You are on page 1of 11

Sastavio: Ivan Maduna dipl. ing.

Pitanja i odgovori iz radno-socijalnog zakonodav.:
1. Što je zaštita na radu i koji joj je cilj:
- Zaštita na radu je skup tehničkih, zdravstvenih, pravnih, psiholoških, pedagoških i drugih djelatnosti s pomoću kojih se otkrivaju i otklanjaju opasnosti što ugrožavaju život i zdravlje osoba na radu i utvrđuje mjere, postupke i pravila da bi se otklonile ili smanjile opasnosti. - Cilj zaštite na radu je stvoriti sigurne radne uvjete kako bi se spriječile ozljede na radu, profesionalne bolesti i nezgode na radu.

2. Koja su temeljna polazišta za organizaciju, utvrđivanje i provedbu zaštite na radu:
Temeljna polazišta su: • propisi - kojima se na izvoran ili neizvoran način utvrđuju djelatnosti iz zaštite na radu a dijele se na međunarodne propise, nacionalne propise i autonomne propise. - nacionalni propisi su Ustav, zakomi, provedbeni propisi, tehničke norme(hrvatske norme) i svi drugi propisi sa zakonskom snagom, - međunarodni propisi su konvencije, deklaracije, povelje (koji su preporuke), ali ako ih Hrvatski sabor ratificira onda su ravnoprani s nacionalnim propisima i kao takovi se moraju provoditi, • organizacija i izvođenje radnog procesa - zaštita na radu je sastavni dio organizacije rada i izvođenja radnog procesa, a ostvaruje se obavljanjem poslova zaštite na radu i primjenom propisanih, ugovorenih kao i priznatih pravila zaštite na radu te naređenih mjera i uputa poslodavca (članak 8. ZZNR), • odgovornost poslodavca - za organizaciju i provedbu zaštite na radu odgovoran je poslodavac neovidno o tome da li je u tu svrhu zaposlio stručnjaka za zaštitu na radu, odnosno organizirao službu za zaštitu na radu, ili je ugovorio suradnju s ovlaštenom fizičkom osobom za zaštitu na radu, ustanovom ili trgovačkim društvom za poslove zaštite na radu (članak 13. ZZNR), - poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu, profesionalnom bolešću ili bilešću u svezi s radom po načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti), a prema općim propisima obveznog prava (članak 15. ZZNR), • opća načela zaštite na radu - poslodavac je dužan primjenjivati pravila zaštite na radu na temelju načela zaštite: - izbjegavanje opasnosti i štetnosti, - procjene opasnosti i štetnosti koje se ne mogu otkloniti primjenom osnovnih pravila zaštite na radu, - sprečavanjem opasnosti i štetnosti na njihovom izvoru, - zamjenom radnog postupka neopasnim ili manje opasnim, - davanja prednosti skupnim mjerama zaštite pred pojedinačnim, odgovarajučeg osposobljavanja i obavješćivanja radnika, - planiranje zaštite na radu s ciljem međusobnog povezivanja tehnike, ustroja rada, ljudskih odnosa i utjecaja okoliša na radno mjesto,

