uzgaja u Hercegovini a odlikuje ga nizak rast i veoma rano prispijevanje. U poljoljekarnama najčešće nailazimo na niske sorte graha mahunara BERGGOLD i TOP CROP. Osim toga. Pošto se veći dio uzgoja graha mahunara i zrnaša odvija tijekom ljeta. široke mahune predlažemo da pokušaju s uzgojem cijenjene sorte visokog rasta ČUDO VENECIJE. Međutim. Svakako da ne smijemo izostaviti i ne spomenuti kultivare OGNJENI JEZIK i PROVAJDER. Zbog sadržaja željeza grah je u odnosu na sve druge vrste povrća najkorisniji i najučinkovitiji u borbi protiv anemije. ta nitko nije savršen. širokih i plosnatih mahuna zelene boje STAROZAGORSKI i ROMA. potrebno je voditi računa o njegovu navodnjavanju. nino rotiM. mahune graha mahunara se mogu koristiti Razlike između graha mahunara i graha zrnaša ako se grah nerado nalazi na jelovniku. Međutim. GRAH kORIStAN U tANJURU. Nutricionisti ga stavljaju na vrh zdrave prehrane te ga posebno preporučuju vegetarijancima i osobama s povišenim kolesterolom. Dovoljno je samo spomenuti kako je niskokaloričan. često se postavlja pitanje ima li u botaničkom smislu razlike između graha mahunara i običnog graha zrnaša? Nema. također. Važnost navodnjavanja Mahune i sjeme sorte Čudo venecije za kuhanje i konzerviranje dok se mahune graha zrnaša koriste za proizvodnju fiziološki zrelog zrna. praktično ne sadržava masnoće. višestruko je koristan. radi o cijenjenoj sorti. svaka sorta graha. Dosta se koristi i za pripremanje salata a zbog svoje velike ukusnosti i hra- Najčešće sorte graha njive vrijednosti u Hercegovini se udomaćio pod nazivom ZLATNA ili žUTA OLOVKA.9 Riječ je o povrću koje su naši preci rado jeli. Dakle. Navodnjavanje je poželjno provoditi kišenjem jer se tim postupkom podiže vlažnost zraka a što pridonosi učinkovitijoj cvatnji i zametanju mahuna. Dobro je poznato kako ljeti znaju biti surovi. S druge strane imamo sličnu. Stoga je doista velika šteta da domaćice prednost daju mesnim obrocima a za grahom posežu samo kada zaškripi u kućnom proračunu. Sorta Bergold . jer radi se o jeftinoj ali ukusnoj namirnici koja je i onim najsiromašnijim omogućila preživljavanje. Istina.. zemlje puno više se uzgaja BERGGOLD. bilo zrnaša. u južnim krajevima naše Sorta visokog graha B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 . DEkORAtIVAN U VRtU I Po vrtovima i poljima uzgajaju se brojne sorte graha od kojih svaka ima svoje posebnosti. gotovo svakodnevno. ing.

07. jesenske salate i dr. ing.07.08.08.-31. počevši od zalijevanja pa do unošenja gnojiva. Proizvođačima je važno osigurati kontinuitet berbe svježeg povrća koje se u našim južnim područjima od jeseni.07. Ipak.07. Ali. Kako je ovo godina s pojačanom pojavom lisnih ušiju i stjenica.-31.08. zime pa sve do travnja može brati na otvorenom polju i plasirati na tržište. dok starije biljke troše od 2. uvijek je starije biljke poželjnije zalijevati jednom do dva puta tjedno s 10-20 litara po četvornom metru nego svaki dan s 5 Presadnice salate litara vode. aktualna je i sadnja presadnica povrća: cvjetače. 01. toplijim dijelovima Hercegovine tijekom srpnja i kolovoza ozbiljniji proizvođači nastavljaju sjetvu i sadnju povrća kako bi zadovoljili potrebe tržišta. zimskog kupusa. 01. 01. 01. . sastava tla pa sve do povrtne kulture koja se uzgaja. kelja pupčara.10 LJEtO U POVRtNJAkU Iako su temperature u ovom razdoblju iznimno visoke. količine vode variraju ovisno od klimatskih prilika.).08. 01. Nije nevažno napomenuti da sve navedene radove u povrtnjaku.07.07. Mario ĆuBela. to je znak da je tlo presuho. 01.07. 01. kad temperature nisu previsoke. intenzitet radova u povrtnjaku se tek neznatno umanjuje. Stoga.-15. 01. Posebnu pak pozornost trebamo obratiti na štetnika kupusnu muhu koja je posljednjih godina stalna prijetnja kupusnjačama. 01. A općenito govoreći. odnosno kako odrediti pravodobni moment zalijevanja.5 do 5.07.08.-31. slamom ili lišćem jer je dokazano da zastirka po četvornom metru uštedi čak i do jednu litru vode dnevno.08. Istina. Sadnja se obavlja u dovoljno vlažno tlo s tim da dva tjedna nakon sadnje trebamo obaviti i prvu prihranu (KAN i sl. Svakako da je najkritičniji period sjetve u razdoblju od 20 srpnja do 10 kolovoza. prije sjetve sjemena nužno je kvalitetno pripremiti tlo.07.07. trebate li povrće zalijevati. dipl. Često se postavlja i pitanje kada je tlo presuho.5 litara dnevno. Osim toga.07. Osim toga.07. Raspadne li se.-31. Mlade biljke cikle Gredica s mrkvom Sjetva povrća u toplijim područjima VRSTA POVRĆA CVJETAČA CIKLA ENDIVIJA MRKVA PERŠIN RADIČ PORILUK JESENSKA SALATA ZIMSKI KUPUS ZIMSKI KELJ GRAH MAHUNAR KOLIČINA SJEMENA (g/m2) 3 3 3 4 3 5 15 3 3 3 15 VRIJEME SJETVE 01.08. trebamo voditi računa i o zaštiti prijesadnica a što se prije svega odnosi na kupusnjače.-20. što podrazumijeva i unošenje odgovarajućih biljnih hranjiva. Pored toga. B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .-20. zimskog kelja.-31.07. s tim da se obvezno konzultiramo s lokalnom savjetodavnom službom. Pri tom prednost imaju presadnice proizvedene kontejniranim načinom i to iz razloga što se bez većih poteškoća mogu saditi tijekom cijele godine uz izostanak stresa-zahvaljujući grudi supstrata oko korijena.-10. 01.-15.07. dobro je povrće zastirati pokošenom travom. uvjeti za sjetvu povrća nisu optimalni jer ipak u ovo doba godine često vladaju «tropske vrućine». Stoga je biljkama potrebno osigurati dovoljne količine vode kako uloženi trud ne bi bio uzaludan. vrijedi nepisano pravilo kako mlade biljke u početku razvoja zahtijevaju 1-2 litra vode na dan. trebamo obavljati predvečer ili rano ujutro. Razumljivo je da su podaci u tablici orijentacijski i da optimalno vrijeme sjetve ovisi od vladajućih klimatskih prilika. endivije. kako bi se sačuvala vlaga u tlu.07.-31. jednostavno procijenite tako da na dubini od 10 cm iskopate malo zemlje i sti- U Presadnice kupusa snete je u ruci. Osim sjetve. Prije sjetve ili sadnje povrća nikako ne smijemo zaboraviti i unošenje insekticida u tlo. vrtlari su često u nedoumici vezanoj za količinu utrošene vode neophodne za zalijevanje.

zalijevanje hladnom vodom u B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 . u zaštićenim prostorima trebamo koristiti i pripravak Vertimec (810 ml/10 lit vode) koji se ne miješa s drugim pripravcima. Drugim riječima. Kada se plodovi počnu zametati. upravo se najveći prinosi osiguravaju uzgojem krastavaca na armaturi odnosno mreži. toplijem dijelu dana (doba velikih vrućina) i dr. tada možemo biti sigurni kako je manja mogućnost pojave bolesti u odnosu na klasičan uzgoj na tlu dok je zaštita biljaka jednostavnije izvediva. operu i ponude vam za osvježenje. konopaca. Osim toga. To je i razumljivo ukoliko je poznato da se na njegovoj stabljici nalaze vitice. koje kad se dohvate nekog predmeta. ing. Jednostavno rečeno. U takvim uvjetima ostvaruju iznimno visoke urode i kakvoću plodova. Kod uzgoja na mreži gorčina plodova izostaje premda na njenu pojavu mogu utjecati i niske odnosno visoke temperature. kada krastavce uzgajamo na mreži. K nino rotiM. Ali. čak 97 % ukupne težine plodova čini voda. Tretiranje biljaka obavlja se prvi put 7-10 dana nakon sadnje pripravcima Daconil (15-17 ml/10 lit vode) u kombinaciji s insekticidom Karate zeon (2 ml/10 lit vode). Svakako treba napomenuti kako je ovdje riječ o orijentacijskom programu zaštite krastavaca jer će broj tretiranja dijelom ovisiti i od stanja u samom nasadu. Naime. jedna od najvažnijih karakteristika okomitog uzgoja krastavaca ogleda se u činjenici kako zbog bolje prozračnosti biljaka imamo manje poteškoća s bolestima. Međutim. dok su plodovi puno čistiji a berba znatno lakša. rastavac je tipični predstavnik povrća kojem pogoduje uzgoj na mreži. onda je uzgoj na mreži idealna opcija iz više razloga. u takvim egzotičnim zemljama umjesto sladoleda možete kupiti puno zdravije i hranjivije osvježenje. Uzgoj krastavca na mreži Puno važniji moment ogleda se u činjenici kako su pojedini proizvođači zamijetili da kod uzgoja na mreži imaju manju pojavu gorčine plodova koja ovim sočnim plodovima itekako umanjuje tržnu vrijednost. pored svega. Praksa je pokazala da. Prije svega. gorčina nije nikakva bolest nego brza reakcija biljke na bilo kakav zastoj ili nedostatak nastao u tijeku vegetacije. . To je posebno naglašeno u malim obiteljskim plastenicima u kojima se vodi borba za svaki centimetar slobodnog prostora. Vertimec se aplicira u ranim jutarnjim ili večernjim satima u cilju što efikasnijeg suzbijanja štetnih grinja i kalifornijskog tripsa. velika prednost okomitog uzgoja krastavaca ogleda se u ogromnoj uštedi na prostoru. znatno bolje i ekonomičnije je ukoliko ga uspijete uzgojiti odnosno proizvesti u vlastitom povrtnjaku. poput Turske prodavači nude na ulicama na način da plod krastavca ogule. odnosno u našim krajevima dovoljno je odabrati položaj okrenut prema suncu. zbog čega prilikom tretiranja moramo strogo voditi računa o karenci. a čija karenca iznosi 7 dana. letvica i sl. brzo ga obuhvate i obavijaju. Kako su krastavci uzgajani u plastenicima podložniji napadu štetnih insekata ali i pojedinih bolesti.11 UZGOJ I ZAŠtItA kRAStAVACA NA MREŽI Krastavci su jednogodišnje biljke puzave vriježaste stabljike koje vole rasti na visokim temperaturama tla i zraka. Tako je utvrđeno da gaženje po vriježama u vrijeme radova tijekom vegetacije značajnije utječe na pojavu gorčine plodova. Najvažnije je izabrati položaj koji je zaklonjen od utjecaja jakih vjetrova. Povezanost okomitog uzgoja i gorčina plodova plamenjače Ridomil Gold MZ (25 grama /10 lit vode) u kombinaciji s fungicidom protiv pepelnice Topas (2. Stoga i ne čudi što ih u nekim orijentalnim zemljama. Drugim riječima. Ipak. dipl. Zato se krastavac prilično lako može uzgajati okomito uz naslon od mreže. S druge strane. bitno je naglasiti kako je krastavac kultura koja se kontinuirano bere. Ukoliko ga uzgajamo u zaštićenom prostoru. to se posebna pozornost treba posvetiti pravodobnoj za- Specifičnosti zaštite krastavca štiti uzgajanih biljaka. Ipak. njihovi osvježavajući plodovi čine značajan izvor vitamina i minerala. u vidu plodova salatnog krastavca.5 ml/10 lit vode). i pored toga primjenu pesticida odnosno zaštitu biljaka ne smijemo izostaviti. tada tretiranje vršimo pripravkom protiv Plodovima protiv žeđi Mreža za uzgoj krastavaca Dobro je poznato kako krastavci predstavljaju povrće s najvećim sadržajem vode. žice. U fazi berbe zaštitu nastavljamo fungicidima protiv plamenjače i pepelnice Quadris (10 ml/10 lit vode) kratke karence (3 dana) ili fungicidom protiv plamenjače Revus MZ (25 grama/10 lit vode). To je lako objašnjivo ukoliko se zna da krastavci brzo reagiraju na razne poremećaje nastale u tijeku razvitka plodova.

