You are on page 1of 18

UNIVERZITET U TUZLI MAŠINSKI FAKULTET PROIZVODNO MAŠINSTVO

Seminarski rad
PREDMET: Upravljanje proizvodnim sistemima TEMA: Lansiranje proizvodnje,modeli prioriteta,proračun raspoloživih kapaciteta

IME I PREZIME: Neven Milošid II-266/08 Semir Softid II-298/08

Profesor: Dr.sc.Džemo Tufekčid,red.prof.

Tuzla,2012

LANSIRANJE PROIZVODNJE 1.1.1 Model prioriteta 1.1. Određivanje prioriteta u pojedinčnoj proizvodnji 1.2.1.2. Proračun raspoloživih kapaciteta 3 4 6 6 8 15 Literatura 18 2 .Upravljanje proizvodnim sistemima Sadržaj: Rezime 1. Određivanje prioriteta u serijskoj proizvodnji 1.

modeli prioriteta. Ključne riječi: Lansiranje proizvodnje. Zatim dati su modeli prioriteta kao i proračun raspoloživih kapaciteta.. 3 .Upravljanje proizvodnim sistemima REZIME U seminarskom radu obrađena je tema lansiranje proizvodnje koja je jedan od važnih faktora u planiranju proizvodnje..proračun raspoloživih kapaciteta.

pogreška u dokumentacija. analizu gotovosti radnih naloga i pripremanje dokumentacije i transporta za otpremu proizvoda kupca. osiguranja resursa. lansiranje ima i zadatak stalnog pradenja mogudih promjena te osiguranje potrebne dokumentacije za proizvodnju. a ponekad i u maloserijskoj proizvodnji.  izrada prijedloga za rješavanje problema odstupanja od plana. naročito u pojedinačnoj proizvodnji u kojoj se izrađuje po vrijednosti značajna oprema. a sve u cilju kontrole troškova.  sudjelovanje pri izradi planova. škart i dorada na operaciji itd.  pradenje stanja na radnim nalozima i podnošenje izvještaja o stanju rokova i troškova na radnom nalogu. Zadaci projekt menadžera sadrže i poslove lansiranja. neispravnost alata.  sudjelovanje pri izboru kooperanata na izradi te dobavljača za isporuku materijala. Lansiranje opdenito sadrži sljedede poslove:    provjeru pripremljenosti dokumentacije. alata. koristi se pojam projekt-menadžmenta i projekt-menadžera (project manager). U proizvodnim sistemima sa razvijenim sistemom terminiranja. ali su značajno vedi i odgovorniji naročito u dijelu pradenja planiranih i ostvarenih troškova radnog naloga.Upravljanje proizvodnim sistemima 1. 4 . Glavni zadaci projekt menadžera su :  analiza i pradenje troškova radnog naloga. Na slici 1 prikazani su informacijski tokovi u proizvodnom sistemu: od nastupa na tržištu. materijala i alata. U serijskoj komadnoj i kontinuiranoj proizvodnji lansiranje predstavlja pripremu i provjeru svih resursa za nesmetano odvijanje proizvodnje. U proizvodnim sistemima u kojima se samo grubo planira proizvodnja (bez provjere raspoloživosti kapaciteta i potrebnih resursa) lansiranje se obavlja intuitivno dajudi prioritete radnim nalozima prema trenutnim procjenama stanja kapaciteta i rokova radnog naloga. pradenje proizvodnje i pokretanje akcija za rješavanje nastalih problema uproizvodnji:kvar stroja. materijala i ispravnosti kapaciteta za proizvodnju koja se lansira. preko pripreme proizvodnje ili usluge. U novije vrijeme. LANSIRANJE PROIZVODNJE Lansiranje poslova predstavlja pokretanje akcija na izradi proizvoda ili obavljanju usluge uz provjeru raspoloživosti resursa.  analiza i pradenje stanja dokumentacije. Problematika lansiranja prisutna je više u praktičnim nego u teorijskim radovima. lansiranje utiče na redoslijed terminiranja. U pojedinačnoj. obavljanja izrade proizvoda ili izvođenje usluge do otpreme i fakturiranja kupcu ili naručitelju.

