You are on page 1of 32

Green Garden • broj 69 • srpanj / kolovoz 2010.

• godina X • cijena 3 K M

Čuvarkuće čarobne i neuništive Gljive ranog ljeta Lisni miner rajčice Opadanje plodova s voćaka Zanimljivosti o pčelama

e-mail: info@sjemenarna.com www.sjemenarna.com

3

Urednikova riječ

SADRŽAJ
IXIA I OXALIS - SLABO POZNATO LUKAVIČASTO CVIJEĆE4 HORTENZIJA - LJETNA LJEPOTICA VRTOVA 5 ČUVARKUĆE - ČAROBNE I NEUNIŠTIVE 6 TOPIARI - UMJETNOST OBLIKOVANJA ŽIVICE 7 GREEN GARDEN MIRISNA KOLEKCIJA 8 DRAČA - MEDONOSNA BILJKA HERCEGOVINE 9 KAMILICA - SIGURNA ZARADA UZ MALO ULAGANJA 10 GLJIVE RANOG LJETA 11 LJETO U POVRTNJAKU 12 DOBIVANJE SJEMENA LUKA 13 SJEME RAJČICE IZ VLASTITOG UZGOJA 14 KUPUSNA MUHA ::: SUŠNE GODINE-GODINE KOPRIVINE GRINJE 15 LISNI MINER RAJČICE 16 KASNA SJETVA CIKLE 18 LJETNA SJETVA - ZIMSKA BERBA 19 PITANJA I ODGOVORI 20 NOVI NASADI VIŠNJE U HERCEGOVINI 21 OPADANJE PLODOVA S VOĆAKA 22 NAJČEŠĆE BOLESTI BOROVNICA I BRUSNICA 24 DANI KRUMPIRA U HERCEGOVINI 25 KAKO RAZLIKOVATI GRINJU AKARINOZU OD ZELENE STJENICE 26 NARUKVICOM PROTIV KOMARACA 27 ŠTO S OSTACIMA ŽETVE? 28 ZANIMLJIVOSTI O PČELAMA 29 ZANIMLJIVOSTI 30
Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA, Široki Brijeg, Obilazna cesta 27 88220 Široki Brijeg, Tel.: ++ 387 (39) 700 000, Fax: ++ 387 (39) 706 572 Glavni urednik: dr. Ivan Ostojić Redakcijski kolegij: Josip Brkljača, Nino Rotim, Goran Jurilj, Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko Marketing: Snježana Spahić - Bevanda, dipl. oec. Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

P

red Vama se nalazi novi, ljetni broj, stručnog glasila Green Garden koji na svojim stranicama, kao i uvijek, donosi niz zanimljivih članaka iz oblasti voćarstva, vinogradarstva, povrćarstva, cvjećarstva i zaštite bilja. U ovom broju izdvajamo niz priloga o cvjetnim vrstama, posebice članak o Ixii i Oxalisu – manje poznatim lukovičastim vrstama te posebno zanimljiv članak o čuvarkući koja se uzgaja u skoro svim okućnicama. Veliki broj vrtlara u svojim vrtovima uzgaja različite živice koje se mogu oblikovati. Koje od tih vrsta su posebno pogodne za oblikovanje te kako to obaviti, pročitajte u prilogu o topiarima. Svakako tu je i prilog o Hortenziji koja tijekom ljetnih mjeseci mami poglede prolaznika svojim različito obojenim cvjetovima. Tijekom ljetnih mjeseci aktualna je berba gljiva. Koje su to gljive koje se beru u tom razdoblju pročitajte u prilogu na stranici br. 11. Većina nas je nekada dobila presadnice rajčice čiji plodovi su nas impresionirali, najčešće svojim okusom ali i izgledom. Svi smo poželjeli i iduće godine saditi, tu sortu ali gdje nabaviti presadnice. Kako bi i narednih godina uživali u okusu voljenih sorti rajčice uzgojite vlastite presadnice. Kako i na koji način to uraditi, pročitajte u članku pod naslovom „Sjeme rajčice iz vlastitog uzgoja“. Za ljubitelje voćaka pripremili smo interesantan prilog o opadanju plodova s voćaka, koje se redovito javlja svake godine u više navrata. Koji su razlozi opadanja pročitajte u članku kojeg potpisuje prof. dr. Ivo Miljković. Na stranicama posvećenim zaštiti bilja donosimo nekoliko vrlo interesantnih priloga o uzročnicima biljnih bolesti i štetnicima koji čine velike štete na povrću i voću. Posebno preporučamo članak o lisnom mineru rajčice koji je ove godine prvi put otkriven na području Hercegovine. Iz svijeta povrćarstva pored redovitog kalendara sjetve izdvajamo prilog o uzgoju cikle i cvjetače te prilog o dobivanju sjemena luka. Ništa manje nisu zanimljivi ni prilozi o uzgoju višnje u Hercegovini, opadanju plodova s voćaka, prilog o žetvenim ostacima i načinima njihova zbrinjavanja, te posebno izdvajamo prilog o Danima polja krumpira koji su ove godine održani u mjestu Opličići (Čapljina). Ali kako ni to nije sve, ipak Vam preporučamo da naš i Vaš Green Garden detaljno pročitate, a ukoliko smo nešto propustili, nadamo se da nam to nećete zamjeriti. Uredništvo

B RO J 6 9 • S R PA N J / KO LOVOZ 2 0 1 0 .

Matea Pehar. U posudu promjera 13 cm sadimo odjednom pet gomolja na dubinu Rod Oxalis ima veliki broj vrsta 5-8 cm.. Stoga ova biljka zahtijeva propusno zemljište. ali ne trebamo zanemariti ni manje poznate vrste kao što su Ixia i Oxalis. a korijeni se ne smiju osušiti. možete se već polagano početi pripremati za sadnju jesenjih lukovica. . U vrijeme od stvaranja pupoljaka pa sve dok biljke ne ocvatu. počinju trunuti gomolji. Ako želimo imati veću skupinu biljki. Ova vrsta cvijeća se sadi u jesen iz razloga što im je potreban period prilagođavanja na niske temperature. Međutim. kada listovi polako odumiru. Jedina razlika između sadnje u proljeće i jesen jest što ćemo. koliko već u rano proljeće želite imati predivan vrt prepun cvijeća različitih boja. te obuhvaća nešto manje od 50 vrsta koje imaju brojne zanimljive varijetete. Kod Ixie cvjetanje možemo izazvati u svibnju i lipnju ili u kolovozu i rujnu. Na dno stavljamo drenažni sloj od razdrobljenih posuda. neovisno sadimo li je u proljeće ili jesen – princip sadnje je jednak. svakih deset dana u vodu stavljamo malo tekućeg gnojiva. Komercijalna pakiranje Ixie i Oxalis-a Korisni savjeti Ako Ixiu previše zalijevamo. Stoga vam u Dekorativni cvjetovi Ixie U ovom broju nudimo malo više informacija o njima. zumbule. niču tanki. možete se već polagano početi pripremati za sadnju jesenjih lukovica. Što znači da je moramo zasaditi u prikladnom razdoblju. Pred kraj vegetacijskog razdoblja. pokrivamo ih slamom. Nedostaje li joj svjetla. Posude smještamo vani. a koje također možete pronaći u Green Garden ponudi. porijeklom iz Južne Amerike. Od početka stvaranja pupoljaka pa sve do prestanka cvjetanja.. pa čak i grmovi. Zemljište mora stalno biti vlažno. B RO J 6 9 • S R PA N J / KO LOVOZ 2 0 1 0 . ukoliko je sadimo u rujnu ili listopadu. izduženi i lomljivi listovi.4 Ixia i Oxalis slabo poznato lukovičasto cvijeće Ukoliko već u rano proljeće želite imati predivan vrt prepun cvijeća različitih boja. uzrok može biti nedostatak hranjivih tvari. te visibabe. Ako listovi žute. posude pokriti slojem slame jer Ixia nije otporna na zimu. preporučljivo je svakih 14 dana prihranjivati ih tekućim gnojivom. Posebno zanimljiva vrsta je Oxalis adenophylla. narcise. posebno ne u razdoblju cvjetanja. a gomolji bi se mogli oštetiti. u posudu veličine 20 cm sadimo 10-12 komada. Presađujemo ga krajem kolovoza ili u rujnu u standardno zemljište u koje možemo dodati malo pijeska. Oxalis Rod Oxalis – cecelj iz porodice djetelina (Oxalidaceae) sadrži gotovo 100 različitih vrsta koje rastu po cijelom svijetu. Optimalni rok za jesenju sadnju lukovica je od sredine rujna pa do kraja listopada. što je bitno kod uzgoja biljaka u posudama. ing. Neke od njih su trajnice. dipl. Pijesak će poboljšati propusnost supstrata. Zemljište ne smije biti previše mokro jer bi se brže smrzlo. ovisno kada želimo da nam cvjeta. ljiljane. postupno ograničavamo zalijevanje. Ixia Južnoafrički rod Ixia pripada porodici perunika (Iridaceae). koji naš vrt uljepšava svojim svilenim ružičastoljubičastim cvjetovima. na osvijetljeno mjesto. Među najljepše i najpoznatije jesenje lukovice ubrajamo tulipane. a korijen održavamo stalno vlažnim. ograničavamo zalijevanje. Kada biljke ocvatu. Na dno posude stavljamo drenažni sloj. Ako još nije prošlo vrijeme mraza.

te granama s velikim nazubljenim listovima. ing. ako je njezino prirodno stanište Himalaja. Imaju veliku potrebu za vodom. kuhaju na pari i suše. . Promjena boje moguća je samo u kiselim tlima jer će samo iz njih biljka moći preuzeti aluminij. redovito je zalijevajte otopinom aluminijeva sulfata. A kako bi se olakšalo usvajanje aluminija hortenzije. redovito je zalijevajte otopinom aluminijeva sulfata. Reznice se uzimaju s grana koje ne cvatu. a posebice ljeti. te se tako dobiju tamnosmeđi listovi čaja. koja sadrže navedeni spoj. Odlikuje se prekrasnim velikim cvjetovima. Istodobno se odrežu tanki i stari izboji u razini tla. Matea Pehar. Ako želite plavu hortenziju vratiti u ružičasto. crveni. u različitim nijansama. vode).5 Hortenzija-ljetna ljepotica vrtova Uvijek iznova. plavi i ljubičasti. s obzirom na to da nije posebno zahtjevna za uzgoj savršeno se uklopila i u našu klimu. pa ih je potrebno redovito zalijevati. svakih 7-14 dana. kupolaste ili pločaste. bijele hortenzije Plavi cvjetovi hortenzije Gnojivo koje omogućava različite boje cvijeta hortenzije ostaju uvijek bijele bez obzira na tlo. cvjetovi su plavi. Cvjetnu glavicu čine dvije vrste cvjetova: neugledni fertilni cvjetovi koji su skriveni u sredini i veći sterilni četverolatični cvjetovi koji ih okružuju. te vlažna i šumska područja Sjeverne i Južne Amerike. Svježi listovi se saviju. Karakteristike Hortenzija naraste do visine od 70-150 cm. plava boja je intenzivnija. Postoje i specijalna gnojiva. Čaj ama-cha se koristi za ceremoniju Budina kupanja svake godine 8. dipl. Pod utjecajem sunčevih zraka cvjetovi postaju crvenkasti. pitaju se mnogi. Postoje specijalna gnojiva. Kako bi se olakšalo usvajanje aluminija hortenzije zalijevajte vodom u kojoj je otopljen amonijak (3-5 grama amonijaka stavite u litru B RO J 6 9 • S R PA N J / KO LOVOZ 2 0 1 0 . Boja cvijeta varira ovisno o pH reakciji tla. svakih 7-14 dana. Kako bi hortenzija cvjetala plavo. koja sadrže navedeni spoj. u teža i vlažnija tla. Hydrangea) u našim vrtovima. Hortenzija se treba obrezivati i nakon cvatnje i to treba obrezati ocvale cvjetove i suvišne grane koje nam smetaju. U Japanu se vrsta Hydrangea serrata koristi za pripremu čaja ama-cha. pružite joj tlo neutralne pH reakcije. a na kiselom plave. Ne treba zaboraviti. dok cvjetovi mogu biti bijeli. Što je pH tla niža. Kako bi se korjenova bala potpuno natopila. I je otopljen amonijak (3-5 grama amonijaka stavite u litru vode). svojom ljepotom i bujnošću zadivljuje nas procvala hortenzija (lat. Hortenzija se razmnožava reznicama u proljeće. Cvjetne glavice mogu biti raznih oblika: okrugle. Uzgoj i njega Hortenzije sadimo u polusjenu. Ukoliko želite da vam hortenzija cvjeta plavo. U proljeće kada listovi ozelene. Što je tlo kiselije (pH 4). čime će se „otvoriti“ grm i poboljšati izgled. Listovi zbog nedostatka vlage znaju klonuti. čime je olakšan postupak «zaplavljivanja». odrežu se cvjetne stapke do prvih listova. a u manje kiselom do neutralnom tlu (pH 7) su rozi ili čak crveni. sve od mjeseca lipnja pa do rujna. pustite da se ocijedi i dalje pazite na zalijevanje. pa je potrebno brzo reagirati – tuširanje ili je stavite u posudu s vodom. Ama-cha se polijeva po kipu Bude na toj ceremoniji. Od proljeća pa do jeseni prihranjujte je jednom tjedno posebnim gnojivom za hortenzije. Promjena boje moguća je samo u kiselim tlima jer će samo iz njih biljka moći preuzeti aluminij.travnja – dan za koji se u Japanu vjeruje da je Budin rođendan. čime je olakšan postupak „zaplavljivanja“. rozi. istočna Azija. Ista biljka na vapnenom tlu imat će ružičaste cvjetove. zalijevajte vodom u kojoj Cvjetovi hortenzije u ružičastoj boji Različite boje cvijeta Zašto je moja hortenzija uvijek ljubičasta.

divljih vrsta. kada su kuće bile prekrivene slamom. Čuvarkuće se mogu kombinirati s majčinom dušicom. neki hibridi vrlo su osjetljivi na vlagu i sporo se razmnožavaju. nije potrebno svake godine saditi nove biljke. postoji vjerovanje da ova biljka štiti od groma. Ako nemamo vrt.6 Čuvarkuće – čarobne i neuništive Čovjek uzgaja čuvarkuće još od davnih vremena. Z bog ovih je razloga i dobila narodno ime – čuvarkuća. ing. no ima i žutih. Biljka je monokarpna. Biljke mijenjaju boju prema godišnjim dobima. Uz njih se obično sade slabo bujne biljke i one otporne na sušu. Posađene biljke gotovo da nije potrebno zalijevati. Listovi pojedinih vrsta potpuno su glatki. Idealne su za kamenjare i suhozid B RO J 6 9 • S R PA N J / KO LOVOZ 2 0 1 0 . Te su biljke davno korištene u magijske svrhe. Ako im pružimo odgovarajuće Sadnja Čuvarkuće se sade na sunčanom mjestu. možemo ih prihraniti svake dvije do tri godine i pri tome treba biti prilično oprezan. Neke su vrste svijetlozelene. a najživlje boje su u proljeće. crvenih pa i skoro crnih. a koriste se i za ozelenjavanje krovnih vrtova. K. Prirodno stanište ovih biljaka je šire područje Mediterana. Stoga. no i ako ga nemaju. D. Balkan.. a rastu i na vrlo siromašnim tlima. nema straha da ćemo ostati bez ovih čarobnih biljaka prilagođenih za preživljavanje. Vrlo su pogodne i za male vrtove. U davna vremena. ali postoji velik broj kultiviranih sorata i hibrida. s većinom ovih biljaka nećemo imati baš nikakvih teškoća u uzgoju. a druge su tamnozelene. mesnatim listovima čuvaju zalihe vode i tako preživljavaju za vrijeme sušnih razdoblja. no prije toga stvori se mnogo malih rozeta i tako se nastavlja životni ciklus. Tlo u koje ih sadimo treba biti propusno. . za što je dovoljno pomiješati zemlju s pijeskom i sitnim kamenčićima. uzgajane su na krovu kako bi učvrstile slamu pa je do današnjih dana ostao običaj da se lonac s čuvarkućama drži na krovu. Neke pak vrste izgledaju kao da su prekrivene srebrnobijelom paučinom. dipl. Istina. Promjer rozete kreće se od 1 cm do 25 cm. Tu će rasti godinama. botanički ili znanstveni naziv – Sempervivum – u prijevodu znači „uvijek živ“. Cvjetovi su najčešće crvenih nijansi. U prirodi raste oko 40 samoniklih. jer zahvaljujući mnoštvu boja i oblika. trganjem malih rozeta kojih ponekad ima jako puno. Mala Azija i Kavkaz. vrlo dekorativno djeluju posađene u različite plitke glinene posude i žardinjere. Računa se da ih danas postoji više od 3000 i stalno se stvaraju nove. Mogu se razmnožavati i sijanjem sjemena. Nije potrebno ni prihranjivanje. Čuvarkuće traže minimalne uvjete za rast Idealne za kamenjare i suhozide Čuvarkuće su kao stvorene za kamenjare i suhozide gdje će se kroz nekoliko godina znatno proširiti. žednjakom. što znači da nakon cvatnje rozeta uvene. Česte su i višebojne vrste. Vjerojatno ne postoji skromnija biljka nego što je čuvarkuća. ali sjeme je vrlo sitno i dosta vremena mora proći kako bi se razvila nova biljka pa je pogodnije razmnožavanje mladim rozetama. Pireneji. Tako će čuvarkuće preživjeti dugotrajnu sušu i niske temperature. što označuje sposobnost tih biljaka da preživljavaju u različitim nepovoljnim uvjetima. a ima i sivosmeđih. dovoljno je da ih povremeno zalije kiša. možemo ih uzgajati na balkonu ili terasi. mogu prezimiti vani. Te male rozete često imaju vlastiti korijen. niskim zvončićima i karanfilićima. a i danas se koriste kao ljekovite biljke. Isto tako. Međutim. ubrzo će ga razviti. uvjete. a za vrijeme godišnjih odmora možemo ih bez straha ostaviti bez zalijevanja. Razmnožavaju se jednostavno. uspijevaju uz minimalne zahtjeve. a u drugih su manje ili više dlakavi. naime. Jedna od osobina ovih biljaka je njihova šarolikost i različitost oblika. Ćuvarkuće su sukulentne biljke koje u svojim debelim. U narodu.