veliMir lasiĆ. . lešom i pečenom mesu a osnova je i mnogim umacima. Ukoliko smo uspjeli pravilno uzgojiti rajčicu. ne postoje veće zapreke za kasni uzgoj rajčice. ali rajčica se može uzgajati u toplijim krajevima i tijekom ljeta. popodnevnog sunca. B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 . Sjetva se obavlja na otvoreno uz utrošak sjemena od 1 gram po četvornom metru.12 Ljetna sadnja rajčice Plodovi dozrijevaju sredinom rujna UZGOJ RAJČICE U kASNIJIM ROkOVIMA Iako u povrtnjaku vladaju velike vrućine. Vrijeme berbe ovisi od datuma sjetve/sadnje i vladajućih klimatskih prilika ali obično počinje po- Berba rajčice Namjenska gnojiva za rajčicu Pomidora na dalmatinski način Zakidanje vrhova Na (nezaobilaznom) maslinovu ulju kratko propirjajte isjeckanu kapulu. Dakle. Ali.vrtnjak tijekom ljeta ostaviti pramirala krupnije plodove. dipl. Stoga. Ukoliko se vrijeme nenadano pogorša. više pažnje “ljetna” no stavili slamu u sloju od 15-tak rajčica zahtijeva i uzgoj na dva cm. I stina. Ipak. Cilj ovog postupka ren iz razloga što zahtijeva malo je usmjeravanje hranjiva u donje više truda i pažnje. Posolite. Zalijevanje se nikako ne smije provoditi za vrućeg dijela dana jer bi na taj način doslovce spržili tek iznikle biljke. Potrebno je samo malo volje i redovitog zalijevanja pa da koncem ljeta možemo uživati u njenim osvježavajućim plodovima. ne vladaju optimalni uvjeti za njen uzgoj. potrebno je obrati sve plodove (čak i zelene) jer rajčica bez problema može i naknadno dozoriti. Dovoljno je plodove rasprostrijeti u prostoriju na čije podove smo prethodUklanjanje vrhova Osim. njokima. zašto podijelove biljke kako bi biljka for. Temperatura prostorije treba izboja. ing. sjetva je prilično rijetka jer gušći sklop ne bi omogućio razvijanje kvalitetnih. Kada smo uspjeli uzgojiti sadnice presađivanje obavljamo tijekom srpnja na razmak redova od 70 cm i u redu 35 cm. slijedi berba. obično provodi mjesec dana priLjetni uzgoj rajčice nije rašije zahlađenja. dodajte oguljene pomidore i sve dugo tušite. treba imati na umu da prijesadnice trebaju biti dobro razvijene kako bi mogle podnijeti velike vrućine i nešto surovije uvjete uzgoja. dok ne dobijete gust umak. Iskusniji povrtlari kupuju i odgovarajuće mreže za hladovinu kako bi zasjenili mlade biljke i na taj način im pružili barem malo odmora od jakog četkom rujna. čvrstih prijesadnica. Svakako da je proizvodnja prijesadnica najkritičniji period u kasnom uzgoju rajčice. Na taj način dobili ste šalšu koja pretstavlja univerzalni sredozemni dodatak tjestenini. luk i petrusimul. ovaj postupak ne provedemo. popaprite i zasladite žlicom šećera. treba biti pažljiv kako se ne bi “preskočilo” zalijevanje. hranjiva će odlaziti i u vršne dijelove čime se biljka dodatno iscrpljuje pa plodovi ostaju prilično sitni i nejednolično dozreli. povremeno miješajući. Ne smijemo zaboraviti ni iznositi 11-140 C s tim da se u tu otkidanje vršnih dijelova a što se svrhu najčešće koriste klijališta. Ukoliko zan jer ipak vrijedi probati. Iskustva iz Dalmacije pokazuju da ondašnji povrtlari rajčicu za kasnu proizvodnju siju u lipnju.

com .sjemenarna.com www.e-mail: info@sjemenarna.

Do većih šteta posebno dolazi kada napad.25 EC. pa se masovnije javlja uz riječne tokove i druga mjesta na kojima ima dosta vlage. “ostaju jalove”. mogu biti napadnute gusjenicama ku- V eć od trenutka sadnje. te na nekim korovskim biljkama. ili neposredno nakon presađivanja biljaka. to sovica i na sušnim terenima nalazi povoljne uvjete za razvoj. posebno glavati kupus. Kupusna sovica za razvoj zahtijeva dosta vlage. ostoJiĆ jesadnica. ivan Među velikim brojem štetnika koji mogu napasti kupusnjače značajno mjesto zauzimaju ličinke leptira. kako se u narodu kaže.14 LEPTIRI ŠtEtNICI kUPUSNJAČA dr. izloženi su napadu gusjenica kupusnog moljca. Gusjenice su po pojavi najčešće zelene boje. Reldan 40. kupusnjače. Kupusna sovica. često se dogodi da kod biljaka. Zbog male lisne mase ne troši se puno škropivo po jedinici površine. nije tipični štetnik kupusnjača. . mada do napada može doći i tijekom uzgoja prijesadnica. za razliku od kupusara i kupusnog moljca. ali preferira Leptir kupusnog moljca Oštećenja na listovima i glavici kupusa B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 . što dozvoljava da se tretiranje obavi češće. nekim od sljedećih pripravaka: Rotor 1. Pojedinih godina uočene su masovne pojave gusjenica kupusnog moljca. pa su niski troškovi zaštite. tada je veoma lako temeljito poprskati svaku biljku. Zapravo leptir druge generacije javlja se od sredine ljeta. od primjerice. za razliku. iz pazuha listova potjera veći broj pupova iz kojih se formira veći broj glavica. a kako rastu boja im se mijenja od zelene do smeđe. Takve glavice u pravilu ostaju veoma male te nemaju nikakvu tržišnu vrijednost. ženka kupusne sovice polaže jaja s donje strane lista. posebno glavatog kupusa na kojem nastaju najveće štete od napada gusjenica kupusnog moljca dosta je jednostavna. Tijekom jeseni kupusnjače. uslijedi u vrijeme uzgoja pri- Kupusni moljac Gusjenica kupusnog moljca Zaštita kupusnjača Kupusne sovice pusne sovice. Posljednjih godina bilježe se sve veće štete od ovih štetnika. velikog kupusara koji iznad parcela kupusa leti gotovo tijekom cijelog dana. Na pojedinim biljkama može se naći više desetina gusjenica. To je tipični štetnik kupusnjača. Leptir sovice je aktivan tijekom noći a preko dana se zavlači ispod listova kupusa ili neko drugo skrovito mjesto. napadnuti listovi su jako onečišćeni izmetom gusjenica. Gusjenica može narasti i do 40 mm. Međutim. što znači da se njene gusjenice mogu razvijati na velikom broju poljoprivrednih kultura. Pošto se kupus nalazi u početnoj fazi razvoja. Na tako mladim biljkama i kod manjeg broja gusjenica dolazi do potpunog uništenja središnjeg dijela biljke. kako se kod nas kupus i ostale kupusnjače obilno zalijevaju. gusjenice. Zato ga poljoprivredni proizvođači teže zapažaju i u slučaju da pozorno promatraju kupusnjače. Ako se mlade biljke na vrijeme ne zaštite. Međutim. Osim toga. Jaja su u početku zelena i teško se zapažaju. To je jedan od razloga da taj štetnik uvijek ima na raspolaganju neku biljnu vrstu na kojoj se može razvijati. Zaštita mladih biljaka kupusnjača. U slučaju prisutnosti većeg broja gusjenica. polifagna vrsta. budući da nije oštećena pokožica (epiderma) lista. tj. Ona je. Karate. u početnim fazama razvoja biljaka. ali se gusjenice masovno javljaju početkom jeseni. gusjenice se mogu razvijati na svim vrstama. U narodu se to često naziva “srebrenasta čipka”. gusjenice postaju proždrljivije i izgrizaju mlado središnje lišće u obliku nepravilnih rupica. Kupusna sovica najčešće razvija dvije generacije godišnje. može doći do veoma velikih šteta. fastac 10 SC. one izgrizaju samo središnji mesnati dio lista. kod kojih su gusjenice moljca uništile centralni vršni dio biljke. prije svih glavati kupus. Kako rastu. mlado središnje lišće je potpuno izgriženo i onečišćeno izmetom gusjenica. naime. pa takve biljke ne formiraju glavice ili. jednu proljetnu i jednu jesenju. Nastala oštećenja su u obliku “prozorčića”. Dok su gusjenice mlade. posebno starijih gusjenica. posebno glavatog kupusa. ili pak nekim drugim pripravkom. Kada su u pitanju kupusnjače.