. * Zakon o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu (N. 16. i 66. br. • procjena opasnosti stupanjem na snagu ZZNR postavljena je obveza poslodavca da izradi procjenu opasnosti na temelju koje će primjenjivati pravila zaštite na radu kojima se uklanjaju ili na najmanju moguću mjeru smanjuju opasnosti i štetnosti koje nastaju u tehnološkom procesu kod tog poslodavca.Sastavio: Ivan Maduna dipl. * Zakon o mirovinskom osiguranju (N. - - - - 3.). 102/98. ZZNR).). 162/98). br 71/99) 4. i 45. 14. pisane upute(članak 18. svoja pravila zaštite na radu. a isto tako učenicima i studentima. i 66. 177/04 i 92/05). a te djelatnosti su: poljoprivreda. 65/95 17/01. promet.N.. ugovor o radu. br 38/95. 77/99. i 32. izborom opreme te načina rada i proizvodnje.37. br. .).).64.... 59/01. građevinarstvo. 85/06). znakovi sigurnosti i znakovi opće obavjesti(članak 32.N. * Zakon o zdravstvenoj zaštiti (N. naročito u svezi s oblikovanjem mjesta rada. pravilnik o zaštiti na radu(članak 18. odluke(članak 63. 30/04. plinom i vodom. br. Koji propisi se smatraju propisima socijalno-radnog zakonodavstva kojima se na izravan ili neizravan način uređuje pitanje sigurnosti i zdravlja radnika: To su propisi: * Ustav Republike Hrvatske (N. prilagodbe rada radniku. br... programi osposobljavanja(članak 29.N. br.). 82/01 i 114/03). * Zakon o radu (N. Navedite temeljna načela ustava Republike Hrvatske o sigurnosti na radu i socijalnoj sigurnosti radnika: Članak 64.. i 57. 109/01. ing. autonomnim aktom smatra se: kolektivni ugovor. 121/03). 147/02.. elaborat procjene opasnosti(članak 18. 19. 41/01). 117/03. skladištenje i veze. upute(članak 31.).. ugovori(članak 13. i 73. prilagođavanja tehničkom napretku. prerađivačke industrije.N. 162/98). profesionalne bolesti ili poremećaja u procesu rada koji bi mogli izazvati štetne posljedice za sigurnost i zdravlje radnika. • autonomni akti poslodavca poslodavac je obvezan u pisanom obliku utvrditi organizaciju provedbe zaštite na radu. * Zakon o listi profesionalnih bolesti (N.N. rudarstvo.. lov i šumarstvo. na osnovi zakona izrađen je pravilnik o izradi procjene opasnosti koji govori u kojim granama djelatnosti poslodavac treba napraviti procjenu opasnosti.N. posebice u svrhu ublažavanja jednoličnog rada i rada po učinku kako bi se smanjio njhov štetan učinak na zdravlje (članak 17. također obvezu izrade procjene opasnosti imaju obrazovne ustanove s laboratorijima ili radionicama praktične nastave kako bi se osigurala odgovarajuća zaštita na radu radnicima u tim ustanovama. br. zdravstvena zaštita i socijalna skrb te i druge djelatnosti u kojima postoji mogučnost nastanka ozljede na radu. prava i odgovornosti njegovih ovlaštenika i radnika. * Zakon o listi tjelesnih oštećenja (N.).. opskrba električnom energijom.). * Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem (N.).. planovi(članak 61.N.. 54/95.N. 62.

ali mogu biti veća i ona se reguliraju kolektivnim ugovorom. Svatko ima pravo na zdrav život. 7. prirode i ljudskog okoliša. Konvencije postaju dijelom unutarnjeg pravnog poretka onda kada Sabor Republike Hrvatske iste ratificira. - - Dužnost je svih da štite djecu i nemoćne osobe. Djeca ne mogu biti primljena na rad prije zakonom određene dobi niti smiju biti prisiljavana na rad koji štetno utječe na njihovo zdravlje ili ćudoređe. alate. na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika. zdravlja i ćudoređa radnika: Poslodavac je dužan pribaviti i održavati postrojenja. osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi. Mladež. 6. Što je kolektivni ugovor i što se njime utvrđuje: Kolektivni ugovor je sporazum između poslodavca ili udruge poslodavaca i sindikata koji je utemeljen na Zakonu o radu i regulira odnose poslodavca i radnika na nivou poduzeča ili grane djelatnosti. prava iz kolektivnog ugovora ne mogu biti manja nego što su prava koja proizlaze iz Zakona o radu. ing. u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti. u skladu s posebnim zakonom i drugim propisima. Što su temeljne obveze poslodavca u zaštiti života. 8. mjesto rada i pristup mjestu rada. Država osigurava uvjete za zdrav okoliš. Članak 69. majke i invalidne osobe imaju pravo na osobitu zaštitu na radu. niti im se takav rad smije dopustiti. Svatko je dužan. u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima i naravi posla koji se obavlja. Što su temeljne obveze poslodavca po Zakonu o radu u osiguravanju sigurnosti i zdravlja radnika: Poslodavac je dužan osigurati radniku uvjete za siguran rad. Poslodavac je dužan upoznati radnika s opasnostima posla koji obavlja radnik. uređaje. Što su konvencije međunarodne organizacije rada i kada se smatraju dijelom unutarnjeg pravnog poretka: Konvencije međunarodne organizacije rada su preporuke koje govore na temelju međunarodnih spoznaja kako treba urediti odnose u sferi rada i zaštite na radu. - . 5. opremu. Poslodavac je dužan osposobiti radnika za rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika te spriječava nastanak nesreća. te organizirati rad.Sastavio: Ivan Maduna dipl.