A njihovim pravilnim i maštovitim oblikovanjem možemo postići različite geometrijske oblike koji će plijeniti poglede i dominirati našim vrtom. trebamo pretežito koristiti spororastuće biljne vrste jer upravo one imaju sve ono što je potrebno za željeni oblik. Kako je ovaj način tretiranja grmova. danas je umjetnost oblikovanja drveća i grmlja otišla još dalje pa se u raskošnim vrtovima mogu uočiti vrlo zanimljivi detalji gdje su biljke poprimile i složenije oblike poput ptice. Ovo je svojstvo potrebno iz više razloga. razumljivo je da postoje biljke koje se ne smiju pretjerano orezivati te se za izradu topiaria trebaju koristiti vrste drveća i ukrasnog grmlja koje za tu svrhu imaju i odgovarajuće predispozicije. tu su se pojavili i neizbježni različiti oblici poput životinja koji su isključivo plod ljudske mašte i stvaralaštva. odakle se moć oblikovanja proširila i na kao obilježje francuskih i talijanskih vrtova u vrijeme renesanse. kaline i sl. male listove i na poseban način U suvremenoj hortikulturi sve više pažnje se pridaje oblikovanju drveća i grmlja čijom rezidbom mogu nastati brojni geometrijski oblici. Jednom riječju. Ali. božikovine. dipl. kvalitetan topiari. Iako se topiari javlja Čuvarkuće traže minimalne uvjete za rast Biljke za izradu topiaria Na koji način dobiti lijep i oblikovan grm često je pitanje mnogih. podnose rezanje te se kao takve jako brzo i oporave nakon same rezidbe. satova i sl. lovora. Koristimo li pak brzorastuće biljke. da bi se dobio pravi. biljaka jednom riječju se naziva topiari. stabala i živica pretežno bio vezan za strogo geometrijske oblike. A u suvremenoj hortikulturi izrada skulptura od živog materijala. nužno je nekoliko godina a kad smo napokon dobili željeni oblik. Ipak. u vrlo kratkom vremenu izgubit ćemo željeni oblik. nemojmo misliti da se biljke atraktivno orezuju i oblikuju samo u novije vrijeme jer primjena topiaria seže još od vremena Grčke i Rima.7 Topiariumjetnost oblikovanja živice Stabla. Međutim. ostale zemlje. A odlika svake biljke koja se koristi za dobivanje topiara prije svega mora biti dugovječnost. kako bismo postigli lijep i dugovječan izgled grma. odnosno. . u koji je uloženo puno truda i Nastavak na 8 stranici B RO J 6 9 • S R PA N J / KO LOVOZ 2 0 1 0 . dok se kod složenijih oblika mora krenuti od mladih biljaka koje se uz pomoć žičanih struktura mogu oblikovati onako kako mi to želimo. Za izradu topiara koriste se isključivo zimzeleni grmovi poput: šimšira. to znači da se uglavnom koriste biljke koje podnose jače orezivanje kao jednu od neizostavnih radnji prilikom oblikovanja grmova. Jednostavni oblici mogu se napraviti iz već odraslih biljaka. Naime. tise. ing. grmovi i živice živi su ukrasi naših vrtova pa je stoga jako bitno na koji će se način orezivati te kako će na koncu i izgledati. Dakle. čajnika. šahovskih figura. Mlade biljke za razliku od starijih lakše se povijaju te upravo njihovim korištenjem ćemo brzo i sigurno postići željeni oblik. Navedene biljke imaju isključivo gust rast. te takve vrste možemo jedino koristiti za formiranje jednostavnijih oblika. s pravom možemo ustvrditi kako se oblikovanju grmova ipak nigdje nije posvetilo toliko ljubavi i pažnje kao što je to slučaj u Engleskoj. Stanislava Rotim. Međutim. u pogledu oblikovanja biljaka nema nekih posebnih ograničenja i sve je stvar vlastite mašte i orezivanja.

. S druge strane.. Dovoljno je samo da drvene štapiće iz pakiranja stavite u bočicu. poput graba ili kaline. Osim toga. naranče i cimeta. te M ih s vremena na vrijeme okrenete kako bi ambijent u kojem boravite odisao prirodom. važna je i sigurnost pri rukovanju što nam pak jamče dobre električne škare. Osim toga. održavanje postojećih formiranih oblika. prilikom orezivanja biljaka u različite oblike i forme ne trebate biti isključivo ograničeni samo na prostor vrta. Uz mirisna ulja Green Garden Mirisna kolekcija Vam donosi i prirodne sapune izrađene od sirovina biljnog podrijetla. Eterična ulja-osvježivači prostora B RO J 6 9 • S R PA N J / KO LOVOZ 2 0 1 0 . u kojima nemamo mnogo slobodnog prostora. mirisnog grožđa. a uz sve to omogućuju dobar i oštar rez pomoću kojeg jedino i možemo formirati željeni oblik. Biljke koje brzo rastu.. stranice novca. osim onih koje se odnose na neizbježno njegovanje tj. To jednostavno znači. za šimšir se često kaže da raste i umire tisuću godina.. A za šišanje biljaka koriste se odgovarajuće škare kao neizostavan pribor u ovom poslu. zelene jabuke.8 Nastavak sa 7.formirati topiari bez dodatnih ulaganja. irisna ulja (osvježivači prostora) obogaćeni eteričnim uljima unijet će u vaš dom. pažljivo odabranih cvjetnih i voćnih aroma. njihovim premještanjem možemo uvijek postići promjenu željenog ugođaja u vrtu. Ali. To znači da i u malim vrtovima. potrebno je redovito i pravilno obavljati rezidbu biljaka. te u vaše poslovne prostorije čarobni miris lavande. Tako će dekorativna posuda u kojoj je biljka lijepo orezana. limun. Pored svega. gustoće i oblika. jer je rezidba svakako jedna od najvažnijih mjera. Omot sapuna je izrađen od ekološkog papira i pogodan je kao osvježivač ormara i ladica. . možemo imati nekoliko primjeraka u loncima kojima ćemo postići željeni ugođaj. odnosno. Naime. gardeniu ili ljubičicu iz Green Garden mirisne čarolije. jer se on može primijeniti i na biljke koje se nalaze u loncima. mirisno grožđe. u sobnim uvjetima i manjim vrtovima. te bez sadržaja umjetnih boja. Birajte da li želite da vaša koža miriše na jagode. najbolje doći do izražaja ispred ulaznih vrata ili pak na samoj terasi. pojam dugovječnosti obično je vezan uz šimšir pomoću kojeg možemo dobiti figure različitih oblika. one su pri radu sigurne i jednostavne za uporabu. od takvih biljaka se očekuje da dugo vremena i uljepšavaju naš vrt. Green Garden kolekcija mirisnih sapuna Rezidba-bez alata nema zanata! Kako bismo postigli lijep i njegovan izgled topiara. jače podnose šišanje a sve radi postizanja željene visine. Stoga je za osobe vještih ruku i dovoljno strpljenja topiari nešto što svakako moraju isprobati! Green Garden mirisna kolekcija Ovoga ljeta Green Garden u Vaše domove donosi osvježavajuće mirise prirode. Ručno rađeni sapuni su idealni za vašu osobnu higijenu jer sadrže visok postotak glicerina koji kožu čini mekšom i zadržava njezinu prirodnu vlažnost.

spiralno raspoređene. uočio je da u njoj rastu jedino kamen i drača. jer je na ovaj način spravljen med bogat acetil-holinom. malo oporog okusa. drači kao izrazito medonosnoj biljci itekako škodi suh vjetar i hladno vrijeme. na ta način dobiva se med velike kakvoće. slatkog. B RO J 6 9 • S R PA N J / KO LOVOZ 2 0 1 0 . Zarada iz prirode! Pojedini pčelari su već uspjeli komercijalizirati dračin med kao sredstvo koje budi ljubavni žar. Pčele rado posjećuju cvjetove drače Ima okruglaste. I dok se kamen koristio u građevinske svrhe. olakšavajući mu borbu protiv bolesti. Tako u dobrim godinama obično daje po jedno kvalitetno vrcanje. Kako su joj cvjetići plitki. Djeluje i na snižavanje kolesterola. Plod joj je pak drvenasta.5 cm. S druge strane. a koja obično sadrži po dvije sjemenke. Kod nas raste na kamenjarima Hercegovine a ima je i duž cijele Dalmacije te Crne Gore. bolje upućenima je to stopostotni znak da se radi o nepatvorenom medu. To je zato jer okus varira u odnosu na biljke koje se zateknu u okolini drače. a samim tim i na prevenciju bolesti kardiovaskularnog sustava. diskolika koštunica okriljena širokim valovitim krilcem veličine oko 2. a nerijetko se koristi i kao pomoć u liječenju malignih oboljenja. A dnevni prinosi meda na drači obično Dnevni prinosi meda na drači obično se kreću oko 3 kilograma. premda u izvanredno dobrim godinama na drači prinos meda zna biti i mnogo veći. A to opet znači da možemo stvoriti jedan od karakterističnih brendova koji će biti prepoznatljiv na našem i širem europskom tržištu-hercegovačku mednu viagru! Drača-medonosna biljka Hercegovine Tko je god jednom posjetio Hercegovinu. Jer riječ je o grmolikoj biljci koja vrlo dobro podnosi surovu hercegovačku klimu kojoj više nego uspješno prkosi. ing.5-3 cm. A kako u Hercegovini ima dosta kadulje s okusom dračinog meda nema problema. izloženi su svakoj vremenskoj promjeni. Jedina mana. I na kraju što reći već ustvrditi kako je pčelarstvo budućnost Hercegovine a drača jedan od temelja njegove komercijalizacije na našem području. prirodno svojstvo meda je da kristalizira i patvoreni med nikada ne može kristalizirati! Bitno je naglasiti i kako sama kristalizacija ne utječe na hranjivu vrijednost meda. Sitni cvjetovi su zlatnožuti. Barem je tako bilo u našoj prošlosti. iole malo ozbiljniji poljoprivrednici. Nino Rotim. Biološke osobine drače Drača (Paliurus spina-christi) bodljikavi je grm koji može narasti do 3 metra visine. Jer ipak ne smijemo zanemariti činjenicu kako nektar iz drače budi ljubavni žar. med od drače djeluje na jačanje imuniteta te je posebice koristan djeci i svim onim koji ne vole preintenzivan okus meda. S druge strane. riječ je o medu koji nema teških aroma i koji jača organizam. osim pokoje koze koja će se neupućeno uputiti u susret vrlo opasnim dračinim bodljama niti jedna druga životinja od ovog grma kao da nema koristi. Naime. Spomenimo i kako je med od drače žut ili zatvoreno-žut. Naime. njenom medenju posebno pogoduje vlažno vrijeme bez vjetra. Ipak. Dakle. skupljeni u grozdiće u pazušcima listova. aktivnom tvari izvrsnom za cirkulaciju. dobrim dijelom znanstveno dokazano i potvrđeno s medicinske strane. Tako u stručnoj literaturi nalazimo podatak kako je 1974. drača se ubrzano krčila i uništavala. godine u okolici Stoca drača tako dobro medila da je davala preko 8 kg prinosa na dan. krvožilni sustav i srce. Ali. Š alu na stranu.9 se kreću oko 3 kilograma. Pčelari čak kažu da ih kod spravljanja meda od drače uvijek nanovo iznenadi novonastali ton okusa. . drača je veoma dobra medono- sna biljka koja u kombinaciji s kaduljom daje vrlo ljekovito i nadasve stimulativno sredstvo koje pojedini uspoređuju čak s viagrom! A to je doista. Međutim. Bez mirisa je. duge 2-4 cm i široke 1. A drača ima vrlo razvijen korijenov sustav zahvaljujući kome bez većih poteškoća može preživjeti surovu hercegovačku klimu. Izuzev pčela! A ukoliko niste znali. Čak što više. jedino Svemogućem možemo zahvaliti što nam je podario ovaj bodljikavi grm koji naraste do 3 metra visine. Upravo po tom karakterističnom plodu drača se vrlo lako može poznati s velike udaljenosti. Tako u dobrim godinama obično daje po jedno kvalitetno vrcanje. godine u okolici Stoca drača tako dobro medila da je davala preko 8 kg prinosa na dan. cjelovite ili blago pilste glatke listove. dipl. Sadržajem aromatičnih ulja prevenira i olakšava bolesti dišnog sustava. ako je tako možemo nazvati. Tako u stručnoj literaturi nalazimo podatak kako je 1974. odmah iza kadulje. stočari i svi drugi entuzijasti lako će ustvrditi kako u Hercegovini jedino uspješno možemo uzgajati draču. A u takvom stimulativnom medu drača treba zauzimati 60 posto dok ostatak od 40 posto otpada na kadulju. premda u izvanredno dobrim godinama na drači prinos meda zna biti i mnogo veći. jeste činjenica da med od drače brzo kristalizira. Biljka cvate u lipnju.

I premda se sušenje cvjetnih glavica uglavnom obavlja pod strehama. Samo vrijeme berbe određuje se prema položaju latica.10 svjetskoj trgovini ljekovitim biljem i jedna je od najvažnijih ljekovitih kultura. no valja paziti da ostatak stapke ne bude duži od 2 cm. kamilica dobro uspijeva na zemljištima koja drugim kulturama ni u kom pogledu ne odgovaraju Mario Ćubela. Nakon sjetve sjemena i valjanja cijele površine obično se pojavljuje pokorica koju je potrebno razbiti. bez dlačica.5-3 cm. srednje ili više razgranata. više. Bere se ručno ili posebnim beračima za kamilicu. oko 150-200 kg kvalitetnog sjemena i oko 4-6 kg eteričnog ulja. najpoželjnije je u tu svrhu koristiti namjenske sušare u kojima temperatura iznosi 40 stupnjeva C. Po jednom hektaru ostvaruje se prinos od 400 do 1200 kg suhih glavica cvijeta. dipl. nužno je izvršiti i jedno okopavanje u proljeće kao i plijevljenje prije berbe. Ameriku te Japan. Sjeme kamilice je izuzetno sitno i u 1 kilogramu ima oko 20 milijuna sjemenki. kelj i sl. Jedan zaposlenik za 10 sati rada može ubrati od 100 do 150 kg svježeg cvijeta. A ukoliko se kamilica posije u optimalnom roku. U ovisnosti od vremena sjetve i nicanja. Naime. Danas kamilica ima veliku ekonomsku vrijednost u Kamilica se sije u proljeće (ožujak) ili u jesen (rujan-listopad). Aziju. Suhu kamilicu pakiramo u papirne vreće ili sanduke obložene papirom koje potom smještamo na tamno i prozračno mjesto. Berba cvijeta Kamilica ima vrlo kratku vegetaciju pa je početak berbe kod B RO J 6 9 • S R PA N J / KO LOVOZ 2 0 1 0 . Stabljika je uspravna ili djelomično povijena. drugi je cijene kao izuzetno ljekovitu biljku koja je u narodu poznata od pamtivijeka i koja se osim u ljekovite svrhe koristi i za pravljenje različitih aromatičnih i prehrambenih proizvoda. berba se produljuje u nekoliko navrata. biljka cvate od svibnja do konca rujna. Na manjim površinama sije se ručno (omaške) i to na taj način da se sjeme pomiješa sa sitnim pijeskom u omjeru 1:3 a sve kako bi se ono što ravnomjernije rasporedilo po površini. svijetlo ili tamnozelene boje. Na taj način se od 5-6 kg svježeg cvijeta dobije kilogram suhog cvijeta. Kako biljka neujednačeno cvate. Raste kao samonikla biljka rasuta u ravnicama i planinskim krajevima. osobito ako je beremo ručno. proljetne sjetve već u lipnju. prodoran i ugodan miris. Kamilica je vrlo zanimljiva biljka iz razloga što redovito ostvaruje povoljnu cijenu na tržištu te se može plasirati na niz otkupnih mjesta te stoga predstavlja vrlo dobar prihod za gospodarstva koja posjeduju manje površine zemlje. prozračnom i natkritom prostoru. Cvjetovi su skupljeni u glavicu promjera 1. sjeme posijano u rujnu brzo klija i niče tako da se pred mrazeve kamilica već vrlo dobro ukorijeni i formira jaku rozetu listova. Cvjetovi kamilice imaju karakterističan. ing. Prednost se uvijek daje jesenskoj sjetvi jer su prinosi veći za 40-50 posto u odnosu na proljetnu sjetvu. kamilica je jedna od rijetkih biljaka koja se na istom mjestu može uzgajati nekoliko godina za redom. Međutim. Osim toga. kada latice stoje vodoravno. Od posebnog je značaja za Hercegovinu jer se radi o skromnoj biljci koja nema velikih zahtjeva u pogledu zemljišnih i klimatskih uvjeta. Uz sve navedeno. Štoviše. Količina sjemena iznosi 5-6 kg po hektaru. Danas slobodno možemo reći kako kamilica samoniklo raste po cijelom svijetu. I dok je jedni smatraju korovom te je uništavaju. i njena žetva se obavlja ranije (već u svibnju). Nakon berbe kamilice zemljište se može pripremiti za iduću kulturu koja dospijeva u jesen kao što je kasni kupus. Sjetva se obavlja ručno ili sijačicama na razmak redova 15-30 cm. kod jesenske sjetve usjev dospijeva za berbu tijekom travnja ili svibnja. Australiju i Afriku. . Vrijeme sjetve Kamilica vrlo važna ljekovita biljka KAMILICA – sigurna zarada uz malo ulaganja Kamilica je svima dobro poznata biljka. Korijen joj je tanak i slabo razvijen te u tlo prodire do 25 cm dubine. K amilica (Matricaria chamomila) potječe sa Sredozemlja odakle se prenijela u Europu. tada je i sadržaj eteričnih ulja najveći. Ukoliko je tlo zakorovljeno. Listovi su uski. a nalazimo je na svim tlima. Osim toga. Ubrana se kamilica pak rasprostire u tankom sloju na čistom. Cvjetovi se ubiru ručno. Biološke osobine kamilice Kamilica je jednogodišnja zeljasta biljka koja naraste do visine od 80 cm. kamilica je opravdano zauzela značajno mjesto i u kozmetičkoj industriji.