prije svih velikog kupusara. poljoprivrednim proizvođačima manje poznata štetnika. Gusjenice se zavlače u glavice kupusa propadaju. Extravon i dr. treba istaknuti da zaštita mora biti pravovremeno provedena. tada je zaštitu kupusa od napada gusjenica kupusne sovice moguće ostvariti primjenom pripravaka koji imaju izraženo kontaktno i želučano djelovanje. pa se u tom slučaju mogu ispoljiti štete i u pogledu smanjenja uroda. kada izgrizaju mlado središnje lišće. Štete čine tako što izgrizaju dijelove lista između nervature u obliku manjih ili većih okruglastih rupica. djeluju i na gusjenice velikog kupusara. Naime. jer primijenjeni insekticidi protiv gusjenica spomenutih štetnika. Pored ova dva. U godinama kada dođe do masovne pojave ovog štetnika. što često može zavarati poljoprivrednog proizvođača. Kod suzbijanja bilo kojeg štetnika na kupusnjačama treba odabranom pripravku. veoma su podložne napadu. gusjenice se zavlače u njenu unutrašnjost. hodnici u kojima žive gusjenice sovica puni su izmeta. To je potrebno iz više razloga. dodati neko sredstvo. Ako se na vrijeme pristupi suzbijanju gusjenica. Koriste se uglavnom isti pripravci kao kod kupusnog moljca. odnosno insekticidnoj tekućini. dakle ako se insekticid primijeni dok su gusjenice mlade. Zapravo. površina lista kupusnjača prekrivena je voštanom prevlakom pa se insekticidna tekućina kojoj nije dodan okvašivač slabo zadržava na listu. Pored toga što zakašnjela zaštita nije djelotvorna. I kupusari prave štete Oštećenja na listovima kupusa od gusjenica velikog kupusara . Prije svega zbog toga što su mlade gusjenice daleko osjetljivije na djelovanje insekticida. koje su u stvari i najproždrljivije. a na pojedinim parcelama može doći do potpunog golobrsta svih listova na kupusnjačama. tj. isto tako nisu spriječene štete koje prave gusjenice u početku svog razvoja. zbog čega je djelotvornost primijenjenog insekticida smanjena. Naime. Pored toga. koje poboljšava prijanjanje škropiva na površinu lista. zaštitu treba usmjeriti protiv mladih gusjenica dok se nalaze između mladog središnjeg lišća. Ukoliko se redovito provodi zaštita protiv kupusnog moljca i kupusne sovice. tj. štete su ispoljene u pogledu kvalitete napadnutih glavica. tada nije potrebno posebno vršiti tretiranje protiv gusjenica velikog kupusara.15 Gusjenica kupusne sovice Gusjenice velikog kupusara glavati kupus na kojem i pričinjava najveće štete. Kako odrasle gusjenice. živeći u glavici gusjenice prave veći broj hodnika pri čemu oštećuju unutrašnje listove. nalaze su između mladih središnjih listova. Pored toga. te nije moguć kontakt primijenjenog insekticida sa gusjenicama. znači dok glavica nije razvijena i u nju ušle gusjenice. to štete nisu toliko izražene u smanjenju uroda. ne može dobro prodati. Takve glavice veoma brzo B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 . Dok su gusjenice mlade. budući se tada najveći broj gusjenica nalazi u glavicama. Kada kupus formira glavicu. domaćice izbjegavaju kupovati. smještene su u centralnom dijelu rozete. te Zaštita kupusa od sovica što je tada. tj. odnosno razvoju patogenih organizama. glavice kupusa koje su oštećene od gusjenica kupusne sovice. prije svega gljivica koje izazivaju trulež. Od pripravaka koji se koriste kao okvašivači kod nas su u prometu sljedeći: Chromovit. napadaju razvijenije glavice. glede štetnosti sovice. krajem ljeta i početkom jeseni. jer se ne kvalitetni urod i ako može biti zadovoljavajući. okvašivač. glavice čija je unutrašnjost ispresijecana od gusjenica sovice i zagađena izmetom gusjenice. što još više doprinosi da jače napadnute glavice nisu uporabljive za ishranu ljudi. lakše ostvariti kontakt primijenjenog insekticida s gusjenicama. što se na kraju svodi na smanjenje dobiti. na kupusnjačama se mogu naći i gusjenice drugih leptira. Kada je u pitanju zaštita kupusa od napada gusjenica kupusne sovice.

Ponekad ga se može pronaći na saću. Vrlo je proždrljiv. Imago i ličinka slaninara Leptir voskova moljca Slaninar B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .ali su zato štetne njihove ličinke koje oštećuju saće koje se nalazi van košnice. Nakon izlaska iz jaja. no štete koje pravi nisu velike. Inače voskovi moljci pripadaju skupini skladišnih štetnika i najveće štete rade u skladištima. Odrasli nisu štetni . Danas se na tržištu mogu nabaviti različiti pripravci kojima se suzbijaju moljci u skladištima. među kojima njih nekoliko mogu pričiniti ozbiljne štete. a nekada mogu pričiGusjenice i oštećenja od voskova moljca P Voskovi moljci niti i štete u košnici kod slabih zajednica. a proizvode onečišćuje velikom količinom izmeta. praveći kanale. . Odrasli slaninar je crne boje sa sivom prugom.mrtvačka glava ŠtEtNICI U kOŠNICI I NEPRIJAtELJI PČELA veliMir lasiĆ. ličinke se hrane saćem. s temperaturom ispod 15 oC. Preventivne mjere suzbijanja odnose se na održavanje čistoće u skladištima gdje se skladištesaći i drugi pčelinji proizvodi. dugačak 7-9 mm. ženka voskova moljca odloži nekoliko stotina jaja na uskladištenom saću. Može ga se pronaći i u košnici.16 Leptir . Slaninar (Dermestes lardarius) napada različite vrste proizvoda životinjskog porijekla. a vrlo često u skladišnim prostorima. a ličinka naraste do 10 mm. ali samo neki se mogu koristiti u pčelarstvu. Skladišta moraju biti hladna. Voskovi moljci – veliki (Galleria mellonella L. Po štetnosti se posebno izdvajaju mali i veliki voskov moljac. a sve to upredaju nitima.) i mali (Achroea grisella) su noćni leptiri koji se javljaju svake godine. čele odnosno njihove proizvode napadaju različiti štetni organizmi. dipl. ing.

Stršljenovi i ose Ptice Mravi se također zavlače u košnice Stršljenovi love pčele ispred košnica B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 . Poznato je da neke vrste napadaju pčele. jabučnog soka ili piva. Suzbijaju se postavljanjem mamaca na bazi octikavog vina. ali ne nanose velike štete. Uznemiruju pčele u zimskom klupku. ali i maticu. Daleko više su opasniji štršljenovi koji mogu postati veliki problem na pčelinjaku ako se jave u većoj brojnosti. Posebno su štetni tijekom zime kada se uvlače u košnice u potrazi za skloništem.17 Tijekom zime miševi se zavlače u košnice Pčelarica lovi pčele oko pčelinjaka Leptir. Stršljen (Vespa crabo) i osa (Vespula vulgaris)mogu pričiniti štete pčelama. Mrtvačka glava je noćni leptir koji ulazi u košnice u potrazi za medom i nektarom. Šarenih je boja.). češljevi. Ako se na pčelinjaku primijeti veća brojnost mrava potrebno je pronaći i uništiti mravinjake. Tu i tamo ulaze u košnice u potrazi za medom. Stršljenovi love pčele ispred košnica. mrtvim i živim pčelama. a vrlo često lovi pčele oko pčelinjaka. Osnovne mjere zaštite svode se na onemogućavanje ulaska miševa u košnice na način da se sužavaju leta i postavljaju tzv. ali ulaze u košnice gdje Mravi napadaju leglo. Ako se primijeti veća brojnost miševa na pčelinjaku potrebno je postaviti zatrovane mamce. je jedan od većih leptira kod nas. primjerice pčelarica ili ukrasne žuna (Merops apiaster) mogu pričiniti manje štete pčelinjoj zajednici. . Saće u košnicama u kojima je boravio miš ima I ose pričinjavaju štete pčelama Miševi karakterističan miris koji odbija maticu i pčele. ali se hrane i medom. Osnovna mjera zaštite je onemogućavanje ulaska leptira u košnicu postavljanjem uskog leta. pa se u košnici mogu pronaći ostaci dijelova tijela. Razmještaj dlačica na leđnoj strani prsišta daje obrise mrtvačke glave. Ova ptica uznemirava pčele prilikom odlaska ili povratka s paše. Mrtvačka glava Česti su stanovnici pčelinjaka. domaćeg naziva mrtvačka glava (Acherontia atropos L. peludom. Ne smiju se koristiti mamci koji su privlačni za pčele (slatkaste tekućine) Miševi mogu predstavljati ozbiljan problem na pčelinjaku. Svojim prisustvom u košnici uznemirava pčela koje ga često i ubiju. Mogu uništiti ili oslabiti cijelu pčelinju zajednicu. Pčela često oblijepe ostatke tijela propolisom. Neke vrste ptica.

ing. te na osnovu rezultata odabrati odgovarajuću opremu za navodnjavanje kapanjem. Pa. svakodnevnim navodnjavanjem putem sustava kap po kap. Usljed toga često dolazi do ekscesnih pojava u pogledu potreba za vodom i određenih šokova koji se eliminiraju kontinuiranim. kontinuiranost navodnjavanja koja se postiže ovim načinom uvjetuje veoma povoljan mikroklimat gdje se u permanentno vlažnom zemljištu eliminiraju šokovi nastali kao posljedica hercegovačkih tropskih vrućina. novi suvremeni nasadi stolnog grožđa tvrtke Revita plant na Buni su također sa sistemom zalijevanja kap po kap. Ono je posljedica stvaranja netopljivih soli (kalcija. svima nam je poznato kako analiza klimatskih čimbenika pokazuje da je potreba za natapanjem izražena na području cijele Hercegovine. samo što su one neravnomjerno raspoređene. što je sasvim i dovoljno. međuredni prostori ostaju suhi. ukoliko nam s navodnjavanjem baš i ne ide. filter mora biti pravilno odabran jer u velikoj mjeri o izboru filtera ovisi sustav navodnjavanja. ukoliko pogledamo prostrane vinograde tvrtke Hercegovina vina (Konjusi. Mladen karačiĆ. Hit su sustavi kap po kap Jedan od načina primjene sistema kap po kap je profi vinogradarstvo isplativo samo uz poštivanje novih tehnologija i suvremenih trendova. željeza ili mangana) na otvoru ili unutar kapaljke. o je i razumljivo ukoliko se u obzir uzme činjenica kako Hercegovina ima dovoljne količine padavina. Osim uštede vode i osiguravanja većih prinosa. Zbog toga ptrebno je uraditi analizu kakvoće vode. dokazano je kako su se primjenom navodnjavanja kapanjem prinosi povećali za čak 30 posto. Drugim. Osim toga postoje i: • kapaljke s laminarnim tokom vode • kompenzirajuće kapaljke • samoispirajuće kapaljke Jedan od osnovnih nedostataka navodnjavanja kapanjem jest začepljenje kapaljki. kada danas sutra uđemo u toliko željenu Europsku Uniju. nu. Zanimljiv je i podatak da je na osnovu dosadašnjih istraživanja. Što na kraju reći nego da dio budućnost hercegovačke poljoprivrede dobrim dijelom svakako leži i u njenom vinogradarstvu koje je opet u uspo- . Pored toga ne zanemarimo ni činjenicu kako je cijena sustava više nego prihvatljiva a samo instaliranje i održavanje vrlo jednostavno. riječima. Ukoliko to pomnožimo sa nekoliko stotina hektara površine. svakim danim u hercegovačkim vinogradima možemo uočiti sve veći broj instaliranih sustava kap po kap. sve veći broj manjih vinogradara svoje vinograde navodnjavaju sustavom kap po kap. magnezija. padavina nema u razdoblju intenzivnog porasta većine poljoprivrednih kultura te se stoga i pristupa natapanju. Uostalom. Osim toga. I doista. zajedno sa cjelim sustavom navodnjavanja. Danas postoji više vrsta kapaljki. Ovaj sustav navodnjavanja karakterizira upravo kapaljka kao mjesto na kojem se reducira radni tlak iz cijevi i u obliku kapljice ispušta vodu na tlo. dipl. Oni najbolje i svjedoče kako Početak u Izraelu T Prva plastična kapaljka konstruirana je od strane Blassa u Izraelu. Navedeni sustavi se već desetljećima masovno koriste u vinogradima na području južne Italije. proširila po cijelom svijetu. Osim mehaničkog začepljenja kapaljke su podložne i kemijskom začepljenju. Osim toga. u Hercegovini vladaju tropski uvjeti što potvrđuju i svakodnevne temperature preko 30 stupnjeva C koje se mogu javiti u svim mjesecima vegetacije te izrazito vrući dani s preko 35 stupnjeva C od konca travnja do konca rujna. što omogućuje slobodno kretanje ljudi i strojeva. vidjet ćemo kako je u njima instaliran sustav kap po kap na nekoliko stotina hektara. morat ćemo konkurirati našim budućim vinogradarskim kolegama. razumljivo je da samo uvođenjem novih tehnologija i osuvremenjivanjem proizvodnje možemo očekivati i dobre proizvodne rezultate.18 NAVODNJAVANJE VINOGRADA SUStAVOM kAP PO kAP Posljednjih nekoliko godina unutar vinograda uočava se sve veći broj instaliranih sustava kap po kap koji predstavljaju i svojevrsnu budućnost natapanja vinograda u Hercegovini. Osim toga. kemijskim i mikrobiološkim faktorima. Drugim riječima. odnosno njenim fizikalnim. Stoga. dobit će se itekako rentabilna računica. Blizanci). Ali. bilo ono mehaničko ili kemijsko. Začepljenje kapaljki izravno je povezano s kvalitetom vode koja se koristi za navodnjavanje. tješimo se saznanjem kako je kvaliteta ipak na našoj strani… B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 . ugrađivanjem sustava kap po kap smanjujemo vlažnost zraka i tla u Prednost sustava kap po kap Polaganje crijeva za navodnjavanje u tlo nasadu te su time i opasnosti od bolesti manje. razlikuju se kapaljke ugrađene u cijev i one koje se postavljaju na cijev. Tamošnja praksa je pokazala da se navedenim sustavom može uštedjeti količina vode i do 60 posto iz razloga što se natapa samo dio tla uz trs. Uostalom. saznanja i osobnih iskustava uočeno kako u kritičnim mjesecima za vinovu lozu treba osigurati 4 mm vode dnevno. odakle se. Obzirom na mjesto instaliranja na cijev. Jedan od mogućih načina sprječavanja taloženja karbonata jeste smanjivanje pH dodavanje kiseline. Također. Isto tako.

