You are on page 1of 33

EUTANAZIJA

Pri spomenu riječi eutanazija u svakodnevnoj komunikaciji pomisli se na oduzimanje života na smrt bolesnih i neizlječivih bolesnika, ali pomisli se i na kriminalnu radnju kada netko želi ostvariti neku dobit te želi ubrzati smrt oboljelih i nemoćnih. Teško bolesni, nepokretni i dugotrajnom patnjom i boli potisnuti, nekada mole da im se olakšaju muke i da im se pomogne umrijeti – mole da im bude izvršena eutanazija. Iz grčkog jezika, a znači ‘’blaga smrt"; eu=blaga, tanatos=smrt." Eutanazija je pravo na biranu, slobodno zadanu ili naručenu smrt iz motiva samilosti ili dostojanstva. Pojam “eutanazija” potječe iz antike i oblik mu je dao filozof SVETON, a naziv euthanasia prvi je upotrijebio F.Bacon u svojem djelu Novi Organon (1620.god.). . Kao jedan od najjačih motiva, društveno i uljudbeno prihvatljivih, u prilog eutanazije redovito se navodi vrednota ljudskog dostojanstva. Dostojanstvo smrti, dostojanstvena smrt i tome slično: besmislen je izraz. Smrt ne može biti dostojanstvena. Smrt je s jedne strane kazna za grijeh kaže kršćanstvo; s druge strane, smrt je degradacija biološke dimenzije ljudskog bića; ništa dostojanstveno. Može se, i treba, govoriti o ljudskom dostojanstvu u bolesti, o ljudskom dostojanstvu u tijeku umiranja. Jer, čovjek živi i dok umire. Glavni problem Zapadne civilizacije jest što umirućega napušta i obitelj i društvo i liječnik, a svećenika se smatra suvišnim. Teški bolesnik, umirući, trebao bi osjetiti u prvom redu ljubav i toplinu članova svoje obitelji, kao što je to običaj u Africi, Latinskoj Americi... I ne bi smio u posljednjim trenucima nipošto ostati sam.

PODJELA EUTANAZIJE NA KATEGORIJE
Aktivna eutanazija znači izravno skraćivanje života,pomoći u umiranju. Gotovo bez izuzetka u svim zemljama zabranjena. Najčešće se izvršava upotrebom smrtonosne injekcije Pasivna eutanazija ( ortotanazija ) znači pomoć umirućem puštanjem da umre, izbjegavanjem posebnih mjera kojima se produžava život. Kako se propuštanje dužnosti, nečinjenje, u pravu izjednačuje s činjenjem, tada i tzv. pasivna eutanazija, koja izaziva smrti propustom pružanja dužne pomoći, također predstavlja zabranjeno usmrćivanje. Umjesto pojmova aktivna- pasivna, spominju se nazivi pozitivna i negativna eutanazija. Pasivna ili negativna eutanazija danas se naročito javlja u slučajevima propuštanja primjene suvišne, aktivne terapije ili sredstava kojima se umjetno održava život umirućeg bolesnika.

Dobrovoljna eutanazija je slučaj pomaganja u umiranju na zahtjev ili molbu bolesnika, pomaganje u umiranju na zahtjev bolesnika, u suprotnosti je sa nedobrovoljnom, kod koje pacijent nije u stanju izreći taj zahtjev – duševna zaostalost, nesvijest. Oporučna eutanazija Living Will slučaj je kad imamo izjavu bolesnika kojom se unaprijed odriče primjene posebne njege i zahvata na njemu ako dospije u situaciju koja je puna patnje i bez izgleda za ozdravljenje. Prinudna eutanazija i nije eutanazija u pravom smislu riječi. Usmrćenje ili ubrzavanje umiranja primjenjuje se protiv volje bolesnika. Ovo

Pravo na smrt znači pravo čovjeka da odluči o vlastitoj smrti, da bira smrt. To je novo pravo ili pod istim nazivom i pokret za njegovo uvođenje. Ono uključuje pravo da se odbije svaki zahvat liječnika, zatim obaviještenost o stanju svoga zdravlja i izgledima za održavanje života.

Moždana smrt znači stanje koje nastaje nakon prestanka funkcije središnjeg živčanog sistema. Kad imamo utvrđenu moždanu smrt, unatoč umjetno podržavanim otkucajima srca ili disanja, obustavljanje rada umjetnih sredstava, a time i prestanak umjetno održavanih funkcija, ne znači usmrćenje, jer se smatra da moždana smrt znači smrt čovjeka, osobe. Dakle, ne radi se o eutanaziji, već o tehničkom postupku u odnosu na osobu koja je već mrtva.

Teratotanazija ili eugeničko ubojstvo malformiranog ploda i sama eutanazija ne razlikuju se bitno jer se u oba slučaja prekida život. Za sada teratotanazija nije nigdje ozakonjena, ali se ipak stotine malformirane djece uništava uz tzv. medicinsku indikaciju, odnosno abortus.

Ili je obolio od upale pluća koja. . i nema nade u njegovo izlječenje. ne žive dugo. 2. a može se liječiti. Dijete paralizirano od ove bolesti iziskuje specijaliziranu njegu tokom cijelog života. U predočenim primjerima "obustava značenja paje jedna vrsta pasivne Danas pojam eutanazija obuhvaća nekoliko liječenja" tako u Klajićevom rječniku eutanazije. može ubiti bolesnika. ili sa moždanom paralizom. I treće značenje je usmrćivanje neizlječivo bolesnih. Obustava liječenja moguća je da ubrza smrt bolesnika. Bolesnik boluje od raka. sa nesraslim pojedinim dijelovima tijela. atri značenja: laka smrt. a ako ga zahvati upala pluća ili meningitis moguće je da dijete umre od ovih upala. opće je poznato. različitog stepena. Spinabifflda je neprirodno stanje kičme i dovodi do paralize donjih ekstremiteta i gubljenja kontrole nad mokraćnom bešikom i debelim crijevom. eutanazija ima ova djeca.Pasivna eutanazija Komentiraj primjere: 1. Obustava narkotika pasivna eutanazija sprečavaju produženje patnji djeteta ili napora roditelja. Ovakvo dijete je mentalno i fizički paralizirano i zahtijeva posebnu njegu tokom života. Upravo to posljednje značenje je tema mnogih rasprava vezanih uz problematiku eutanazije. Dijete je sasvim defektno. Paraliza mozga je oštećenje mozga u toku poroda. olakšavanje smrtne muke i boli pomoću liječenja ii sl. ili je u komi nakon udara u glavu ili meningitisa. a prouzrokuje mentalnu retardiranost i paralizu udova. Može da ostane bez liječenja. ako ne bude liječena.

