You are on page 1of 7

- UVOD U NAUKU O DRŽAVI I PRAVU II –

1.ŠTA SU MATERIJALNI IZVORI PRAVA ? -Pravo obuhvata one društvene odnose koji su važni za opstanak društva,u kojima nastaju snažni međuljudski sukobi,a ujedno se mogu izvanjski kontrolisati da ih je potrebno i moguće usmjeravati organiziranom i fizičkom državnom prisilom.Takvi specifični odnosi koje obuhvata pravo nazivaju se materijalni izvori prava. 2.ŠTA JE PRAVNA NORMA ? -Pravna norma je društvena norma koja usmjerava za društvo jedan važan konflikt i izvanjski kontralabilan odnos,redovno nosi fizičku sankciju i veću mjeru heteronomije,obično je pisana a stvara je i sankcionira na organizovan način lahko odredljivi subjekt,državni ili društveni. 3.KOJI SU DRUŠTVENI ODNOSI ? To su: - biološko-društveni odnosi (održavanje života tijela,sloboda kretanja,zdravlja..). - ekonomski odnosi(posjedovanje zemlje i drugih dobara,njihova zaštita,proizvodnja,upotreba novca…). - politički i kulturni odnosi(objavljivanje i zaštita vlasti,stvaranje državne organizacije,sudovanje,vojni zadatci,vjerska uvjerenja i obredi,odgoj i obrazovanje mladih). 4.NAJPOZNATIJA OSOBINA PRAVA JE NJEGOVA VEZANOST ZA DRŽAVU.U ČEMU SE TA VEZANOST OGLEDA? -Ta vezanost je trostruka: 1.država stvara najviše opće pravne norme radi prisilnog usmjeravanja važnih i konfliktnih međuljudskih odnosa. 2.izricanje i izvršavanje pravnih sankcija odnosno kazni 3.država se sama konstituira putem pravnih normi 5.PORED DRŽAVE KO SU DRUGI TVORCI PRAVNIH NORMI? -Drugi tvorci pravnih normi su privredne organizacije koje svojim pravnim aktima uređuju svoje vlastito ustrojstvo,građani stvaraju pravne norme ponajviše ugovore (najam,zajam,kupoprodaja). 6.ŠTA JE PRAVNA NORMA I OD ČEGA SE SASTOJI? -Pravna norma je jedna zahtijevajuća poruka složenijeg sastava,ona se sastoji od 4 osnovna dijela: hipoteze,traženja,određenja delikta i sankcije. 7.ŠTA JE HIPOTEZA? -Hipoteza (uvjet ili pretpostavka) početni dio pravne norme koji opisuje subjekte kojima je norma upućena,situaciju u kojoj se subjekti moraju naći da bi se na njih primjenilo traženje iz pravne norme. 8.ŠTA JE TRAŽENJE PRAVNE NORME? -Traženje je središnji dio pravne norme,koji je najvažniji za cilj pravne norme a postavlja nekim subjektima pravnu obavezu da izvrše neku radnju,činjenje ili nečinjenje, ujedno postavljaju subjektima pravno ovlaštenje za činjenje ili nečinjenje. 9.ŠTA SE PODRAZUMIJEVA POD ODREĐENJEM DELIKTA? -To je dio pravne norme koji spominje pravni delikt kao radnju suprotnu obaveznoj radnji tj.kao zabranjenu radnju koja je uvjet za primjenu sankcije.