raspoloživim kapacitetima. materijal. stanja osiguranosti materijala. 5 .Upravljanje proizvodnim sistemima Slika 1. alata i dokumentacije.Informacijski tokovi u proizvodnom sistemu Projekt menadžer je uključen u veliki dio poslova od otvaranja radnog naloga. operativnog planiranja. Izbor veličine serije i redoslijeda “puštanja“ u proizvodnju ovisi o ugovorenim rokovima. proizvodnih elemenata. poslova nabave.alat). te pradenja gotovosti operacije. stanju pripremljenosti resursa(dokumentacija. osnovnog planiranja. proizvoda i radnih naloga.

Svaki sljededi određuje se prema istoj zakonitosti postizanja posla.. koje je određeno tehnološkim postupcima i rasporedom kapaciteta.  Pravilo najkradih operacija-SOT(Shortest Operation Time) Ovdje se svi poslovi svrstavaju prema najkradem tehnološkom vremenu pa shodno tome najkrada operacija dobiva najvedi prioritet.  Pravilo prvenstva zadnje pristiglog-LCFS(Last Come-First Served) Prema ovoj metodi uzima se u rad samo onaj posao koji je najkrade čekao odnosno zadnje pristigli posao.podserija) određuje se prema prioritetu tehnoloških operacija ili radnih naloga. Kod kontinuirane proizvodnje.Ovakva metoda se koristi u onom slučaju kada nema potreba rangiranja poslova prema nekom drugom kriteriju..Na takav način se svakom poslu određuje odgovarajudi značaj. Taj redoslijed uzimanja iz reda .1. 1. 1.vremena protoka i vremena završetka. U proizvodnom sistemu dolaze različiti poslovi. a tehnološke operacije mogu imati zahtjeve za istim kapacitetima što uzrokuje pojavu .  Pravilo najduljih operacija-LOT (Longest Operation Time) 6 .  Pravilo prvenstva s najduljim čekanjem-FCFS (First Come-First Served) Prema ovoj metodi uzima se u rad samo onaj posao koji je najdulje čekao.Dodjelom prioriteta definiraju se karakteristike poslovima na osnovi kojih se određuje redoslijed zapošljavanja radnih mjesta.i time utječe na vrijeme čekanja na izvršenje radne operacije.Upravljanje proizvodnim sistemima Redoslijed lansiranja radnih naloga(sa serijom koja predstavlja ukupnu količinu sa naloga ili podijeljenu u više serija isporuka tj.čekanja“ ovisi o prioritetu.U serijskoj proizvodnji su usklađeni kapaciteti sa potrebama proizvodnje. Ova metoda se primjenjuje s ciljem oslobađanja vedeg broja naloga. Namede se potreba za određivanjem redoslijeda uzimanja tehnoloških operacija u rad s ciljevima ispunjenja rokova isporuke i ostvarenja što manjih proizvodnih troškova. Određivanje prioriteta u serijskoj proizvodnji Iako danas postoji veliki broj modela za određivanje prioriteta u serijskoj proizvodnji bit de analizirane samo neke od tih metoda.pa ovaj način osigurava da radna mjesta stoje neiskorištena.sklopa i dijela.1 Model prioriteta Prioritet predstavlja veličinu koja izražava relativnu hitnost proizvoda. tako tako da se ne javljaju veda čekanja pred pojedinim kapacitetima.1. Svaki radni nalog za svoju realizaciju ostvaruje (sa svojim proizvodnim elementima) određeno kretanje i obradu u proizvodnji. koji se u vedini slučajeva nastavljaju na drugim radnim mjestima.Čekanja“ pred radnim mjestima.prioritet ima više značaja u isporuci određenom kupcu nego redoslijedu proizvoda.Različit je uticaj i značaj prioriteta u serijskoj i pojedinačnoj proizvodnji.