5-2 kg/ha . kiwi. te u fazi formiranja ploda.) 1. Na ovaj način biljka gnojena Sinergonom 2000 je otpornija. • Industrijske kulture: (repa. itd) doze Sinergona ne smiju preći 100g na 100 lit vode (0. folijarni tretmani se izvode u jutarnjem ili popodnevnom dijelu dana (ne kod visokih temperatura). agrumi. koji omogućava poboljšanje fizioloških i proizvodnih mehanizama uzgajane biljke. ali ne preuzima nikakvu odgovornost za štete nastale usljed neprikladne primjene pripravka ili nepoštivanja navedenih doza i načina primjene. tunelima. ing. • Ostalo: (voćnjak. • Cvijeće: 60-80 gr . • Ukrasne biljke i rasadnici: 80-100 gr . CIfO jamči kvalitetu pripravka. jabuka. industrijske biljke) 100-150 gr u slučaju ambijentalnog i fiziološkog stresa.) 100-120g.1%). Korištenjem SINERGON-a 2000 dobiva se: • veća otpornost na klimatske nepogode. • Povrće (rajčica. salata. Primjenjivati u fazi nakon presađivanja ili ponovne vegetacije. B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .19 SINERGON 2000 ivica doko. vitalnija i produktivnija. • bolji vegetativni razvoj. Doze i način primjene: (u odnosu na uvjete tla i same biljke) Folijarna primjena (doze za 100 lit vode) • Voćke i vinova loza (kruška. te željezom. paprika itd. Prije primjene protresti bocu. prilikom pojave prvih novih listova. povrtnjak. Sinergon 2000 je obogaćen magnezijem-najbitnijim elementom za formiranje klorofila i karotenoidnih supstanci. vinsko i stolno grožđe. Tretirati nakon pojave četvrtog-petog lista. maslina. . vode. šljiva. Fertirigacija (gnojidba kroz sistem za navodnjavanje): • Voćke i vinova loza: 5-15 kg/ha • Povrtne kulture. Pospješuje razvoj biljaka u stresnim uvjetima Karakteristike: Sinergon 2000 je organsko tekuće gnojivo namijenjeno folijarnoj primjeni kod biljaka koje su podložne ambijentalnom i fiziološkom stresu.): 100-150 gr primjenjivati u fazi prije i poslije cvatnje i u fazi rasta plodova.5-2 kg/ha. cistein. Napomene: U zaštićenom prostoru (plasteniku. primjenjivati u fazi porasta i rasta stabljike . breskva. i dr. • veća produktivnost kvantitativna i kvalitativna – smanjuje stres biljke prilikom tretmana s herbicidima. jagoda. • bolja opća uravnoteženost biljke. kajsija. aktivnija. duhan. Prisutnost aminokiselina u organskoj tvari kao što su glutamin. i dr. stakleniku. u fazi formiranja cvjetnih pupoljaka. • Žitarice: 1. primjenjivati u fazi nakon presađivanja ili ponovne vegetacije.pokretačem procesa fotosinteze. dipl. Kompatibilnost (mogućnost mješanja): SINERGON 2000 se može miješati s ostalim CIfO pripravcima ali i sa sredstvima za zaštitu bilja. ukrasne biljke i cvijeće: 1-2 kg/1000 m2. serin i glicin omogućava formulaciji da reagira pozitivno na proteinsku sintezu biljke pospješujući uspostavljane biokemijskih funkcija u slučaju šoka uzrokovanog temperaturnim ili fiziološkim promjenama ili raznim drugim tretmanima. Kod primjene u zaštićenim prostorima doza ne smije preći 100 gr/100 lit. trešnja. Organska komponenta unosi dušik u visoko primjenjivom obliku.

Slabo je higroskopna. ing.5-1 %. B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 . Krumpir je izuzetno dobro radio. što znači da ne upija vlagu iz zraka i dosta se lako čuva. dipl. Jer. želim vam reći da u vašem vinogradu nije bilo potpune oplodnje. I upravo ujesen kod svega što trebamo uništiti koristimo jedan od O kojoj sorti krumpiru se radi U veljači sam kupio 20 kg krumpira kojeg sam posa- . a gomolji su nešto izduljeni. ili neku drugu površinu) teško je izvedivo. Vlaga jest bitna. Na savijanje se troši mnogo vremena pa ga primjenjuju voćari amateri koji imaju manji broj stabala. rama istodobno je važno utjecati i na smanjivanje prevelike bujnosti trsa dok cvjeta. a što se provodi pravilnom rezidbom uz korištenje slabije bujnih podloga i sl. Možete ga nabaviti u svim bolje opskrbljenim poljoljekarnama ili tržnim centrima. To posebno vrijedi za jabuke i kruške cijepljene na bujnim podlogama i njihove pojedine sorte. dipl. dipl. a što nije točno. ing. pred sjetvu ili za prihranjivanje (kao i KAN). ing.0 kg u 100 litara vode. Nino Rotim. Kako bismo vam točnije pojasnili ovu pojavu. Pojava sitnih bobica na grozdu Prilikom redovitog obilaska vinograda primijetio sam veći broj grozdova na kojima su se formirale suviše sitne bobice. Izuzetna je rodna sorta i svake godine površine zasađene ovom sortom se povećavaju. Takve površine potrebno je kultivirati. Naime. višnja. Molim vas da mi odgovorite o kojoj sorti krumpira se radi jer ga namjeravam saditi i iduće godine. a po mogućnosti to kamenje ukloniti. Matea Pehar. kod folijarne primjene UREE treba biti oprezan iz razloga što lako može doći do pojave neželjenih ožegotina. Savijanje grana u lukove na mlađim voćkama u prvim godinama poslije sadnje može se više ili manje skratiti trajanje njihove mladenačke nerodnosti. Mladen Karačić. Naime. Gomolji krumpira koje ste dostavili pripadaju sorti Arnova. pa me zanima vrijedi li to za sve voćne vrste. ali se ne očituje na ovako izražen način. Osim toga. ing. što također pridonosi njihovu ranijem plodonošenju. Vrlo je rastvorljiva u vodi i koristi se za gnojenje svih kultura bilo pri oranju. dipl. raslinje očistiti. jer one na njega gotovo i da ne reagiraju. pritom vodeći računa da se ne pretjeruje s količinom gnojiva. Premda pojedine kulture podnose i nešto jače koncentracije (krumpir). trešnja. UREA se danas dosta koristi i za gnojidbu preko lista kada se najčešće rastvara 0. Jedan od takvih pripravaka je i Viperalt-repelent koji svojim mirisom tjera zmije.5-1. U većim voćnjacima obavlja se minimalna rezidba. Naime. marelica i šljiva). dipl. pa ga iduće godine možete jednostavno izvaditi bez mehanizacije. UREA i njena folijarna primjena Dugi niz godina uspješno se bavim poljoprivrednom proizvodnjom. Uzrok pojave sitnih bobica leži u lošem vremenu koje je pratilac naših krajeva u zadnjim godinama i to upravo u vrijeme cvatnje vinove loze. gomolji ove sorte su nešto izduljeni i glatke pokožice. samo toliko koliko je nužno za oblikovanje krošnje i primjenjuje se uravnotežena ishrana. Koristimo fiziološku zakonitost da se u jesen kod drvenastih kultura hranjiva premještaju iz nadzemnih dijelova u korijen. moramo njihova staništa učiniti nesigurnim za obitavanje.PItANJA I ODGOVORI Savijanje grana voćaka Pročitao sam da se savijanjem kod voćaka plodovi mogu očekivati mnogo ranije nakon sadnje. Ivica Doko. Međutim. Razrijedi se otopina u omjeru 1:6 i svako deblo premaže četkicom. Danas na tržištu postoje pripravci koji se mogu koristiti u rastjerivanju zmija. Nakon rezidbe tijekom jeseni panjeve je najbolje premazati jednim od herbicida na osnovi glifosata (Herkules ili Cosmic). preko lista. što znači da je tada koncentracija rastvora 0. raslinje se može i spaliti. Stoga me zanima koje su karakteristike UREE (sa stručnog gledišta) i može li se ona koristiti za gnojidbu preko lista? UREA se još naziva karbamidom ili mokraćevinom i predstavlja naše najkoncentriranije čvrsto dušično gnojivo koje sadržava 46 % dušika. Često za navedene simptome poljodjelci znaju tvrditi da je uzrok nedostatak vlage neophodan za razvoj grozdova i lišća. odnosno vrijeme od sadnje do donošenja prvih plodova. zbog čega je i došlo do formiranja malih bobica. u pravu ste kada tvrdite da nije riječ o bolesti. Arnova pripada skupini ranih sorti krumpira namijenjenih za proizvodnju mladog krumpira. pogotovo ako su još obrasla raslinjem. Mogu se koristiti pocinčana mreža sa sitnim oknima kojom se ogradi cijela površina. Kako bi se riješili zmija. upravo agrotehničkim mje- Vađenje panjeva Tijekom ljeta planiram posjeći veći broj starijih voćnih stabala. UREA dolazi u obliku bijelih zrnaca premda nekada može biti i bijela kristalna sol. ing. Savijanje se ne prakticira kod koštičavih voćaka (breskva. prije cvatnje ili odmah nakon cvatnje obavite prihranjivanje. ing. dipl. dio tijekom ožujka. Iako sam nebrojeno puta različite poljoprivredne kulture gnojio dušičnim gnojivima nikada ista nisam koristio folijarno tj. Stoga me zanima o kakvoj je pojavi riječ? Iako niste. Prilikom kupovine od prodavača sam tražio neku novu ranu sortu krumpira. Upravo zmije traže takva mjesta kao svoja staništa. Zanima me kako najlakše izvaditi panjeve. Mladen Karačić. ova dva pripravka. Iako nisam veliki stručnjak mislim da se nipošto ne radi o bolesti. odnosno pravilna gnojidba mladih voćaka. Predviđa se da će biti jedna od vodećih sorti za proizvodnju mladog krumpira Mario Ćubela. Otopina će uništiti panj i do najmanjeg korjenčića. poznato je da zmije ne obitavaju na površinama gdje se ne osjećaju sigurnim. na svom imanju primijetio sam nekoliko zmija u blizini jedne nakupine kamenja koja se nalazi u zapuštenom voćnjaku. Na slabije bujnim podlogama i sortama sklonim ranijem plodonošenju savijanjem se ne postigne puno. Stoga vam preporučujemo da. 20 Rastjerivanje zmija Postoji li kemijski pripravak za rastjerivanje zmija. kako sami kažete veliki stručnjak. Trajno sprječavanje naseljavanja zmija na neko područje (voćnjak.