10.ŠTA JE SANKCIJA? -Sankcija je završni dio pravne norme kojom se jednom državnom organu propisuje obaveza i ovlaštenje da prisili na izvršenje subjekta pravne obaveze ili da mu se izrekne određena kazna zbog počinjenog delikta. 11.ŠTA JE PRIMARNA PRAVNA NORMA? -Primarna pravna norma sastavljena je od hipoteze i traženja upućena stanovništvu, građanima i državnim organima. 12.ŠTA JE SEKUNDARNA PRAVNA NORMA? -Sekundarna pravna norma sastavljena je od određenja delikta i sankcije upućena državnim organima nadležnim za određivanje sankcije. 13.ŠTA JE DELIKT? -Delikt je radnja suprotna pravno obaveznoj radnji i kao takva uvjet je za primjenu sankcije. 14.ŠTA JE DELIKT U OBJEKTIVNOM SMISLU? -Svaki subjekt koji učini protupravnu radnju neovisno da li je pri tome svjestan onoga što čini je počinitelj delikta,pravno je odgovoran i treba biti sankcioniran.Ovakvo shvatanje delikta nazivamo delikt u objektivnom smislu a odgovornost zbog njega objektivna odgovornost. 15.ŠTA JE DELIKT U SUBJEKTIVNOM SMISLU? -Za postojanje delikta načelno su potrebna 2 kumulativna elementa: protupravna radnja i krivnja.To znači da je delikt izvršio u stanju krivnje.Ovako shvatanje delikta nazivamo delikt u subjektinom smislu a odgovornost zbog njega subjektivna odgovornost. 16.ŠTA JE KRIVNJA ? - Krivnja je psihički odnos počinitelja protupravne radnje prema vlastitoj radnji i njenim posljedicama. 17.ŠTA JE URAČUNLJIVOST? -Mjera psihičke zrelosti i normalnog stanja koji su u pravu uslov za deliktnu sposobnost zovemo uračunljivost. 18.KOJE SU 2 OSNOVNE VRSTE KRIVNJE I PO ČEMU SE RAZLIKUJU? - umišljaj – počinitelj je htio - nehat – počinitelj nije htio al se desilo uslijed nepažnje 19.KOJI SU IZUZETCI OD KRIVNJE I OD PROTUPRAVNOSTI? -To su:slučaj,zabluda,viša sila,nužna odbrana,krajnja nužda,činjenje štete uz pristanak oštećenog. 20.ŠTA JE PRAVNA ODGOVORNOST? -Pravna odgovornost je pravni položaj subjekta koji je učinio delikt tj. koji je učinio protupravnu radnju s krivnjom i zbog toga treba biti kažnjen onako kako za tu radnju određuje sankcija pravne norme. 21.U ČEMU SE RAZLIKUJU KONCEPCIJE INDIVIDUALNE I KOLEKTIVNE ODGOVORNOSTI? -Po koncepciji individualne odgovornosti za svaki delikt kažnjava se isključivo osoba koja ga je počinila,a po koncepciji kolektivne odgovornosti kažnjavaju se i subjekti koji su s njom krvno,etički ili drugačije vezani. 22.ŠTA JE KAZNA? -Kazna je općenito jedno psihičko ili fizičko zlo, što se nanosi subjektu koji je počinio delikt.Težina tog zla ovisi od vrijednosti dobra koje norme štite koje delikt pogađa te o stupnju krivnje počinitelja delikta.

23.KOJA JE SVRHA KAZNE? -osveta ili odmazda gdje se počinitelju vraća zlo za zlo -smrtna kazna – uklanjanje prekršitelja iz društva da se delikt ne ponovi -zastrašivanje drugih osoba kažnjavanjem počinitelja -kazna može uticati i na promjenu ponašanja kažnjene osobe 24.ŠTA JE PRAVNA SNAGA? -Pravna snaga jednog pravnog akta jest njegov položaj nadređenosti ili podređenosti prema drugim pravnim aktima u hijerarhijskoj ljestvici pravnog sistema. 25.ŠTA JE NAČELO ZAKONITOSTI? -Načelo zakonitosi je zahtjev da sve niže pravne akte donose subjekti koji su u višim pravnim aktima određeni kao nadležni za njihovo donošenje,da se svi oni donose po postupcima koji su takođe propisani višim aktima i imaju tekstualnu formu. 26.ŠTA JE FORMALNA ZAKONITOST? -Formalna zakonitost je zahtjev da sve niže pravne akte donose subjekti koji su višim pravnim aktima određeni kao nadležni za njihovo donošenje.Da se donose po postupcima koji su takođe propisani višim aktima i da imaju tekstualnu formu. 27.ŠTA JE MATERIJALNA ZAKONITOST? -Materijalna zakonitost je zahtjev da se sadržaj nižih pravnih akata (hipoteze,traženja,delikta i sankcije) bude sukladan sa sadržajem viših pravnih akata koji regulišu istu vrstu društvenih odnosa. 