Za 5% tehnoloških operacija utvrđena su ostvarenja normi veda od 190%.pa tako nalog s manjim brojem operacija može dobiti vedi prioritet od naloga koji mora biti završen sutra.  Pravilo prema planiranom datumu završetka-FIFS (Due date system-First In.pripremno završnih vremena i međuoperacijska vremena) koje još treba napraviti. pa je svrha da se ona najprije napravi. remaining Processing Time) Preostalo vrijeme je vrijeme između današnjeg dana i dana završetka posla.Ako je omjer 1. s ciljem da oni poslovi koji trebaju biti prvi gotovi dobiju najvedi prioritet i tako redom.remaining Procesing Time) Ovdje je nazivnik i dalje preostali posao dok brojnik predstavlja razliku preostalog vremena do vremena zaavršetka umanjenog za preostalo očekivano vrijeme.glavni nedostatak je što se ne uzima u obzir koliko je ostalo operacija do završetka posla.Upravljanje proizvodnim sistemima Ovdje se svi poslovi također svrstavaju prema najduljem tehnološkom vremenu pa prema analogiji SOT pravila ovdje najduža operacija dobiva najvedi prioritet.tada posao teče prema predviđenom planu .  DS/PT pravilo (Dynamic Slack.  SS/RO pravilo (Dynamic Slack. .U jednom preduzedu proizvodnje dijelova i sklopova utvrđene su sljedede razine odstupanja: . 7 .  Pravilo prema omjeru preostalog vremena i preostalog posla-SS/PT(Static Slack.RR pravilo je napravljeno specijalno za sisteme s podjelom vremena (time sharing).Remaining number of Operations) Vrlo je slično SS/PT pravilu. U maloserijskoj i pojedinačnoj proizvodnji dolazi do vedih odstupanja ostvarenih od normiranih tehnoloških vremena. First Served) Kako je ved rečeno ovdje se poslovi raspoređuju prema planiranom datumu završetka.  Pravilo prema omjeru preostalog vremena i preostalih broja radnih operacija-SS/RO(Static Slack.Za 25% tehnoloških operacija utvrđena su ostvarenja normi od 150%-190%.Uz prednosti. dok preostali posao predstavlja sumu vremena(komadnih vremena.Remaining number of operations) Analogija s prethodnim primjerima  RR pravilo (Round-Robin) RR pravilo daje svakom poslu jednaku mogudnost za slanjem u proces. Ova metoda se primjenjuje pod predpostavkom da su najvedi troškovi vezani uz najdužu operaciju. Polazni podatak za formiranje navedenih kriterija je ukupno vrijeme trajanja tehnološke operacije. a ako je omjer različit od 1 onda je posao u kašnjenju ili ima neku vremensku zalihu. a na kojem treba napraviti mnogo radnih operacija.samo što se ovdje umjesto preostalog posla uzima preostali broj radnih operacija.