lipi. glatke i bezbojne.11 Gljive ranog ljeta Željko Križevac. brijestu i bagremu i divljem kestenu. Stručak je cilindričan. elastično. Svaki klobuk za sebe izgleda kao lepeza te je nepravilnog vijugavog ruba. zatim sive. na orahu. a u kasnijoj starosti se postupno isušuje i postaje sušje tvrdo i lomljivo. miris na krastavce i kukuruzno brašno. Možemo je pripremiti na razne načine: kao juhu. naraste od 4-8 cm dužine 1-4 cm debljine. izrasta vodoravno iz stabla. Žuti Kruh Polypilus sulphureus Fr. prof. Škriplin Polyporus squamosus Fr.5 µm. te na B RO J 6 9 • S R PA N J / KO LOVOZ 2 0 1 0 . ljuskama. potoke po kanalima i u močvarama na vrbama. dok je mlad. sočno. Klobuk raste iz zajedničke osnove. kasnije kožasto te na kraju tvrdo drvenasto. čvrsto prirasle za meso klobuka i spuštaju se niz stručak. Klobuk naraste od 10-60 cm širine. glatke i bezbojne. prženu starije primjerke možemo prvo prokuhati 15 minuta u slanoj vodi te samljeti u mašini za mljevenje mesa i praviti vrlo ukusne faširke. panjevima ili položenim trupcima mogu nailaziti na prepreke (grančice drveća. Plodna tijela koja rastu pri dnu stabla. Meso je kompaktno. dosta je mesnat pa kasnije kožnat. Može rasti stepenasto i po nekoliko plodnih tijela. Možemo ga pripremati na razne načine: na juhu. velikim tamnosmeđim krljuštima. pohanu. Ljubitelji gljiva rado je skupljaju jer je prava poslastica dok je mlada. Javlja se u više gruda koje se kasnije nepravilno izdužuju u oblik jezika i tupih „siga“. kasnije izblijede. kao da se topi u ustima. Nema nikakve bojazni o opasnosti o zamjeni s nejestivim gljivama. lijepo razdvojene. Stručak je kratak. kad se već po njemu pojavljuju pore pružajući se dolje po donjoj površini klobuka.u narodu je zovu i vrbovača malo tvrdi. pržiti. sočne. pohati.ex Bulliard U narodu je još nazivaju „Vrbovača“. kasnije limunasto-žuta. u mladosti primjerci imaju oblik oble grude ili lopte. a ne samo boja sumporast. žaru. širi se otprilike od polovine na nagore.54. Dio koji je pri samom stablu je tvrđi. dok meso ne postane kožnato.raste od svibnja pa sve do listopada Gljive treba ubirati dok su lamele nježno meke. žućkaste. uvijek ima više klobuka koji su poredani jedan iznad drugog. pirjanu. Vrbovača je poznata i vrlo cijenjena naša gljiva. s koncentrično raspoređenim. škripavac i ljuskasta rupičarka. Raste na raznom bjelogoričnom drveću i panjevima. Okus je u mladih primjeraka kiselkast. . Škripanj je JESTIVA gljiva dobre kakvoće. na rižoto i praviti faširke. a prema dolje crnkast i malo zadebljan. kuhanjem se miris izgubi. Gornja površina klobuka je neravna.5 µm elipsne. Vrbovača se prodaje na svim našim tržnicama i vrlo je tražena. dosta ga ima u Maksimirskoj šumi i parku. Narod ga rado ubire i priprema na razne načine. ekscentričan i čvrsto prirastao za stanište. topoli. u početku je perutinast. Raste od svibnja do kraja rujna na živom i mrtvom listopadnom drveću. Spore veličine 9-14x4-5. Klobuk je u početku ravan. može izrasti i do jedan metar visine i 50 cm širine. Raste od svibnja pa sve do listopada. meko. valovita. izgledaju ka razapeta mreža. a za upotrebu ga treba koristiti samo dok je mlad. Puder spora je bijele boje. žilavo. žute je boje. Cjevčice su bijele boje. plodno tijelo se razdvaja i zaobilazi prepreku te ponovno spaja u kompaktnu cjelinu i raste dalje. zatim malo ulegnut. kasnije starenjem malo gorči. Raste kroz pukotine kore stabla. narančasta. Boja je žućkasto-narančasta. kraju drvenast. Stručak je dosta kratak. Škriplin. drvenast. izrasta vodoravno iz stabla. izduženjem klobuk se postupno stanji te poprima oblik lepeze. tako da dobijamo dojam da iz gljive raste trava ili grančice drveća. raste dosta visoko. Možemo ga naći i samom gradu Zagrebu a divljem kestenu. Vrbovača raste godinama na istom stablu dok ga potpuno ne iscrpi. dosta su kratke. a mnogo je nalazimo u šumama i na starim i oštećenim divljim trešnjama. Okus je slatkast. Puder spora je bijele boje. lepezastog oblika. stariji primjerci su teže probavljivi. Meso je bijele boje. puna nepravilnih izbočina i rupica. obojen oker žutom bojom. cilindrične. Rubovi kod starijih primjeraka su tanki i Žuti kruh.ex Hudson U narodu je poznat po imenu škripanj. a može težiti i do 25 kg. Vrbovača je JESTIVA gljiva dobre kvalitete. Otrusina je žućkasto-narančaste boje. Ponekad je svježoj gljivi i miris. Cjevčice su vrlo kratke s malim okruglim rupicama iz kojih izlazi vodenasto žućkasta tekućina. zatim gladak. krupne. mlade. Raste kao parazit na živim stablima drveća. šiblja kao i trave). pritiskom prstima pore su žućkaste boje. raste na hrastu. vunenast i elastičan. Spore veličine 5-7x3. često je nalazimo uz rijeke. Mnogi ljubitelji gljiva rado bi htjeli na svom meniju imati pohane vrbovače. Starenjem gljiva poprima oblik konzole. kod starijih primjeraka nešto tvrđe. ima jasno izdefiniran klobuk i stručak koji postupno prelaze jedan u drugi. uglate. i u obliku je srca ili ljevkast sa sivkasto-oker podlogom. Raste na starijim voćkama u voćnjacima.

-31.08.-20.-20. A općenito govoreći.07. Pored toga. 01.07. trebamo isključivo obavljati predvečer ili rano ujutro. 01.07.5 litara dnevno.08. mladih podova.07. uvjeti za sjetvu povrća nisu optimalni jer ipak u ovo doba godine često vladaju «tropske vrućine». Kod natapanja povrća prednost se uvijek daje vodi iz vodovoda iz razloga što je bunarska voda suviše hladna te usporava dozrijevanje.12 Ljeto u povrtnjaku Iako su temperature u ovom razdoblju iznimno visoke. hladna voda može prouzročiti opadanje cvjetova i tek zametnutih. dobro je povrće zastirati pokošenom travom. što se u našim južnim područjima jedino može ostvariti uz osigurano navodnjavanje.-31. Istina.08.07. ing. 01. . kad temperature nisu previsoke.07.08.07. intenzitet radova u povrtnjaku se tek neznatno umanjuje.5 do 5.-31. odnosno kako odrediti pravodobni moment zalijevanja. slamom ili lišćem jer je dokazano da prostirka po četvornom metru uštedi čak i do jednu litru vode dnevno.07. kako bi se sačuvala vlaga u tlu. Često se postavlja i pitanje kada je tlo presuho. kolovoza.07.07. Na hladnu vodu iznimno su osjetljive rajčice. kako bi se ista malo i zagrijala. 01. Početkom ljeta mnogi siju ciklu Za jesenski uzgoj mrkva se sije početkom ljeta Sjetva povrća u toplijim područjima VRSTA POVRĆA CVJETAČA CIKLA ENDIVIJA MRKVA PERŠIN RADIČ PORILUK JESENSKA SALATA ZIMSKI KUPUS ZIMSKI KELJ GRAH MAHUNAR KOLIČINA SJEMENA (g/m2) 3 3 3 4 3 5 15 3 3 3 15 VRIJEME SJETVE 01.07. Stoga je biljkama potrebno osigurati dovoljne količine vode kako uloženi trud ne bi bio uzaludan.08. 01.-10.-31.-15. Ukoliko smo pak prisiljeni koristiti bunarsku vodu. Jesenske salata siju se početkom ljeta B RO J 6 9 • S R PA N J / KO LOVOZ 2 0 1 0 .07. 01. krastavci i mahune. Ali. jednostavno procijenite tako da na dubini od 10 cm iskopate malo zemlje i stisnete je u ruci. Ipak. 01. vrtlari su često u nedoumici vezanoj za količinu utrošene vode neophodne za zalijevanje. počevši od zalijevanja pa do unošenja gnojiva. U toplijim dijelovima Hercegovine tijekom srpnja i kolovoza ozbiljniji proizvođači nastavljaju sjetvu i sadnju povrća kako bi zadovoljili potrebe tržišta. to je znak da je tlo presuho. Stoga.07. uvijek je starije biljke poželjnije zalijevati jednom do dva puta tjedno s 10-20 litara po četvornom metru nego svaki dan s 5 litara vode.-31.07. srpnja do 10.07.08. dok starije biljke troše od 2. 01. Pored toga. Raspadne li se. Osim toga. trebate li povrće zalijevati. 01. 01. a biljke zaostaju u rastu i gube na kakvoći. sastava tla pa sve do povrtne kulture koja se uzgaja. Ljeto u znaku radiča Podaci u tablici su orijentacijski jer optimalno vrijeme sjetve ovisi od vladajućih klimatskih prilika. Svakako da je najkritičniji period sjetve u razdoblju od 20.-15. vrijedi nepisano pravilo kako mlade biljke u početku razvoja zahtijevaju 1-2 litra vode na dan. Nije nevažno napomenuti da sve ljetne radove u povrtnjaku. prije njene uporabe moramo je ostaviti u bačvama ili sličnim spremnicima. Proizvođačima je važno osigurati kontinuitet berbe svježeg povrća. Josip Brkljača. količine vode variraju ovisno od klimatskih prilika.08.-31.

0 mm. Luk je povrtna kultura veoma skromnih zahtjeva prema toplini. sitne lukovice iz kojih se druge godine proizvedu krupne lukovice koje sadnjom treće godine razvijaju cvjetne stabljike. orule se. Početkom ljeta mnogi siju ciklu Dobivanje sjemena luka Luk je povrtna kultura čiji uzgoj za dobivanje sjemena traje tri godine. Od jedne dobro razvijene biljke može se dobiti oko dvadesetak grama sjemena u kojem ima oko 5.5 – 3. U jednom gramu ima 250 – 300 sjemenki. Zbog znatno ranijeg sazrijevanja prašnika u odnosu na sposobnost tučka za oplodnju. crne boje i naborane površine. Zbog relativno visoke i krhke cvjetne stabljike biljke je neophodno privezati uz kolac. a time i sazrijevanje sjemena. Za sjeme – razvijene lukovice čuvane na niskim temperaturama Za dobivanje sjemena sade se potpuno razvijene lukovice koje su prethodno barem tri mjeseca bile čuvane u uvjetima sniženih temperatura do 15 ˚C. Optimalno vrijeme za ubiranje cvatova je kada se tobolčasti plodići počinju otvarati i iz njih postaju vidljive crne sjemenke. a dobiveno sjeme provjetri. Sjeme luka je nepravilno piramidalnog oblika. a iznad 25 ˚C značajnije opada. širine 1.000 sjemenki. Sjemenka se sastoji od sjemene ljuske. Dr. Luk je stranooplodna biljna vrsta pa ako se žele sačuvati genetski nepromijenjena nasljedna svojstva. Prve se godine sjetvom sjemena dobivaju lučice. Cvatnja luka. što je neophodno da bi potjerale cvjetnu stabljiku. veoma je otegnuto. Pravilnim čuvanjem u suhom prostoru kvalitetno sjeme luka može zadržati upotrebnu vrijednost do tri godine. Brzina klijanja se povećava povišenjem temperature do 20 ˚C. Oplodnjom cvjetova nastaje tobolčasti plod koji sadrži do šest sjemenki.0 mm i debljine oko 0. . pa sjeme klije već kod 1.5 – 2. biljke koje su eventualno potjerale cvjetne stabljike treba počupati prije nego se pojavi cvat. za sjeme se u vrtu može uzgajati samo jedna sorta.5 mm. Kad se cvatovi potpuno osuše. prosije i očisti te pospremi u označene papirnate vrećice. Isto tako iz konzumnog luka ako se uzgaja blizu onog za sjeme. Dužine je 2. Sazreli cvatovi se otkidaju zajedno s dijelom cvjetne stabljike i u tankom sloju prosuše barem dva do tri tjedna.5 ˚C.13 da u proizvodnim uvjetima od sjetve do nicanja može proći i do mjesec dana. endosperma i klice koju čini supka i klicin korjenčić. luk je većim dijelom stranooplodna biljka.5 metara visine i završavaju štitastim cvatovima. Cvatovi su pokriveni zajedničkom opnom koja se otvara prije početka cvatnje pojedinih cvjetova. Ova kultura ima iznimno dug period nicanja. tako B RO J 6 9 • S R PA N J / KO LOVOZ 2 0 1 0 . sc. Cvjetovi su bijele ili zelenkaste boje i u jednom cvatu cvjetaju gotovo mjesec dana. Zdravko Matotan C vjetne stabljike narastu do 1.