28.KOJE SU SANKCIJE PREMA NEZAKONITIM PRAVNIM AKTIMA? -Ako je akt nezakonit onda se ukida ili ispravlja, a ako se radi o težoj nezakonitosi akt se poništava. 29.ŠTA JE USTAV U FORMALNOM SMISLU? -Ustav u formalnom smislu je najviši pravni akt koji donosi narodna skupština po posebnom ustavnotvornom postupku. 30.ŠTA JE USTAVOM(najvišim normativnim aktom) REGULIRANO? Ustavom se reguliraju: - temeljna politička i socijalna prava i slobode građanina i čovjeka - osnovne norme o ekonomskom sustavu - norme o ustanovljavljanju državne organizacije tj.norme o uspostavljanju i djelovanju zakonodavnih,izvršno-političkih,sudskih i upravnih organa,norme o obliku vladavine,o državnom uređenju,političkom sistemu…. 31.ŠTA USPOSTAVLJA PRINCIP USTAVNOSTI? -Prema principu ustavnosti,sa ustavom moraju biti formalno i materijalno sukladni svi ostali pravni aki. 32.ŠTA JE ZAKON U FORMALNOM SMISLU? -Zakon u formalnom smislu je poslije ustava najviši opći akt što ga donosi skupština narodnih zatupnika(parlament,kongres,sabor) po jednom posebnom zakonodavnom postupku. 33.KO NAJČEŠĆE PREDLAŽE ZAKONE I ZAŠTO? Predlaže ih svaki zastupnik,šef države i vlada a rijetko grupa građana. 34.ŠTA JE PRESUDA I KOJI SU NJENI SASTAVNI DIJELOVI? -Presuda je glavna sudska odluka kojom se uvijek na temelju zakona i drugih općih akata riješava jedan sudski spor i određuje sankcija u krivičnom,građanskom,trgovačkom, upravnosudskom ili drugom sudskom postupku. -Presuda ima 4 dijela: 1.uvod (osnovni podatci o sudu,strankama i spor), 2.izreka (osuđujuća ili oslobađajuća odluka), 3.obrazloženje odluke i uputa o pravnom lijeku.

35.ŠTA JE PRESEDAN? -Presedan je izuzetak od pravila. 36.ŠTA JE UPRAVNO RIJEŠENJE? -Upravno riješenje je pravni akt kojim državni upravni organ ili ne državni i drugih općih akata o individualnim stvarima iz njihovog djelokruga. 37.ŠTA JE PRAVNI POSAO? -Pravni posao je očitovanje volje jedne,dvije ili više osoba,kojom one u dopuštenim granicama u pravnom sistemu,slobodno zanivaju,mijenjaju ili ukidaju neke pravne odnose tj.neke pravne obaveze i pravna ovlaštenja. 38.KAKO DIJELIMO PRAVNE POSLOVE? Pravni poslovi se dijele na: -jednostrane(testament) -dvostrane (2 osobe ugovaraju) -konsenzualne (dogovorni-kupoprodajni) -realne ( ugovor o čuvanju robe) 39.NA ŠTA MISLIMO POD POJOM VAŽENJA PRAVNE NORME? -Važenje pravne norme znači da je pravna norma stupila na snagu i da su njeni adresati dužni po njoj se ponašati. 40.KADA PRAVNA NORMA POČINJE DA VAŽI? -Pravna norma počinje da važi samo onda ako je stvorena od subjekta koji je na to ovlašten i ako nije ukinut od ovlaštenog subjekta.Da bi nastupilo važenje potrebno je da bude objavljena i da je istekao rok za redovni pravni lijek. 41.KADA PRAVNA NORMA PRESTAJE DA VAŽI? -izričitim ukidanjem,tako da se nova norma u kojoj se kaže da ona prestaje važiti -prešutnim ukidanjem-donese se nova norma koja uređuje isti odnos na drugi način -istekom vremena važenja koje je samim aktom određeno -revolucijonarnim obaranjem pravnog sistema -zbog dugotrajne neefikasne pravne norme 42.S OBZIROM NA ŠTO SE ODREĐUJE PERSONALNO VAŽENJE PRAVNE NORME? - Personalno pravna norma važi prema tome ko su njeni adresati 43.KAKVO MOŽE BITI TERITORIJALNO VAŽENJE PRAVNE NORME? -Ono može važiti ili na teritorijama svih ili jedne skupine država,međunarodne pravne norme ili na cjelokupnom teritoriju jedne države ili na dijelovima teritorije jedne države. 44.NA ŠTA SE ODNOSI SVOJSTVO EFIKASNOSTI PR.NORME? -Efikasnost je svojstvo pravne norme da se značajna većina njenih adresata ponaša u skladu s njenim sadržajem tj.njenim traženjem i sankcijom. 45.