UNIVERZITET U SARAJEVU FAKULTET POLITIČKIH NAUKA ODSJEK SIGURNOST I MIROVNE STUDIJE

SEMINARSKI RAD NA IZ PREDMETA HISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE NA TEMU : VELIKI BEČKI RAT

STUDENT: Alija Čorbo BR.INDEKSA: 5200

Seminarski rad iz historije

.................................................. 10 Seminarski rad iz historije ............................................Contents KORIJENI SUKOBA .................... 3 KONAČNI OBRAČUN OSMANLIJA I SVETE LIGE .......... 4 POSLJEDICE PO OSMANSKO CARSTVO ......................................................................................................................................................................................

pa je veliki vezir Mehmed. Rat je voĎen izmeĎu dvije najveće sile u Evropi tog vremena i završio je definitivnim slomom moći jedne od njih. godine. nestašicom hrane i ţestokim otporom branilaca.KORIJENI SUKOBA Veliki bečki rat je bio najveći ratni sukob u 17. ali ovaj put ţestoki otpor Nikole Šubića Zrinjskog kod Sigeta je toliko oslabio osmansku vojsku da nije mogla nastaviti prema Beču nakon što je zauzela Siget. godine. Još od pada MaĎarske pod Osmanlije nakon katastrofalnog poraza u bici na Mohaču 1526.paša Sokolović odlučio da se vojska mora vratiti nazad. Habsburška monarhija je osjećala pritisak Osmanlija na svojim granicama. trajao je od 1683 – 1699.wikipedia. na čelu sa Habsburškim carstvom i Osmanlijsko carstvo. na dan 8.org/wiki/Opsada_Be%C4%8Da_1529.. centar moći Habsburgovaca.2011 Sultan Sulejman Veličanstveni ponovo je pokušao zauzeti Beč 1566. ali nisu uspjeli da zauzmu grad jer su bili suočeni sa lošim vremenom.12. a sultan je u regiju Podolje (današnja juţna Ukrajina) poslao vojsku koja je porazila Poljake i prisilila ih na povlačenje. DogaĎaji koji su prethodili ratu počeli su deceniju ranije. preuzeto u 21:48. Osmanlije su znale da ako zauzmu Beč. stoljeću. U toku opsade umro je i sultan. godine i rat su vodile Sveta liga. godine. Prvi put su Osmanlije opsjedale grad 1529. samo tri godine nakon Mohača. Proturski orjentisan voĎa Kozaka. Seminarski rad iz historije . Petro Dorošenko se pobunio protiv poljske vladavine. da su dokrajčili svog najvećeg protivnika i jednu od zadnjih prepreka ka ostvarivanju potpune dominacije u Evropi. (1) 1) Encikiklopedija Wikipedija http://hr.

“ (3) 2) 3) http://en. (2) 1681. preuzeto u 21:55.12. Osmanlije su pod zidine Beča stigli u julu 1683. ali sigurno dobijali bitku protiv Habsburgovaca i branioci su bili pred porazom nakon što su Osmanlije napravili procjep od 12 metara u gradskim zidinama. preuzeto u 21:55. „Osmanlije su pogriješile jer je rok mobilizacije i skupljanja oruţja i municije trajao punih 15 mjeseci. Osmalije su učinile prvi korak i tokom 1681.wikipedia. godine isteklo je dvadesetogodišnje primirje Osmanlija i Habsburške monarhije. austrijski car Leopold je ţelio da ga produţi.2011.KONAČNI OBRAČUN OSMANLIJA I SVETE LIGE Sljedećih stotinu godina stvari se nisu puno mijenjali jer nijedna strana nije bila dovoljno moćna da pobjedi drugu. i 1682. što je dalo dovoljno vremena Habsburzima da se pripreme za rat. Seminarski rad iz historije .org/wiki/Battle_of_Vienna. godine.12. Habsburgovce.godine http://en. Osmanlijsko carstvo je oslabilo u odnosu na period Sulejmana Veličanstvenog. na dan 08. Osmanlije su polako.godine Vojsku je vodio veliki vezir Kara Mustafa paša i brojala je oko 150000 ljudi. a car Habsburgovaca. na dan 08. spremajući se za konačni obračun. Još uvijek je moglo mobilizovati velike vojske.org/wiki/Battle_of_Vienna. ali veliki vezir Kara Mustafa je uvjerio sultana da Osmanlije mogu konačno pobjediti svoje najveće neprijatelje.wikipedia. Sultan je prvobitno bio protiv rata. ali još uvijek je bilo najsnaţnija sila u Evropi i na Bliskom Istoku. godine su počeli dopremati ljude i opremu iz svih dijelova Carstva na Balkan. ali Osmanlije su odbile. I još uvijek je bilo protivnik koga se cijela kršćanska Evropa bojala.2011.