bolje rečeno za blagim umiranjem. U svom izvornom značenju eutanazija je označavala čovjekovu želju i molitvu za dobrom. terminalnom stanju nije samo medicinski neutemeljeno nego isključuje pravo umirućeg bolesnika na dostojanstvenu smrt. To je posebno važno u skrbi oko umirućeg bolesnika. eutanazija označuje pozitivnu brigu. Želju dobro informiranog bolesnika. 3. Taj se pojam danas uglavnom upotrebljava u njegovom „preciznijem .IV. koliko je samo moguće. kao i njegu da se umiranje. 1. blagom. jasno izraženu pri punoj svijesti u pogledu umjetnog produživanja njegovog života. poštujući bolesnikovo uvjerenje i želje. brzom i bezbolnom smrću. Ako bolesnik nije pri svijesti. Treće. Istodobno će liječnik upoznati i bolesnikove bližnje o njegovom stanju i nastojati postići njihovu suradnju na ublažavanju 2) Namjerno skraćivanje života u suprotnosti je s medicinskom etikom. 2. U tom se smislu. zauzimanje. tj. liječnik će postupiti prema svom najboljem znanju i savjesti. treba poštovati. bolesnikovih tegoba. tj. u smislu namjernog i nasilnog oduzimanja života. agresivni sadržaj. a u skladu s 3) Nastavljanje intenzivnog liječenja bolesnika u ireverzibilnom načelima izrečenim u ovom članku.i iskvarenom – značenju”3. Na sljedećem stupnju. upotrebljava i u crkvenim dokumentima: Pod izrazom eutanazija misli se na čin ili propust koji po svojoj naravi ili s nakanom uzrokuje smrt . kada će liječnik bolesniku uz lijekove nastojati pružiti i svu duševnu pomoć.izopačenom. dodajući mu novi. trećem . suvremeno značenje uključuje u sebi ona dva prva. proživi bez tjelesnih boli i duševnih tjeskoba poštujući i život i naravni dolazak smrti. UMIRUĆI BOLESNIK (Iz Zakona RH) 1) Ublažavanje patnje i boli jedna je od osnovnih zadaća liječnika. koji boluje od neizlječive bolesti.

poštujući bolesnikovo uvjerenje i želje. kod primitivnih Bretonaca. kada će liječnik bolesniku uz lijekove nastojati pružiti i svu duševnu pomoć. razbijala se »posvećenim čekićem« lubanja onima koji su predugo umirali. treba zakletva iz IV. dati smrtonosni otrov.Ublažavanje patnje i boli jedna je od osnovnih zadaća liječnika. jasno izraženu pri punoj svijesti u pogledu umjetnog Na moralno/etički problem eutanazije osvrće se i Hipokratova produživanja njegovog života. niti ćusvijesti. To je UMIRUĆI BOLESNIC posebno važno u skrbi oko umirućeg bolesnika. liječnik ćesavjet. Ako bolesnik nije pri Nikome neću. Želju dobro informiranog bolesnika.K. a u pometnuće ploda…" skladu s načelima izrečenim u ovom članku.Namjerno skraćivanje života u suprotnosti je s medicinskom etikom. Istodobno će liječnik upoznati i bolesnikove bližnje o njegovom stanju i nastojati postići njihovu suradnju na ublažavanju bolesnikovih tegoba. poput eugenike u staroj Grčkoj. koji boluje od neizlječive bolesti. U dalekoj prošlosti. koja u jednom svom dijelu izriče   "… poštovati.st. makar me za to i zamolio. Isto tako neću dati sredstvo za mu za nj dati postupiti prema svom najboljem znanju i savjesti..pr. Eskimi i danas nemoćne . . U starim i primitivnim društvima nalazimo mnoge aktivnosti koje nalikuju eutanaziji.

ne podnose bol. Dosljedno tome. -bolesni ljudi su u strahu. smijemo li ih poslušati i skratiti im muke? --tko ima pravo potpisati nečiju smrt? -mora li se to zakonski riješiti? -Smije li liječnik pristati na eutanaziju? . kada se uz iz prakse: tako i smrt. a tehnološkog napretka. gdje se kaže da svatko ima pravo na život. često racionalno ne razmišljaju. Pitanja o smrti idu zajedno sa pitanjima o životu.Život pojedinca reguliran je Deklaracijom o ljudskim pravima. mogu produljiti. Pravo na smrt sastavni je dio prava na život. ako postoji pravo na život. mora isto tako postojati i pravo na smrt. odgoditi. a "Dostojanstvo je temelj slobode svih članova ljudskog društva i nitko ne smije biti podvrgnut mučenju". panici. I medicina i sociologija. promijeniti…čovjeku u -liječnik i medicna imaju dužnost pomagati očuvanju života i zdravlja. kao i mnoge druge znanosti. nalaze se pred velikim pitanjem: kako se odrediti prema životu i smrti u ovo doba brzog Problemi pomoć tehnologije kako život.

već oslobađajuće. To je nastojanje da umiranje postane osmišljeno i svjesno proživljeno dovršenje života.. Umiranje tada više nije zasužnjujuće. tako da su poštovane sve sastavnice i odrednice ljudske osobnosti.Zagreb. vlastitom naravnom smrću. već smjeti umrijeti. . To je umiranje u miru sa samim sobom. Umrijeti tada više ne znači morati umrijeti.Eutanazija i situacije umiranja’’. pri punoj svijesti i da je umirući svjestan onoga što se s njim zbiva.” (Novaković. 2/1990:222) “ . s drugima i s Bogom.Umrijeti u dostojanstvu znači umrijeti u pravom trenutku. koliko je moguće. .. Dostojanstvo umiranja predstavlja i zahtijeva da se ono odvija.Revija za sociologiju’’.