ŠTA ZNAČI DA JE PRAVNA NORMA PRIMARNO EFIKASNA? -To znači da se većina adresata ponaša u skladu sa traženjem npr.ako svi plaćaju porez. 46.ŠTA ZNAČI DA JE SEKUNDARNO EFIKASNA? -To znači da ako sudski i upravni organi odrede i primjene sankciju protiv većine prekršitelja pravne obaveze,npr.protiv poreznih obveznika koji nisu platili porez. 47.ŠTA JE UZROK EFIKASNOSTI PRAVNE NORME? -To je posljedica 2 važna faktora: vlastit interes i bojazan od normama predviđenih kazni. 48.ŠTA SU PRAVNI ODNOSI? -To su važni konfliktni i izvanjski kontralabilni društveni odnosi koji su regulirani pravnim odnosima -Pravni odnos je društeveni odnos između najmanje 2 pravna subjekta koji imaju jedan prema drugom pravnu obavezu i pravno ovlaštenje s obzirom na neki pravni objekt. 49.KOJI SU NUŽNI ELEMENTI PRAVNOG ODNOSA?

To su:pravni subjekti,pravna obaveza,pravno ovlaštenje(subjektivno pravo),pravni objekt. 50.KOJE SU NAJZNAČAJNIJE VRSTE PRAVNIH ODNOSA? -apstraktni i konkretni,jednostrano i dvostrano obv.,radni,građanski, porodični, trgovački,krivični,međunarodni,javnopravni,privatnopravni,materijalni i procesni. 51.KO SU PRAVNI SUBJEKTI? -Pravni subjekti su ljudi i društvene tvorevine koji imaju pravne obaveze i pravna ovlaštenja s obzirom na neke objekte. 52.KAKO DIJELIMO FIZIČKE OSOBE S OBZIROM NA NJIHOVE PRAVNE OBAVEZE I PRAVNA OVLAŠTENJA? a) To su maloljetnici i neuračunljive osobe - one koje imaju pravnu sposobnost ili svojstva da posjeduju neka pravna ovlaštenja i pravne obaveze ali nemaju moć da vlastitom voljom i vlastitim radnjama stupaju u pravne odnose.. b) To su punoljetne i uračunljive osobe - koje uz pravnu sposobnost imaju još i djelatnu sposobnost da vlastitom voljom i vlastitim radnjama izazivaju pravne posljedice. 53.PO ČEMU SE RAZLIKUJU PRAVNA I DJELTNA SPOSOBNOST? -Po tome što djelatna sposobnost obuhvata punoljetne i uračunljive osobe dok pravna obuhvata maloljetne i neuračunljive. 54.POSTOJI LI RAZLIKA OBZIROM NA PRAVNA OVLAŠTENJA I PRAVNE OBAVEZE IZMEĐU FIZIČKIH I PRAVNIH OSOBA? -Fizičkim osobama je dozvoljeno činiti ili ne činiti sve što im nije izričito zabranjeno pravnim normama,dok pravne osobe smiju činiti samo ono im je izričito dozvoljeno pravnim normama. 55.OBJASNITE PRAVNI ODNOS ZASTUPANJA? -Zastupanje je pravni odnos u kojem zastupnik ima obavezu i ovlaštenje da u ime i u interesu zastupanog obavlja neke pravne radnje. 56.KOJA SU TRI OSNOVNA TIPA ZASTUPANJA? -To su:zakonsko,starateljsko i ugovoreno zastupanje. 57.ŠTA SU PRAVNI OBJEKTI? -To su sve materijalne i duhovne vrijednosti ili dobra s obzirom na koje pravni subjekti imaju međusobne pravne obaveze i pravna ovlaštenja u pravnim odnosima. 58.ŠTA SU OBJEKTI SVAKOG PRAVNOG ODNOSA? -To je neko prirodno dobro ili ljudska tvorevina i radnja činjenja ili nečinjenja kojom se stvara ili čini dostupnom tvorevina ili prirodno dobro. 59.ŠTA JE PRAVNO OVLAŠTENJE? -To je položaj jednog subjekta postavljen pravnom normom da radi ostvarenja svog interesa može nešto činiti ili ne,te da ima dvostruku moć prema nekom drugom subjektu:prvo moć da od njega zahtjeva neko činjenje,davanje ili nečinjenje s obzirom na jedan objekt i drugo moć da ga tuži pred državnim organima ako ne udovolji zahtjevu. 60. ŠTA JE GOLO PRAVO ? - Moć zahtijevanja bez tužbene moći ili državne zaštite naziva se golo pravo i ona je samo moralno a ne pravno ovlaštenje. Kod golog prava nema pravnog ovlaštenja i pravne obaveze. 61. ŠTA JE PRAVNA OBAVEZA ? - Pravna obaveza je položaj jednog subjekta, postavljen pravnom normom, da mora nešto činiti ili dati ili načiniti nekom drugom subjektu i da od ovog može biti tužen pred državnim organom, a to znači da može biti prisiljen ili kažnjen ako ne obavi radnju činjenja ili nečinjenja.