a nicanjem se ostali dio sjemenke iznosi na površinu tla.5-3.5 mm. To je. Nakon fermentacije masa se procijedi. borba rajčicama koja se organizira svake godine posljednje srijede u kolovozu i to u Valenciji u Španjolskoj. Zdravko Matotan to plodovi imaju veći broj pregrada. zapravo. U pravilu. Važno je samo da ne dolazi do fizičkog miješanja biljaka i plodova. krupniji plodovi imaju više sjemenki i one su krupnije. prohladnom i tamnom mjestu.0 mm i debelo oko 0. najbolje na pamučnu tkaninu i ostavi na suho. široko 2. Sjeme rajčice je ovalno-okruglog oblika. Od jednog kilograma plodova dobije se oko 4 grama sjemena. . To svojstvo osigurava stabilnost prenošenja nasljednih osobina na potomstvo i olakšava proizvodnju sjemena. protare se tkaninom na kojoj se sušilo da se oslobode eventualno slijepljene sjemenke i dijelom skinu dlačice sa sjemena. Ovaj neobični i popularni događaj ne uveseljava samo Španjolce. a ocijeđeno sjeme ispire vodom kako bi se odstranili lakši La Tomatina – festival gađanja rajčicama La Tomatina je jedan od pet najzanimljivijih događaja u svijetu koje bi čovjek trebao vidjeti i doživjeti. dijelovi pokožice koji plivaju. Plodovi također moraju biti potpuno zdravi i neoštećeni. Očišćeno sjeme se ponovno procijedi i u tankom sloju rasprostre. nego svake godine privlači sve veći broj turista. a kakve su većinom sorte koje se koriste za svježu potrošnju. spljošteno i blijedo žutosmeđe ili sivožute boje. toplo i prozračno mjesto da se dobro prosuši. ali je klijanje i nicanje kod te temperature veoma sporo. Tijekom klijanja prvo se razvija korjenčić. a odlikuje se visokim sadržajem ulja kojeg ima oko 20%. sc. za ekstrakciju sjemena uputno je izabrati sa zdravih biljaka potpuno zrele ili još bolje prezrele plodove. iz mase se izdvoji mesnati dio i dijelovi pokožice. Sjeme s donje strane ploda bliže peteljki u pravilu je krupnije i teže od sjemena s gornje strane ploda. Dobro prosušeno i očišćeno sjeme najbolje je pospremiti u označene papirnate vrećice i čuvati na suhom. Iako klijavost ima formirano sjeme još u zelenim plodovima. B RO J 6 9 • S R PA N J / KO LOVOZ 2 0 1 0 . Nakon što se prosuši. Također. Dugačko je 3-4 mm. Klijanje i nicanje sjemena Sjeme rajčice počinje klijati kod temperature 9˚C. Između pregrada nalazi se sjemena loža s mnoštvom sjemenki.14 Sjeme rajčice iz vlastitog uzgoja Dr. dok je sjeme teže i ono potone. nakon čega puca sjemena ljuska i oslobađaju se supke. Š Rajčica je samooplodna biljna vrsta i do oplodnje dolazi unutar samog cvijeta. Sjeme rajčice formira se u plodu koji je sočna boba pregradama podijeljena na više dijelova. S tog je razloga moguće uzgajati u vrtu i više sorata te njihove plodove koristiti za dobivanje sjemena. U povoljnim uvjetima čuvanja sjeme se može koristiti za sjetvu sljedeće tri godine. Izdvajanje sjemena iz ploda Ubrani se plodovi zgnječe. te da je to jedno od onih životnih iskustava koje stvarno treba doživjeti kako bi se pričalo o njemu…. a sjeme se zajedno sa sokom ostavi u posudama da 2-3 dana fermentira uz miješanje nekoliko puta dnevno. Broj sjemenki u plodu ovisi o njegovoj krupnoći. Najpovoljnija temperatura za klijanje je 25-30˚C kod koje uz povoljnu vlažnost sjeme rajčice nikne za 5-6 dana. što će omogućiti kvalitetniju sjetvu. sadrže manje sjemenki. Što je plod zreliji. sjeme će se lakše izdvojiti. Kažu da je La Tomatinu teško opisati riječima. sjeme sorata nezavršenog tipa rasta. krupnije je od sjemena sorata završnog tipa rasta koje su uglavnom namijenjene za preradu.

koprivina grinja. Štete su posebno velike u zatvorenim prostorima. dipl. c) Simptomi napada na tikvici a b c .5). tijekom ljetnih mjeseci. a najveće štete su na krastavcima. uz utrošak veće količine škropiva. početne pjegice se postepeno spajaju i list poprima žutu boju. Na licu lista. s time da prva generacija pričinjava najveće štete Ličinka kupusne muhe i oštećenja korijenovog vrata kupusa Suzbijanje U onim područjima uzgoja kupusa gdje je kupusna muha prisutna u većoj mjeri (središnja Bosna i Hercegovina) potrebno je provoditi redovite mjere zaštite. a) Simptomi jakog napada na rajčici. tikvama i lubenicama. Napadnute biljke se lako čupaju iz tla. prozirna i ne vide se prostim okom. nakon presađivanja. Ono što svi lako uočavamo su tipični simptomi zaraze. redovita kontrola itd. U tako idealnim uvjetima razvoj koprivine grinje traje desetak dana. Od akaricida korisi se Vertimec 018 EC. po- trebno provoditi i kemijske mjere zaštite koje se sastoje u potapanju presadnica kupusnjača prije sadnje u jedan od insekticida na osnovi (imidakloprida ili klorpirifosetila) ili zalijevanje nakon sadnje istim. između lisne nervature. vrlo često je nalazimo na cvjetači. javi u dosta velikoj populaciji. Sušne godine godine koprivine grinje Ivica Doko. Uništavanje ostataka kupusnjača je mjera koja će smanjiti napad. okruglastog oblika. Posebno su ugrožene mlade biljke koje u početku napada venu. azdoblje bez padalina i visoke temperature uz nisku relativnu vlažnost zraka. b) Paučinasta prevlaka na lišću. na području južne Hercegovine. Napadnuti listovi se postepeno suše. a napadnuti dijelovi gnjile i na takvim mjestima može- mo pronaći veći broj ličinki. a tijelo im se sužava prema naprijed. Odrasla muha slična je kućnoj muhi. rajčici. ing. Duljina ličinki iznosi do 10 mm. Ličinke su bijele do svijetložućkaste boje. Kemijske mjere zaštite poduzimaju se odmah na početku zaraze. Jaja su mala. dipl. rotkvi i rotkvici. duljine tijela 5-7 mm. korabi. Učinkovitom se pokazala i mjera rasipanja zemljišnih insekticida oko vrata korijenja (Dursban G 7. ali i na otvorenom. podizanje zračne vlage posebno kada se radi o zatvorenim prostorima. a nervatura i dalje ostaje zelena. Ivica Doko. dok starije biljke zaostaju u rastu i obično ne formiraju glavu. S odabirom pripravaka treba biti oprezan jer neki od njih mogu biti fitotoksični naročito u zatvorenom prostoru. Ličinke napadaju korjenov vrat i korijenje. ali ne i na paprici. sadnja zdravih sadnica. Talstar se može koristiti na krastavcima. a nešto manje na paprici i lubenici. kelju. U vrijeme leta muhe i odlaganja jaja biljke se mogu prskati insekticidima (Chromgor 40 ili Perfektion). Svakako. javljaju se B RO J 6 9 • S R PA N J / KO LOVOZ 2 0 1 0 . Zaštita Zaštita povrtnih kultura od koprivine grinje zahtijeva čitav niz mjera. a literatura bilježi podatke da može pričiniti štete i uljanoj repici. ing M nogi stručnjaci je smatraju jednim od najvažnijih štetnika kupusa. Actelic 50 i dr. tikvicama. prskalicama visokog tlaka uz utrošak veće količine škropiva. poliježu te na kraju propadaju. R klorotične točkice bijeličastosrebrene boje. idealni su uvjeti za razmnožavanje koprivine grinje. na većem broju povrtnih kultura. Od velikog značaja su mjere koje smanjuju napad pauka a odnose se na uklanjanje korova i biljnih ostataka. Ženke žive u prosjeku tridesetak dana i za to vrijeme odlože i do 200 jaja. Od insekto-akaricida najčešće se koristi Talstar 10-EC. Koprivina grinja napada većinu povrtnih kultura. a uključuju primjenu insekto-akaricida i akaricida. a jedne od njih su i primjena kemijskih pripravaka. Kod nas najčešće razvije 3-4 generacije tijekom godine. Upravo takvi uvjeti su pogodovali da se tijekom srpnja i kolovoza. patlidžanu . Lišće napadnutih biljaka mijenja boju u olovnosivu ili plavoljubičastu.15 Kupusna muha sve prisutnija u nasadima kupusa Iako se naziva kupusna muha (uglavnom napada kupus). S porastom intenziteta zaraze.

Tunis. u svibnju 2010.3 dana). Alžir. Paragvaj. moramo upozoriti na njegovu pojavu u našoj zemlji i upoznati proizvođače s ovim ozbiljnim problemom koji prijeti proizvodnji rajčice. stabljiku ili peteljku ploda i prave štete nepravilna oblika – mine. Čile. ske visine 1. Italija. Stoga je potencijal umnažanja ovog štetnika vrlo velik.000 m u većini južnoameričkih zemalja (Argentina. godine prvi put pojavila u Španjolskoj. Bolivija. plastenici). Malta. a pri temperaturi 14ºC razvoj je značajno duži i traje čak 76. godine je uvrštena na A1 karantensku listu europskih i mediteranskih zemalja (EPPO). te pronalazak prijavili nadležnim institucijama. a već se 2006. Velika Britanija.1ºC razvoj generacije traje samo 23. a do početka 80. godine pronađene su štete na rajčici koja se uzgaja na otvorenom. plod. Švicarska. a pritom je najvažnija toplina (pri 27. godine proširenje lisnog minera rajčice (Tuta absoluta) na svom području potvrdile Francuska. a nakon izlaska iz jaja ličinke se ubušuju u list. Kolumbija. Tijekom srpnja 2010.4 dana. kremasto-bijela. Lisni miner rajčice.novi štetnik u Bosni i Hercegovini Novi štetnik rajčice koji prijeti Bosni i Hercegovini. Maroko. jaja veličine svega 0. Rajčica može biti napadnuta u bilo kojem stadiju. Ivan Ostojić aime. preobražavaju se u leptire kroz stadij kukuLičinka u zrelom plodu N Rasprostranjenost lisnog minera rajčice Lisni miner rajčice (Tuta absoluta) potječe iz Južne Amerike. Ekvador. Portugal. Grčka.35 mm na donju stranu lišća. Na plodovima rajčice ličinke prave štete u obliku plitkih nepravilnih grizotina. preferira topliji klimat. ličinke ne prelaze u mirovanje ili dijapauzu sve dok imaju na raspolaganju dovoljno hrane. Brazil. kao i okolnim zemljama. Do sada je prisutnost lisnog minera rajčice potvrđena samo u južnoj Hercegovini na većem broju lokaliteta. godine. godina prošlog stoljeća bila je raširena do nadmor- Ličinka lisnog minera rajčice u mini na listu rajčice B RO J 6 9 • S R PA N J / KO LOVOZ 2 0 1 0 . Peru. lisni je miner rajčice (Tuta absoluta). dr. Štete koje čini na rajčici kreću se u rasponu od 50 do 100 %. pa je stoga u mediteranskom području pronašla zadnjih godina svoju “novu domovinu” te se vrlo brzo širi u zaštićenim prostorima (staklenici. Zbog većeg broja mina lišće se potpuno osuši ili devastira. Nakon kopulacije ženke odlažu mala.16 Lisni miner rajčice (Tuta absoluta) . Godišnje u zaštićenim prostorima razvija 10-12 generacija (na otvorenom do 5). Opisana je još 1917. kao presadnica ili potpuno razvijena biljka. Aktivni su u sumrak i noću. najčešće na donjojstrani ploda. prvenstveno u zaštićenim prostorima ali i na otvorenom. pa su do kraja 2009. Embrionalni razvoj traje 4-6 dana. a svaka ženka nakon kopulacije odlaže 250-300 jaja. godine na području općine Čapljina (Višići). Urugvaj i Venezuela). a ovisno o uvjetima. . Razvoj ličinki traje 12-15 dana. Libija i Albanija! Štetnik se nalazi na EPPO-voj A2 listi karantenskih štetnika. ali i na otvorenom. Morfološke odlike vrste Leptiri su veličine 5-7 mm. Ostojić i Tolić potvrdili su prisutnost ove opasne štetočine u zaštićenim prostorima. U naredne se tri godine vrlo brzo proširila uglavnom na sjevernoafričko i južnoeuropsko područje. S obzirom da se radi o vrlo opasnom štetniku. U optimalnim uvjetima razvoj jedne generacije traje 29-38 dana. Zbog mogućeg unosa od 2004. cilindrična. a tijekom dana se skrivaju među lišćem biljaka domaćina. kao i većina minera.

Feromonske klopke koriste se u suzbijanju lisnog minera rajčice u zaštićenim prostorima. Oko zaštićenih prostora ne preporuča se sadnja biljaka domaćina lisnog minera rajčice. Kao učinkovita pokazala se i mjera zalijevanja presadnica ( 8-10 dana nakon presađivanja) rajčice putem sustava kap na kap primjenom imidakloprida i tiametoksana (npr.parazitske osice (Trichogramma petriosum). odnosno ispuštaju se prirodni neprijatelji . relativno brzo nastaju novi sojevi otporni na prečesto korištene insekticide (u novije je vrijeme dokazana rezistentnost na neke djelatne tvari u zemljama Južne Amerike). U ekološkoj proizvodnji rajčice koristite se biološki i botanički insekticidni pripravci na osnovi Bacillus thuringiensis kurstaki (Baturad WP. kukuljice ili kao leptir. Mogućnosti suzbijanja Budući da ličinke minera žive u lisnom tkivu.Solonaceae). Klopke za masovni lov postavljaju se čim je ulov veći od 3 leptira po klopci i one se ostavljaju još najmanje dvadesetak dana nakon čišćenja zaštićenog prostora. a ulazi u zaštićene prostore trebaju biti zatvoreni dvostrukim vratima ili zavjesama. uništavanje zaraženih biljaka nakon završetka berbe i kvalitetna obrada tla. Na otvore zaštićenih prostora mogu se Leptir lisnog minera rajčice Oštećenja na zelenom plodu rajčice stavljati mreže protiv insekata (sitna okca). a naknado se za prskanje biljaka koriste eko-toksikološki prihvatljiviji insekticidi spinosad (Laser KS) ili indoksakarb (Avaunt SC. otežano je njihovo suzbijanje površinskim pripravcima koji djeluju digestivno (želučano) i kontaktno (putem kože). U zaštićenim prostorima prezime u stadiju jaja. .17 Mine na lišću patlidžana Feromonska klopka za praćenje lisnog minera rajčice ljice na oštećenom ili zdravom lišću te u tlu. Steward SC). postavljanje feromona za praćenje pojave prvih leptira. Biobit WP). Kako lisni miner rajčice tijekom samo jedne sezone razvija veći broj generacija. Stoga se pri suzbijanju ovog opasnog štetnika koriste sve raspoložive mjere integrirane zaštite koje uključuju: poštivanje plodoreda (u uzgoj na istu površini uključiti vrste koje nisu iz porodice pomoćnica . kao klopke za masovni lov leptira kojim se smanjuje populacija štetnika. Confidor 200 SL i Actara). B RO J 6 9 • S R PA N J / KO LOVOZ 2 0 1 0 .