Navedene željezne helate možete pronaći u svim bolje opskrbljenim List dobiva izrazito žutu bojubolest ili premalo gnojiva? Mineralna gnojiva se unose također u ovom razdoblju s tim da ne trebamo pretjerivati s njihovim količinama. odnosno. rije nešto više od jednog desetljeća u Hercegovini su se vrlo aktivno počele podizati “odrine” kivija ili aktinidije. A kada se unose mineralna gnojiva? Nedostatak mikrohraniva lako se uočava Svakako da učestalost navodnjavanja prvenstveno ovisi od vladajućih klimatskih prilika. u više navrata. u praksi se dešavaju različite pogreške. Stoga kiwi treba zalijevati svakih 5-7 dana (počevši od lipnja pa sve do polovice rujna) količinom vode od 25 mm po četvornom metru. dipl. zbog “stručne” rezidbe na biljci često ne bude formiran niti jedan jedini plod. Dakle. . Ipak.21 LJEtNI POSLOVI U NASADU AktINIDIJE Iako slovi za relativno nezahtijevnu voćnu vrstu koja bez poteškoća može uspijevati uz svaku okućnicu. općenito gledano. pošto je riječ o relativno novoj voćnoj vrsti. pojava žućenja lista ili kloroze je posebno izražena ove godine jer velike količine oborina ispiru u dublje slojeve tla i ono malo željeza koje se nalazi dostupno stablima aktinidija. Prvi put koncem travnja ili početkom svibnja kada se odstranjuju prekobrojne Umijeće orezivanja! i nerodne mladice koje nisu potrebne za sljedeću sezonu. kod sadnje. ali je svakako najpoželjnije koristiti specijalna gnojiva za aktinidije jer ona u svom sastavu pored osnovnih elemenata sadržavaju i mikroelemente nužne za pravilan razvitak stabala. prihranjivanje i navodnjavanje. što reći nego da rezidbu aktinidija trebamo povjeriti stručnom licu koje poznaje morfološke i biološke zakonitosti i osobine ove cijenjene voćne vrste. Nedostatak vode dovodi do gubitka čvrstoće lista i drugih zelenih organa biljke a što se može odraziti na plodonošenje. Ali. To je prava avantura koja često završava s negativnim rezultatom tj. u duljem nedostatku vode kiwi Zahtijevaju li aktinidije velike količine vode? formira male. na pjeskovitim tlima o tome trebamo voditi računa jer zbog svoje velike propusnosti hercegovačka tla zahtijevaju visoke količine vode. tada se redovito pojavljuje i kloroza. jer se radi o jednoj od rijetkih voćnih vrsta koja traži minimalnu njegu i održavanje. Dakle. Jer samo uz poštivanje i pravilno provođenje agrotehničkih mjera možemo očekivati brzo napredovanje stabala aktinidija koje će rezultirati obiljem ukusnih i hranjivih plodova. Obično. cijelo stablo trpi zbog čega može doći i do njegovog propadanja. u lipnju kada se prikraćuju vrhovi mladica na 8 pupoljaka od krajnjeg ploda. primjena pesticida u uzgoju aktinidije je svedena na minimalnu mjeru. a mjesec svibanj je idealan za provedbu navedenih agrotehničkih mjera. Pogreška se javlja u samom startu. Osim toga treba prikratiti i sve bujne mladice koje remete osvjetljenost i prozračnost krošnje. prije svega. odnosno. po turnusu navodnjavanja. sušenja. sitne plodove koje nemaju gotovo nikakvog okusa. poljoljekarnama pod tvorničkim nazivom Florgen 6. Izbor tipa gnojiva ovisi o više čimbenika. Ovom rezidbom se vrši prikraćivanje i podvezivanje mladica. Stoga se najčešće i sadi uz okućnice i to prvenstveno za stvaranje vrlo guste hladovine s tim da ne smijemo zanemariti ni veliko bogatstvo C vitamina koji se kriju u njegovim aromatičnim plodovima. Tim više što se kiwi vrlo rijetko ili gotovo nikako ne treba prskati. A mjeseci svibanj i lipanj su idealani za primjenu preparata Florgen 6 i Sequestren Fe. Inače. Gnojivo se unosi u dva navrata. orezivanju aktinidije treba pristupiti krajnje oprezno. ing. s tim da zelenu rezidbu prakticiramo kroz više navrata tijekom godine. Dovoljno je oko svakog stabla razbacati 100 grama navedenog gnojiva koje se potom lagano ukopaje u tlo. koja se manifestira žućenjem lista. željezo potrebno unositi u tlo i to otapanjem željeznih helata čija količina ovisi o starosti stabala i stupnja kloroze. Stoga je. opada i rast aktinidije. Navedena tla nisu idealna za sadnju kiwija jer aktivno vapno “blokira” željezo u tlu a ono je neophodno za uzgoj aktinidija. Osim toga. Mladen karačiĆ. odnosi na zelenu rezidbu. nakon čega slijedi obilno zalijevanje vodom. ipak je za njen pravilan uzgoj presudna pravodobna agrotehnika. odnosno. Ukoliko kiwi sadimo na tlima koja su bogata karbonatima i imaju previše aktivnog vapna u svom sastavu. To se. poglavito najčešće hercegovačke sorte Hayward. Razlog najčešće leži u prejakom prikraćivanju ili u rezu rodnih izboja. Druga rezidba se provodi nakon cvatnje tj. Ništa začuđujuće. prvi put u mjesecu svibnju dok se drugo unošenje gnojiva obavlja u mjesecu rujnu ili listopadu. Pripravci za suzbijanje kloroze B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 . Krajnji rez se obavlja koncem kolovoza kada. P Ni jedno ni drugo.

sim toga. Pored toga. praksa je pokazala kako bez odgovarajuće zaštite jednom oboljelu nešpolu teško možete izliječiti. Kod prskanja treba koristiti normalne koncentracije. Gdje se sve može uzgajati nešpola? Nasad nešpole Iako to ljubitelji voća iz neznanja zanemaruju. vrlo su sočni i imaju ugodno osvježavajuću aromu. Na taj način krošnju adekvatno prorijedimo i učinimo prozračnom kako bismo omogućili prodor sunčevih zraka do svakog lista. rezidbu nešpole treba obaviti odmah nakon berbe plodova a što se provodi redovito svake godine. treba naglasiti kako nešpola (Eriobotryia japonica) nije isto što i mušmula (Mespilus germanica). sekundarnih izboja na glavnom izboju koji nosi cvjetište. koriste se i za izradu različitih prerađevina poput sokova i likera. S druge strane. dipl.22 NEŠPOLA SLAbO POZNAtA VOĆNA VRStA Premda se nešpola intenzivno uzgaja u razvijenim voćarskim zemljama s mediteranskom klimom u našim južnim krajevima nije zauzela veće i značajnije mjesto. zimzelena biljka ponegdje možemo brati već u svibnju. Bordoška juha i sl. Nasuprot tomu. A ona ne samo da će se u južnoj Hercegovini lako prilagoditi već će početkom svibnja s vrlo ukusnim plodovima najranije od svih voćaka otvoriti novu sezonu svježeg voća. što znači da oni među prvima dospijevaju na tržište. Mario ĆuBela. prije svega. donijeli bi sitne plodove koji bi se razvijali na štetu onih na glavnom izboju. ing. plodove s nešpole koja je. Druga rezidba se obavlja u jesen s ciljem odstranjivanja postranih. da se na tome započne više i bolje raditi. ona se bitno razlikuje od obične mušmule koja je listopadna voćna vrsta i čiji plodovi dozrijevaju koncem listopada ili čak u studenome. iscrpljeni i bolesni izboji. može zahvaliti svojim dekorativnim svojstvima koji se ogledaju u lijepim i velikim kožastim listovima srebrenkastozelene boje te prekrasnim cvatovima koji izgledaju poput grozda a koje nalazimo na vrhovima jednogodišnjih izboja. ustvari. Za ovu voćnu vrstu je karakteristično kako bez većih poteškoća podnosi temperature zraka i do minus 10 stupnjeva C. Na kraju se opravdano može zaključiti kako u uzgoju japanskih nešpola u našim južnim krajevima mnogo toga nedostaje ili je još nepoznato. Osim bakra u zaštiti nešpole koriste se i mnogi klasični fungicidi poput Cineba i Dithana te sistemici Topas. Kako pak ne bi bilo zablude. Naime. B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 . Jer ukusni plodovi nešpole bi vrlo lako mogli naći mjesto kao prvi plodovi voća u proljeće na stolovima turista i naših građana. To. ali voćku treba dobro okupati. Iako su njeni plodovi na prvi pogled neugledni. visoke temperature zraka i dulja sušna razdoblja doslovce ne predstavljaju teret za ovu nadasve zanimljivu voćnu vrstu. nešpola je višemanje nepoznata voćna vrsta koja se u našim toplijim krajevima uzgaja uglavnom pojedinačno na okućnici. Tako su prema hladnoći najosjetljiviji mladi pupovi. Zaštita od bolesti provodi se prskanjem bakrenim fungicidi kao što su Cuprablau Z. Zbog toga bi bilo vrijeme. gdje dolinom rijeke Neretve prodire utjecaj mediteranske klime. O Nešpola je suptropska voćka s vrlo širokim arealom uzgoja. Glavni uzroci takvu stanju leže u neinformiranosti i nepoznavanju voćara s ovom voćnom vrstom. Rubigan i Systhane. iako nešpolu često nazivaju japanskom mušmulom. rezidbom se uvijek odstranjuju svi tanki. u našim južnim područjima veoma dobro uspijeva uz uvjet da je zaštićena od jačih sjevernih vjetrova. Redovita rezidba i zaštita-ključ uspjeha? . Jer nešpola vrlo dobro prkosi suši ali zato lako strada od jačih hladnih vjetrova. Iako se uzgaja uglavnom pojedinačno. Stoga je krošnju najbolje formirati u obliku pehara ili kugle. Zbog toga. Champion. A osim u svježem stanju. Ako se ne bi orezali ti postrani izboji. Tako je nalazimo u kućnim vrtovima i parkovima uzduž čitave obale Jadranskog mora a dijelom i u unutrašnjosti.