tj. bilo etatističko etički sustavi" Platona i Aristotela "zastupaju stajališta u prilog na njegov zahtjev ili na zahtjev njegovih bliskih eutanaziji". dopusti prirodni tijek piše. Shakespearea." život neizlječivog bolesnika Tako je Thomas Moore u svom djelu Utopija izloženog degradaciji predložio da u njegovoj idealnoj ljudskog. umru.IZ POVIJESTI Eutanazija se često sinonimno naziva i EUTANAZIJE "ubojstvom iz samilosti" . Prema autoru. već ih Filozofi poput Montesquiea. U Platon smatra da bolesni ne mogu biti na Renesansi se često vode teret ostalima u državi. da i srodnika. neetična je. de Montaign treba pustiti da liječnika da poštujući njezinim ekvivalencijama. te ih iz toga razloga To ne spriječava rasprave o eutanaziji i ne treba liječiti. primjerice. to jest novorođenčadi na brdu Tajget drevne voljno prekidanje Sparte"."death with dignity". Moora. državi neizlječivi bolesnici dobivaju savjeta da govoreći o "malformiranoj požure sa micanjem iz ovog života. javno zalažefaziprav smrti u terminalnoj za najbolje da liječnik prekine samoubojstvo ljudi koji su svladani bolovima bolesti.kaže: "Da sam princ . u svojim djelim poput Thomas More u 'Utopiji' pjesnicirazloga želju bolesnika ne pasivnu eutanaziju iz pragmatičkih razradili svoje shvaćanje eutanazije. te se on zalaže za neku reklo bi se.god. Zanimljivo je istaknuti. da je Montesquieu se 1721. i "veliki bolesnikova života. Martin Luther ."mercy killing" ili čak "dostojanstvenom Svjetska udruga smrću" . Napominje se da je jedan od najranijih liječnika (WMA) donijela je 1987. da umr djeci" . deklaraciju o povijesnih primjera eutanazije izlaganje "nedonoščadi i malformirane ovom pitanju: "Eutanazija.

udijele njemu i njegovoj rodbini. slavnu i dostojanstvenu smrt. ljudima.. redovito bi molio bogove da takvu laku smrteutanaziju. U staroj grčkoj literaturi riječ eutanazija pojavljuje se tek tri puta. ne poznaju problem eutanazije. Izriče se jednostavno opće ljudska težnja i stav sam ili po kao i rano kršćanstvo. u židovstvu i kršćanstvu. koji su počeli plakati. Činjenica da bezbolniji način. upozorivši ih da čovjek treba umrijeti u smirenoj i pobožnoj tišini.August Oktavijan kad bi čuo da je netko umro brzo i bez bolova. Po prvi put zabilježena je oko 300.Stav toga vremena najbolje je izrazio Toma Akvinski: samoubojstvo se protivi ljubavi prema samom sebi. govori samo o brizi i načinu zaštite cijele zajednice od epidemije.Mrav". Sačuvani tekst glasi: . isključuju iz društvenog života bolesnici sa zaraznim bolestima. a ne euthanasia. Grčko-rimski svijet U helenističkoj kulturi eutanazija je imala značenje lijepe i sretne smrti. Pojam eutanazije u rimski svijet prenosi Ciceron."Kad je Sokrat popivši otrov. ne želi on ništa bolje od dobre smrti. razumijevajući pod tim izrazom časnu. U tim se zapisima eutanazija nigdje ne spominje kao blaga smrt koju si netko 2.. grčkog komediografa Posidipa.Od svega što si čovjek može poželjeti od bogova. prisutno je visoko poštovanje ismrti: kad se već mora bolesnim neka to bude pred neizbježivom činjenicom solidarnost sa starim i dogoditi. Da to izrazi. označavajući držanje odnosno stav čovjeka prema smrti. on upotrebljava riječ eufemia.na takvu je smrtnu kaznu bio osuđen. Biblija drugom zadaje. u jedinom sačuvanom komadiću kazališnog djela . Naprotiv. prijatelje. godine prije naše ere. U starom Rimu pojam eutanazija je dobio praktično značenje. prema zajednici i prema Božjoj vlasti nad .1.u društvu prijatelja mirno očekivao polagano utrnuće života. a ne o nakani da se dotični ljudi ubiju. ukorio je. u grčko-rimskoj kulturi plemenite i hrabre smrti. na što brži i se u srednjem vijeku.

Nitzsche hvali .U prilog eutanazije eutanazija1903. te svijest beznačajnosti pojedinačne egzistencije u odnosu prema interesima cjeline... g.stotine tisuća neizlječivih-luđaka.. 1920. tako je postojao i smrtni ceremonijal.Thomas More u dijelu . gubavaca..da exterior: doba psihička priprema. Novije prvo je1895. Srednji vijek Kulturna strujanja u vrijeme renesanse.Pravo na smrt". bezbolnim i brzim otrovom. a nobelovac W..slobodnu smrt". Iz .".Pravo na eutanaziju". Herojstvo se zahtijevalo i u umiranju. i liječnički zbor New York izboru eutanazije. godine A. F.. godine objavio je u monističkom časopisu članak lako i bezbolno iz života ode".umijeću umiranja. bilo morfijem. Bacon upotrebljava i uvodi u javnu raspravu . Kao motive za eutanaziju autori navode samilost prema onome tko trpi teške boli. Prema tom prijedlogu u obzir za eutanaziju došli bi samo sasvim određeni slučajevi i s vrlo preciznim jamstvima. te se oslobodi.g. onu po vlastitom pojam i želji. Nakon njega istupio je nije više nepoznanica. ljudi s rakom itd. tražio je 1904 g.E. bit će zadržan u časnoj uspomeni. ali ih i nagovarati da više ne trpe tu pogubnu i bolnu bolest. usmjeravala su se prema ars moriendi . Nazori Hackela. te da se sami oslobode ili da dopuste drugima da ih iz toga izbave. State Medical Association. bilo kojim drugim sredstvom. te Bindinga i Hocha naišli su na velik odjek i utrli su put sistemu .Utopije" također je vidljivo da More još ne poznaje pojam eutanazije..Dopuštanje uništenja životno nevrijednog života". pravnik K.kod uglednih ličnosti jer. Francis Bacon razlikuje dva pojma: euthanasia interior i euthanasia 4.pozornicu života valja napustiti dostojno. da se eliminiraju .3. Tko ne prihvati prijedlog bit će i dalje njegovan.Utopija" ističe da neizlječive bolesnike treba njegovati i paziti. je objavio knjigu . Samrtnička se postelja pretvarala u pozornicu. Binding i liječnik A. Hoche objavljuju malu knjižicu . Haeckel podsjećajući na goleme privatne i javne troškove.. Ostwald 1913. pod utjecajem antike. Tko prihvati prijedlog. Jost a drugo aktivna pomoć umirućem .