u kojem nije osnovni kriterij duljina trajanja tehnoloških operacija ved karakteristike radnih naloga i hijerarhijske strukture proizvoda. Uzroci ovih razlika su:      pogreške u određivanju tehnoloških vremena izrade naročito kod tehnoloških operacija za ručna i zavarivačka radna mjesta pogreške u polaznim elementima za određivanje režima rada te pripremno-završnih ipomodnih vremena. pogreške u materijalu i dokumentaciji. Ova odstupanja upozoravaju na pogreške koje su prisutne u određivanju vremena koje je naročito izraženo u pojedinačnoj i maloserijskoj proizvodnji.Za 2% tehnoloških operacija utvrđena su ostvarenja normi od 50%-80%.o vlastitom prioritetu sklopa (težinski faktor) u okviru radnog naloga. imali bi automatski vedi prioritet od bilo kojeg proizvodnog elementa sa radnog naloga koji ima manji prioritet. tehnološke nediscipline rukovatelja. Osigurati prioritet svih sklopova nad dijelovima koji pripadaju istom radnom nalogu.Za 3% tehnoloških operacija utvrđena su ostvarenja normi od 80%-100%.itd. . 1. .Za 50% tehnoloških operacija utvrđena su ostvarenja normi od 120%-150%. Određivanje prioriteta u pojedinčnoj proizvodnji Uovom modelu prioriteta. Osnovne ideje ovog modela su:  Zadržati (težinskim faktorima) značaj prioriteta radnog naloga.Upravljanje proizvodnim sistemima . Na taj način svi proizvodni elementi ili usluge.Za 15% tehnoloških operacija utvrđena su ostvarenja normi od 100%-120%. Značaj pojedinih elemenata prioriteta bio bi:    prioritet radnog naloga (najvedi). Sve ovo dovelo je do potrebe razvoja novog modela za proračun prioriteta.2.Time se omogudava uzimanje u rad sklopova ovisno o prioritetu radnog naloga (težinski faktor=1000). Na taj način sve tehnološke ošperacije na dijelovima i sklopovima sa tog radnog naloga imaju prednost pri raspoređivanju tehnoloških operacija na proizvodne kapacitete u odnosu na tehnološke operacije na dijelovima i sklopovima na radnomnalogu manjeg prioriteta. te svim  8 .1. neuvježbanost rukovatelja.polazi se od praktične potrebe određivanja prioriteta svakog radnog naloga koji ulazi u proizvodnju. prioritet proizvodnog elementa(manji) prioritet operacije kao prirodni logični redoslijed odvijanja operacije. koji se nalaze na jednom radnom nalogu. .

.j=1000·PRn+100·PSn.i2+ gdje su: PRn. n=1..i1+10·PDn.   Prioritet tehnološke operacije se po ovom modelu određuje: PRn. i2= 1...25 1..2..2.ili 10.jj.i2.. za realizaciju radnog naloga(Kon).1 1...ii1. j= 1.i1.5-5 >5 Kd 1 1. dijelovi..5 Ktn.faktor raspoloživog vremena koji se određuje prema omjeru ukupnog i raspoloživog vremena na potrebnim kapacitetima.). Omjer Kon određujemo: Kon= ∑ ∑ ∑ 9 .i1. Prioritet tehnološke operacije na dijelu ili sklopu određuje logički redoslijed operacije (1. a time prednost svim tehnološkim operacijama koje pripadaju dijelu sa vedim prioritetom u zajedničkom sklopu.radni nalozi.ii2.sklopovi... Omoguditi određivanje prioriteta proizvodnih elemenata koji su dijelovi...2.i2..nn.2. Prioritet n-tog radnog naloga PRn određuje se: PRn=Kdn+Ktn+Kzn·Krn Kdn-faktor očekivane dobiti po n-tom radnom nalogu dobit(%) 0 1-2..20.2..tehnološke operacije i1= 1.30.5 2..Upravljanje proizvodnim sistemima proizvodnim elementima koji pripadaju istom sklopu u odnosu na proizvodne elemente drugog sklopa.j-prioritet j-te tehnološke operacije na i1-tom sklopu ili i2-tom dijelu n-tog radnog naloga.3.

1.3 0. 2) Vrijednost 2 dodjeljuje se novom kupcu ili kupcu posebnog značaja po ostvarenim poslovima i pladanju u rokovima.2.4 2..2÷0.2.2.. Kn={ Prema izračunatim vrijednostima Kon bira se vrijednost Ktn za PRn: Kon do 0.i=1-raspoloživi k-ti kapacitet za prvu terminsku jedinicu u planskom periodu. 1.5 .5 2 } Kzn-faktor značaja kupca dodjeljuje se u prodaji: Kzn( 1 . i= 1.5 srednjim kupcima po pladanju i opsegu narudžbi.radni nalozi..kk kapacitet Rn-rok isporuke n-tog radnog naloga u terminskim jedinicama.....2. j=1.jj tehnološke operacije. k=1. n=1.4 >0.3÷0.Upravljanje proizvodnim sistemima -Ukupno vrijeme na n-tom nalogu..2.5... vrijednost 1.1 0...5) 10 ..5 Ktn 1 1.nn.. Krn-faktor složenosti osiguranja resura dodjeljuje se u pripremi proizvodnje: Krn(1. što sadrži zbroj svih tehnoloških vremena na svim i-tim proizvodnim elementima prve varijante (m=1).2.mm varijante tehnoloških postupaka. RASk.ii proizvodni elementi m=1. s-sistemski datum(na računaru) izražen u terminskim jedinicama. a vrijednost 1 za manje značajne i u pladanju nepouzdane kupce.2.. Kn-faktor kapaciteta za n-ti nalog koji se uzima.