62. OBJASNITE POJAM KORELATIVNOSTI PRAVNOG OVLAŠTENJA I OBAVEZE -Korelativnost (međuzavisnost) pravnog ovlaštenja i pravne obaveze jeste u tome što u pravnom odnosu nemože postojati obaveza bez ovlaštenja, kao što ne može postojati ovlaštenje bez obaveze. 63. KAKO KLASIFICIRAMO PRAVNA OVLAŠTENJA I OBAVEZE (nabrojite kategorije) ? - Pravna ovlaštenja i pravne obaveze klasificiramo na: neprenosiva i prenosiva; javna i privatna; apsolutna i relativna pravna obavještenja i obaveze. 64. ŠTA OZNAČAVA PRAVNI STATUS? - Pravni status je naziv za ukupnost neprenosivih pravnih ovlaštenja i pravnih obaveza što ih jedan subjekt ima općenito u društvu ili u jednom posebnom području života (političkom,porodičnom,radnom). 65. ŠTA JE TO ZLOUPOTREBA PRAVNOG OVLAŠTENjA? - Zloupotreba pravnog ovlaštenja postoji kad jedan subjekt koristi pretjerano i bezobzirno svoje pravno ovlaštenje i time oštećuje drugog subjekta onemogućujući ga ili ometajući u korištenju nekog njegovog istovrsnog ili drugog pravnog ovlaštenja. 66. RAZLIKUJE LI SE ZLOUPOTREBA PRAVNOG OVLAŠTENJA OD DELIKTA? ZAŠTO? - To je jedan posebna vrsta delikta i razlikuje se od običnog. Običan delikt sastoji se od neizvršenja pravne obaveze dok se zloupotreba sastoji od pretjeranog izvršavanja pravnog ovlaštenja. 67. ŠTA JE PRAVNI LIJEK? - Pravni lijek je sredstvo s kojim stranke u pravnim sporovima pobijaju valjanost sudskih odluka i upravnim odlukama zbog pogrešne primjene općih normi ili zbog pogrešno utvrđenih činjenica, zahtijevajući od nadležnog višeg sudskog odnosno upravnog organa da te odluke zbog nezakonitosti ukloni ili preinači. 68.KOJE SU 2 VRSTE PRAVNIH LIJEKOVA I PO ČEMU SE RAZLIKUJU? -Redovni-to su najčešće žalbe i upotrebljavaju se potiv presuda i riješenja koji još nisu pravosnažni u kratkim rokovima obično 15 dana; -Vanredni-upotrebljavaju se protiv presuda i riješenja koji su postali pravosnažni u dužim višemjesečnim,višegodišnjim rokovima. 69.ŠTA JE PRAVOSNAŽNOST? -To je svojstvo presude ili riješenja da su postali pravno obvezujući i da se ne mogu više napadati radovnim pravnim lijekom. 70.ŠTA JE POTREBNO ZA NASTAVAK KONKRETNOG PRAVNOG ODNOSA?-Potrebno je da osim postojanja pravne norme nastanu u međuljudskim stvarnim odnosima one činjenice koje opća pravna norma postavlja u svojoj početnoj hipotezi ili u određenju delikta kao uvjet za primjenu traženja i sankcije. 71.KOJE NAJVAŽNIJE ČINJENICE IZAZIVAJU PRESTANAK KONKRETNOH PRAVNOG ODNOSA? -Izvršenje jednokratne pr. obaveze,smrt subjekta nosioca neprenosivih pr.obaveza, propast nezamjenljive stvari koja je objekt ugovora,oprost duga,zastara pr.ovlaštenja. 72.ŠTA SU PRAVNE ČINJENICE? -To su sve činjenice što ih pravne norme postavljaju u početnoj hipotezi i u određenju delikta kao uvjeta za nastanak,promjenu,prestanak pravnih odnosa,ovlaštenja i obaveza. 73.KOJA SU 2 TIPA PRAVNIH ČINJENICA? -To su:prirodni događaji i ljudske radnje.