ali Sveta liga. Počela su dezertiranja. izgubili su i Budimpeštu kojom su vladali više od 150 godina. odbila je njihov prijedlog. Izgubili su više od 15000 ljudi i sve topove.Ali. što je onemogućilo organiziranje odbrane. Enes Pelidija str. otpor je bio tako jak da Osmanlije još uvijek nisu mogli da uĎu u grad. Poljaci. godine. nagle smjene zapovjednika.12. Osmanlije su bili prisiljeni da odustanu od opsade i povuku se na jug i istok. (4) Osmanlije su zatraţili mir poslije gubitka Budimpešte. Taj poraz je nanio jak udarac moralu osmanlijske vojske. Ohrabreni ovom pobjedom.2011. stigli su habsburški saveznici. Trpjeli su velike poraze i tri godine dana nakon poraza kod Beča. Dok su se Osmanlije spremale za konačni napad. Otpočela je bitka izvan grada i Osmanlije su konačno slomljeni kada je 20000 poljskih konjanika. Ubrzo nakon poraza.org/wiki/Battle_of_Buda_(1686) .godine do Svištovskog mira 1791. vezir je ubijen u Beogradu po naredbi sultana. Osmanlije su konačno izbačene iz MaĎarske nakon katastrofalnog poraza u drugoj bici na Mohaču 1687.wikipedia. vidjevši svoju šansu da osvoji još više zemlje od Osmanlija. Svetoj ligi su se priključili i Mletačka republika i Rusija. Osmanlije su bili razvučeni na svim frontovima i nisu se mogli suprotstaviti ujedinjenim saveznicima.godine – dr. 4) 5) http://en.godine „ Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog rata“ – dio „ Bosanski ejalet od 1593.112 Seminarski rad iz historije . preuzeto u 22:00 na dan 08. krilatih husara jurišalo na njih i probilo njihove pozicije. Osvajači su masakrirali muslimansko stanovništvo do te mjere da je čak i njihov komandant bio zgroţen i izdao je naredbu da se prestane sa masakrom i pljačkanjem.

2011. godine. Habsburšku vojsku vodio je princ Eugen Savojski a osmanlijsku lično sultan Mustafa II. a Rusija je uspjela da povrati Azovski poluotok. Banata. Poljska je uspjela zauzeti dijelove Ukrajine. Osmanlije su uspjeli da se koliko – toliko konsoliduju i 1690. Austrijanci su pokušali da osvoje Bihać 1696. godine. Enes Pelidija str. Osmanlije su još jednom pokušali da preokrenu ratnu sreću i 1697. godine. preuzeto u 22:11 .godine „ Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog rata“ – dio „ Bosanski ejalet od 1593.12. (6) Ista sudbina zadesila je Sarajevo 1697. godine.Do vremena kada je smjenjen sultan Mehmed IV. Odlučujuća bitka se odigrala kod Sente u Vojvodini.godine do Svištovskog mira 1791. na dan 08. ali su se morali povući nakon što su pretrpjeli prevelike gubitke u pokušaju osvajanja grada. Ovaj poraz je Carstvo stajao novih 25000 ţivota i postajalo je sve teţe popunjavati vojsku zbog ogromnih gubitaka koje je trpila.org/wiki/Skoplje .godine sa 80000 ljudi su pokušali da zadaju svojim protivnicima odlučujući udarac. godine su uspjeli da povrate Beograd. godine opljačkali i zapalili. Vojvodine i Transilvanije. koje su 1689.godine – dr. Sveta liga je zauzela Beograd 1688. Carstvo je još jednom teško potučeno od strane Habsburgovaca u čijoj vojsci su se borili i Hrvati i Srbi. To im je dalo nadu da mogu povratiti i ostale izgubljene teritorije.wikipedia. (7) 6) 7) http://hr.114 Seminarski rad iz historije . Osmanlije su već izgubile čitavu MaĎarsku i velike dijelove Slavonije. Raspad osmanske vojske na svim frontovima nastavio se u bici kod Slankamena 1691. Austrijanci su prodrijeli sve do Skoplja.