ukupni broj tehnoloških operacija na i2-tom proizvodnom elementu (sklopu) n-tog radnog naloga.ukupni broj tehnoloških operacija na i1-tom proizvodnom elementu (sklopu) n-tog radnog naloga.sklop sa više razina ima vedu mogudnost kašnjenja. Prioritet proizvodnog elementa koji je dio određujemo: PDn. -hijerarhijska razina i2-tog proizvodnog elementa (sklopa) na n-tom radnom nalogu.i2= gdje su: PSn. Prioritet proizvodnog elementa PSn.Upravljanje proizvodnim sistemima Ovim se faktorom želi obuhvatiti mogude promašaje u osiguranju proizvodnje sa materijalom. Vrijednosti se mogu dati u obliku: Krn=1 –osiguran materijal Krn=1. -tehnološka složenost izražena preko složenosti tehnoloških operacija i2-tog proizvodnog elementa (dijela) na n-tom radnom nalogu. 11 .i1 –prioritet i1-tog proizvodnog elementa sklopa na n-tom radnom nalogu.i2 –prioritet i2-tog proizvodnog elementa sklopa na n-tom radnom nalogu.5 –manje količine raznovrsnog materijala specijalnih zahtjeva. . PSn. -hijerarhijska razina i1-tog proizvodnog elementa (sklopa) na n-tom radnom nalogu. Krn=2.i1= gdje su: PSn.5 –vedekoličine materijala koji predstavljaju standardne isporuke dobavljača Krn=2 –srednje količine raznovrsnog materijala od različitih dobavljača. .i1određuje se tako da se uzme u obzir: -hijerarhijsku razinu. -broj tehnoloških operacija tako da vedu vrijednost dobiju sklopovi sa vedim brojem tehnoloških operacija.

Za grupni proizvod. Radni nalozi za kontinuiranu proizvodnju su česti: kod kontinuirane proizvodnje s izmjenom proizvoda po asortimanu i količini. Za probni proizvod. U ovim grupama mogu se javiti sljedede vrste radnih naloga: Za jedan proizvod ili uslugu. prehrambena industrija. otvaraju se za svaki radni dan odnosno za svaku smjenu (proizvodnja gradjevinskog materijala. specifikacije opreme do veza sa projektom i radnim nalogom isporučitelja.Upravljanje proizvodnim sistemima uzima sljedede vrijednosti: { } Ovisno o tipu proizvodnje razlikuju se i grupe radnih naloga te potrebne informacije na njima:     Radni nalozi za pojedinačnu proizvodnju Radni nalozi za serijsku proizvodnju. od šireg opisa posla. itd. Radni nalozi za serijsku proizvodnju sadrže manju količinu podataka jer je posao koji pokredu poznat i definiran. Radni nalozi za serijsku proizvodnju zahtijevaju veliku količinu podataka. Radni nalozi za kontinuiranu poizvodnju Radni nalozi za održavanje.). Za više proizvoda ili usluga. Razlike među njima su značajne kako po sadržaju informacija tako i po vremenu planskog perioda u kojem se radni nalozi realiziraju: od dnevnih zadataka do višegodišnjeg trajanja. Grupni proizvod predstavlja grupu proizvoda koji imaju istu recepturu. Radni nalozi za održavanje ne omoguduju stvaranje prihoda i dobiti. oni nose troškove koji su nastali obavljanjem operacija preventivnog i korektivnog održavanje te planskih popravaka. Obično traju duže vrijeme. Na slici 2 dat je algoritam s koracima za provjeru resursa kod lansiranja. a zatim se pakiranjem dobiju proizvodi za isporuku kupcu. 12 . mesna industrija. Obzirom da je radni nalog i nositelj svih troškova ovisno o vrsti radnog naloga organizira se i pridruživanje nastalih troškova odgovarajudem radnom nalogu.