B RO J 6 9 • S R PA N J / KO LOVOZ 2 0 1 0 . Razmak između biljaka neka bude desetak centimetara. Cikla se na manjim površinama bere ručno. Prvo se vade razvijenije Ljetna sjetva cikle Za jesensku i zimsku potrošnju ili za konzerviranje sjetva cikle preporuča se početkom mjeseca srpnja premda se za istu namjenu cikla može posijati i nešto kasnije tj. ing. to kod nas nije uobičajeno. kako bi dodatno narasle. . dok se pri manjem razmaku formira sitnija. sok od cikle predstavlja veoma zdrav osvježavajući napitak. Pored toga. s tim da se uz drugo okopavanje po četvornom metru dodaje 20 grama kana uz zalijevanje. koji je ujedno osnovni cilj njenog uzgoja. Osim toga. kod sjetve vodite računa da sjeme ne ode preduboko jer dublja sjetva (preko 2 cm) otežava nicanje i nepovoljno utječe na gustinu usjeva. kada se razvije malo zadebljalo korijenje koje možete potrošiti za jelo. posebice ako je spravljen od nekuhane cikle. šećera. ikla se uzgaja zbog svog zadebljalog korijena. oštećeni korijen pri kuhanju u većoj mjeri gubi sok ali i ostale dragocjene sastojke poput bjelančevina. korisnih mineralnih tvari i vitamina. dipl. Međutim. ukoliko odlučite u prehrani koristiti lišće cikle. s tim da su tijekom ljetnog razdoblja uglavnom dovoljna 2-3 navodnjavanja. Međutim. Tako je za kasniju sjetvu cikle dovoljna obrada na dubinu od 25 cm kao i kvalitetna priprema sjetvenog sloja. A od kuhanog zadebljalog korijena cikle najviše se priprema salata. I na koncu. C već ih posadite u slobodnom dijelu povrtnjaka na kojem ste sve do sada uzgajali luk ili češnjak. Naime. A što je veći razmak među samim biljkama. A s površine od jednog četvornog metra može se uzgojiti najmanje 3-4 kg korijena. Drugi put ciklu prorijedite nakon 15-20 dana ili još kasnije. a sve kako cikla ne bi bila pregusta. dobiva se krupnija cikla. uz unošenje 100 grama NPK 7-20-30 po četvornom metru. od velike je važnosti da tlo bude rastresito i nezakorovljeno. Pripada velikoj porodici repa i sve dok nije uočena njena hranidbena i zdravstvena vrijednost. U krajevima gdje postoji opasnost od jesenskih mrazeva cikla se mora izvaditi iz razloga što izmrzava na niskim temperaturama ispod ništice. kao juhe i variva od same cikle ili s drugim povrćem. čime znatnije dobiva na vrijednosti.18 Kasna sjetva cikle Cikla potječe od divlje forme Beta maritima L. tijekom zriobe međusobno srašćuju i čine klupko. i nekuhana mlada cikla može se naribati za salatu uz dodatak malo hrena. To se dakako postiže primjenom odgovarajućih herbicida i međurednim kultivacijama i okopavanjima. jednosjemeni oraščići. suvišne biljke koje vam ostanu na raspolaganju nakon prorjeđivanja nemojte nipošto bacati Slasni korijen cikle biljke dok se slabije ostavljaju u tlu. iz njih niče nekoliko klica. Navodnjava se po potrebi tj. kod berbe lišće ne sijecite suviše nisko jer time možete oštetiti njen zadebljali korijen. kako bi omogućili jednolično nicanje sjemena od presudne važnosti jeste i predsjetvena priprema tla. što će biti više nego dovoljno za potrebe domaćinstva. početkom mjeseca kolovoza. Ali. premda se mogu pripremati i mnoga druga jela. Zalijevanje je pak mjera koju treba redovito provoditi u kasnom uzgoju cikle. koristila se isključivo kao stočna hrana. kada se primijeti da lišće vene i pada po zemlji. ciklu je bitno redovito okopavati. zapravo plodovi. Cikla početkom jeseni Mjere njege Pošto sjeme cikle niče dosta sporo i u početku se slabo razvija. koja i danas raste na području Sredozemlja te u pojedinim dijelovima Azije i Afrike. Međutim. Ali. premda se čak i njeno mlado lišće može koristiti na isti način kao blitva ili špinat. uglavnom prikladna za proizvodnju sokova. Posijete ih izravno na gredicu pa prorijedite na razmak 2-3 cm čim se oblikuju prva dva lista. Osim toga. Obično se u južnim toplijim krajevima ostavlja na gredicama te se njen korijen vadi po potrebi. Budući da sjemenke. vodite računa da prethodno odstranite tvrde lisne žile. Mario Ćubela.

prije pojave mrazeva. dipl. Osobito je ukusna ukoliko se kuha u mješavini vode i mlijeka. fosfor. ing. prvenstveno metodom orošavanja (kišenja) biljaka i tla. celer ili peršin. a čim se izlože svijetlu. primjerice. Berba cvjetače Cvjetača se bere u stadiju tehnološke zrelosti. ali i samom zraku. slba ishrana dušikom. što znači da je imala značajnu ulogu u svijetu povrćarstva starih civilizacija. rižavost i sljepoća «Sitni cvat» sasvim otvara unutrašnje lišće rozete prije nego što cvat postigne tržnu veličinu. što cvatu daje samtast izgled. postaju zeleni. Kupljenu pak na tržnici možete čuvati zamotanu u papir u hladioniku do tri dana. Više je mogućih uzroka: zastoj u rastu. Prorastanje brakteja – pojava malih listova koji prorastaju kroz cvat. Budući da se cvatovi ne razvijaju ujednačeno. prorastanje brakteja. U dalmatinskoj se kuhinji pak najviše priprema na lešo. Pa tko voli neka izvoli… Voda kao bitan čimbenik uzgoja cvjetače Cvjetača ima nešto slabije razvijen korijenov sustav. većina hercegovačkih povrćara prakticira nešto manji razmak sadnje (40 x 40 cm) kako bi na taj način što bolje iskoristili prijeko potrebne ali još uvijek male i usitnjene proizvodne površine. a dobro dođe i pokoji začin kao što su vlasac. U nešto hladnijem klimatu cvjetaču treba posijati nešto ranije kako bi se sama berba B RO J 6 9 • S R PA N J / KO LOVOZ 2 0 1 0 . znatno usporava rast lisne mase.u stadiju sedmog ili osmog lista ugiba vegetacijski vrh od niskih temperatura (0 do -1oC). A otkrit ćemo vam i malu tajnu-ukoliko je kuhate u slanoj vodi brzo će vam potamniti. Iako u našim krajevima nije zastupljena kao. ti su listovi bijeli. začinjena kvasinom i maslinovim uljem. Rižavost – pojava malih cvjetnih pupoljaka na površini cvata. Međutim. Nakon branja cvjetaču je potrebno naglo ohladiti i uskladištiti na temperaturi nešto većoj od točke smrzavanja. kalcij. berba je sukcesivna. odnosno. niže temperature nakon presađivanja. prestare presadnice. planirala prije dolaska hladnijih dana. bez soli. stoljeća. Berba se odvija za suha vremena. koja ostaje sitna s jakom voštanom prevlakom. magnezij. Fiziološki poremećaji kod uzgoja Fiziološki poremećaji u razvoju cvata cvjetače najčešće se manifestiraju kroz: formiranje sitnog cvata. Svakako treba napomenuti kako cvjetača najveću potrebu za vlagom iskazuje u vrijeme oblikovanja cvjetne glavice. Tako je praksa pokazala da nedostatak vlage u tlu. Navedeni razmak redova potreban je kod uzgoja kasnih jesensko-zimskih sorata tj. Međutim. Nasad cvjetače . Prva pisana informacija o cvjetači potječe iz 12. bjelančevina. hibrida koji zahtijevaju i nešto više proizvodnog prostora. I ta pojava je u vezi s temperaturama od 15 do 25 dana nakon zametanja cvata.19 Ljetna sjetva . listovi su deblji i tvrđi nego što je normalno zbog nakupljanja ugljikohidrata. jod) te vitamina (A. rezanjem do korijena. pa nastupa prijevremeno oblikovanje cvjetnih glavica slabe kakvoće.B i C). dok se za jesensku berbu sije u srpnju a sadi u kolovozu. rajčica i paprika zamjetno je da proizvodnja cvjetače zadnje desetljeće u svijetu itekako raste. masti. Možda je tomu uzrok i njena hranjiva vrijednost koja se ogleda u sadržaju ugljikohidrata. Stoga treba uzeti u obzir činjenicu kako se navedeno povrće može uspješno proizvoditi samo uz dobro natapanje. cvjetača potječe s Mediterana i Bliskog istoka.zimska berba Zbog svoje izvanredne hranjive vrijednosti cvjetača pripada samom vrhu povrćarskih kultura. željezo. Riječ je o odličnoj dijetetskoj namirnici koja bi trebala naći mjesto u svakom povrtnjaku Nino Rotim. kada cvat dosegne promjer preko 10 cm a što odgovara sortnim svojstvima. tako da uz glavicu ostane nekoliko listova. minerala (natrij. Sljepoća – rozeta lišća bez cvata. trebate znati da se cvjetača najbolje pripravlja kuhanjem na pari premda se može kuhati i u vodi. što znači da automatski ima i veće potrebe za vlagom i hranjivim tvarima. „Zrela“ cvjetna glavica cvjetače Vrijeme sjetve U našim toplim krajevima cvjetača se za zimsku i proljetnu berbu sije u kolovozu a sadi u rujnu. Dok je cvat dobro zaštićen lišćem. K ao i ostale kupusnjače. Sadnja se obavlja na razmak redova od 60 cm koliko iznosi i razmak unutar samih redova. Ipak. čime se stvara visoka relativna vlaga zraka što itekako godi cvjetači. tomu pridonosi činjenica kako se veliki metamorfozirani cvat s nekoliko najmlađih listova može koristiti kao povrće prisutno na tržištu gotovo cijele godine.

Nakon čišćenja zemlje možete uzgajati sve uobičajene vrste povrća. Dr. na biljci zamjećujem malene zelene pupove. I upravo ujesen kod svega što trebamo uništiti koristimo jedan od ova dva pripravka. Zapravo ju čiste biljke. Ovisno od veličine posude i intenziteta rasta. Uzrok pojave sitnijih bobica u grozdu leži u lošem vremenu koje je vladalo u vrijeme cvatnje vinove loze. Ublažavanje opadanja plodova do zriobe osim zaštite od bolesti i štetnika kada ju oni uzrokuju (mehanička oštećenja). radi kompleksnosti djelovanja različitih unutarnjih i vanjskih čimbenika. ono što trebate znati jest činjenica da ova prekrasna penjačica posjeduje jaku regenerativnu snagu (a uz sve to na biljci se još uvijek zamjećuju zeleni pupovi) što znači da ćete uz malo pažnje oko zalijevanja i primjene jednog od tekućih gnojiva uskoro. Biljke koje služe za čišćenje zemlje ne koristimo za hranu već ih pokosimo ili izvadimo iz zemlje i iznosimo sa zemlje. prostrane posude u kojima bi limun mogao ostati dugo vremena bez daljnjega presađivanja. ukoliko je takvo što još uvijek i moguće. Međutim. a objasniti ću vam i zašto. Povrće nakon vinograda Posjekao sam dio vinograda i sada bih želio na tom mjestu uzgajao povrće. nekada se tijekom jedne godine presadi i do dva puta. a što nije točno. ing. Nakon rezidbe tijekom jeseni panjeve je najbolje premazati jednim od herbicida na osnovi glifosata (Herkules ili Ouragan system 4). u istoj godini na različitim mjestima kao i na različitim sortama i tipovima. Pretpostavljam da ste uglavnom koristili fungicide i mineralna gnojiva. Sitne bobice grožđa U vinogradu sam primjetio malo veći broj grozdova na kojima su se pojavile tj. dipl.ing. posebice ukoliko tlo nije rahlo i propusno. mada ne znam što je pravi uzrok tomu. Vađenje voćnih panjeva Tijekom ljeta planiram posjeći veći broj starijih voćnih stabala. cisternu isperite vrućom vodom (60-70 oC) Milorad Zoričić. Josip Brkljača. . imam dvije velike. ako uopće smijem. pa možete sijati heljdu koja je korištena za čišćenje tla u Černobilu. Jer. Zanima me kako najlakše izvaditi panjeve. vrlo je važno to raditi postupno kako se razvija korijenov sustav i krošnja. ispravnije rečeno. Razrijedi se otopina u omjeru 1:6 i svako deblo premaže četkicom. Koristimo fiziološku zakonitost da se u jesen kod drvenastih kultura hranjiva premještaju iz nadzemnih dijelova u korijen. možete sijati japansku bijelu rotkvu kojom su Japanci čistili zemlju nakon nuklearnih eksplozija na kraju Drugog svjetskog rata. Zanima me koje vrste smijem saditi. Nino Rotim. Osim toga prihranjivanje vinove loze bornim gnojivima prije cvatnje pomaže boljoj oplodnji. Ako je to. Limun se češće presađuje u prvim godinama života. dipl. a s opadanjem koje izazovu drugi čimbenici moramo se zasad pomiriti kao normalnim. Često za navedene simptome poljodjelci znaju tvrditi da je uzrok nedostatak vlage neophodne za razvoj grozdova i lišća. barem jednu godinu izbjegavajte sadnju povrća. Josip Brkljača. Ako možete nabaviti sjeme. dok je cvijet ostao. Stoga je nužno obaviti prihranjivanje prije ili nakon cvatnje. promjene boje (crvenjenje) i opadanje tih plodova prije zriobe je najviše izražena u toj skupini voćaka. ako ste poštovali propisane upute o primjeni. ing. jer on oštećuje površinu cisterne. Stoga želim znati zbog čega je došlo do naglog opadanja listova i na koji način pomoći biljci da se regenerira. Nakon tog postupka cisternu treba dobro isprati tekućom vodom. Opali listovi su požutjeli dok su neki od njih sasvim zeleni. Ustvari. Mogu li odmah sadnice presaditi u velike sudove? Pranje inox bačve Kojim sredstvima oprati inox bačvu u kojoj se pokvarilo vino? Za pranje inox cisterne možete upotrijebiti blagi detergent. Zbog toga limun treba postupno presađivati s tim da je najoptimalnije vrijeme za presađivanje pred početak proljetne vegetacije Ivica Doko. dipl. Ti plodovi ljeti dobiju žutonarančastu boju i otpadaju. U pravu ste kada kažete da nije riječ o bolesti. može imati i nešto utjecaja. unutarnjim (naslijednim i fiziološkim) i vanjskim (ekološkim i mehaničkim) čimbenicima i njihovim međuaktivnostima (interakcijama). Sadnja sadnica limuna odmah u veliki sud nije poželjna jer stablo donosi kvalitetan rod tek kada korijenje u cijelosti iskoristi svo tlo u loncu.PITANJA I ODGOVORI Opadanje listova bugenvilije Imam prekrasnu bugenviliju čiji su listovi naglo počeli opadati. Vlaga jest bitna ali se ne manifestira na ovako izraženi način. tada tlo bivšeg vinograda ne bi trebalo biti previše onečišćeno. Ne bih rekao da se radi o bolesti. Ivo Dubravec smije biti na bazi klora. Međutim. samo je to različito izraženo po godinama na istim lokacijama. formirale isuviše sitne bobice. Na trešnjama i višnjama iz skupine koštičavih voćnih vrsta u koje spada i šljiva. ne B RO J 6 9 • S R PA N J / KO LOVOZ 2 0 1 0 . Kako bismo bili sigurni da smo iz svih skrovitih mjesta uklonili patogenu mikrofloru (bakterije). Darko Kantoci. Godina) dobro rodnom i održavanom šljiviku opadne 10-15 % plodova samo na sorti Stenly. Unaprijed zahvalan! Do opadanja listova bugenvilije najvjerojatnije je došlo zbog nedostatnog zalijevanja tijekom vrućih ljetnih mjeseci. ponovno dobiti lijepu i zdravu biljku. ing. i kada je jače izraženo. Na ostalim sortama toga nema. Pošto niste naveli jesu li možda uočeni pojedini štetnici ili je li možda biljka bila izložena vjetru ili jakom suncu. vodeći računa da se ne pretjeruje s količinama gnojiva. Osim toga. Svojom zaštitom šljiva Vi ste spriječili opadanje plodova koje bi izazvalo njihovo oštećivanje od bolesti i štetnika. ing. Svakako bi trebali poslušati savjet koji ste dobili. No. Otopina će uništiti panj i do najmanjeg korjenčića. Samo je taj gubitak plodova vrlo različit za pojedine voćne vrste. Gotovo nikada svi zametnuti plodovi na voćkama ne uspiju u svojem rastu i razvoju dospjeti do svoje zriobe. s obzirom na onečišćenost tla pripravcima kojima sam prskao vinograd. dipl. ali ga za sada direktno nismo praktično u mogućnosti spriječiti. pa ga iduće godine možete jednostavno izvaditi bez mehanizacije. Međutim. sorte pa istabla ovisno o njihovim. ing. ni izborom manje sklonih sorti toj pojavi ne možemo si puno pomoći. No međutim. 20 Opadanje plodova šljiva U mladom (8. agrotehničkim mjerama je istodobno važno utjecati i na smanjivanje prevelike bujnosti trsa dok cvjeta a što se provodi pravilnom rezidbom uz korištenje slabije bujnih podloga i sl. Presađivanje agruma Prošle godine sam kupio dvije sadnice limuna mjesečara. Ako je zemlja ipak jače onečišćena. mogli ste koristiti i herbicide. Agronom koji radi u tom rasadniku je rekao da limunove presadim u neznatno veći sud. a zemlju očistite. bilo kako bilo. u vašem vinogradu nije bilo potpune oplodnje uslijed čega dolazi do formiranja manjih bobica. ali i ne mora na količinu priroda tih voćaka u toj godini. kratko rečeno.