74.ŠTA SU PRAVNE PRETPOSTAVKE? -To su pravne činjenice koje se smatraju postojećim i ako nije posve sigurno da postoje. 75.ŠTA U PRAVNE FIKCIJE? -Fikcija je činjenica koja je izmišljena,jer tvrdi da postoji i ako se zna da ne postoji. 76.ŠTA SU PRAVNE RADNJE(ljudska ponašanja)? -To su ljudska ponašanja od kojih se sastoje pravni odnosi i koja su pravnim normama označena kao činjenice - uvjet za nastanak,promjenu i prestanak pravog odnosa ili kao ovlaštenje i obavezne radnje(u traženju i sankciji)ili kao zabranjene radnje(u sekund. hipotezi). 77.ŠTA SU KONKLUDENTNE RADNJE? -To su ponašanja iz kojih se i bez riječi može zaključiti da je¨izjavljena¨volja jedna pravno relevantna volja,npr.klimanjem glave. 78.ŠTA SU PRAVNE PRAZNINE? -To su određene vrste odnosa u društvu koji imaju 3 osobine “pravnosti” što upućuje na potrebu njihovog pravnog normiranja,ali koji ipak ostaju pravno ne normirani. -da su važni za opstanak di dobrobit društva -da sadrže snažne sukobe interesatj. Da su izvanjski kontralabilni. 79.ŠTA JE TO TUMAČENJE PRAVNIH ODREDBI (normi)? -To je duhovna djelatnost kojom se otkrivaju moguća značenja pravih odredaba i u njima hipoteze,traženja,određenja,delikta is sankcije,te odlučuje koje od tih značenja je najbolje, općenito ili za konkretni pravni odnos. 80.KAKVO JE CILJNO(teološko) TUMAČENJE? -To je glavni način tumačenja pravnih normi kojima se neposredno ili posredno dolazi do zaključka o najboljem značenju pravnih normi. 81.KAKVO JE TO SISTEMSKO TUMAČENJE? -To je postupak kojim se otkrivaju značenja jedne norme tako da se smisleno povezuju elementi te norme što se nalaze u različitim odredbama ili tako da se ta norma povezuje sa drugim normama iz pravnog sistema. 82.ČEMU SLUŽI SVRSTAVANJE PRAVNIH NORMI U RAZNE JEDINICE PREMA KRITERIJU NJIHOVOG SADRŽAJA? a)za razvrstavanje velikog broja važećih normi prema njihovom sadržaju od bitne je važnosti za lakše pronalaženje pravnih normi koje su adresatima potrebne u njihovim pravnim odnosima. b)služi i tumačenju pravnih normi naročito sistemskom tumačenju c)otkrivaju i uklanjaju nezakonitosti među pravnim normama. 83.ŠTA JE TO PRAVNA USTANOVA(institucija)? -To je najmanja klasifikacija jedinica u pravnom sistemu:skup pravnih normi koje reguliraju jednu vrstu društvenog odnosa. 84.ŠTA JE TO PRAVNA GRANA? -To je šira klasifikacija jedinica u pravnom sistemu:skup pravnih normi koje reguliraju niz srodnih vrsta društvenih odnosa a to znači i skup pravnih normi koje čine niz srodnih pravnih ustanova. - Ovo su pitanja koja su često bila, nije isključeno da se može pojaviti neko novo pitanje… slučajno…