Upravljanje proizvodnim sistemima Slika 2.Koraci kod lansiranja 13 .

Koraci kod lansiranja (nastavak1) 14 .Upravljanje proizvodnim sistemima Slika 2.

Ovaj kapacitet označavamo kao grupu radnika u brigadi – GRB. druga tokarilica TNP-250 ima šifru 1122.). nuklearne elektrane. strojno. nekonvencionalni obnovljivi izvori energije itd. maloserijskoj i serijskoj proizvodnji. 15 . tona/sat itd. proizvodnja ulja. na proizvodnoj liniji itd. Naravno. za potrebe tehnologije te planiranja i pradenja uvedena je veda jedinica tj. Kapaciteti se mogu prikazivati i računati u sljededim veličinama i jedinicama: Vremenski (sati.kuna itd. mašine. možemo izračunati kapacitet u vremenskim jedinicama za bilo koji period vremena. kvalitete površina. Količinski (komada/sat. Za potrebe upravljanja pojedinačnom i maloserijskom proizvodnjom interesantni su vremenski kapaciteti. To su veličine koje su raspoložive za realizaciju ugovorenih poslova. U GRM-u se nalaze oprema.). opreme ili čovjeka da obavi određeni posao definiran tehnološkim operacijama ili aktivnostima. treda TNP-250 ima šifru 2045 itd. a sve tokarilice manjih dimenzijskih mogudnosti obrade pripadaju grupi kapaciteta GK=1 (male tokarilice). kapaciteti moraju zadovovoljiti tehnološke i troškovne zahtjeve. broju smjena u jednom danu te broju radnih dana u mjesecu. znanstveno-istraživačke opreme u usluga na njoj. Ovisno o vremenu rada u jednoj smjeni. toplane. Određeno je jedinstvenom šifrom. norma sati.). mehaničkih i fizikalnih svojstava itd. dani itd. koji se postavljaju za obavljanje poslova na racionalan i ekonomski opravdan način. kemijskog sastava. na koje možemo preračunati i količinske kapacitete. minute. Veda kapacitivna jedinica za prikazivanje raspoloživog kapaciteta je grupa kapaciteta – GK.).). Vrijednosni (km.2. Vremenske jedinice koristimo u pojedinačnoj. kilodžul itd. Međutim. Poseban oblik jedinice predstavlja prikazivanje brigada koje se sastoje iz razlicitih radnih mjesta. prozivodnja automobila itd.). Može se pojasniti ovu podjelu na primjeru tokarilice: Tokarilica TNP-250 ima sifru 1120 (i inventarni broj može biti šifra kapaciteta). proizvodnja limenki.grupa radnih mjesta – GRM. megavat. Energetski (kilovat. a istovremeno to su potencijali na temelju kojih ugovaramo poslove i usluge. m3/sat.Upravljanje proizvodnim sistemima 1. proizvodnja sedera.). Količnski kapacitet se najčešde koristi u kontiuniranoj i velikoserijskoj komadnoj proizvodnji (proizvodnji cementa. Osnovna jedinica kapaciteta je radno mjesto – RM (ručno. Sve one čine GRM 11610 u kojem se nalaze tokarilice TNP-250. a i količinske jedinice se mogu preračunati u vremenske. ljudi koji mogu obaviti isti posao za približno isto vrijeme i u istim zahtjevima tačnosti mjera i oblika. Energetski kapacitet koristimo u proizvodnji energije (termoelektrane. Proračun raspoloživih kapaciteta Pod kapacitetom se podrazumjeva mogudnost ili sposobnost mašina. Vrijednosni kapacitet se koristi u iznajmljivanju proizvodnih prostora.