Rexelle. Tako je uočeno kako se višnje mogu uspješno uzgajati u priobalno mediteranskom pojasu kao i na višim nadmorskim visinama (do 1500 m). pa je plod maraske slabije kakvoće iz razloga što sadržava manje suhih tvari i šećera. kompoti. koncentriranih i voćnih sokova. marasku odlikuje redovita i obilna rodnost što je ujedno svrstava u sami vrh svjetskih višanja. radi se o vrlo kvalitetnoj sorti. kako za potrošnju u svježem stanju tako i za preradbene proizvodne kapacitete. zamjetno je i da u vrtnim centrima potražnja za njenim sadnicama raste iz godine u godinu Mladen Karačić. sočnog. Potakao bi još intenzivniji uzgoj višanja i trešanja a nedvojbeno bi ostvarivao zavidan prihod. Mladi nasad višnje u okolici Mostara B RO J 6 9 • S R PA N J / KO LOVOZ 2 0 1 0 . Ipak. Plodovi se pretežno koriste za industrijsku preradu premda se mogu koristiti i u svježem stanju.21 Novi nasadi višnje u Hercegovini Trenutno višnja zauzima simbolično mjesto u ukupnom fondu hercegovačkih voćnih stabala što znači da njena proizvodnja uglavnom služi za podmirenje potreba domaćinstva. posebno likerskoj industriji. Upravo zbog tih okolnosti trebamo pomno odabrati položaj za njen uzgoj. dipl. nije previše zastupljena zbog toga što formira izrazito sitne plodove. Uvjeti uzgoja višnje Višnja je dugogodišnja voćna vrsta jer raste i donosi plodove duže od 20 godina. P roizvodnja plodova višnje u BiH nalazi se na niskoj razini i ni približno ne zadovoljava potrebe domaćeg tržišta. pravilo kako višnja dobro uspijeva tamo gdje odlično rastu jabuke i trešnje. Izvrsna je za preradu. to ne znači da višnja nije rentabilna voćna vrsta. to su sorte: Maraska. uslijed čega je on manje i aromatičan Najčešće sorte višanja u Hercegovini Ponuda sorti višnje u hercegovačkim voćnim rasadnicima varira. Keleris 16 je samooplodna sorta višnje koja rano prorodi i koja redovito daje obilne prinose. žestokih pića. Cvate kasno i dozrijeva početkom srpnja. Primjetno je da posljednjih godina u Hercegovini raste gospodarsko zanimanje za višnju marasku čiji je plod iznimno cijenjen u prehrambenoj. Iako rodi redovito i obilno. Ali. Jedina mana ove sorte je njena osjetljivost prema bolesti zvanoj monilija. prvi korak koji treba načiniti jest dosadašnji način proizvodnje višnje s nekoliko stabala razbacanih po parcelama preorijentirati na intenzivan uzgoj jer to ipak jamči koliko-toliko sigurnu.) na području Hercegovine bio pun pogodak iz dva osnovna razloga. te djelomično i lokalnog tržišta. mekanog i vrlo aromatičnog mesa ploda. likeri. te sorte se najviše i sade u ovom području naše zemlje. s povećanjem nadmorske visine smanjuje se temperatura. Tako vrijedi nepisano Maraska je najtraženija i najkvalitetnija sorta višnje na području Hercegovine. njeni plodovi dozrijevaju već koncem lipnja i imaju osrednju krupnoću. Rexelle je međunarodno priznata sorta koja će vrlo brzo uz marasku preuzeti primat u proizvodnji višanja. višnja je ipak voćna vrsta skromnih zahtjeva koja se može uzgajati na svim položajima. Rexelle je nešto novija sorta višanja koja je samooplodna i koja dozrijeva u drugoj polovici mjeseca lipnja. . dalmatinska iskustva govore kako se cijenjena sorta višnje zvana maraska najviše uzgaja do 200 metara nadmorske visine jer je u tim područjima njen plod i najkvalitetniji. A plod maraske (meso ploda i koštica) i list koriste se za proizvodnju više vrsta likera. ing. Na kraju možemo slobodno ustvrditi da bi izgradnja odgovarajućeg preradbenog kapaciteta (sokovi. Naime. Oblačinska višnja je također zastupljena u pojedinim uzgojnim područjima naše zemlje. Međutim. Međutim. Ipak. Plod je srednje velik do velik. Plod je srednje velik do velik a odlikuje ga vrlo ugodna aroma. Prije svega. Naime. Sorta se posljednjih godina sve više uzgaja a odlikuje je velika otpornost prema niskim temperaturama. bezalkoholnih vitaminskih sirupa. Osim što je meso odlične kakvoće. već naprotiv predstavlja vrlo zanimljiv tržišni proizvod. što znači da je u ovom smislu tolerantnija od trešnje. sočnog mesa koje ima slatko-kiselkasti okus. Sorta je otporna na bolesti i tolerantna je na lošija tla. pekmezi i sl. Šumadinka i Keleris 16 dok se nešto manje uzgaja i Oblačinska višnja. Zori oko 25 lipnja. premda se da zaključiti kako su pretežito zastupljene četiri sorte. S druge strane. odmah treba napomenuti kako postoji više tipova (klonova) maraske te je stoga često smatraju višnjom izrazito krupnih plodova a što ona uistinu nije. desertnih vina. uspješnu i unosnu proizvodnju. Sukladno tomu. Ali.

U ovom valu najčešće opadaju plodovi jabuka i krušaka. Potrebno je poznavati uzroke opadanja Opadanje plodova nakon cvatnje Nakon cvatnje često uočavamo jače opadanje plodova. Prvo opadanje odvija se poslije cvatnje. jer neoplođeni sjemeni zametci ne luče hormone Otpali plodovi nakon cvatnje B RO J 6 9 • S R PA N J / KO LOVOZ 2 0 1 0 . Ivo Miljković plodova. a time na povećanje rodnosti voćaka. ali i drugih vrsta. kao što su: pozeb. potrebne za diobu stanica i daljnji rast plodova. ili u slučaju jačeg napada bolesti i štetočina. a treće prije berbe. dr. Postoje stanovite razlike u opadanju plodova između jezgričavih voćaka (jabuka. Treba znati da se plodnica kruške sastoji od pet sraslih plodničkih listića. Drugo opadanje se podudara s fazom odrvenjavanja koštice. No. oskoruša) i koštičavih voćaka (šljiva. odnosno oplođeni. drugo u lipnju pa ga zovemo lipanjsko opadanje. Traje između 10 i 20 dana. U ovom članku pojasnit ćemo zbog čega u pojedinim fazama rasta i razvitka ploda može doći do većeg ili manjeg opadanja plodova.22 Otpali plodovi jabuke u lipnju Otpali plodovi šljive Opadanje plodova s voćaka Više naših pretplatnika izrazilo je bojazan zbog opadanja plodova nakon završetka cvatnje. ali se faze opadanja ne razlikuju tako jasno kao kod jezgričavog voća. Kod koštičavih voćaka zametanje plodova je obilnije. Prvi opadaju plodovi koji uopće nisu oplođeni. a javlja se kad plodovi postignu konačnu veličinu. Plodnica jabuke se također sastoji od pet plodničkih listića. . sada u velikoj mjeri opadaju. kruška. dunja. Mali broj sjemenih zametaka ne luči dovoljno hormona koji bitno utječu na diobu stanica i rast ploda. i o mogućnosti sprječavanja prekomjernog i neprirodnog opadanja. Pitaju se hoće li se opadanje zaustaviti i koji je uzrok toj pojavi. ali se brzo zaustavi. plodovi mogu opadati i izvan ta tri glavna vala. ali se često drugi i treći val stapaju. breskva. a u svakom dolaze po dva ili više P ostoji prirodno regularno opadanje suvišnih plodova i opadanje koje je uzrokovano lošom njegom voćaka. višnja). a potom kod jabuka i krušaka plodovi koji imaju oplođen po jedan ili dva sjemena zametka. Prvo opadanje nakon cvatnje traje dva do tri tjedna. jer se svi plodovi ne oplode. Pretpostavili su da su plodovi zametnuti. Opadanje se zbiva u tri vala. kada dolazi do zastoja u rastu ploda. trešnja. Opadanje plodova je također periodično. marelica. Razlikujemo tri vala opadanja plodova. Tada može opasti i do 75 posto plodova. ako uslijede nepovoljne klimatske prilike. To je prvi val opadanja plodova. U početku započne rast plodova. Prof. sc. a u svakom se nalaze po dva sjemena zametka. do kojeg dolazi prirodno. Treća faza opadanja je slabije izražena. olujni vjetrovi i tuča. kako bi mogli utjecati na smanjenje opadanja.

Ako imamo pojedinačna stabla jedne sorte. Ako imamo sorte s nejednoličnim ili protegnutim dozrijevanjem. Dakako. ovisno o klimatskim prilikama i stupnju ishranjenosti voćaka. Prekomjerno opadanje plodova nakon cvatnje može biti uzrokovano lošom oplodnjom. Nasuprot tomu. B RO J 6 9 • S R PA N J / KO LOVOZ 2 0 1 0 . a time i stabilnost ploda manja. Uz bolju opskrbu dušikom. Naime. zatim veliki broj šljiva i trešanja itd. Ako plod ima dovoljno oplođenih sjemenih zametaka. zbog nepovoljnih klimatskih prilika. Drugi razlog može biti slaba ishranjenost voćaka općenito. To se češće događa kod sorti čije su kraće peteljke na plodovima. tada ih trebamo razrezati i vidjeti sadrže li sjemenke. U ovo vrijeme dodano dušično gnojivo potpomoći će rast plodova i mladica. u kojoj je pet do šest cvjetova. odnosno dovoljno vlage. koje se na početku vegetacije u proljeće odvija pretežno na račun rezervnih hranjiva iz korijena. preporučuje se u drugoj polovici svibnja provesti treće prihranjivanje dušičnim gnojivom. Napokon. bit će bolja i oplodnja. može biti i drugih razloga povećanog opadanja plodova. Opadanje plodova prije berbe Prije berbe počinje treći val opadanja plodova.23 sjemenih zametaka. pa da se postigne dobra rodnost. to se obavlja pod stručnim nadzorom. pa zbog naglog bubrenja i povećanja volumena ploda dolazi do istiskivanja plodova. opadaju plodovi napadnuti štetočinama kao što je kod jabuke napad jabučnog savijača (crvljivost). jer ih na rast ne potiču hormoni. prihranjivanje prije cvatnje i poslije cvatnje potpomaže proljetni rast korijena. Protiv lipanjskog opadanja borimo se natapanjem i prihranom dušičnim gnojivima. (u «grozdovima») tri ili četiri skupa. ne mogu oploditi svojim polenom već su upućene na međuoprašivanje i oplodnju polenom druge sorte. Lipanjsko opadanje izraženije je kod mladih voćaka. ako želimo da manje plodova opadne nakon cvatnje. Stoga se predlaže u takvim slučajevima po mogućnosti provesti natapanje. Uzroka opadanju je više. u doba cvatnje mogu opasti gotovo svi plodovi nakon cvatnje. šljiva itd. Napomenimo i to da prije berbe u pojedinim slučajevima zbog jače izražene suše može doći do osjetnijeg opadanja plodova. dakle.) luče hormoni koji potpomažu diobu stanica i rast ploda. pa ne dođe do oplodnje. Koja je uloga sjemenki u održanju ploda? Prije svega treba naglasiti da se u sjemenkama svih vrsta voćaka (jabuka. kako običavamo reći. vidimo da je u njemu najčešće 5-6 sjemenki. Znamo da se sorte jabuka i krušaka. Ako želimo provjeriti zbog čega su plodovi nakon cvatnje opali. kruška. tada zbog toga što pojedini plodovi ranije dozriju mogu i opasti. No. Na taj ćemo se način uvjeriti zbog čega u velikoj mjeri plodovi opadaju. pa ako se svi oplode mogu se svi razviti do berbe. debla i skeletnih grana. marelica i šljiva dobro je kada se 10-20 posto cvjetova zametne u plodove. uz zahladnjenje je slabija energija i ukupna klijavost polena. Plodovi u kojima nema oplođenih sjemenih zametaka niti razvijenih sjemenki zastanu u rastu. i to sa 150 kg KANA po 1 ha. Uz obilnu cvatnju jabuka i krušaka dovoljno je da se zametne 5-7 posto cvjetova u plodove. jer je tada otežano primanje hranjiva iz tla. Da se spriječi ili znatno smanji lipanjsko opadanje plodova. Ako se i primjeni. i to sa 150 kg KANA po 1 ha. Kod sorti sitnijeg ploda potrebno je da se zametne 12 posto cvjetova u plodove. Plodovi s dugim peteljkama. Nakon zastoja u rastu razvije se sloj odvajajućih plutastih stanica između peteljke i rodnog izbojka. Sjemeni zametci se nakon oplodnje razvijaju u sjemenke. a u njoj dolaze dva sjemena zametka. dakle gronji sorte Viljamovke imamo najčešće jedan. a najčešće zahladnjenja u doba cvatnje. To se rijetko događa. Ako želimo da cvjetni pupovi i cvjetovi Otpali plodovi kruške pred berbu budu razvijeniji. što je slučaj kod nekih sorti s protegnutim dozrijevanjem. šteta je tada velika. Opadanje može biti više ili manje izraženo. pa popusti veza i plod opada. No. U to se vrijeme gnoji sa 100 kg /ha KANA. No. Općenito treba znati da su rijetke plodnice u kojima se pri oprašivanju oplode svi sjemeni zametci. Postoji i mogućnost primjene hormonskih pripravaka. da će nakon cvatnje neoplođeni plodovi opasti. Naime. uz hladnije vrijeme ne lete niti pčele koje inače slove kao najmarljiviji prenositelji polena ili najbolji oprašivači. treba provoditi podbiranje plodova. a nisu se održali do berbe. Na primjer. često dolaze jedan uz drugi. trebamo provesti berbu u više navrata ili. kako bi hormoni poticali dalji rast ploda i utjecali na smanjenje opadanja. Lipanjsko opadanje plodova U lipnju nastupa drugi val opadanja plodova. a kod trešanja i višanja 15-25 posto. Logično je. breskva. u cvatu. . a rjeđe dva ploda. Što je manje oplođenih sjemenki u plodu. tada će dobro rasti i biti stabilan pa neće opasti. tada mjesec dana prije cvatnje treba voćke prihraniti dušičnim gnojivom. Katkad opadaju pojedini plodovi i u slučaju kada dolaze zajedno. ta je praksa složena pa se rijetko primjenjuje. U koštičavih voćaka plodnica je jednogradna. Prije berbe. inače. Uzrok može biti loše odabran sortiment. a kod kruške Boskova bočica. u to vrijeme plodovi bubre i trebaju puno. Osim toga. opadanje je u tom valu znatno manje izraženo. to je lučenje hormona slabije. Kada razrežemo plod jabuke ili kruške. Osim toga. Nepovolj- ne klimatske prilike kao što je tuča ili olujni vjetar uoči berbe mogu počiniti velike štete. kako ne bismo prouzročili nepoželjne posljedice. kao što je kod jabuke Zlatni delišes. trebamo odmah nakon cvatnje voćke prihraniti drugom dozom dušičnog gnojiva. Na stabilnost ploda. Katkad i uz vrlo povoljne klimatske prilike. ako plodovi nejednolično dozrijevaju. Čest je slučaj da kod kruške Conference i Abbe Fetel u gronji do berbe bude 4-5 plodova. odnosno smanjeno opadanje plodova s manjim brojem sjemenki utječe i stanje ishranjenosti voćke. Povećano opadanje može prouzročiti suša. ima plodova s dvije ili tri sjemenke.. Kod bresaka. jer je cvat zvana gronja. No. s naglašenom bujnošću. jer opadaju plodovi koji su utrošili hranu. U ovom će valu opadati prvo plodovi u kojima je manji broj sjemenki. tada ih nema tko oprašiti i oploditi. a posebice dušikom.

