You are on page 1of 2

Connie Islin, jedna od vode ih svjetskih kristaloterapeuta ujedno i spisateljica brojnih knjiga u svojoj knjizi "Kristali – upotreba i zna

enje" objašnjava strukturu i samu svrhu kristala i njegovih mogu nosti u kontaktu sa ovjekom i prirodom. Slijedi odlomak iz te knjige… Kristali i mitovi Pri e, legende i mitove povezane s kristalima i dragim kamenjem mogu se prona i u drevnim izvorima svake ljudske kulture koja je u povijesti ostavila traga. U slu aju judaizma, na primjer, postoje legende koje govore o kamenu koji je poslužio kao središte za stvaranje itavog svijeta. Druga se legenda odnosi na "kamen snova" kojeg je Jakov koristio kao jastuk i koji mu je omogu io vidjeti an ele. Sve apokrifne knjige uklju uju temu povezanosti izme u Boga i raznog dragog kamenja. Iznad svega, me utim, mitovi o kristalima odnose se na legendarni kontinent Atlantidu. Divovski kristali pribavljali su Atlantidi mo i koristili se i za vo enje ljudskih misli. U stvari, zloupotreba kristala je ono što je dovelo do uništenja Atlantide. Kristali s posebnim mo ima povezani su sa razli itim mjestima širom svijeta, poput planine Moriah u Jeruzalemu, gorja Sinai (Zavjetne plo e), Bermudskog trokuta (gdje se nalazi zakopan pod vodom vjerojatno najve i kristal na svijetu), Stonehengea u Engleskoj i drugih sli nih mjesta. Rudnici kristala povezani s ritualnim i svetim krajevima otkrivaju se posvuda po svijetu. U drevnim su mitovima kristali povezivani s najmanjim i najve im ljudskim poduhvatima. Sugerirano je kako su možda piramide u Egiptu, Hram u Jeruzalemu, divovski kipovi na Uskršnjem Oto ju, zigurati drevnog Babilona i itavi gradovi Južne Amerike sagra eni uz pomo kristala korištenih za rezanje i postavljanje tog divovskog kamenja (biblijski Shamir, na primjer, esto je povezivan s dijamantima. U Južnoj Americi su prona ene slike "nadglednika gradnje" koji drže štap s velikim kristalom na vrhu, koji emitira zraku. Mogu e je prona i i mnoge druge pri e ovog tipa.) Me utim, nisu sve pri e povezane s graditeljskim poduhvatima! Kristali su se koristili i za najosjetljivije zadatke, uklju uju i i operacije glave. Arheološka istraživanja su otkrila lubanje koje su bile podvrgnute složenim operacijama. Ponekad su u tim lubanjama prona eni i ostaci kristala. U Atlantidi, kristali su se koristili za koncentriranje energije na na in sli an današnjim laserima. Ti su kristali omogu avali ljudima let, premještanje s mjesta na mjesto pomo u isparivanja, komuniciranje telepatskim na inima, odlazak na astralna putovanja i, u stvari, život vje ni. Drevnim je kulturama bila dobro poznata gra a kristala, što se odrazilo u njihovim nastojanjima da tu gra u oponašaju u svojim monumentalnim gra evinama piramidama, obeliscima, ziguratima i dr. Pretpostavljalo se da su te ogromne gra evine, uz pomo divovskih kristala, služile kao komunikacijski sustav za itav univerzum, ali i kao sredstvo kontrole i regulacije klimatskih uvjeta. Jedan dobro poznati mit odnosi se na kapacitet kristala da akumuliraju gotovo beskona ni broj informacija i da služe kao nepresušno spremište znanja. Što je još važnije, kristali omogu uju središnjem spremištu znanja da bude izravno povezano s ljudskim umom, oblikuju i tako ljudsko znanje, sje anja i nade. Znanstvenici tvrde kako kristali ak mogu uskladištiti informaciju o molekularnoj strukturi koja je beskona na i vje na. Upotreba kristala od strane pojedinaca po ela se, izgleda, razvijati u Lemuriji, "ljudskijoj" verziji Atlantide. Tu su se kristali koristili za svakodnevne potrebe, kao i za

akumuliranje znanja, energije te kao obrambena sila za zaštitu od vanjskih prijetnji. Umjesto divovskih javnih kristala korištenih u Atlantidi, ovi koji su korišteni u Lemuriji bili su vlasništvo pojedinaca, razvrstani prema boji i djelovanju. Svojstva boje uglavnom su se upotrebljavala za iscjeljivanje. Svojstva kristala (uglavnom broj vrhova ili kapica) koristila su se za punjenje ili uravnoteženje energije. I tu se prvi puta pojavila mapa akri i svakom je tipu dragog kamena dodijeljeno njegovo vlastito "podru je djelovanja". U Gr koj i Rimu - da se pomaknemo k vremenima i mjestima bližim našem podru ju razumijevanja -kristali su se smatrali "ledom bogova". Legenda kaže kako su kristali u Rim pristigli s Olimpa, sjedišta bogova, i predstavljaju o itovanje sunca, onoga što možemo nazvati "individualnim suncem". Tako se osobni kristali mogu koristiti za poja avanje ili uravnoteživanje svojstava sunca - ro enje, rast, toplinu, hladno u, vid (uklju uju i i vi enje nepoznatog) itd. U Egiptu, vjerojatno zahvaljuju i injenici što je taj narod bio ovisan o Nilu kao izvoru života, upotreba kristala kombinirala se sa vodom. Posude poput izrezbarenih kristalnih pehara i šalica koristile su se za preobrazbu obi ne vode u svetu ili iscjeljuju u vodu s kristalnim svojstvima. Uz to, Egip ani su, pripremaju i medicinske napitke i druge tvari, obi avali smrviti kristale i pomiješati ih s vodom. Šamani - nekolicina izabranih u drevnim kulturama, koji su imali mo druženja s višim bi ima - koristili su kristale za pronalaženje i ponovno uspostavljanje sklada izme u ljudi i prirode. Dokazi ovog mogu se prona i na udaljenim prostorima Dalekog Istoka, Laponije i me u Ameri kim Indijancima. Šamani su kristale koristili kao oko koje može vidjeti tajne prirode, povezati ljude s njihovim Stvoriteljem i otvoriti unutarnje oko pojedinca.