000 nekorisnih jedaća.stare medicinske kao uništenje životno nevrijednih života. Eutanazija kao ublaženje boli. naime. ali presuda američkom liječniku Jacku Kevorkianu.5. g. g. i kriterije takvoga života. Death). Nepoželjni životi. 70-80. premda u ilegalnosti i dijelom u tajnost. politički. govori u prilog tvrdnji da brzo je medicinska umijeće bez ljudske duše. oko 20.duševno bolesnih osoba. Vrijeme drugog svjetskog rata Svoj procvat.medicinari. liječničko posao.. koji poznaju svoj I najnovijane poznaju čovjeka.000 politički opasnih pojedinaca. bio je prihvaćanje neznatne promjene u načelnom stavu. Smrt (Dr. pomogao da svojevoljno umru. . Najnovije doba nevrijedni životi. koji je dobio nadimak Dr.se nova bila shvaćena etika oslobađa karakterističnih ostataka svoje prethodnice.brzo su postali 7. Njega je 1996. doživjela je eutanazija u nacističkoj Njemačkoj.. prema potrebi.tradicionalna" ili . češće spominjane pod imenom .samilosno je i blago" eutanazirano. rasno nepoćudnih i ekonomski neuporabivih ljudi . da postoji život nevrijedan života. Alexander. u drugom svjetskom ratu.rasno. nije bilo preteško utvrditi. ekonomski. Pojavila se i medicina bez ljudskosti. Početak cijelog tog užasa.. Kad je ideja jednom bila prihvaćena. porota u Michiganu oslobodila krivnje za smrt dvojice pacijenata kojima je 1993. Tako su se pojavili liječnici. kako će kasnije iz proučavanja zaključiti američki liječnik L. etike.hipokratska" etika.

a ako bi počinitelj udovoljio molbi ili zahtjevu iz sažaljenja prema bijednom stanju nekog lica.god. Zanimljivo je naglasiti da je 1939.god. Sud u Nürnbergu je dotičnog doktora Brandta osudio na smrt. Prema starom zakoniku bivše Jugoslavije iz 1929. Za razliku od većine ubojstava gdje je motivacija uglavnom osveta. u slučaju eutanazije motivi su altruističke prirode. već ju se kažnjava propisima o lišenju života. eutanazija se smatra krivičnim djelom namjernog lišavanja života – ubojstvom i kažnjavalo se kaznom predviđenom za to djelo. te se upravo iz ove razlike između klasičnih ubojstava i eutanazije javljaju problemi u tretiranju eutanazije. . Belgiji i Velikoj Britaniji eutanaziju se ne klasificira kao krivično djelo. Prema zakoniku iz 1951.Eutanazija i zakon Gledajući sa pravnog odnosno zakonskog aspekta eutanazija se smatra lišenjem života druge osobe. U Njemačkoj. U SAD-u je u većini saveznih država donijet zakon o pravu na smrt koji terminalno bolesnom osobama daje pravo odlučivanja o životu. Eutanazija se shvaća kao oblik pomoći. mržnja ili koristoljublje. eutanaziju se tretiralo kao posebno krivično djelo lišavanja života ako je ono učinjeno na zahtjev ili molbu (kazna zatvora do 5 godina ). kao skraćivanje muka i patnji.god. Italiji i Nizozemskoj eutanazija se klasificira kao krivično djelo te ju se kažnjava nešto blažim oblicima kazne od onih za klasično motivirano ubojstvo. U Francuskoj. djelo se smatralo prijestupom i kažnjavalo zatvorom do 3 godine. Hitler potpisao uredbu prema kojoj je bilo odobreno usmrćivanje osobe koje je proglašena neizlječivom. Dakle eutanazija je po zakonu krivično djelo i kao takovo ono podliježe krivičnoj odgovornosti i kažnjavanju. i time odbijanja liječničke pomoći u cilju smrti. Liječnik Karl Friedrich Brandt bio je lično odgovoran za proglašavanje 275 tisuća ljudi neizlječivima i svi oni su bili smaknuti.

laička organizacija koja daje svojim članovima obrasce za izražavanje posljednje želje i darivanje organa. U vezi s legalizacijo eutanazije u Nizozemskoj se već spominje mogućnost razvoja ‘’turizma umiranja’’: ljudi bi mogli Njemačka početisjene holokausta. godine promjenu zakona u smislu “Alternativnog prijedloga za pomoć u umiranju”. a izdala je i knjižicu s receptima i savjetima za samooslobađanje. 3) obavezivanje liječnika da poštuju i provode pacijentovu odluku. Savezno udruženje pravnih stručnjaka Njemačke poduzelo je 1991.Sjedinjene Američke Države Prvi zakon o pravu na prirodnu smrt donijet je u SAD 1976. 2) ukidanje krivične odgovornosti liječnika i ostalog medicinskog osoblja koje provodi pacijentovu želju i odluku. . godine Gornji dom nizozemskog parlamenta izglasao je zakon o legalizaciji eutanazije. godine Oregon je jedina država koja dopušta eutanaziju. vegetiranje i da je kao takva izgubila svoj smisao. u Njemačkoj pomoćvodiumru. godine. Osnovni elementi zakonski uredbi daju mogućnost pacijentu da u pisanom obliku odluči o prekidu terapije: 1) jer je uvjeren da ona predstavlja umjetno produživanje života.Od 1994. Nizozemska 2001. Ali je osnovano “Njemačko društvo za humano umiranje” (Deutsche Gesellschaft für Humanes Sterben) . rasprava na temu Zbog dolaziti u Nizozemsku tražeći se ne da javna eutanazije.”.