a u poliprivredi od 22h do 05h. takav rad odobrio ministar nadležan za rad. Teži prekršaji su: * ako se zaposli malodobnika bez odobrenja zakonskog zastupnika. moraju se na prikladni način učiniti dostupnim radnicima. zdravlja i ćudoređa radnika te njegovoj vjeroispovjedi. osobito ugrožavaju njen život ili zdravlje. Lakši prekršaji su: * ako se prije otpočinjanja rada. na radivima pod zemljom ili vodom te na poslovima koji s obzirom na njene psihofizičke osobine.Sastavio: Ivan Maduna dipl. * ako se sklopi ugovor o radu za radno mjesto s posebnim uvjetima rada s radnikom - . a za malodobnike zaposlene izvan industrije je noćni rad od 20h do 06h.Što se smatra noćnim radom malodobnika: Za malodobnike zaposlene u industriji noćni rad je od 19h do 07h. 11. teži prekršaji i najteži prekršaji.Kada je zabranjen noćni rad ženama u industriji: U industriji je zabranjen noćni rad ženama. radniku ne omogući da se upozna s propisima o radnim zadacima. Trudnica i majka do dvije godine djetetovog života te samohrana majka s djetetom do tri godine djetetovog života ne smije raditi noću.Na kojim poslovima je zabranjen rad ženama: Ženama je zabranjen rad na osobiti teškim poslovima. 13. - 12. u slučaju ozbiljne opasnosti.Navedite vrste prekršaja za povrede propisa Zakona o radu koji se odnose na sigurnost i zdravlje radnika: Prekršaji su: lakši prekršaji. zbog zaštite nacionalnih interesa. osim ako je iznimno. ing. Propisi o zaštiti na radu. odnosno ako ga se ne upozna s organizacijom i zaštitom na radu. osim ako to sama zatraži. kolektivni ugovor i pravilnik o radu. poslodavac mora omogućiti radniku da se upozna s propisima o radnim odnosima te ga je dužan upoznati s organizacijom rada i zaštitom na radu. - 10.Što se smatra noćnim radom: Noćni rad je rad u vremenu od 22h do 06h. Navedite osnovne dužnosti i obveze poslodavca o uređenju zaštite na radu kojima se uređuju pitanja sigurnosti i zdravlja radnika po Zakonu o radu: Prije stupanja radnika na rad. 9. pri izvršenju te obveze mora voditi računa o zaštiti života. Ako je poslodavac preuzeo obvezu smještaja i prehrane radnika. 14.

Dnevni odmor u trajanju od 30 minuta ulazi u redovno radno vrijeme. najviše 10sati tjedno. Najteži prekršaji su: * ako se zaposli malodobnik na poslove koji mogu ugroziti njegovo zdravlje.Što poslodavac mora poduzeti u cilju zaštite malodobnika radi osiguranja njegovih prava na sigurnost i zdravlje: Malodobnik se ne smije zaposliti na poslovima koji mogu ugroziti njegovo zdravlje. kolektivnim ugovorom. pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Ako prekovremeni rad traje duže od četiri tjedna neprekidno ili više od dvanaest tjedana tijekom kalendarske godine. radi duže od skraćenog radnog vremena ili da radi prekovremeno. Po prestanku privremene nesposobnosti radnik se ima pravo vratiti na poslove na kojima je prethodno radio. tjedni i godišnji odmor. radnik na zahtjev poslodavca mora raditi duže od punog radnog vremena.Kada se i zašto se skraćuje radno vrijeme radnika: Na poslovima na kojima. - 18. osim ako je ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme. odnosno ako prekovremeni rad svi zaposlenih prelazi 10 posto ukupnog radnog vremena u određenom mjesecu poslodavac mora o tome izvjestiti inspektora rada. 19. * ako se od radnika koji radi na poslovima na kojima.Sastavio: Ivan Maduna dipl. Razmak između dvije smjene mora biti najmanje 12 sati. - 15. izvanrednog povećanja opsega rada i u drugim slučajevima prijeke potrebe. radno vrijeme se skraćuje razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika. a ako je prestala potreba za tim poslom. ing.Kada se može narediti prekovremeni rad i koliko može trajati: U slučaju više sile. Radnik ima pravo na tjedni odmor najmanje od jednog dana u tjednu. ćudorednost ili razvoj.Kako se ostvaruju prava radnika koji su privremeno ili trajno nesposobni za rad: Radniku koji je privremeno nesposoban za rad zbog lječenja ili oporavka poslodavac ne može otkazati. nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja. 16. poslodavac mu . uz primjenu mjera zaštite na radu. ćudorednost ili razvoj. Radnik ostvaruje i pravo na godišnji odmor u slkadu s važečim zakonom. Pri ostvarivanja prava na plaću i drugih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom skraćeno radno vrijeme izjednačuje se s punim radnim vremenom.Navedite vrste odmora i dopusta na koje radnik ima pravo: Radnik ima pravo na dnevni. - 17. koji ne udovoljava uvjetima radnog mjesta s posebnim uvjetima rada. uz primjenu mjera zaštite na radu. nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja.