. Za potrebe planiranja i terminiranja dobro je imati podatke za svaki pojedinačni kapacitet. Raspoloživi kapacitet. Raspoloživi kapacitet je ona vrijednost kapaciteta kojom raspolažemo i koja je temeljna vrijednost za planiranje i terminiranje proizvodnje.broj radnih dana u godini (prema radnom kalendaru preduzeda) h-broj sati u smjeni bsi-broj smjena i-tog kapaciteta Gg – ukupni gubici radnog vremena g-te vrste (g=1 preventivno održavanje.Upravljanje proizvodnim sistemima Na primjer u jednoj GRB mogu biti: 1 bravar. Potrebni kapacitet Za potrebe pradenja proizvodnje računamo ostvareni kapacitet. g=3 gubici u čekanju na dokumentaciju.2. a prema svojim konstrukcijskim (strojevi. oprema) odnosno fizičkim mogudnostima u predviđenim smjenama rada (ljudi).g=4 gubici na čekanje energije i energenata)... Po načinu računanja za potrebe planiranja i terminiranja razlikujemo: Ugrađeni kapacitet.m.a koje je mogude provesti u određenoj proizvodnoj i organizacionoj sredini.g=2 izostanci i gubici radnog vremena. 2 zavarivaca. i 1 radnik na poslovima antikorozione zaštite.alat.pripremke. Ugrađeni kapacitet je maksimalna vrijednost koju stroj. u slučaju neprekidnog rada. Ugrađeni kapacitet Ku po radnom mjestu računa se: Ku=∑ Gdje su: ∑ [ ] Ku ukupni ugrađeni kapacitet pogona ili preduzeda Ni. 365(6)-broj dana u godini Ki –broj sati u danu i-tog kapaciteta. 16 . i=1.broj radnih mjesta i-te vrste.a raspoložive kapacitete računati i po GRM i GRB odnosno GK ovisno o razini i kvaliteti planiranja i terminiranja koja se želi. Raspoloživi kapacitet Krse računa: Kr=∑ ∑ [ ] dg. oprema ili radnik mogu ostvariti.materijal. Gi –standardni gubici na plansko i preventivno održavanje i-tog radnog mjesta.

2..količina j-tog proizvoda u planu za plansku godinu. 17 .n.4)na i-tom kapacitetu.3.. In. Qij – količina j-tih proizvoda koji ima potrebu za i-tim kapacitetom.2... Tuj-ukupno vrijeme po tehnološkim normativima na j-tom proizvodu..2.m.Upravljanje proizvodnim sistemima Potrebni kapacitet Kp računa se prema planu proizvodnje i usluga: Kp=∑ gdje su: [ ] . Tuij. i=1.prosječan faktor izvršenja norme u preduzedu Za potrebe analize potrebnog i raspoloživog kapaciteta po vrstama potrebni kapacitet se računa: Kpi=∑ [ ] Kpi-potrbni kapaciteti i-te vrste u planskoj godini.ukupno vrijeme potreba i-tog kapaciteta na j-tom proizvodu Ini – faktor izvršenja norme i-tog kapaciteta Na isti način se računa i raspoloživi kapacitet Kri po i-tom kapacitetu: Kri= gdje je: ∑ [ ] Gig-g-ti gubici radnog vremena(g=1.j=1.

18 .Rijeka 2007. 2.Goran Šimunovid.“Planiranje i Upravljanje Proizvodnjom“-Tonči Mikac.Roberto Lujid.“Upravljanje Proizvodnjom“-Niko Majdandžid.Slavonski Brod.Upravljanje proizvodnim sistemima Literatura: 1.2001.Igor Majdanžid.Gordana Matičevid.