Dok najveći dio društva može "pobjeći od tuđe smrti". izdanje. Eutanazija kao pomoć pri umiranju ili pospješivanje umiranja na zahtjev. Zagreb. Kaznenog zakona pod nazivom “Usmrćenje na zahtjev” kaže se: “Tko drugoga usmrti na njegov izričit i ozbiljan zahtjev. g.. 1978. kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.” (Kazneni zakon 1997. i 1990. medicinsko osoblje to ne može .1989. Narodne novine. I. Godine 1988. te je uključena u poglavlje o kaznenim djelima protiv života i tijela. 46% ispitanika je ZA 58% ispitanika je ZA 53% ispitanika je ZA 81% ispitanika je ZA Hrvatska U članku 94.). 1984.SAD SAD NJEMAČKA FRANCUSKA 1936. g. g. članak 94. g.. na temu eutanazije u Republici Hrvatskoj provedeno je sistematsko istraživanje o hospicijskoj djelatnosti. u hrvatskom se zakonodavstvu smatra ubojstvom čovjeka. 1973.

000 ispitanika) o pomoći liječnika da teškim/neizlječivim pacijentima omoguće bržu smrt. Radi se zaista o vrlo osjetljivom sadržaju.za ili protiv eutanazije. Budući da u nas nema službenog stava o eutanaziji. Nizozemska i Belgija prve su zemlje koje su ozakonile tzv. za što je predviđena kazna zatvora od jedne do osam godina.Eutanazija i zakon? Po motivima.) GfK Centar za istraživanje tržišta prikupio je i podatke o mišljenju građana (N=1. U pripremi je novi zakon u kojem se i taj problem želi posebno regulirati. imali smo već prilike čuti. liječnici se nemaju s kim savjetovati o isključenju aparata. koji se mora dobro definirati kako bi se izbjeglo moguće zloporabe. . eutanazija se može izjednačiti s kaznenim djelom usmrćenja na zahtjev.. “ubojstvo iz milosrđa”. Službena mišljenja .. U okviru redovitih mjesečnih istraživanja javnog mnijenja (03/2003.

a u svrhu prekida teške patnje pacijenta/neizlječivo bolesne osobe. bez nanošenja boli. Jeste li za to da se u zakonu o pravima pacijenata regulira primjena eutanazije u Hrvatskoj. tj.Kako građani ocjenjuju potrebu zakonskog reguliranja pitanja eutanazije Eutanazija je olakšavanje umiranja.64% -osobe s visokim stupnjem obrazovanja 63% Zanimljivo je da su građani stariji od 64 godine najmanje spremni prihvatiti takvu zakonsku regulativu – samo 37% ! . da se zakonski definiraju uvjeti kada se ona može primijeniti? Pristalice zakonskog reguliranja pitanja eutanazije su: .prisutne među mlađim građanima – od 18 do 34 godine: 61 .

         “tKo liši života kakvo lice na njegov izričit i ozbiljan zahtev ili molbu. zbog zloupotrebe eutanazije od strane nacističkih liječnika.168. kazniće se zatočenjem do pet godina ili zatvorom.          . Kazneni zakon NN 110/97 priznaje usmrćenje na zahtjev kao privilegirani oblik kaznenog djela ubojstva.          čl.          Ako je ovakvo lišenje života izvršeno usled sažaljenja prema bednom stanju ovoga lica.          Nakon Drugog svjetskog rata. jugoslavensko krivično pravo više ne priznaje privilegiranost ubojstva na zahtjev.Ubojstvo na zahtjev kao privilegirani oblik kaznenog djela ubojstva priznavao je Kazneni zakon Jugoslavije iz 1929. učinilac će se kazniti zatvorom do tri godine".          Tko drugoga usmrti na njegov izričiti i ozbiljan zahtjev.        čl.94. kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.

000 stanovnika 83% Osobe u dobi od 25 34 godine starosti -84% Građani srednje i visoke .Pogledajmo koliko građani RH o tome znaju: Zagreb 77% Istra i Primorje 82% Gradovi preko 100.

5 3.7 55% 40% 33% 22% .Ocjena od 1 do 5 ( 1 znači – uopće se ne slaže. pa tako i o smrti eutanazija spada u osnovna ljudska prava i slobode patnja je dio života i treba izdržati do kraja eutanazija je obično ubijanje. treba je zabraniti 4. 4.0 3.: tvrdnja čna vanje ocjena građa na život je nešto posebno.3 2.2 58% nitko ga nema pravo oduzeti svaki čovjek treba sam odlučiti o svom životu. 5 – u prosje podrža potpunosti se slaže).

nemoćne i gladne. jer ona ujedno predstavlja prelazak iz ovozemaljskog vremenitog života u zajedništvo vječnoga života svetih s Bogom.zadavanju smrti drugoj osobi. vode bitku očuvanja autoriteta u tim pitanjima kojeg se . Život dakako ne mora biti osiguravan svim mogućim sredstvima. biti će smatran ubojicom ljudskoga roda. Smrt je za pripadnike kršćanske vjeroispovijesti vrlo važan događaj. Nijedna vlast ne može ozakoniti eutanaziju jer se radi o kršenju božanskog zakona. Budističke vrijednosti ljudskog života kao dragocjene i rijetke prilike postizanja nirvane i još više pružanjem pozitivnih doprinosa svim ostalima. Kršćanstvo se izričito protivi eutanaziji te je od samih začetaka davalo poticaj njezi bolesnika i brizi za stare. već svaki vjernik izgrađuje svoje vlastito gledište u okviru religiozne doktrine. U budističkom vjerovanju nema izričitog stava prema eutanaziji. U zapadnim zemljama gdje se javlja proces sekularizacije religijske tradicije. a taj nije izvršio umorstvo ili sijao razdor u zemlji. niti ga se smije uništavati. o zločinu protiv Teološki pogledi na eutanaziju života i o povredi ljudskog dostojanstva. Unatoč svemu pa možda i različitoj motivaciji. nasilje na život u bilo kojem pogledu se prezire. zaključci i stavovi prema eutanaziji u budizmu pokazuju se vrlo sličnima onima u kršćanstvu. Islam se također otvoreno protivi eutanaziji: onaj koji ubije čovjeka.