što povećava opasnost od pojave ove bolesti. te stoga vrlo povoljno djeluju na zdravlje čovjeka.). kao što su: Fusicoccum putrefaciens. Simptomi se mogu javiti i na drugim dijelovima biljke (cvjetovima. Od kultivara koji se uzgajaju kod nas najosjetljiviji su Bluecrop i Covile. baš zadovoljavajuće rezultate.). Palež cvjetova ili siva plijesan Ovo je jedna od najčešćih bolesti na borovnicama. gdje je više proširen uzgoj borovnice. Lupo SC. Fungicidi se primjenjuju jedanput mjesečno od ranog proljeća do opadanja lišća. Suzbijanje se provodi fungicidima. Rovral TS FLO SC. pirimetanil (Mythos SC. i to je razlog povećanog zanimanja za uzgoj ove voćne vrste. Simptomi se I brusnica je podložna napadu biljnih bolesti najbolje uočavaju u vrijeme cvatnje u obliku paleži cvjetova. fenheksamid (Teldor SC 500). kao što je kaptan (Merpan 80 WG. Suzbijanje treba provoditi već od početka cvatnje do početka zriobe plodova. pa i cijelih grmova u slučaju jače zaraze i uzgoja osjetljivih kultura. Između ostalog. Razlog povećanog uzgoja su i dobri državni poticaji za ove kulture. . Dr. Kao i na drugim kultiviranim biljkama. Tihomir Miličević orovnice i brusnice su voćne vrste značajne po velikom sadržaju medicinski važnih spojeva. Plodove borovnice napada siva plijesan B monilioza. a u našim agroekološkim uvjetima najvažnije su: palež cvjetova ili siva plijesan.rana i odumiranja kore stabljike. ali dosta manje. Shavit WP i dr.). Rak stabljike borovnice Ovu bolest mogu uzrokovati više vrsta fitopatogenih gljiva. Cezar SC. Folpan WP. raka. tako se i na borovnicama javlja veliki broj bolesti. pa su u ovom članku navedene mjere suzbijanja koje se provode u svijetu. Mjere suzbijanja ne daju Antraknoza plodova Ova bolest najčešće se javlja na plodovima borovnica u vrijeme zriobe u obliku antraknoznih udubljenih pjegica. poznata pod nazivom Botrytis cinerea. Palež ponekad može zahvatiti i lišće i izboje biljaka. kao što su različiti antioksidansi (neki vitamini. Harrison.) i folpet (Folpan 80 WDG. Captan 50 WP. Futura WP. Pioneer. rak stabljike. pjegavost lišća. listovima i izbojima). Stoper WP i dr. Bolest se osobito javlja jačim intenzitetom u kišnim i hladnijim godinama. Prema iskustvima iz svijeta (Amerika). a kod nas su poznati: dikarboksimidi (Ronilan WG. Sumilex SC 50 FL i dr. Kidan SC. Važno je istaknuti da kod nas dosad još nema registriranih fungicida za suzbijanje bolesti na ovim biljkama. fludioksonil (Switch 62.24 NAJČEŠĆE BOLESTI BOROVNICA I BRUSNICA Posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj je zabilježen intenzivniji uzgoj borovnica i brusnica. fenilsulfamidi (Euparen Multi WP i WG 50 i dr. zatim sušenja izboja.). Uzročnik su fitopatogene gljive iz roda Colletotrichum.). sc. Kod nas je u uzgoju najproširenija američka borovnica (Vaccinium corymbosum). Obvezno bi trebalo uklanjati zaražene dijelove biljaka i izboja iz nasada. trulež korijena i dr. Simptomi se najčešće uočavaju na stabljikama biljaka u obliku nekroza. Uzročnik bolesti je svima poznata fitopatogena gljiva Botryotionia fuckeliana. ali i drugim dijelovima Hrvatske gdje postoje povoljni uvjeti za uzgoj ove vrlo korisne voćne vrste.5 WG). hrđa. antraknoza plodova. Botril 300 SC. Bounty. od fungicida se najčešće koriste iz skupine ftalamida. BoB RO J 6 9 • S R PA N J / KO LOVOZ 2 0 1 0 . U jakom napadu bolesti dolazi i do truleži i propadanja plodova. Phomopsis vaccini i Botryosphaeria corticis. pogotovo u području Gorskog kotara i zagrebačkoj okolici. ali i truleži plodova. Botryticid SC i dr. Vrlo osjetljive sorte na ovu bolest su: Blueray. fenoli i dr. crvenilo lišća. Cvjetovi izgledaju kao da su spaljeni i suše se. a razmjerno su otporni Blueray.

godine.). po kojem se ova bolest vrlo lako uočava. Stoper WP i dr. Neki od pripravaka korištenih u zaštiti krumpira Uzorci gomolja ispitivanih sorti krumpira Pjegavost lišća Od više bolesti na lišću borovnice. Stoper WP i dr. U takvim uvjetima sorta Faluca je po- kazala izuzetne rezultate. Bobice se razvojem bolesti smežuraju i poslije mumificiraju. S obzirom na specifičnosti ove godine vezane za proizvodnju krumpira (stalne padaline tijekom veljače i ožujka). Od kemijskih zaštitnih mjera koristi se veliki broj fungicida. Faluca je pokazala izuzetne rezultate . . listova i cvjetova. gleosporijska lisna pjegavost koju uzrokuje fitopatogena gljiva Gleoeosporium minus. Sjemenarna i Syngenta. Chromozim KS. Bolest se suzbija obveznim uklanjanjem svih zaraženih plodova i izboja. Tretiranje se obavlja nakon berbe u razmaku od dva tjedna. kao što su pr. organizaciji tvrtki Fam-comerc. U godina „zamijene“ dosadašnje sorte koje poljoprivredni proizvođači polako napuštaju. Simptomi se javljaju već u rano proljeće u obliku odumiranja izboja. od kojih su prema svjetskim iskustvima najdjelotvorniji fungicidi na bazi triforina (Saprol-N EC i dr. Uzročnik je patogena gljivica Monilinia vaccinii-corymbosi. može doći i do defolijacije ili opadanja lišća.) i benzimidazola (karbendazim). zbog čega se bolest i zove još mumificiranost plodova. Amistar 250 SC i dr. Bolest se još naziva mumificiranost ploda. U slučaju jače zaraze (što je kod nas rijetkost). Od ranih sorti posebno se ističu sorte Faluca i Arnova koje su po urodu ali i vremenu dozrijevanja interesantne za područje Hercegovine. najbolju djelotvornost pokazuju fungicidi na bazi kaptana (Captan 50 WP Merpan 80 WG.). 2010. Sa zaražene biljke širi se izražajni miris po truleži. preparati Bavistin FLKS. Quo Vadis KS. najčešća je tzv. Chromozim KS i dr. 2010. Tretiranja početi u cvatnji i nastaviti do zriobe plodova u razmaku 7-10 dana. Javlja se obično pokraj lipnja u obliku crvenkastih pjega na licu lista. Revus MZ i Shirlan te insekticidi Force i Actara za zaštitu krumpira od zemljišnih štetnika i krumpirove zlatice. Kemijski pripravci koji su bili zastupljeni u pokusu iskazali su visoku učinkovitost. u mjestu Opličići organizirani su Dani polja krumpira.) i azoksitrobina (Quadris KS. Suzbijanje se provodi fungicidima na bazi kaptana (Captan 50 WP. U zaštiti krumpira protiv plamenjače i koncentrične pjegavosti korišteni su pripravci Ridomil Gold MZ 68 WG.25 lest se suzbija fungicidima od sredine cvatnje do početka razvoja plodova u razmaku 8-10 dana. dipl. Zino KS. 05. Merpan 80 WG. U pokusu je bilo zastupljeno desetak novih sorti krumpira koje bi trebale da u narednih nekoliko Monilioza Ova bolest je u pojedinim dijelovima svijeta (Amerika) gdje se uzgaja borovnica jedna od najvažnijih i najopasnijih bolesti.3 kg. Prema svjetskim iskustvima. Dani krumpira u Hercegovini Ivica Doko. U svega 70 dana vegetacije urod po jednoj cimi bio je 1.03. godine. sa 4-5 ujednačenih gomolja krumpira. te pokusi s primjenom kemijskih pripravaka koji imaju dozvolu primjene u krumpiru. sadnja krumpira obavljena je 24. Zino KS.) i benzimidazola (Bavistin FLKS.06. Gomolji sorte Faluca Pregled gomolja ispitivanih sorti Vlasnik ogledne parcela prezadovoljan sortom Faluca B RO J 6 9 • S R PA N J / KO LOVOZ 2 0 1 0 . ing.

Ipak.03 %). Krajem ljeta i početkom jeseni plodne ženke se vraćaju i ponovno odlažu zimska jaja na vinovu lozu. a ne vidi se golim okom zbog male veličine (svega 0. a izgledom deformiran i „potrgan“. Jaje je mliječno bijele boje. Rubovi tih rupa u lisnom tkivu su okrugli ili uglati. krumpir i nepoznate vrste korova). odnosno kada mladice osjetljivih. sc.85 g/l.06 %). te crveni pauk (Panonychus ulmi). a kasnije smeđa ubodna mjesta koja su vidljiva pomoću lupe. Povremeno i lokalno se pojavljuju još i neke druge vrste. sovice) i cigaraš. Izgled štete Najčešće se štetne posljedice zelene stjenice ogledaju u nenormalnom rastu mladica zbog skraćenih internodija ili „cik-cak“ porasta. B RO J 6 9 • S R PA N J / KO LOVOZ 2 0 1 0 . Zelene stjenice ne privlači boja pa za praćenje populacije ne možemo koristiti olfaktorne mamce (ljepljive ploče).26 Kako razlikovati grinju akarinozu od zelene stjenice Prema višegodišnjem iskustvu najvažniji štetnici životinjskog podrijetla u većini kontinentalnih vinogorja iz skupine kukaca i grinja su pepeljasti grožđani moljac (Lobesia botrana). šiškarice (akarinoza = Calepitrimerus vitis i erinoza = Eryophies vitis). Na skrovitom mjestu uz trsje vinove loze prezime u formi zimskog jaja. a napadnutih sorata dosegnu 2-5 cm! Stjenice se hrane sisanjem biljnih sokova iz lisnih žila ili tkiva lista ili cvjetnih organa. slično nedostatku bora). a metoda otresanja ne daje rezultate jer se pri udaranju rodnih elemenata loze ovi kukci uznemire i padaju na zemlju. Prosječna težina grožđa i broj bobica po grozdu su u našim istraživanjima bili značajno manji na trsju napadnutom navedenim štetnikom. duguljasto-ovalnog oblika. a rastom tkiva postaju različite forme i oblika. Odrasle su stjenice (mužjaci i ženke) svijetlo zelene boje. ali najveći broj Miridae siše biljne sokove. Mladice zato postaju kržljave. Svojstveno za ovu porodicu je nježno i slabo hitinizirano tijelo. Grinja akarinoza je posljednjih godina sve veći problem u svim vinogradarskim područjima Hrvatske (uspješno se prenosi zaraženim loznim cjepovima). Stoga se od pojave vunastog pupa do razvoja prvih listića vinova loza u relativno kratkom razdoblju mora u dva navrata zaštititi od akarinoze. Confidor 200 SL (0. agr Moslavac ili Šipon i slično). Vrstu Lygocoris spinolae (Lygus spinolai) Meyer-Duer ubrajamo u porodicu „mekokožnih“ ili biljnih stjenica (Miridae). Postoje strani podaci o štetnosti zelene stjenice na napadnutim mladicama loze u rasponu 35. Nije bilo razlike u pHvrijednosti mošta među stjenicom napadnutim i zdravim grožđem. a zatim mlade lozine izdanke. Sauvignon. štetne ranoproljetne gusjenice (grbice. te se protiv njih redovito preporučuju i provode usmjerene mjere kemijske zaštite.035 %). Ubodi se ubrzo šire u nekrotične zone. M. a pritom u staničje loze ubrizgavaju enzime kojima uzrokuju različite deformacije. skraćenih među-koljenaca u „cik-cak“ obliku. Sredinom svibnja često se poistovjećuju simptomi napada lozine grinje akarinoze s lokalnom pojavom zelene stjenice u „zatravljenim“ vinogradima.1 %. primjerice. Iz opisanih se razloga vinogradari prema opaženim štetama iz ranijih sezona moraju krajem travnja ili početkom svibnja usmjeriti suzbijanju relativno „novijeg štetnika“ u pojedinim našim kontinentalnim vinogorjima. Sadržaj sladora u oštećenom grožđu je bio veći u rasponu 3-14 Oe. Ošte- Stjenica Lygocoris spinolae ćeni grozdovi su težinom bili lakši 72-82 %. To je najbrojnija porodica raznokrilaca s 8.000 poznatih vrsta. Ishranom najmlađih nimfi na otvorenim zelenim pupovima ili još nerazvijenom lišću najprije nastaje žuta. Optimalni se rok suzbijanja zelene stjenice vinove loze podudara s razvojnim stadijem D-E (prva pojava još nerazvijenih listića). Suzbijanje U Međimurju su tijekom svibnja 2007. Oštećenja od akarinoze na mladarima vinove loze . godine prva dobra iskustva usmjerenim kemijskim suzbijanjem zelene stjenice vinove loze dobivena primjenom sljedećih pripravaka: Actara 25 WG (0. Također nemaju naglašene „mrežaste“ oči pa ih neki zovu „slijepe stjenice“.17 mm). koje porastom formiraju „pluto-ožiljak“. a nakon cvatnje se također vide izravne štete na grožđu u obliku osipanja bobica (npr.02 %). a najčešće su zelene ili svjetlo-smeđe boje. a sadržaj ukupnih kiselina također veći za 0. uglato-rascjepkanom i deformiranom lišću. veličine svega 5-6 mm. Silvanac zeleni. Ove se grinje već kod bubrenja pupova koncentriraju i napadaju vunu. jer tijekom srpnja i kolovoza odrasli oblici zelene stjenice odlaze na alternativne zeljaste domaćine (npr. Naknadnim ubodom na formirane bobice nastaju tamne promjene boje kožice. ali nakon cvatnje po grozdu može ostati tek nekoliko normalno razvijenih bobica. a broj bobica je na takvom grožđu bio manji 70-86 %. Šubić. posljednjih se godina naročito polovicom svibnja mogu primijetiti štete od vinogradarima manje poznatog nametnika – zelene stjenice koja se usmjereno kemijski suzbija posljednjeg tjedna u travnju ili u prvim danima svibnja.035 %) i Proteus OD (0.08-2. Sveukupan rast lista je zaustavljen.0-99. na tržištu nemamo za njih specifične feromone. a naročito osjetljive sorte (npr. M eđu njima su ekonomski najštetniji grinje šiškarice na početku vegetacije loze i gusjenice druge ili „ljetne“ populacije pepeljastog grožđanog moljca. Calypso 480 SC (0. Mr. Graševina.15-0. Neke su vrste strvinari ili love živi plijen (predatori). Mospilan SP (0. Izravne štete na grožđu se često primijete kad kukaca na lozi više nema. Duguljasto su ovalni kukci veličine 2-16 mm. ing. Generativni organi prije cvatnje obično izgledaju sasvim zdravo. dipl.

a nema podataka jeli prisutna u BiH. Komarci su najaktivniji u sumrak ili rano ujutro. . Matea Pehar. Suzbijanje komaraca Suzbijanje komaraca mora se provoditi sustavno na određenom području. Preko dana miruju u svojim skloništima. dipl. Na tržištu postoje posebne narukvice koje uspješno štite od uboda komaraca. Najčešće se koriste različiti repelenti koji na neki način tjeraju komarce. U Hrvatskoj nije registrirana. Komarci „bodu“ u sumrak Narukvica se koristi i kao modni detalj B RO J 6 9 • S R PA N J / KO LOVOZ 2 0 1 0 . larvicidima kojima se tretiraju vodene površine.27 Narukvicom protiv komaraca U svijetu je poznato oko 3000 vrsta komaraca. U onim područjima gdje se ne provodi suzbijanje komaraca. najčešće iz različitih letjelica. Za razmnožavanje komaraca potrebna je voda u kojoj ličinke provode svoj razvoj. a suzbijanje se može obaviti i sa zemlje uz primjenu posebne aparature. Odrasle jedinke suzbijaju se različitim kemijskim pripravcima. u različitom raslinju u blizini bara ili vodotoka. Čak i kad ne sišu krv svojom prisutnošću a posebno zujanjem narušavaju mir i spokoj ljudi. Narukvice su potpuno ekološki prihvatljive i nemaju nikakvo štetno djelovanje na ljude. Ličinke se suzbijaju tzv. Rađene su na osnovi eteričnih ulja koje odbijaju komarce. Intenzitet mirisa se može podesiti. ali i negativno djelovanje na ljude. Aedes i Culex. Od tog broja kod nas je prisutan manji broj vrsta (oko 20) među kojima su najznačajniji predstavnici rodova Anopheles. a među njima i virus dengue i žute groznice. sobina komaraca da sišu krv (ženke) na nekoliko domaćina pogoduje prijenosu različitih mikroorganizama koji žive u krvi. Ova vrsta je prisutna u Italiji. a umire oko milijun. a u nepovoljnim uvjetima i dulje. Tijekom prezimljavanja odrasli komarci O žive i do pola godine. ing. Životni vijek komarca tijekom ljeta traje 1-2 mjeseca. Vrste roda Anopheles prenose uzročnika malarije-bolest koja je uz AIDS najvažnija zarazna bolest od koje godišnje obolijeva 200300 miliona ljudi. Crnoj Gori. koriste se različiti pripravci pomoću kojih se pokušava smanjiti njihova brojnost. U područjima gdje ima više komaraca provode se akcije suzbijanja koje su usmjerena na suzbijanje ličinki i odraslih.Vrsta Aedes albopictus prenosi više virusa opasnih čovjeku.