onda je to znak da su te voćke slabije kondicije. i to samo u slučaju ako se ne provodi uobičajena zaštita fungicidima. Na njih dobro djeluju svi bakreni fungicidi. Što je u biti lišaj? Lišaj je vrlo specifična i vrlo zanimljiva zajednica dvaju organizama (alge i gljive!). većina fungicida. jabuka i dr. bojeći se da će lišajevi možda nauditi voćkama. Platismatia. V rlo se često na stablima i granama drvenastih voćnih vrsta. i dr. njihova pojava. orahu. jer lišajevi nisu opasni. Obično se javljaju na starijim voćkama. Lišaji iz roda Parmelia Lišaji iz roda Physcia . kao i nekog drugog ukrasnog drveća i grmlja. epifite. a ako počnu rasti na mladima. a gljiva nabavlja vodu i mineralna hranjiva. lišajevi nisu nametnici ili paraziti na biljkama. ali i biti pogodno stanište za naseljavanje nekih štetnika. ujedno suzbijaju i lišajevi. Odgovor je da se ne trebaju bojati. Mogli bismo reći da je njihova pojava na voćkama najbolji znak dobrih ekoloških uvjeta koji vladaju u voćnjaku. Nikada ne rastu ondje gdje je zrak onečišćen i gdje postoji rezidua ili ima ostataka toksičnih tvari. žive samo na površini biljnih organa. Spomenuto je na početku da se uglavnom javljaju na stablima i granama šljiva. pa se lišajevi stoga nikada ne javljaju u voćnjacima s redovitom zaštitom fungicidima. koji žive u tzv. odnosno da su oslabljene od raznih faktora nepovoljne sredine. unatoč tomu što nisu paraziti. čim ih primijetite na svojim voćkama. što znači da ne ulaze u biljno staničje kao paraziti.000 vrsta lišajeva. od kojeg oba ova organizma imaju zajedničku korist. ali od biljaka ne uzimaju vodu i hranjiva. a od gljiva najčešće gljive mješinarke (Ascomycotina). Ramalina i dr. Neki lišajevi izrazito su dekorativni (pr.23 kAkO SUZbIJAtI LIŠAJEVE NA VOĆkAMA? dr. simbiozi ili suživotu. Postoji više od 15.). vigor. Mnogi se pitaju šteti li to biljkama? Jesu li lišajevi paraziti ili nametnici? Treba li ih na neki način suzbijati? Takva pitanja vrlo često nam postavlja veliki broj voćara. pa su jako omiljeni na ukrasnim drvenastim vrstama u kućnim vrtovima. ili vrlo rijetko. pa se stoga kasnim zimskim prskanjem i tretiranjima na početku vegetacije. iako se tako na prvi pogled čini. posredno može štetiti biljkama jer mogu smanjivati životni potencijal biljke ili tzv. pa spadaju u tzv. Naime. pogotovo onih na bazi bakra. Lišajevi se javljaju na gotovo svim voćnim vrstama. Od drugih lišajeva na voćkama su raširene vrste iz rodova Parmelia. Pseudoevernia. a znanost ih svrstava u vrlo dobre bioindikatore ili biološke pokazatelje čistoće zraka i općenito čistoće staništa i okoliša. prilično ih dobro suzbija. Čime ih suzbijati? žuti lišaj (Xanthoria parietina) B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 . tihoMir MiličeviĆ. Usnea spp. sc. zapaža pojava lišajeva. pa se tako nadopunjuju. Physcia. Ostale kemijske mjere suzbijanja nisu potrebne. Lišaj kao zajednica funkcionira tako da alge fotosintezom stvaraju organske tvari. Od algi su zastupljene uglavnom zelene ili modrozelene alge (Chlorophyta i Cianophyta). jabuci i kruški. pogotovo u ekstenzivnim ili napuštenim voćnjacima. osobito Lišajevi na voćkama šljivi. Na šljivi se pojavljuje najčešće lišaj pod nazivom Evernia prunastri. Međutim. koja se redovito provode u voćnjacima. Parmelina. oraha. Ističemo. a na orahu žuti lišaj Xanthoria parietina. Gotovo se nikada ne javljaju u intenzivnim voćnim nasadima. čija se plodna tijela (apoteciji) vrlo lako uočavaju unutar tijela lišaja.

Međutim. posljednjih godina se sortiment šljive bitnije promijenio tako da danas postoji veliki broj sorti od kojih neke plodonose baš tijekom ljeta. Dozrijeva u prvoj dekadi srpnja. slatko. ljubičastoplave boje. S druge strane.VIII-1. okruglast. Ruth Gerstetter je rana sorta šljive koja rano prorodi. Kalifornijska plava rano prorodi te obilno i redovito rađa. Plodovi ove sorte su osim za korištenje u svježem stanju pogodni i za sušenje.IX) posvećen upravo njoj. Osim navedenih. Na području Hercegovine zadnjh desetak godina bilježi se porast sadnje isključivo ljetnih i ranih jesenskih sorti. ali i šire. Dozrijeva polovicom srpnja i formira velike plodove (cca 47 grama). Meso ploda je sočno i ugodna okusa. dipl. Ipak. B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 . poput istočne Hercegovine (Nevesinje) i područje Rame. Tako su glavna proizvodna područja šljive u našoj zemlji na području sjeveroistočne Bosne (područje Majevice. odnosno. gdje se svake godine izlažu sve sorte šljive koje se uzgajaju na području BiH. Tada se pojavila sorta Stanley koja je trebala biti otporna na šarku. bez sorte oprašivača. je što znači da u njenoj blizini treba posaditi sortu oprašivač: Stanley. Šljiva je vodeća voćna vrsta u BiH. tome pridonosi činjenica da je ova sorta trebala zamijeniti Požegaču (Bistricu) koju je pokosila najopasnija bolest šljive-šarka. možemo povući paralelu kako je Bosancima šljiva Najčešće ljetne sorte šljiva Kalifornijska plava Sorta Ruth Gerstetter . Samooplodna je sorta koja rano dolazi na rod i koja daje redovite i obilne prinose. Čačanska rana i Čačanska najbolja. Kako se u Hercegovini svake godine održava sajam trešnje. u Hercegovini se šljiva proizvodi više za osobne potrebe mada postoje i malo veća proizvodna područja. iako i ona može oboljeti od ove opake bolesti. Plod je velik (cca 31 gram). okruglastog oblika i plave boje. Razlog tomu je blizina jadranske obala gdje najčešće i završavaju plodovi ove cjenjene voćne vrste. što znači da se može uzgajati sama. Kako i ne bi kada je riječ o čvrstim. ono što je nama Hercegovcima trešnja. Meso ploda je sočno. sočnim i izrazito velikim plodovima (najčešće cca 90 grama) koji su se pokazali kvalitetnim za potrošnju u svježem stanju. moramo spomenuti i kako u ljetnom razdoblju plodonosi veliki broj tzv. Gradačca i Doboja) te sjeverozapadnoj Bosni (Potkozarje) iako je njen uzgoj zastupljen i u slivu rijeke Bosne te istočnim područjima (Goražde. morali bili iskrčeni i uništeni. Sazrijeva koncem lipnja i početkom srpnja. japanskih šljiva za kojima posljednjih godina vlada velika potražanja u voćnim rasadnicima. neposredno iza sorte Ruth Gerstetter. Dobro se pokazala u uvjetima Hercegovine. Brčkog. Aženka 707 i dr. Samoneoplodna. Koliko se šljiva cijeni u Bosni najzornije pokazuje podatak da je sajam u Gradačcu (29. aromatično i vrlo dobre kakvoće. veoma sočan i osvježavajućeg slatkog okusa. Prozora. Oni malo stariji pamte da su veliki nasadi šljive upravo zbog šarke. tamnoplave boje. Svima onima koje zanima nešto više predlažemo da svakako posjete navedenim sajam u Gradačcu. postoji veliki niz sorti lokalnog značaja a koje su itekako zastupljene i cijenjene u pojedinim proizvodnim područjima. Sve do 80-tih godina prošlog stoljeća doslovce se uzgajala samo sorta Požegača. Pored toga. Plod je srednje velik s tamnoplavom pokožicom. B osna je oduvijek bila poznata po proizvodnji šljive kojoj itekako godi njena umjereno kontinentalna klima. U Hercegovini ovu sortu redovito kombiniraju s ranije navedenom sortom Ruth Gerstetter. Riječ je o vrlo cijenjenoj sorti u Hercegovini. Međutim. Bijeljine. Višegrad i Zvornik). za kratko vrijeme se nametnula i postala vodeća sorta šljive na području BiH. Dozrijeva u drugoj polovici kolovoza i formira velike plodove (cca 42 grama). Čačanska rodna je samooplodna sorta šljive koja rano dolazi na rod a koju odlikuje izrazita rodnost (zbog čega je i dobila naziv).24 LJEtNE SORtE ŠLJIVA Mladen karačiĆ. slovom zakona ali i struke. u našem sortimentu su priličito zastupljene i sorte Čačanska ljepotica. Riječ je o samooplodnoj sorti. ing. Stanley pretstavlja sortu šljive koja je u posljednjih dvadesetak godina postala jedna od vodećih sorti u BiH. Prije svega.

u krošnju voćaka.) Diabrotica v. ljepljive podloge i feromonskog mamka. Široki Brijeg Latinski naziv Adoxophyes orana Agriotes brevis Agriotes lineatus Agriotes litigiosus Agriotes obscurus Agriotes sordidus Agriotes sputator Agriotes ustulatus Agrotis ipsilon Agrotis segetum Anarsia lineatella Anomala vitis/A. Xyleborus dispar FEROMONSkE ZAMkE ivica doko.virgifera (floral attr.o. F eromonske zamke (klopke) su posebno konstruirane zamke koje sadrže mamce ispunjene specijalnom feromonskom smjesom. Namijenjene su za hvatanje te dokazivanje prisutnosti odgovarajućih štetnika u voćnjacima. VARL+ TAL VARs+ VARb3k RAG VARb3 RAG RAG PALs. Zamke se vješaju. VARs. Komplet se sastoji od konstrukcije zamke.virgifera (pheromone) Epicometis(Tropinota)hirta Grapholita funebrana Grapholita molesta Hedya nubiferana Helicoverpa armigera Hoplocampa minuta. dobiju se podaci za određivanje optimalnog vremena eventualno potrebne mjere suzbijanja.dubia Archips podana Archips rosana Autographa gamma Bothynoderes(Cleonus)punctiventris Ceratitis capitata Cetonia a. Na osnovu uhvaćenih kukaca i njihovog broja.o. odnosno u zoni grožđa kod vinove loze. KLPfero+ VARb3k RAG RAG RAG RAG PALf RAG RAG RAG RAG RAG VARL+ RAG.cingulata Sparganothis pilleriana Synanthedon myopaeformis Tuta absoluta Vespa (Vespula. ovisno o vrsti kukca.KLPflor. te u šumarstvu. flava Leucoptera scitella Lithocolletis blancardella Lithocolletis corylifoliella Lobesia botrana Lynoetia clerckella Mamestra brassicae Mamestra oleracea Nepticula malella Oxythyrea funesta Pandemis heparana Phthorimaea operculella Plodia interpunctella/A. Yf klopka za žičnjake B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .Paravespula) spp. dipl.kuehniella Plutella maculipennis Prays oleae Prays oleae Rhagoletis cerasi/R. ing.25 Popis kukaca za koje postoje feromonske zamke u Sjemenarni d. ratarskim i povrtlarskim kultura- ma.aurata/Potosia cuprea Clysia ambiguella Klopka VARb3k Domaći naziv Savijač kožice ploda Žičnjak Žičnjak Žičnjak Žičnjak Žičnjak Žičnjak Žičnjak Sovica ipsilon Usjevna sovica Breskvin moljac Lozin zlatar Jasenov savijač Ružin savijač Sovica gama Repina pipa Mediteranska voćna muha Zlatne mare Žuti grozdov moljac Vrbotoč Jabučni savijač Kruškin savijač Kukuruzna zlatica Kukuruzna zlatica Dlakavi ružičar Šljivin savijač Breskvin savijač Sivi savijač pupova Žuta kukuruzna sovica Crna i žuta šljivina osica Moljac kružnih mina Moljac točkastih mina Moljac vrećastih mina Pepeljasti grozdov moljac Moljac vijugavih mina Kupusna sovica Povrtna sovica Patuljasti moljac miner Crni ružičar Savijač lista jabuke Krumpirov moljac Brašneni moljci Kupusni moljac Maslinin moljac Maslinin moljac Trešnjina muha Grozdov savijač Jabučni staklokrilac Lisni miner rajčice Ose Voćni sipac Granotoč Tip klopke RAG Yf Yf Yf Yf Yf Yf VARb3 VARL+ RAG RAG VARb3 RAG RAG RAG. Zeuzera pyrina .PAL.VARL+ RAG VARb3z RAG RAG RAG RAG RAG VARL+ PALz RAG RAG RAG VARL PALX VARb3 Cossus cossus Cydia pomonella Cydia pyrivora Diabrotica v. vinogradima.