tuge. vapaj za većom ljudskom pažnjom. posjedujem li još moj identitet i dostojanstvo. ogorčenost na okolinu ili njegovatelje. vapaj za: solidarnošću. doslovni. trenutak depresije. b) vapaj za pomoć društveno mrtvog čovjeka: vapaj za boljom njegom. za nadom kad ishlape ljudske nade. Bog sebe proglašava gospodarom ljudskog života: »Ja usmrćujem i oživljujem« (Pnz 32. blizinom. ili je: a) prosvjed protiv nepodnosivog stanja: neublažene boli. smijem li još živjeti po vašem sudu? No. ne pomažete mi živjeti.Materijalni. neopravdanog produživanja umiranja. više ne želi živjeti u takvim okolnostima. eutanazija je »apsurdna i neljudska« u prvom redu zato što Bog zabranjuje oduzimanje ljudskog života: »Ne ubij!« Potom. c) ili su to posljednja životna pitanja: ima li još moj život smisla u vašim očima. 39) I nitko od ljudi nema pravo oduzimati život ni sebi ni drugomu . zahtjev znači uistinu želju za uništenjem – smrću.

jer si ti dopustio ubojstvo njihove braće i sestara. ali da u demokratskim zajednica mora biti stvoreno takvo zakonodavstvo koje će dopustiti život svakome prema vlastitim uvjerenjima. Ne će biti dobne granice. Crkva (katolička. jer te ne će htjeti podnositi u tvojoj Argumenti i protuargumenti za eutanaziju Argument starosti. spekulacija ili licemjerje. kuća i ekvivalentni protuargument koji govori da religiozna uvjerenja moraju biti poštivana. . protestanska i židovska ) prihvaća i odobrava pasivnu eutanaziju dok se izričito protivi svakom obliku aktivne eutanazije.ne ubij. ali to je u principu teorijska konstrukcija. čija ćeš žrtva vjerojatno biti i ti. Distinkcija između aktivne i pasivne eutanazije eventualno služi umiranju savjesti ili izbjegavanju sankcija. Argumenti upozorenja Tvoja će te djeca ubiti. Religijske dogme su principijelno nespojive sa individualističkim koncepcijama zapadnih demokracija. 1 : Eutanazijom se krši šesta Božja zapovijed .Kad jednom dopustiš ubojstvo nerođenog djeteta. Nema moralne granice koja bi bila relevantna između uštrcavanja smrtonosne injekcije ili neliječenja neke bolesti. Ovom argumentu javlja se Tvoja će te djeca ubiti zbog tvojih dakako iimanja. to se više ne će zaustaviti. Tvoja će te djeca ubiti. Stavit ćeš u pogon lančanu reakciju.

Protuargument glasi. da svaka institucija i svako oruđe može biti zlouporabljeno i korišteno za zločin. Protuargument kaže da su greške moguće.Argument 2 : Pravo na život je osnovno ljudsko pravo – apsolutno. . javlja se koncepcija o kvaliteti života. jer bi se time otvorio put zlouporabama i zločinu te planiranom provođenju eutanazije po uzoru na situaciju u Njemačkoj tijekom drugog svjetskog rata. pod čime se podrazumijeva oduzimanje života protiv volje građana. no u ovakvim situacijama oslanjanje na njih je skoro neljudsko. Čuda su uvijek moguća. pa ni liječnikovom. jer uvijek postoji mogućnost pogrešne dijagnoze i prognoze. što znači da osoba koja sama i svojom željom želi okončati život nije unutar granica državne obveze. prirodno i neotuđivo. Suprotno ovome. nedostacima – skraćivanju vrlo malog postotka ljudi koji bi ipak mogli preživjeti. iz koje proizlazi i pravo na smrt – prekidanje života u situacijama kad njegovo produljivanje postaje besmisleno. Argument 4 : Eutanazija ne smije biti legalizirana. U svakom slučaju realizacija prava na smrt ne može postati ničijom dužnošću. ali prednost skraćivanja muka i patnji koje su nepotrebne pretežu nad tzv. Još jedan protuargument se odnosi na obvezu države da štiti život. Ljudsko dostojanstvo bi u protivnom bilo narušeno. Argument 3 : Eutanazija se ne smije dopustiti. pa je između ostalog tako i sa eutanazijom.

te je njegova želja odnosno zahtjev eventualno nepromišljen. Povjerenje pacijenta u liječnika i bolnicu čija je zadaća liječiti.Argument 5 : Sredstva protiv bolova učinila su eutanaziju suvišnom. kao i na svaki drugi. te slobodno možemo zaključiti da raspravama o eutanaziji nema kraja . Patnja zbog neučinkovitosti lijekova i bespomoćno življenje pomaganjem od strane medicinskog osoblja ne mora biti podnošena. Argument 7: Bolesnik može izraziti želju za eutanazijom pod utjecajem lijekova ili trenutačnih bolova. I na ovaj argument može se navesti i protuargument. a dobar liječnik ne pušta svog pacijenta da premine u bolovima. Međutim nema razloga za uskraćivanje eutanazije u slučajevima kada bol ne može biti olakšana. Argument 6 : Legalizacija eutanazije smanjila bi povjerenje javnosti i bolesnika u zdravstvenu njegu i moral liječnika. neće ni biti dozvoljena. Kao protuargument navodi se da eutanazija u slučajevima gdje manjka bol ili gdje je bol uspješno suzbijena. neće se smanjiti ako se naglasi da će eutanazija biti provođena samo na izričiti zahtjev pacijenta.

opće društveni pristup (Novaković.Eutanazija i situacije umiranja’’.. etički i moralni 4. pravni 3.Pristupi rješavanju problema eutanazije 1.Eutanazija je problem kojem se može pristupiti s nekoliko aspekata . medicinski ili liječnički 2..Revija za sociologiju’’. .2/1990) . .Zagreb.