primijenjenim mjerama agrotehnike i vegetacijskoj sezoni. Nasuprot tome postoje i primjeri pozitivnog učinka u održavanju pedohigijene tla. te repice oko 3-6 tona na hektar. kao što je to. Tako ukupna količina oslobođenog dušika iz biljnih ostataka koja će biti raspoloživa za narednu kulturu može varirati od desetak pa sve do 60 i više kg na hektar godišnje. dok ozime žitarice nakon žetve ostavljaju u tlu svega oko dvije tone korijena na hektar. U tim slučajevima treba primijeniti dodatne količine dušika. Unošenje u tlo Ovaj način zbrinjavanja žetvenih ostataka ima goleme prednosti jer se njime bitno povećava promet organske tvari. Tu količinu dušika koja potječe od razgradnje žetvenih ostataka svakako treba uzeti u obzir pri planiranju razine gnojidbe sljedeće kulture. Ako se slama ne spaljuje u uvjetima direktne sjetve.6%). dok se na lakšem tlu mogu unositi i dublje. spaljivanje žetvenih ostataka. Značaj žetvenih ostataka Nakon žetve odnosno berbe poljoprivrednih kultura na polju ostaje određena količina biljnih (žetvenih) ostataka. Nakon toga ti biljni ostaci će se procesom humifikacije ugraditi u stabilnu organsku tvar (humus) tla. sc. slame strnih žitarica. gdje će ih razgraditi mikroorganizmi tla. česta je praksa pri primjeni različitih načina konzervacijske i reducirane obrade tla. rozgve viNakon žetve žetvene ostatke treba zbrinuti nove loze i dr. Tako. odnosno berbe ovisi o uzgajanoj kulturi. a pravi način „zbrinjavanja“ je njihovo unošenje u tlo. U intenzivnoj proizvodnji i u povoljnoj vegetacijskoj godini količina slame nakon žetve strnih žitarica iznosi oko 5-7 t na hektar. brza razgradnja žetvenih ostataka moguća je samo ako biljni ostaci imaju relativno uzak C:N odnos (<15:1). glave i lišće šećerne repe. Prof. što vrlo povoljno utječe na održavanje fizikalne. a intenzitet njihove razgradnje u tlu u najvećoj je mjeri određen sadržajem dušika (N). Nadalje. To je dobro poznato našim poljoprivrednicima koji zbog toga praktički nikada ne uzgajaju pšenicu nakon pšenice. širenja samoniklih biljaka ranije uzgajanih usjeva. Glavni uzroci tome u praksi su najčešće širok ugljik-dušik odnos u biljnim ostacima. ali istodobno predstavlja i gnojidbu tla pepelom. korijenova masa jednogodišnjeg travnjaka iznosi oko pet tona suhe tvari na hektar. biljnih ostataka nakon žetve soje oko 2-4. unošenjem kukuruzovine u tlo uništava kukuruzni moljac. C:N odnosu. B RO J 6 9 • S R PA N J / KO LOVOZ 2 0 1 0 . Nasuprot tome. osobito slame. glavni načini lošeg „zbrinjavanja“ žetvenih ostataka u praksi je spaljivanje. Žetveni ostaci se ponekad koriste na vlastitom gospodarstvu kao hrana za stoku ili kao nastor u staji. dok kukuruzovina ima nešto veći sadržaj dušika u suhoj tvari (0. „DUŠIČNA DEPRESIJA“ odnosno nedostatak dušika za sljedeću uzgajanu kulturu. Pri unošenju žetvenih ostataka koji sadrže relativno malu količinu dušika u suhoj tvari (slama i kukuruzovina) može nastati tzv. slama strnih žitarica sadrži relativno malo dušika (0. Ako i nakon toga uočimo u tlu biljne ostatke starije od jedne godine. Ti pedohigijenski razlozi mogu katkad biti odlučujući za donošenje odluke o spaljivanju žetvenih ostataka. Količina biljnih ostataka koja ostaje nakon žetve. U žetvene ostatke ubrajamo sve nadzemne biljne dijelove koji ostaju na tlu. tada su moguće negativne popratne pojave poput jačeg napada bolesti i korova. Međutim. Naime. kemijske i biološke plodnosti naših tala. a do jakog širenja i napada kukuruznog moljca dolazi u slučajevima kada je kukuruzovina ostala na površini tla do proljeća. kukuruzovine nakon berbe kukuruza za proizvodnju zrna oko 8-11 t na hektar. Količina dušika u biljnoj masi često se stavlja u omjer s ugljikom (C) i tada se govori o tzv. trogodišnjeg travnjaka oko osam tona na hektar. primjerice. Usitnjavanje (tarupiranje) se pozitivno odražava na brzinu razgradnje žetvenih ostataka u tlu koja bi morala u potpunosti završiti najkasnije nakon jedne kalendarske godine. Spaljivanje žetvenih Žetveni ostaci također imaju vrlo različit kemijski sastav. Posebice velika količina korijenove mase ostaje u tlu nakon uzgoja višegodišnjih leguminoza poput lucerne. Svaki dobar gospodar mora što veći dio tih žetvenih ostataka unijeti u tlo.4-0. Samo spaljivanje može imati i određene koristi jer se na taj način uništava ili onemogućava klijanje samoniklih biljaka prethodno uzgajane kulture.28 Što s ostacima žetve? Dobro gospodarenje nezamislivo je bez redovitog unošenja žetvenih ostataka u tlo. Unošenje žetvenih ostataka u tlo u rijetkim slučajevima može pogodovati širenju bolesti i štetnika. otežane sjetve i rjeđi sklopovi i dr. S. Takav uzak C:N odnos karakterizira pojedine leguminoze. koja može nastati unošenjem žetvenih ostataka u tlo. zanemariva je u usporedbi s dušikom. Stoga je praksa spaljivanja žetvenih ostataka i zakonom zabranjena u mnogim europskim državama. Vjerojatno najpoznatije širenje bolesti u našim sustavima ratarske proizvodnje su bolesti koje napadaju podnožje busa pšenice i time uzrokuju polijeganje usjeva i velike gubitke u prinosu. tada moramo pronaći uzorke zbog kojih nije završena njihova razgradnja. Tako se. Spaljivanje Ovakvu mogućnost „zbrinjavanja“ žetvenih ostataka karakterizira potpuni gubitak organske tvari. primjerice.3-0. te posebice u sustavima ratarske proizvodnje gdje se primjenjuje direktna sjetva. U tlo se mogu unositi različiti biljni rezidui poput kukuruzovine. stabljike suncokreta i duhana. Z. primjerice. te nakon preoravanja travnjaka i prirodnih livada. te korijensku masu koja ostaje u tlu. anaerobni uvjeti razgradnje i nedovoljno usitnjena biljna masa prije unošenja u tlo. . ostataka u načelu nije poželjno jer svaki proizvođač treba pokušati osigurati što veći promet organske tvari u tlu. Depresija ostalih hranjiva. Stoga se žetveni ostaci na srednje teškom tlu najčešće zaoravaju na dubinu od 10-20 cm.5%). Do dušične depresije dolazi ako su žetveni ostaci imali C:N omjer veći od 20:1. a u određenim slučajevima mogu se i prodati. dr. stajski gnoj. te korova. Tijekom procesa razgradnje žetvenih ostataka jedan značajan dio hranjiva postaje direktno pristupačan sljedećoj kulturi iako se žetveni ostaci u pravilu ne smatraju organskim gnojivima. Usto se u određenoj mjeri i uništavaju uzročnici bolesti i štetnici. Taj gnojidbom dodatni dušik najčešće se primjenjuje istovremeno sa zaoravanjem. Žetvene ostatke prije zaoravanja često je potrebno sasjeckati („tarupirati“) jer se tako lakše unose i bolje homogeniziraju s masom tla. i to oko 10 kg dušika za svaku tonu zaorane slame ili kukuruzovine. ali i kultura poput uljane repice jer su njihovi biljni ostaci relativno bogati dušikom. poput graška. Proces razgradnje biljnih ostataka u tlu je aeroban pa je potrebno osigurati nesmetano pritjecanje kisika.

U periodu zimovanja. a samo 4 do 5 puta ako je paša udaljena jedan kilometar. kao i jačine društva. polen i propolis. a na daljini od 1 centimetra može da zapazi predmet od 8 mikrometara.od 6 do 8 mjeseci. Ako je nektar sladak. a težina tih jaja je veća od težine same matice. • Pčela leti do 24 km/h i zamahne krilima 200 puta u sekundi. • Imaju svoj način komuniciranja. Ako u jakom društvu ima oko 60 tisuća pčela. To sve skupa je 20% koristi koje pčelar ima od pčela.000 biljnih vrsta. • Po lijepom i tihom vremenu pčele mogu letjeti od 45 do 60 kilometara na sat. što znači da ih u kilogramu ima oko 10 tisuća. • Pčele više nego jednom oblete oko svijeta da bi sakupile 450 g meda. u glavnoj pčelinjoj sezoni. Što je put do hrane duži. • U Kini zbog zagađenja ima regija gdje pčele i drugi kukci više ne obitavaju i oprašivanje se vrši ručno pomoću pera i skupljenog peluda. • Dužina života pčele radilice zavisi od načina ishrane. pčela se okrene 10 puta.500. nije teško izračunati koliko je teška košnica. • Redoviti konzumenti meda su najdugovječniji ljudi. • U jednoj zajednici je jedna matica koja snese i do 2. pčela vidi svega nekoliko metara ispred sebe. Od udaljenosti paše zavisi brzina igre. pčela živi svega 28 dana. One reagiraju i na zvuke koje registriraju pomoću čula dodira. a kada je vrijeme lošije. a ljeti.000 cvjetova bagrema • Srednje jaka pčelinja zajednica ima oko 50. Pčela radilica je dugačka od 12 do 14 milimetra.000 cvijetića crvene djeteline ili 2. Stoga da pčele nestanu izumrlo bi i oko 20. kada ima najviše rascvjetalog medonosnog bilja.000 puta u minuti. štite košnicu od neprijatelja. a to je najčešće neka vrsta igre. • Kada pčela miruje.29 Pčele si uistinu zanimljivi kukci Zanimljivosti o pčelama Ivica Doko. matičnu mliječ i pčelinji otrov. propolis. odnosno 12. osim meda. one skupljaju i pelud. Natovarena nektarom ili polenom. Pčela razlikuje bijelu. a tijekom dana 4. žutu. tj. zelenu. pčele ga sakupljaju. a pčelari skupina s najmanjim postotkom oboljelih od malignih tumora. te proizvode vosak. ing. a prilikom letenja u jednoj sekundi napravi oko 440 zamaha. grade saće. pa tako u rano proljeće. one oprašuju 80% biljaka. • Pčele su glavni oprašivači.000 jaja dnevno. pčela prelazi oko 20 kilometara na sat.000 cvjetova • Jedna pčelinja zajednica može proizvesti više od 45 kg meda viška. • Za 1 kg meda kojeg prerade iz 3 kg nektara pčele trebaju posjetiti 7. broj okretaja u 14 sekundi. Čulo ukusa je smješteno u usnom ustroju. što bi imalo kataklizmičke posljedice na svijet. žive do 35 dana. Tada joj je povećana frekvencija vizualne stimulacije na šest puta veću nego kod čovjeka. a jezik kojim «sisa» nektar dug je 6 milimetra. • Potrebna je jedna zajednica da opraši hektar voćnjaka. a prepoznaje i oblike pojedinih predmeta i cvjetova. Dok leti. koje se nalazi po či- tavom tijelu. kada se pčele tek pripremaju za glavni posao. Korist od pčela je višestruka. A zimska pčela i do 6 mjeseci. P čele radilice su najbrojniji članovi pčelinje zajednice i osim polaganja jaja obavljaju sve poslove u košnici i van nje: hrane i njeguju leglo i maticu. s time se povećava prinos i do 40%. . • Izuzetno joj je razvijeno čulo mirisa koje se nalazi u antenama. iako je neprijatnog mirisa. plavu i ultraljubičastu boju. Evo i nekih njihovih karakteristika: • Jedna pčela je teška oko 100 miligrama. a to je ono što skupljaju pčelari. na sat. od rujna pa do proljeća. • Jedna pčela posjeti u minuti oko 12 cvjetova. Ako je paša udaljena 100 metara. brzina se smanjuje na 10 km.000. to je duža i igra. čiste stanice. održavaju potrebnu temperaturu i vlažnost legla. donose vodu. B RO J 6 9 • S R PA N J / KO LOVOZ 2 0 1 0 . Zbog svih tih poslova se i nazivaju radilicama. • Sezonska pčela živi do 60 dana. pčele su u klupku i tada žive najduže .000 radilica • Pčelinja zajednica u godini dana potroši za svoj opstanak i uzgoj legla prosječno 80 kg meda i 2530 kg peluda. sakupljaju nektar. vidi na udaljenosti i do 60 centimetra. dipl. a ostalih 80% je poklonjeno društvu u vidu oprašivanja.

pr. dikobraza te većine zmija. Ubio ju je Perzej odrubivši joj glavu. Ali i prije uboda pokušat će se spasiti tako da se bace na tlo. godine. kad su mu s obližnjeg drveta čajevca doletjeli neki listovi i pali ravno u posudu s vodom. g. za izradu kolača i raznih slastica. što je otprilike težina 890 slonova. Bilo je to rođenje čaja kao ukusnog napitka koji vraća snagu i posjeduje ljekovita svojstva. Njegova čvrsta koža nije osjetljiva na napade pčela. ako su u ljudskoj šaci i nemaju kamo odletjeti. B RO J 6 9 • S R PA N J / KO LOVOZ 2 0 1 0 . U vrijeme dok u šumi još ima snijega. kineski car Shen-Nong iz 2400. Javorov sirup je vrlo tražen proizvod u kućanstvu i prehrambenoj industriji. pokazuju raspon krila dužine do 70 cm.. Možemo ga usporediti s najvećom danas živućom libelom (Megaloprepus caeruleata). prenosimo iz Guinnessove knjige rekorda Najhrabriji sisavac Čajevac – Camelia sinensis Prema legendi. Naj. pa joj je kosu pretvorila u strašne zmije otrovnice. iz vrste obalnih mamutovaca (Sequoia sempervirens). Kada se posude napune sirup se ukuhava do gustoće koja odgovara onoj kod rijetkog meda. s rasponom krila do 19. Ipak. ali prvenstveno na zapadu Kanade i u sjeverozapadnim područjima SADa. Drvo se srušilo u oluji 1905.koja se može naći na prostoru srednje Amerike i prema mjerenjima duga je do 12 cm. Dolaskom toplijeg vremena „iscrpljivanje“ soka smatra se završenim do sljedeće sezone. Medni jazavac (Mellivora capensis) branit će se od bilo koje životinje. a od njezine krvi je nastao krilati konj Pegaz. pronađeno u američkoj državi California. Fosilni ostaci koji su otkriveni u Commentryju u Francuskoj. vjerojatno su prvi svakodnevni uživatelji pijenja čaja bili budistički monasi koji su ga koristili kao napitak meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi duševnu energiju. naj. car je otpio gutljaj i iznenađeno zaključio da je voda poprimila i ugodan okus. Opazivši da je voda promijenila boju. a od njezinog bi se pogleda svatko skamenio. Obujam debla bio je najmanje 2549 m3. na primjer leopard. osobito ako se približe jazbini u kojoj ima mlade. Meduze Riječ meduza korijen vuče iz grčke mitologije. . a nerijetko će i izbaciti mlaz izmeta prema napadaču. nemaju aktivnu obranu. čisti prirodni proizvod koji u pravilu ne sadrži nikakve dodatke i može se dugo čuvati. Ako to ne uspije. tj. Najveći prahistorijski insekt Konjic Meganeura monyi živio je prije otprilike 280 milijuna godina. Krista sjedio je u prirodi i pio vruću vodu. osjetio se odmornije i svježije. Zbog izrazito lijepe svijetle boje i odličnih mehaničkih osobina javorovo drvo se koristi u proizvodnji namještaja visoke kvalitete. a istovremeno je toliko labava da se može. Ubosti će samo kada su stisnute. Tako se zvala lijepa Gorgona koja se zamjerila božici Ateni. a ukupna masa najmanje 3630 tona. Najopasnija meduza na svijetu živi na obalama Australije. npr. unutar svoje kože okretati i napadača gristi sve dok ga ne pusti Najveće drvo Bumbari – miroljubiva bića Iako radilice bumbara kao i matice imaju žalac. Najmasivnije drvo svih vremena je drvo Lindsey Creek. ali je još zanimljivije da se upravo iz ovoga stabla dobiva javorov sirup. To je morska osa(Chironex fleckeri) od čijeg otrova godišnje umre 60-tak osoba. Nakon što je popio još malo “vode s lišćem”. uključujući i lišće. ubosti će samo refleksno. drveće na zarezanim mjestima ispušta sok koji žljebovima u kapima curi u posude. za potrebe vlastite. pasivne i nužne obrane. granje i korijenje. a temperature osciliraju od niskih noću do relativno visokih danju.30 Šećerni javor Šećerni javor ili kanadski javor (Acer saccharum) je stablo koje raste na sjeveru Sjeverne Amerike. okrenu se na leđa i „zastrašujuće“ zazuje te pokažu svoj crni trbuh i tako pokušaju preplašiti protivnika.1 cm. naj …. onda će ispustiti karakterističan miris kao sredstvo odvraćanja. ako ga netko primi za vrat.

• Svaka Dental Fresh žvakalica je posebno osmišljena i formulirana za specifično područje dentalne higijene. plak i loš zadah. idealan za oralnu higijenu Kao i mi.Slastan niskokaloričan asortiman žvakalica. Gental Dental • Pomaže u održavanju zubi i zubnog mesa zdravima te istodobno uklanja plak.svaku žvakalicu čine visoko učinkovitom u borbi protiv učestalih oralnih i dentalnih problema. • Dostupni u 3 specifične različite varijacije: Tartar Control • Pomaže u reduciranju stvaranja kamenca čak do 45%. • Dental Fresh asortiman vam nudi jednostavan način za oralnu njegu vašeg psa koji će ujedno uživati u žvakanju proizvoda. psi također pate od higijenskih oralnih problema kao što su kamenac. Fresh Breath • Sadrži mentu i peršin za svjež dah vašeg psa. • Sadrže aktivne sastojke koji zajedno s oblikom i specifičnom teksturom . . • Njihova je učinkovitost znanstveno i klinički dokazana.

com .com www.sjemenarna.e-mail: info@sjemenarna.