kalcij. čije napade podnosi s manje oštećenja. Ukoliko nema Nasad oraha . jer postoji variranje u redoslijedu cvatnje. kod izbora sorti treba biti veoma oprezan. željezo i dr. ali i brojne vitamine (B1. Na mrazeve je posebno osjetljiv početkom zime kada orah s duljom vegetacijom. te u samom momentu sadnje pognojiti sa 25 kg stajskog gnoja koje ne smije doći u dodir s korijenovim sustavom. Velika je šteta što ne iskorištavamo prirodne potencijale naše zemlje i što se ne okrenemo podizanju novih. plodovi oraha su značajni jer imaju dijetoterapeutsku vrijednost. suvremenih plantažnih nasada oraha jer kao što narod kaže od njega imamo dva roda. godine poslije Krista. Uz sve gore navedeno lako zaključujemo da se isplati ulagati u nove plantažne nasade oraha. veliko stablo ali koji nikada ne rode. Zato je najbolje kupovati sadnice plemenitog oraha u provjerenim rasadnicima gdje se možemo i dodatno raspitati o karakteristikama pojedinih sorti. Ukoliko se radi o orahu uzgojenom iz sjemena navedene razmake treba povećati barem za metar. Razlog leži u činjenici da orah ulazi u rodnost 10-tak godina po sadnji. Također. dovoljno oborina u periodu od oko 5-6 tjedana nakon cvatnje može doći do jačeg opadanja plodova koji će biti sitniji i slabije kakvoće. Najbolje je sadnju obavljati u jesen. Što se tiče izbora proizvodnog prostora. Također. U odnosu na ostale voćne vrste. magnezij. jer je orah osim po plodovima poznat i po kvalitetnom drvetu. tu moramo biti oprezni jer je orah u tom pogledu dosta osjetljiv. i to: u plodovima i u prirastu drva. dok su ravničarski tereni manje prikladni. Također. za koje je ustanovljeno da potječu iz 79. jer na značajniji rad moramo računati samo prve tri godine (dok se ne formira uzgojni oblik). Međutim. Kod podizanja plantaža tlo se mora rigolovati. Najviše mu odgovaraju visoravni i blage padine južnih ekspozicija. te štite od peruti i umora. jer postoje i orasi koji formiraju prekrasno.26 ivica doko. 2. dipl. te sadrže 15-20 % bjelančevina. U BiH nema većih plantažnih zasada. Od svih podloga najbolji su sjemenaci običnog oraha. Za uzgoj oraha koriste se generativne podloge ili sjemenaci od običnog oraha. Isto tako. Ne moramo graditi ni skupa skladišta za čuvanje plodova jer se osušeni plodovi oraha mogu bez ikakvih problema dulje vrijeme čuvati na suhom mjestu. Plodovi oraha su vrlo cijenjeni i hranjivi. A. potrebno je u voćnjake unijeti 2 ili 3 sorte. orah je danas u našoj zemlji nepravedno zapostavljen. Međutim. Tada često imamo nekoliko uzastopnih. U pravilu. U pogledu klimatskih prilika posebnu pozornost treba obratiti na temperaturu i oborine. C. dok je razmak između redova 9 metara. koje će uz malu strpljivost donijeti i značajniji novčani profit. nepripremljen uđe u zimu. Razmak redova kod sadnje sorti cijepljenih na podlogu domaćeg oraha na plodnijim tlima iznosi najmanje 8 metara. Podloge i sorte jeti i temperature od minus 290 C. Orah se razmnožava vegetativno (cijepljenjem sorti na podloge) i generativno (sjetvom sjemena). kad se nalazi u periodu dubokog zimskog mirovanja može podni- O DUGOVJEČNI ORAH Orah je dugovječna voćka koja u ovisnosti od uvjeta uspijevanja može doživjeti i više od stotinu godina. pa veći broj sorti povećava vjerovatnoću da će uspijeti međuoprašivanje i međuoplodnja (mada se sorte oraha mogu oploditi i vlastitim polenom). Sadnja oraha provodi se na isti način kao i za ostale voćne vrste. dokazano je da orasi potiču ponovni rast kose. reguliraju lučenje zaštitne masnoće kože. fosfor. a posebno su opasna nagla zahlađenja koja se najčešće javljaju u siječnju. takav pristup treba što prije mijenjati. B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 . Pored velike hranjive vrijednosti. ing. Orah možemo uzgajati do 1000 m nadmorske visine. opasnost prijeti od mraza. 50-70 % kvalitetnih masnoća. Orah zahtijeva i veliku količinu oborina i naročito je na sušu osjetljiv u proljeće. u povoljnim uvjetima puna rodnost oraha potraje i 30-tak godina. u odnosu na ostale voćne vrste manje je izložen napadu bolesti i štetnika. B2.). crnog oraha i raznih hibrida. Kad je orah pripremljen za zimu. toplijih dana koji iniciraju kolanje sokova koji s dolaskom naglih mrazeva smrznu. rah predstavlja staru voćarsku vrstu čiji su plodovi pronađeni među iskopinama u Pompejima. E. s tim da je potrebno obratiti pozornost na odabir dobrih sjemenjaka. daju dodatnu snagu živčanom sustavu. nije nam potrebno ni puno radne snage. odmah nakon oplodnje. nego se orah uglavnom uzgaja kao pojedinačna stabla uz okućnice. a sve ostalo se svodi na prihranu i berbu. PP) i mineralne tvari ( kalij.5-4 % šećera. tj. Uz sve to.

Može se uzgajati i u mediteranskom području. S vegetacijom počinje oko 1. Stolac) 9. Drinoslav Lončar (Tomislavgrad) 11.ing. Srednje je bujna i vrlo rodna. a potječe iz francuske. Traktor IMT 539 B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 . Snaga traktora na natjecanju kretala se od 39 KS kod traktora IMT 539 pa do 150 KS kod traktora John Deere.. JUPITER je češka sorta koja s vegetacijom počinje oko 25. Široki Brijeg) 4. Cilj organizatora je organizacija državnog natjecanja kako bi Bosna i Hercegovina. fent te Zetor. GEINSENHEIM 1247 je njemačka sorta kod koje su stabla bujna i malo rodna. Pokrovitelj ovog natjecanja je federalno ministarstvo poljoprivrede. a voditelj programa je bio gosp. Krunoslav Čović (Ljuti Dolac. a dozrijeva 1. Široki Brijeg) 13. u skoroj budućnosti. a treći Krunoslav Čović. postala član Svjetske organizacije orača. Preporučuje se za uzgoj u kontinentalnom i mediteranskom području. a randman joj iznosi oko 47 % ( randman znači odnos težine jezgre naspram ljuske tj. Široki Brijeg) 7. voditelj odijela za mehanizaciju pri stručnoj savjetodavnoj službi Republike Hrvatske. Umjereno je osjetljiva na proljetne mrazove jer s vegetacijom počinje oko 20. Dosta je otporna prema bolestima. listopada. Ljubuški) 8. Jure Lasić (Uzarići. dipl. Ilija Marušić (Biograci. a samo natjecanje otvorio je ministar mr. Martin Matijević (Mostar) 14. FRANQUETTE je najpoznatija i najraširenija sorta oraha u svijetu. Kasno počinje. a preporučuje se za uzgoj u kontinentalnom i mediteranskom području. u 11 h svečanim otvaranjem. Ante Pavković (Tomislavgrad) Tipovi traktora zastupljeni na natjecanju Na natjecanju je najviše bilo IMT traktora i to IMT 539. Damir Ljubić. te sudjelovala na Svjetskom prvenstvu 2012 g. Široki Brijeg) 6. PRVO NAtJECANJE tRAktORIStA ORAČA HERCEGOVINE dragan JurkoviĆ. Sudionici 1. Za natjecanje je vladalo veliko interesovanje . Široki Brijeg) 2. Široki Brijeg) 10. koje će se održati u Republici Hrvatskoj. svibnja pa postoji mala opasnost od mrazeva. Lijepo vrijeme ali i ogromno zanimanje za ovo natjecanje privuklo je veliki broj promatrača koji su pomno pratili sve vještine koje su iskazali natjecatelji. te dodjelom priznanja svim natjecateljima. Mario Gilja (Jare. drugi je bio Ivan Jurić. Mario Marjanović (Mostar) 12. a randman iznosi oko 49 %. Osim njih tu su još bili Ytto. s randmanom jezgre oko 51 %. Prvo U mjesto na 1. vodoprivrede i šumarstva. ali koja rano prorode. 04. Ivo Juras dipl. ing. Stojan Bevanda (Jare. travnja. Zoran Bogdan (Jare. Stabla su srednje bujna i rodna. organizaciji Agronomskog i prehrambeno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru 30. listopada. Randman jezgre iznosi 46 %. a rano završava vegetaciju.27 MAYETTE je stara francuska sorta srednje bujnosti. listopada. Na prvom natjecanju učestvovalo je 14 natjecatelja iz Hercegovačko-neretvanske i Zapadnohecegovačke županije. Natjecanje je organizirano po pravilima Svjetske oračke organizacije. 2010. fiat. Preporučuje se za uzgoj u kontinentalnom i mediteranskom području. Prikladna je za uzgoj u mediteranskom području iz razloga što rano počinje vegetaciju. travnja. Natjecanja traktorista orača Hercegovine 1. Široki Brijeg) 5. natjecanju orača Hercegovine osvojio je Zoran Bogdan. Marinko Čović (Ljuti Dolac. Ivan Jurić (Vitina. ŠAMPION je novija sorta dobivana u Novom Sadu. a dozrijeva oko 20. godine na fakultetskom dobru održano je prvo natjecanje traktorista orača. sc. cijelog ploda i uvijek se izražava u postotcima). Dozrijeva oko 15. zatim John Deere. Ima svijetlu jezgru. Natjecanje je počelo u 10. Srednje je bujna. željko Krešić (Borojevići. Jezgra je svijetle boje. Ivan Bešlić (Posušje) 3.30 h izvlačenjem startnih brojeva. a završilo se u 16 h proglašenjem pobjednika. a randman jezgre iznosi oko 58 %.