odnosno da li će rezultat biti ublažavanje bolova ili eutanazija. neće dati sredstvo koje donosi smrt niti takav savjet. Na razini medicinskog postupanja teško je razlučiti krajnju posljedicu medicinskih zahvata.Medicinski ili liječnički Obuhvaća liječnički. Svojim nastojanjem da situacije oslobodi dvosmislenosti i nejasnoća u cilju sprečavanja manipuliranja moderne medicine nečijim životom. Pravo ima instrumentalnu ulogu u društvu općenito pa tako i u medicini. etičkog ni teološkog argumenta. pravo je samo donekle uspjelo. zdravstveni postupak koji služi uklanjanju boli protiv koje nema moralnog. Pravni aspekt se svodi na problem odgovornosti za odluke koje su u graničnom području života i smrti pacijenta. Pravni pristup Nastoji sa pravnog aspekta razmotriti problematiku koja se javlja pri eutanaziji. a ne njegovo uništavanje. . etičkim i deontološkim kategorijama koje u svojim krajnjim oblicima imaju i pravni iskaz. Ustvari je riječ o društvenim. Još u Hipokratovoj zakletvi budući liječnici se zaklinju da nikomu makar ga on i molio. te tako taj postupak nema veze sa eutanazijom iako iz takvog postupanja može nastupiti smrt pacijenta. Dužnost liječnika je svakako spašavanje pacijentovog života.

nepoznatim ljudima. smrt je bila herojski čin. a pojedinac okružen tehnikom. Okružen tehnikom. kad ima dojam da mu je okolina sve oprostila 1. uz samopoštovanje.Zagreb. . bez obitelji. (Novaković.. Pojedinac je nemoćan da se sam nosi s problemom smrti.Eutanazija i situacije umiranja’’. smrt je sistematski potiskivana iz života. a posebno s problemom bola. a umiranje čin pozdravljanja s najbližima i put u vječnost. uz dojam umirućeg da je shvaćen u svom bolu 6. pojedinac priželjkuje “dostojanstveno umiranje: 1. . u ljudskom prisustvu 3. da mu nije oduzeta nada u ozdravljenje i život 7.. do 19. uz poštovanje sitnih želja umirućeg 5. umiranje je istrgnuto iz konteksta kulture.kad prihvaćamo smrt i kad se mirimo sa smrću”. bez jakih bolova 2. da mu se ulijeva pouzdanje da će dobro podnijeti ono što ga još čeka 8. sve prisutnijom u stanjima dugotrajnog i polaganog umiranja. Pojavom industrijske revolucije.Revija za sociologiju’’. tome je prisustvovala cijela obitelj. stoljeća bili svjedoci da se čin umiranja odvijao u kući.Etički i moralni pristup Prije smo. Smrt je prebačena u bolnice.kad umire bez stida i osjećaja krivice 2. . poštovanje okoline i bez straha 4.

od kojih bi obavezno (Novaković.Zagreb. Na to je medicinsko osoblje obavezno i Deklaracijom o pravima pacijenata koju je 1976. bez ikakvog doživljaja.Revija za sociologiju’’. g.. Čin umiranja valja humanizirati. veliki je strah pred smrću i on se ne može otkloniti. a da ne poznaje prave argumente.. donio Europski savjet Interparlamentarne unije u Strassbourg-u. No javnost može biti i kondicionirana putem sredstava javnog informiranja i opredjeljivati se “ZA” ili “PROTIV” nekog zahvata ili postupka. U dnevnom tisku sve češće susrećemo paradigmu “blago u Gospodinu preminuti. .Premještanje mjesta umiranja iz vlastite kuće u bolnicu ima za posljedicu da se pojedinac sve rjeđe neposredno susreće sa smrću svojih bližnjih.Zagreb. . nije želio da ona bude predmetom njegovog iskustva. Tako je smrt za današnjeg čovjeka . iako ih umirući priželjkuju. ordinacija jakih analgetika i sestrinska 2/1990:194) njega. Čovjek 20. Dakle. i medicinsko osoblje smatra da bi tek u njihovoj prisutnosti smrt bila lakša.Eutanazija i situacije umiranja’’..”“Blaga smrt” je smrt slična eutanaziji. ljudskija i dostojanstvenija. istovremeno nitko ne želi biti heroj pred smrću. a još sramotnije umiranje u mukama. stoljeće da umirući pate od teških bolova kod neizlječivih bolesti. Sramotno je za 20.. Osnovni postulat te deklaracije glasi da "pacijent ne smije trpjeti bol''..Eutanazija i situacije umiranja’’.Opće društveni pristup Javno mnjenje postaje sve češći pokretač promjena i stavova. moralo biti ublažavanje bolova i patnji. on ju je želio izbjeći.Revija za sociologiju’’. . stoljeća očito se nije želio suočiti. a još manje sukobiti sa smrću. . 2/1990) Iz navedenog dolazimo do jedne nove općedruštvene pojave: . uvesti neke standarde. (Novaković.

Unatoč svemu roditelji su ga držali kod kuće.Život dostojan života’’. Umro je kod kuće. Zagreb. Zagreb. Roditelji su mu. okružen obitelji koja se punih 9. bračni par Van de Putt u Belgiji. godina brinula o njemu. Filozofsko-tehnološki institute Družbe Isusove. priznao je da je uskratio umjetno hranjenje besvjesnim i neizlječivim bolesnicima. . •Godine 1962. U prometnoj nesreći u Engleskoj teško je stradao 17-godišnji R. Sud je izrekao samo uvjetu kaznu. Bio je samo privremeno udaljen s posla. brižno njegovali i pokušavali povratiti iz kome.16-godišnjeg dječaka udario je auto. Urs Peter Hammerli. ostao je paraliziran od vrata na niže.Matthew Mintern 1990. A. na njegove zahtjeve dali tablete za spavanje i stavili mu najlon vrećicu na glavu te se ugušio (imao je 22 godine). Haughton. bacio kroz zrak. Filozofsko-tehnološki institute Družbe Isusove. što je odobreno.RAZMISLIMO O NEKIM PRIMJERIMA I SLUČAJEVIMA •Engleska . . Na kraju su zatražili od Višeg suda dozvolu da ga se pusti da umre u dostojanstvu.. sredstvom za uspavljivanje usmrtio je svoje dijete rođeno bez ruku. •Godine 1975.(Pozaić.Život dostojan života’’... To se desilo nekoliko dana nakon rođenja. šef jedne klinike u Zürichu. ali svjestan svog stanja.1 985:24) •Godine 1985. Roditelji su ubrzo postali svjesni da je zapao u stalno vegetirajuće stanje bez povratka i poboljšanja. Sud je roditelje oslobodio odgovornosti. . 1985:24) . (Pozaić. pri padu povrijeđena mu je glava.

i moguće je da ostane živ. poslije oboljenja od meningitisa. Dio medicinskog osoblja zalaže se za eutanaziju ako ona ne bi vodila zlouporabama. Iz tog istraživanja kod nas.EŽBE ZA RAZGOVOR: 1.1989. U posljednje vrijeme provedena su mnoga istraživanja o eutanaziji i situacijama umiranja kako u svijetu tako i kod nas. Već samo pitanje je izazvalo mnogo revolta. npr. ali pri svemu tome potrebno je mnogo humanosti i stručnosti za donošenje takve odluke. jer eutanazija izvorno nije i ne može biti medicinski postupak – općenito je smatrana običnim ubojstvom. Bolesnik je u besvjesnom stanju duži period. Anketom su bili obuhvaćeni svi gradovi koji imaju hospitalnu djelatnost i osobe koje su u hospitalnu djelatnost uključene tj. Aparat ubrizgava zrak u njegova pluća i disanje se održava (vještačkim putem). jasno je vidljivo da je medicinsko osoblje izričito protiv eutanazije. medicinskog osoblja. makar je osoblje svjesno neophodnosti ublažavanja boli i patnje. Ljekar čvrsto vjeruje da nema nade za izlječenje. . Tako je kod nas 1988. Ostanak ovog bolesnika u životu moguć je pomoću ovog aparata koji održava njegove životne aktivnosti.. Ako vještačka pluća prestanu sa radom. upotrebljavajući vještačka pluća. bolesnik neće moći nastaviti disanje. Bolesnik obolio od raka. Jedan od ciljeva je bio istražiti kakva se smrt smatra zadovoljavajućom i moralno opravdanom. Medicinsko osoblje se zalaže za postupak između olakšavanja patnji i skraćivanja muka. Zanimljivo je da nitko od medicinskog osoblja ne bi htio donijeti takvu odluku. Sva druga gledišta ovog bolesnika smatraju mrtvim i nesposobnim za kontrolu nad vlastitim funkcijama. 2.Ljekar vjeruje da će on u svakom slučaju umrijeti i daje mu visoku dozu narkoanalgetika koji mu zaustavljaju disanje. i 1990. a kakva ne. ISTRAŽIVANJE KOD NAS Isključenje vještačkih pluća smatra se aktivnom eutanazijom. obuzet je bolovima i nesvje-sticom. godine provedeno istraživanje upravo na tu temu. ili je sa teškom povredom glave.

u skladu s ljudskim dostojanstvom: homo sapiens. da se u ime čovječnosti smije. treba i mora ubiti .čovjeka. i u našoj civilizaciji? Iz pisma koje sam nedavno primio. Nije li vrijeme da se ipak vratimo obitelji: u našim promišljanjima i u našem zakonodavstvu. proturječno. Na praktičan zahtjev života potreban je praktičan odgovor života. imago Dei. akademsko pitanje.drugima na brigu. štoviše. U ime humanizma – ubiti čovjeka = negacija humanizma. kao nasilje nad životom i umiranjem. već stvara nova bolna pitanja.Zaključak Pitanje o zahtjevu ili nametanju eutanazije. daje hospicij. može nadjačati i iskorijeniti onaj negativan. A mnogi starci (i mi smo već tu . Eutanazija. navodim jedan dio. pitanje temeljnog ljudskog prava na život. više je praktično nego li teoretsko. a mladi dalje u jurnjavi za zaradom. Pozitivan stav spram života na svim njegovim razinama i stupnjevima. Jedan od mogućih djelotvornih i provjerenih odgovora. Zvuči paradoksalno. ne rješava pitanje ljudskog dostojanstva u umiranju. Odgovor po mjeri čovjeka daje kultura života i civilizacija ljubavi. u skladu s ljudskim pravom na život i dostojanstvo u umiranju. i to je dio odgovora – ovaj puta utješnog – na pitanje gdje živimo: Stare u dom . Ljudski se problemi mogu i trebaju rješavati na ljudski način. ljudskog dostojanstva u trpljenju i umiranju.

Kako će se prema smrti odrediti čovjek 21. primjerice. Po mojem mišljenju. bilo s obzirom na koncept liječničke profesionalne tajne. hoće li je doživljavati drugačije. također nezaobilaznom. . feticida i infanticida. Poticaj za raspravu o ovim problemima u širem kontekstu dala su ona izlaganja koja su se bavila etičkim teorijama života.promišljala je nekolicina autora. ispunjeniji? To ćemo tek vidjeti! U nekim slučajevima eutanazija je vrlo potrebna i korisna. s gledišta islama. značajno mjesto u izlaganjima dano je i dvjema hittemama suvremene bioetike . te odnosom pojmova života i dobrog života u kontekstu (bio)etičkih rasprava. te žele biti u okruženju punom ljubavi i razumijevanja.eutanaziji (pravu na život. ali se i bojati eutanazije. Značajna pozornost posvećena je medicinskom i društvenom tretiranju osoba zaraženih virusom HIV-a: testiranju na HIV i AIDS u trudnoći. koji su u nekoliko izlaganja razmotreni s teoloških i moralnih aspekata. ali i regulirati eutanaziju točno određenim zakonskim postavkama (koliko je to god moguće). te abortusu i relevantnim temama statusa ljudskog embrija. uključivanju učenika zaraženih HIV-om u osnovne i srednje škole itd. kršćanskim). informiranju o AIDS-u. argumentima za aktivnu eutanaziju i bioetičkim razmatranjima moždane smrti). ili će ovladati nekim drugim aspektima tijela i duha te odlaziti u smrt svjesniji. hoće li i dalje težiti. u budućnosti bi prvenstveno trebalo razvijati hospicijsku medicinu i mogućnost uklanjanja bol. bioetičkom pitanju .odnos liječnik-pacijent . stoljeća. O jednom. te detaljno uputiti liječnike u problem eutanazije. Eutanazija i abortus Osim genetičke i reproduktivne tehnologije. no istraživanja pokazuju kako ljudi oboljeli od smrtonosnih bolesti žele živjeti sve dok im sama priroda to ne uskrati. Nezaobilaznim su se pokazali i problemi transplantacijske medicine. bilo u kontekstu rasprave o paternalizmu. odnosno smrt. različitim shvaćanjima života (primjerice.