12.2011. pa je princ bez otpora ušao u grad. (8) To je bio konačni udarac Osmanlijskom carstvu u tom ratu od kojeg se više nije moglo oporaviti. Osmanlije su počeli povlačenje koje se pretvorilo u bijeg. porobio veliki broj stanovnika i na kraju zapalio.Osmanlije su krenuli prelaziti most na rijeci Tisi ne znajući da je habsburška vojska sasvim blizu. dolinom rijeke Bosne i krajem oktobra je stigao do Sarajeva. Nakon nekoliko sati bliske borbe. Stradanje grada najbolje opisuje pjesma anonimnog sarajevskog pjesnika tog doba koji je preţivio poţar: 8) http://hr. a prvi na udaru se našao Bosanski ejalet. preuzeto u 22:20. bilo je prekasno. Posljedice bitke su najznačajnije za Bosnu i Hercegovinu. Grad nije imao garnizon koji bi ga branio. U poţaru je izgorio veliki dio Sarajeva. Deset hiljada osmanskih vojnika se utopilo u rijeci a jos dvadeset hiljada je ubijeno na bojnom polju. na dan 08. Artiljerijska vatra bila je kobna po mnoge osmanlijske vojnike koji su se zbili kako su prelazili most. Kada su shvatili kakva im opasnost prijeti. Seminarski rad iz historije . Princ Eugen Savojski je sa 8000 ljudi krenuo juţno.wikipedia. opljačkao ga. a iz Beograda su se počeli povlačiti dalje na istok što je značilo da više nije bilo vojske koja je mogla braniti granice Carstva. preţivjelo je samo par mahala i grad je morao biti nanova izgraĎen.org/wiki/Bitka_kod_Sente . Ostaci osmanlijske vojske su se vratili u Beograd.

Mnoge su iz svoje sreće oborene. bezbroj knjiga.„ Austrijski nevjernici pošli su i došli sa vojskom i popalili lijepo šeher Sarajevo. Popalili su kao i dţamije. Kao ovce potjerali su ljude. Mnoge su zarobili i upropastili. Šta i šta mushafa. srušili su mihrabe! Čitav grad s kraja na kraj porušili su i opustošili. čije lice ni sunce nije viĎalo. Došli su i popalili šeher Sarajevo. Došli su i popalili lijepo šeher Sarajevo. Seminarski rad iz historije . Iz očiju krvave suze su prolili. Da li je moja draga ţivo izašla? Čudo! Da li ju je čitav svijet gledao? Da li je sada obukla na glavu svoj fesić? Došli su i popalili lijepo šeher Sarajevo. ViĎene su i one. Došli su i popalili lijepo šeher Sarajevo. Bose i gologlave su tjerane. Stanovnici pobjegli su u planine.

Došli su i popalili lijepo šeher Sarajevo. Došao je nevjernik i grabi im imetak i hranu. Niko ne zna kakvo će stanje doći na glavu. Ţene i djeca kao ovce jecaju. Ah. Godine 1109. I djevojke koje kao rajske ljepotice po njemu šeću! Pogledaj sada ovo njihovo stanje! Došli su i popalili lijepo šeher Sarajevo. Došli su i popalili lijepo šeher Sarajevo. One koje nisu lica pokazivale ni suncu ni mjesecu. sarajevske visoke i visoke kuće! Na četiri strane leţe dobri ljudi! Da li ste vidjeli starce bijelih brada? Došli su i popalili lijepo šeher Sarajevo. Ah. Otišle su lijepe djevojke na dar kralju. Seminarski rad iz historije . Deset hiljada ljudi zarobljeni su i plaču. sarajevski ravni i ravni putevi.Došli su i popalili lijepo šeher Sarajevo.

Nakon ratova u 18. Godine 1807. Carstvo je zahvatila nezapamdena politička kriza. izgubilo je najvažniju bazu za regrutovanje vojnika. manje nego prije što je opljačkano i popaljeno više od stotinu godina ranije.a država je počela da propada ekonomski i da sve više zaostaje za Evropom. godine.godine do Svištovskog mira 1791. Evropa je shvatila da je propast Osmanlija neizbježna. (9) POSLJEDICE PO OSMANSKO CARSTVO Osmanlijsko carstvo je nakon poraza prestalo biti najjača vojna sila u Evropi. Mađarsku i Vojvodinu.godine – dr.Sarajevu je trebalo cijelo jedno stoljeće da se oporavi od ove katastrofalne pošasti koja ga je zadesila tog kasnojesenjeg dana 1697. Sultani su preko nodi dolazili i odlazili sa vlasti. Udarni dio osmanske vojske bili su janjičari. Sve jače države u Evropi su sada željele komad osmanskog teritorija. Tako su Osmanlije bile prisiljene da ratuju sa Rusima na istoku. Do ovog rata. U godinama nakon rata. kojeg su katolička Austro-Ugarska i pravoslavna Rusija ohrabrivale na ustanak. djeca kršdanskih podanika sultana koji su bili trenirani samo za rat i služenje sultanu. ali što je još važnije.115 Seminarski rad iz historije . uglavnom kršdanskog stanovništva. u kojem je najvede poraze Carstvo doživjelo od strane Rusije. Enes Pelidija str. 9)„Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog rata“ – dio „ Bosanski ejalet od 1593.000 stanovnika. zabiljeţeno je da je Sarajevo imalo 60. stoljedu. Carstvo je pretrpilo i snažan moralan udarac u ovome ratu. a veliki broj takve djece Osmanlije su uzimale od stanovnika Mađarske i Vojvodine. Izgubilo je mnogo od svoje evropske teritorije. Osmanlije nisu izgubile nijedan značajniji rat i mit o njihovoj nepobjedivosti bio je srušen. sa Austrijancima na zapadu i da se još bore sa pobunama po cijelom Carstvu.