Naime. Dobitnici glavne nagrade – motorna kosilica: Stoja žabić (Tuzla) . A onima koji ne znaju zašto.travnja našli u kupovini u Tuš-u Mostar. koji nisu imali priliku odnijeti glavni zgoditak svojim kućama. Izvlačenje nagrada se održavalo u svim Tuš objektima 17. u sklopu svog redovnog nastavnog plana i programa.travnja. Svi posjetitelji Tuš-a koji su u navedenom periodu obogatili svoju vrećicu Green Garden proizvodima u vrijednosti od 10 KM. izabrali posjetiti baš SJEMENARNU kao primjer uspješnog poljoprivrednog gospodarstva. Agrocentar su posjetili i studenti Agronomskog i prehrambenotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru u pratnji profesora. Kupce smo ovog proljeća odlučili razveseliti i nagradnom igrom TUŠ-SJEMENARNA koja se u periodu od 17. Volonteri istoimene udruge su uz edukaciju prikupljali i dobrovoljne priloge hrane za napuštene životinje. te se sami uvjere u to. 29.travnja. dobili su kupon koji su s ispunjenim podacima ubacivali u Green Garden nagradnu kutiju. ispred Sjemenarnina Agrocentra na Bišću polju. svi koji su se 9. Isti dan. . Međutim.28 tRAVANJ U ZNAkU GREEN GARDENA Matea pehar. Zašto su. i oni manje sretni. dipl.ožujka do 12. te je podijeljeno 14 motornih kosilica. Pred kraj mjeseca. ing.slike DSC 08444 i DSC 08445 Nermin Hukić (Tuzla) slika DSC 08446 Muharema Jakupović (Sanski Most) Semira Ikanović (Cazin) Nataša Milošević (Brčko) Borka Lazarević (Ugljevik) Marko Groznica (Mostar) Edina Ćerimović (Sarajevo) Aleksandra Kecman (Prnjavor) Rajko Vidaković (Modriča) Zorica Redža (Bijeljina) Mirjana Golubović (Istočno Sarajevo) Jovan Kitić (Doboj) Lejla Šahinović (Bihać) Sjemenarnina promoterka u Tušu Studenti u posjeti AC Sjemenarni u Mostaru Jedna od dobitnica nagrade B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 . Udruženje građana protiv okrutnosti nad životinjama „Prijatelji“ Mostar je educiralo naše kupce i građane o nužnosti zaštite napuštenih. ne preostaje ništa drugo nego da nas posjete u našim Agrocentrima na Bišću polju i Širokom Brijegu. te 10. a u kojoj je glavni zgoditak bila motorna kosilica.travnja u Interexu na Bišću polju uz kupovinu Green Garden proizvoda su dobili i šarenu paletu Green Garden gratisa koje je dijelila naša promoterka za Green Garden pultom. otišli su veseli i zadovoljni s jednom od čak 140 utješnih nagrada. M jesec travanj je bio i više nego pun ugodnih iznenađenja za sve vjerne kupce Green Garden proizvoda. znaju naši vjerni kupci.travnja odvijala u svim Tuš objektima širom Bosne i Hercegovine. te zlostavljanih životinja.

K rpelji su doista veoma opasne parazitske grinje koje se dolaskom toplog i vlažnijeg vremena aktiviraju kada najvećim dijelom i ugrožavaju zdravlje životinja i ljudi koji duže vremena provode u prirodi. koje uz različite antiparazitske šampone i zaštitne (repelentne) ogrlice možete nabaviti u svim bolje opskrbljenim centrima koji distribuiraju opremu za kućne ljubimce. Stručna literatura ove kukce dijeli na krpelje šikare i krpelje nastambe. Nakon nekoliko dana virus ulazi u živčani sustav kada i počinju jače glavobolje. vrat i sl.29 OPREZ! SEZONA JE kRPELJA Proljeće i rano ljeto predstavlja sezonu malih kukaca. Kako? Pa zahvaljujući činjenici da krpelji vrijeme provode na raslinju s kojeg prelaze na čovjeka. Ni kućni ljubimci nisu imuni Nakon šetnje pse obavezno pregledati B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 . Navedenu preporuku nipošto ne zanemarujte jer krpelj u pravilu luta po tijelu tražeći povoljno mjesto za ubod. potrebno se odmah javiti liječniku. Što vam je činiti? Najvažnije je da ne paničarite i da ga ne čupate na silu iz razloga što bi mu glava mogla ostati u koži što bi pak izazvalo velike Krpelje ne čupajte na silu! Od naziva navedene bolesti ovih dana mnogi strijepe u našoj zemlji jer je riječ o upali mozga i moždanih ovojnica. neovisno gdje ste ga izvodili. možete «pokupiti» običnom večernjom šetnjom u parku ili prirodi a da ustvari toga niste ni svjesni. To najbolje potvrđuje i podatak da je u samom središtu Mostara od strane veterinara liječen psić star svega tri tjedna a na kojem je već parazitiralo 27 krpelja. puno su važniji krpelji šikare ili tvrdi krpelji koji su dobili naziv po tvrdom. psa treba pregledati i po mogućnosti detaljno iščetkati gustom četkom. S druge strane. Ogrlice za pse i mačke protiv krpelja Krpelj Pošto se puno više kreću po parkovima i različitom raslinju kućni ljubimci. nino rotiM. prepone. Spomenimo kako se prve tegobe mogu osjetiti sedam do deset dana nakon uboda kada dolazi do povišene temperature. I mačke „uhvate“ krpelja . Stoga. puno češće i postaju meta napada krpelja. dugih rukava i nogavica te visoka obuća. Tamo će vam nakon detaljnog pregleda i čišćenja psa od nametnika preporučiti korištenje namjenskih antiparazitnih sprejeva i losiona. Krpelji nastambe nisu toliko opasni jer uglavnom parazitiraju na peradi. posebno najnježnije dijelove (pazuh. krpelja treba nekoliko minuta poklopiti vatom natopljenom alkoholom nakon čega ga pokušavamo ukloniti dezinficiranom pincetom. treba biti svjestan činjenice kako ove parazitske grinje nisu nimalo bezazlene jer osim životinja napadaju i čovjeka. misleći prije svega na pse i mačke. Ipak. To je i razumljivo ukoliko nam je poznato kako ove male grinje žive u brdskim šumama. krvopija poznatijih pod nazivom krpelji. slično kao kad vadimo vijak. glavobolje. A upravo spomenutu. opasnu bolest prenose krpelji koje. Nakon povratka u okrilje doma trebate odmah pregledati cijelo tijelo. hitinskom oklopu koji prekriva veći dio njihovog tijela. zabode se i oštrim rilcem siše krv te prenosi zarazu. usput rečeno. poruka kako se u prirodi uvijek nosi svijetla i glatka odjeća.) te vlasište. Kad na koži krpelj pronađe povoljno mjesto. Došli ste doma i niste osjetili ni kada ni kako vam se krpelj prihvatio za kožu. nakon svake šetnje. Ukoliko se nakon nekoliko dana na mjestu uboda zamijete promjene ili se počnu osjećati tegobe. bolova po tijelu te povraćanja i opće klonulosti organizma. Ukoliko se već uhvatio. što prije ga uklonite jer mu je za prenošenje zaraze potrebno svega nekoliko sati od uboda. Ukoliko ste na njemu pak zamijetili krpelja koji se ne da tako lako odstraniti najbolje je da «skoknete» do najbliže veterinarske stanice. Zato vrijedi pre- Krpelji prenose meningoencefalitis komplikacije. dipl. ing. te vrtovima i parkovima umjerenog područja. Stoga. Važno ga je i opreznim potezanjem pincetom izvući iz rane i to okretanjem. vrtoglavice te duševne promjene koje mogu ostaviti trajne posljedice na ljudski organizam.

bio smrtno ranjen od vepra. Najveća zrna tuče Najveća ikad zabilježena zrna tuče izmjerena su u tuči 14. U djeliću sekunde zrak se zagrije na 30. Najduži gušter Gušter Salvadori (Varanus salvadori) s papue Nove Gvineje može narasti do 4. Najtoplijim mjestom smatra se zrak oko munje. Cvijetovi su žućkaste boje. prvenstveno mačasta juka (Y. Većina juka upućena je na oprašivanje pomoću kukaca.moljaca koji ciljano prenose polen i odlažu svoja jaja u cvijetove. plantaže uljane palme ubrajaju se u tropske kulture s najvećim urodom. Sirova guma postaje na vrućini ljepljiva. star 18 mjeseci. često s žutobijelim rubom. Pas koji je najviše skočio Mitovi o ruži I u drevnoj grčkoj ruže su bile poznate i omiljene. Njihovi potomci proširili su se na milijune hektara. Daje oko 95 % prirodnog kaučuka. prenosimo iz Guinnessove knjige rekorda Najbrži gušter Gvatemalska juka. tek pronalaskom vulkanizacije (1839) učinjena je mnogostruko korisnom te je u Brazilu uzrokovala kaučuk-boom. Kora sadrži mliječni sok.oprašivanje pomoću moljaca Gvatemalska juka je biljka visine do 15 metara s listovima u obliku mača dugačkim 60-100 cm i širokim 5-10 cm. Naj. Jezgra daje ulje palmine jezgre. lijepog pastira u koga se zaljubila Afrodita. oborio je rekord u psećem skoku uvis svojimpenjanjem i preskokom preko glatkog drvenog zida bez oslonca.30 Uljana palma – izvor sirovina za industriju Uljana palma se ubraja u najvažnije izvore sirovina za prehrambenu i kozmetičku industriju.72 m na godišnjem seoskom sajmu Cotswold u engleskom okrugu Cirencester. Jedu se sirovi kao salata ili pečeni u tijestu. godine p. Svake se godine nekoliko tisuća hektara prašume iskrči u cilju osnivanja novih plantaža. Iz mesa ploda dobiva se palmino ulje koje se najvećim dijelom koristi u proizvodnji margarina. koliko se kretala Ctenosaura. iguana s bodljikavim repom iz Srednje Amerike. On je po vjerovanju. B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 . a na hladnoći puca. Afrodita mu je pritekla u pomoć. Najtoplije mjesto na zemlji Kaučuk – najvažnija tehnička korisna biljka Kaučuk je drvo koje naraste do 30 m visine. dugački do 8 cm. koje prvenstveno služi za proizvodnju sapuna. koja sama daje oko dvije trećine svjetske proizvodnje. bogati vitaminom C. kilometrima vide samo nasadi uljane palme.aloifolia) čvrstih. Samo ih je 23 preživjelo u botaničkom vrtu u Singapuru. boginji ženske ljepote ljubavi i plodnosti. Henry Wickham donio je 1876 godine u veliku Britaniju 70000 sjemenki od kojih su 2397 proklijale u staklenicima orhideja u Kew Gardenu. ali je morala da se provuče kroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njenog izranjenog tijela potekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže.000. porijeklom iz južnog područja Amazone. a putovi kojima su prolazile bili su posuti ružama. Pas tragač Stag. Većina sadnica brodom je prenijeta u engleske kolonije pri čemu su skoro sve uginule. iako 70% njegove dužine otpada na rep. no još uvijek ih ostaje dovoljno da osiguraju razmnožavanje ove biljke.n. Osobito često se u Maleziji. filamentosa) otporna je na zimu te se stoga može naći i u našim vrtovima. ružu na oltar. naj ….000oC. . zvonolikog oblika. 27.9 km/h. Mliječni sok koji sadrži gumu dobiva se dijagonalnim zasijecanjem kore. po mitologiji vezan je za smrt Adonisa. rujna 1993. naj. Gusjenice se hrane dijelom izraslih sjemenki. Zrna su težila i do 1 kg. viseći.75 m u dužinu.e Epiku jer je želio da svakog dana ubere cvijet ruže. travnja 1986. preskočio je 3.. prvenstveno u Maleziji i Indoneziji. a broj proizvoda koji se od njega proizvode procjenjuje se na oko50. Tuča je usmrtila 92 ljudi. Kora drveta je glatka svijetlosive boje s dijagonalnim usjecima. Prvi javni vrt u Ateni osnovao je 306. To je pet puta više nego temperatura na vidljivoj površini sunca. Postanak crvene ruže. Najveća izmjerena brzina kopnenog gmaza je 34. Pas. Nitasta juka (Y. Stari Grci su prinosili Afroditi. dok se Afroditine sluge prilikom vjerskih obreda nosile vjenčiće od bijelih ruž. bodljikavih listova . Kaučuk je najvažnija tehnička korisna biljka. S godišnjim prirodom od oko 6 tona ulja po hektaru. Često se kultiviraju i druge manje vrste. čiji su vlasnici gospodin i gospođa Matthews iz Redrutha u britanskoj pokrajini Cornwall. godine u području Gopalganj. u Bangladešu.

.

e-mail: info@sjemenarna.com .sjemenarna.com www.