- 22. a koji nakon završenog lječenja i oporavka ne bude vraćen na rad. Radničko viječe pazi na poštivanje Zakona o radu. odnosno profesionalne bolesti: Postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu. . je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajićih poslova. 23. savjetovanjem.Koja se prava ostvaruju na temelju zakona za slučaj ozljede na radu ili profesionalne bolesti: Prava u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti su: * pravo na zdravstvenu zaštitu. odnosno profesionalnoj bolesti u zakonskom roku. - 20. Ako ovlaštena osoba ocijeni da kod radnika postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti. tjelo državne uprave ili osoba koja samostalno osobnim radom obavlja djelatnost podnošenjem prijave Zavodu za zaštitu zdravlja na radu o ozljedi na radu.Što se osigurava Zakonom o zdravstvenom osiguranju zdravlja radnika: Zakon o zdravstvenom osiguranju osigurava: * mjere za sprečavanje ozljeda na radu te mjere za sprečavanje i otkrivanje profesionalnih bolesti sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti i pravilnicima donesenim na temelju zakona * prava za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti. ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je on sposoban. poslodavac je dužan.Sastavio: Ivan Maduna dipl. odnosno tijela. 21. * pravo na novčane naknade. ing. 24. Radničko vijeće pazi da li poslodavac uredno i točno ispunjava obveze glede obračunavanja i uplaćivanja doprinosa za socijalno osiguranje te u tu svrhu ima pravo uvida u odgovarajuću dokumentaciju. o pitanjima važnim za položaj radnika.Koje su osnovne zadaće radničkog vijeća u utvrđivanju i provedbi sigurnosti i zaštiti zdravlja radnika: Radničko vijeće štiti i promiče interes radnika zaposlenih kod određenog poslodavca. odnosno profesionalne bolesti pokreće pravna ili fizička osoba. uzimajući u obzir nalaz i mišljenje ovlaštene osobe. suodlučivanjem ili pregovorima s poslodavcem ili njegovim opunomoćenom osobom. ima pravo na otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu od iznosa koji bi mu inače pripadao. odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti. kolektivnog ugovora te drugih propisa koji su doneseni u korist radnika. koji što je više moguće moraju odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio.Kako se pokreće postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu. pravilnika o radu.Kada radnik ima pravo na otpremninu i u kojem iznosu: Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu.

ing. Ako je invalidnost i preostala radna sposobnost nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti. - 28. zbog promjene u zdravstvenom stanju koje se ne može otkloniti liječenjem. kada je ono potrebno radi postizanja normalnog učinka uz normalan napor. Što se smatra ozljedom na radu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju: Ozljedom na radu se smatra svaka ozljeda izazvana neposredni i kratkotrajnim mehaničkim. Ako je invalidnost i preostala radna sposobnost nastala zbog ozljede izvan rada ili bolesti. odnosno djelatnosti na osnovi koje ozljeđena osoba ima svojstvo osiguranika prema zakonu. Rok za ozljedu na radu je – u roku od 8 dana od dana nastanka ozljede na radu. iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma. nastane trajni gubitak sposobnosti za rad(opća nesposobnost za rad). Invalidnost postoji i kad kod osiguranika zbog promjena u zdravstvenom stanju. 25.Sastavio: Ivan Maduna dipl.Što se smatra stažom osiguranja s povećanim trajanjem i tko ima pravo na povećani staž: . trgovačkog društva koje u svom sastavu ima djelatnost medicine rada ili id privatne ordinacije medicine rada kojom joj je dijagnosticirana profesionalna bolest. 26. fizikalnim ili kemijskim djelovanjem. - - - - 27. odnosno upućen nako završene profesionalne rehabilitacije. radna sposobnost trajno smanjena za više od polovice prema tjelesno i psihički zdravom osiguraniku iste ili slične naobrazbe i sposobnosti(profesionalna nesposobnost za rad). prava i kako se utvrđuje: Invalidnost postoji kada je kod osiguranika.Tko ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju: Pravo na profesionalnu rehabilitaciju ima osiguranik ili invalid rada kod kojeg nastane invalidnost prije navršenih 50 godina života. ako je takva ozljeda uzročno vezana uz obavljanje poslova na kojima radi. osiguranik ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju ako ispunjava uvjete staža za stjecanje prava na invalidsku mirovinu. Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad osiguranika obuhvaća sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima. osiguranik ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju bez obzira na dužinu mirovinskog staža. te ozljeda uzrokovana naglim promjenama položaja tijela.Što je invalidnost. a za profesionalnu bolest u roku od 8 dana od kad je osigurana osoba primila ispravu zdravstvene ustanove. ako se s obzirom na preostalu radnu sposobnost može osposobiti za rad na drugom poslu s punim radnim vremenom Profesionalnom rehabilitacijom smatra se i prilagođavanje invalida rada za rad na poslu na koji je premješten. koje se ne može otkloniti liječenjem.

2. davanje savjeta o zdravlju. higijeni rada. 5. preglede radnika koji se obvezno provode radi zaštite od štetnih utjecaja iz radnog okoliša i druge obvezne zdravstvene preglede. zdravstveni odgoj i zdravstveno prosvjećivanje radnika. 12. dob i uvjete rada te pojavu profesionalnih bolesti. provođenje medicinski programiranoga aktivnog odmora radi poboljšanja radne sposobnosti radnika. . sigurnosti. - - Staž osiguranja s povećanim trajanjem je staž koji snižava dobnu granicu za stjecanje prava na starosnu mirovinu. sistematske kontrolne preglede radnika s obzirom na spol. 3. higijene rada i organizacije rada. Pravo na staž s povećanim trajanjem imaju radna mjesta na kojima postoje štetni utjecaji na zdravstveno stanje i radnu sposobnost radnika. organizaciji i zaštitnim sredstvima. 4. unatoč tome što su primjenjene opće i posebnezaštitne mjere utvrđene propisima o zaštiti na radu.Sastavio: Ivan Maduna dipl. način i uvjete rada. Navedite osnovne odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti kojima se osigurava sigurnost i zdravlje radnika: 1. suradnju u obavještavanju. Profesionalna bolest je bolest izazvana dužim neposrednim utjecajem rada i uvjeta rada na određenim poslovima na osnovi kojih oboljela osoba ima svojstvo osiguranika prema važečem zakonu.Što se po Zakonu o listi tjelesnih oštećenja smatra tjelesnim oštećenjem: Tjelesna oštećenja su oštećenja nastala kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti. identifikaciju i procjenu rizika za zdravlje na radnom mjestu. praćenje zdravstvenog stanja radnika. kontinuiranu skrb o boljoj prilagođenosti rada radnicima uključujući vrijeme. stručnom osposobljavanju i obrazovanju u djelatnosti medicine rada. 9. 13. Specifična zdravstvena zaštita radnika obuhvaća: liječničke preglede radi utvrđivanja radne sposobnosti. ozljeda na radu i kroničnih bolesti. organiziranje i pružanje prve pomoći i hitnih medicinskih intervencija na licu mjesta u procesu rada. na temelju kojih se stječe pravo na naknadu kao pravo iz mirovinskog osiguranja. Lista profesionalnih bolesti i poslova na kojima se te bolesti javljaju i uvjete pod kojima se smatraju profesionalnim bolestima utvrđene su Zakonom o listi profesionalnih bolesti. To pravo je regulirano Zakonom o stažu osihuranja s povečanim trajanjem. 29. 10. ocjenjivanje uvjeta rada na pojedinom radnom mjestu radi zaštite od profesionalnih bolesti. 11. ing. 8. sudjelovanje u analizi ozljeda na radu i profesionalnih bolesti. 6. 7. - 30. 31.Što se smatra profesionalnom bolešću.

Koja su osnovna prava radnika iz zaštite na radu: Prava radnika iz zaštite na radu su: * pravo na sigurnost i zaštitu zdravlja tijekom rada na trošak poslodavca. * pravo na naknadu štete kojoj je uzrok ozljeda na radu ili profesionalna bolest.Sastavio: Ivan Maduna dipl. 14. 33. * mjere sprečavanja i otkrivanja profesionalnih bolesti. 32.Navedite osnovne dužnosti i obveze poslodavca u utvrđivanju zaštite na radu kojima se uređuje pitanje sigurnosti i zdravlja radnika po Zakonu o zdravstvenoj zaštiti: Poslodavci su dužni provoditi. žene. * pravo na obaještenost o svim promjenama u radnom procesu. * pravo na pomoć stručnjaka za zaštitu na radu. invalidi. * pravo na usluge medicine rada posebno u vezi poslova s posebnim uvjetima rada. * prano na posebnu zaštitu na radu(mladež. * mjere za zaštitu zdravlja radnika koji su na radnom mjestu izloženi posebnim opasnostima za zdravlje. * mjere zdravstvene zaštite propisane posebnim propisima. * pravo na izbor povjerenika za zaštitu na radu. sudjelovanje u mjerama rehabilitacije radnika. sprečavavanje ozljeda na radu i pružanje odgovarajuće prve pomoći. * pravo na odbijanje rada u slučaju neposredne opasnosti za život izdravlje. * pravo na prvu pomoć za slućaj ozljede na radu ili iznenadne bolesti. pravilnika i svih drugih propisa. stariji radnici). . ing. * pravo na dostupnost kolektivnog ugovora.

Sastavio: Ivan Maduna dipl. uređivanje i provedbu zaštite na radu? 3. Što su konvencije međunarodne organizacije rada i kada se smatraju dijelom unutarnjeg pravnog poretka? 6. Kada je zabranje noćni rad ženama u industriji? 12. Što su temeljne obveze poslodavca po zakonu o radu u osiguravanju sigurnosti i zdravlja radnika? 8. Što je zaštita na radu i koji joj je cilj? 2. Što su temeljne obveze poslodavca u zaštiti života. Na koji je poslovima zabranjen rad ženama? 14. zdravlja i ćudoređa radnika? 9. Koji propisi se smatraju propisima socialno-radnog zakonodavstva kojima se na izravan ili ne izravan način uređuju pitanja sigurnosti i zdravlja radnika? 4. Što je kolektivni ugovor i što se njime utvrđuje? 7. Navedite vrste odmora i dopusta na koje radnik ima pravo? 16. Navedite osnovne dužnosti i obveze poslodavca o uređivanju zaštite na radu kojima se uređuju pitanja sigurnosti i zdravlja radnika po zakonu o radu? 10. Kada i zašto se skraćuje radno vrijeme radnika? 18. Što poslodavac mora poduzeti u cilju zaštite malodobnika radi osiguravanja njegovih prava na sigurnost i zdravkje? 19. Navedite temeljna načela ustava Republike Hrvatske o sigurnosti na radu i socijalnoj sigurnosti radnika? 5. Koje su osnovne zadaće radničkog vijeća u uređivanju i provedbi . Kako se ostvaruju prava radnika koji su privremeno ili trajno nesposobni za rad? 20. Koja su temeljna polazišta za organizaciju. Pitanja iz radno-socijalnog zakonodavstva: 1. ing. Navedite vrste prekršaja za povredu propisa Zakona o radu koji se odnose na sigurnost i zdravlje radnika? 15. Kad radnik ima pravo na otpremninu i u kojem iznosu? 21. Što se smatra noćnim radom? 11. Što se smatra noćnim radom malodobnika? 13. Kada se može narediti prekovremeni rad i koliko može trajati? 17.

Što osigurava Zakon o zdravstvenom osiguranju zdravlja radnika? 23. Navedite osnovne dužnosti i obveze poslodavca u uređivanju zaštite na radu kojima se uređuju pitanja sigurnosti i zdravlja radnika po Zakonu o zdravstvenoj zaštiti? 33. Što se smatra profesionalnom bolešću? 30. sigurnosti i zaštiti zdravlja radnika? 22. Navedite osnovne odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti kojima se osigurava sigurnost i zdravlje radnika? 32.Sastavio: Ivan Maduna dipl. Tko ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju? 28. Što je invalidnost. Koja se prava ostvaruju na temelju zakona za slučaj ozljede na radu ili profesionalne bolesti? 24. prava i kako se utvrđuje? 27. Što se smatra stažom osiguranja s povećanim trajanjem i tko ima pravo na povećani staž? 29. Što je po Zakonu o listi tjelesnih oštećenja smatra tjelesnim oštećenjem? 31. Što se smatra ozljedom na radu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju? 26. Kako se pokreće postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu. ing. odnosno profesionalne bolesti? 25. Koja su osnovna prava radnika iz zaštite na radu? .