Rusija je dobila Azovski poluotok. Slavonija. godine kada je potpisan Karlovački mir u Sremskim Karlovcima. prvenstveno zbog snažnog otpora Bošnjaka. U godinama nakon rata. Carstvo će od tog momenta samo početi da se smanjuje. stoljeda uz malu ili nikakvu pomod Osmanlija branili zapadnu granicu Carstva. godine kada je pala pod okupaciju Austro-Ugarske monarhije. Bosna će ostati najzapadnija pokrajina Carstva i neće imati istinskog mira sve do 1878. Seminarski rad iz historije . Poljska je dobila Podoliju. a to su MaĎarska. Osmansko carstvo će podrugljivo početi biti nazivano „Evropski bolesni čovjek“ . Osmansko carstvo će doţivjeti veliku ekonomsku i političku krizu i biti će nesposobno da odgovori na jačanje moći članica Svete lige. Morali su priznati Habsburzima pravo nad teritorijama koje su izgubili u ratu. Transilvanija i Vojvodina.Carstvo de još neko vrijeme sačuvati zapadne granice. koji su dobar dio 18. godine nije dao dozvolu Austrijancima da okupiraju Bosnu i Hercegovinu ZAKLJUČAK Rat je konačno završen 1699. Uvjeti mira su bili jako nepovoljni po Osmanlije. dio Ukrajine. do konačnog kraha u Prvom svjetskom ratu. Sultani i veziri su se smjenjivali kao na traci i Carstvo je postajalo sve više i više decentralizovano. a Mletačka republika Peloponez.što aludira na veliku političku krizu koju sultani i veliki veziri nisu bili u mogućnosti da riješe. Ovaj mir značio je slom moći Osmanskog carstva koje je prestalo biti dominantna sila u Evropi. Osmanlije su zadrţale Beograd. sve dok sultan 1878.

LITERATURA 1) Encikiklopedija Wikipedija http://hr. Trajao je 16 godina i u njemu su učestvovale sve veće sile u Evropi tog doba.org/wiki/Battle_of_Buda_(1686) . „ Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog rata“ – dio „ Bosanski ejalet od 1593.godine do Svištovskog mira 1791.wikipedia.115 9) Seminarski rad iz historije .godine http://en.org/wiki/Battle_of_Vienna.godine „ Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog rata“ – dio „ Bosanski ejalet od 1593.org/wiki/Opsada_Be%C4%8Da_1529. na dan 08.godine „ Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog rata“ – dio „ Bosanski ejalet od 1593. što vojnika što civila.Za Veliki bečki rat moţe se reći da je to bio najveći rat u Evropi do Prvog svjetskog rata. Enes Pelidija str.12.godine do Svištovskog mira 1791.wikipedia.wikipedia.114 8) http://hr. na dan 8.12. Enes Pelidija str.112 6) 7) http://hr.2011.2011 2) 3) 4) 5) http://en. osim Francuske i Engleske. preuzeto u 22:11 ..2011.2011.12.2011.2011.godine – dr. na dan 08. Enes Pelidija str.godine – dr.godine – dr. preuzeto u 22:20. preuzeto u 21:55.12.godine http://en. preuzeto u 21:48. na dan 08.org/wiki/Skoplje . na dan 08. Procjenjuje se da je u ratu poginulo oko milion ljudi.godine do Svištovskog mira 1791.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Vienna.12.wikipedia.wikipedia.org/wiki/Bitka_kod_Sente . preuzeto u 21:55.12. preuzeto u 22:00 na dan 08.

POMODNA LITERATURA Palmer.12 Enciklopedija Britanika. Opsada Beča Kemp. Slabljenje i pad Osmanskog carstva (1992) – str. Arthur Džihad:Trinaestovjekovni rat islama sa Zapadnom civilizacijom (2008) Seminarski rad iz historije . Alan.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful