IGRA I RAZVOJ DJECE PREDŠKOLSKOG UZRASTA

dijete treba da zamijeni na osnovu interakcije sa tjelesnom i socijalnom sredinom. Dijete mora da raspolaže sa dovoljno vremena. mali od velikih. iskustava. emocionalni i socijalni razvoj. mora da ima priliku da nađe partnera za igru. Sloboda djeteta ispoljava se u slobodi stvaralačkog izražavanja. Kada se djeca osjećaju zadovoljno i sretno. oplemenjuje. • Igra je poseban oblik učenja. usavršava. kultivira: pamćenje. bez limita i bez diktata. tako i nezadovoljena potreba za igrom može biti štetna za njegov psihofizički. Zato igra ima vlastitu motivaciju. njena svrha i cilj su u njoj samoj. • Igra je jedinstven čin u kome se aktiviraju svi psihički domeni i potencijali malog djeteta. znanja i dobrih indirektnih uzora. Ono ima potrebu da razumije svijet koji ga okružuje i da njime ovlada. sa stanovišta odraslog. U igri. čije uskraćivanje može nepovoljno djelovati na njegov razvoj. volju saznavanja i sl. Zato je važno pružiti djetetu dovoljno mogućnosti da se spontano i slobodno igra. dijete prerađuje i prisvaja stečena iskustva i postaje svjesno tih iskustava. oni uče jedni od drugih. mišljenje. To zahtijeva da mu se pruži dovoljno doživljaja. • Igra se odnosi na one dijelove stvarnosti koji sadrže zbivanja od najvećeg interesa i značaja za dijete. ali istovremeno zahtijeva da se dijete povinuje pravilima igranja.UVOD Igra je najvažnija aktivnost predškolskog djeteta. . ona omogućava slobodan izbor i odluku. prostora i materijala za igru. Od posebnog razvojnog značaja u predškolskom uzrastu djeteta je njegova igračka djelatnost. Dijete teži da razumije i ovlada onim što za njega ima lični smisao i značenje. slobodi inicijative bez prinude. Kao što dijete ima potrebu za hranom i ljubavlju. Zbog toga odgajatelj kroz igru razvija. a veliki o malima. Igra ima niz karakteristika koje joj daju vodeću ulogu u razvoju djeteta: • Igra je prva manifestacija sposobnosti djeteta da vlastito iskustvo pretvori u nešto zamišljeno i da svoju svijest upotrijebi na nov i jedinstven način. Netačne ideje i tumačenja. pokreta i kretnih mogućnosti. družeći se i igrajući zajedno.

a stječu se i određena znanja i vještine. OSNOVE IGRE 1. te svojim djelovanjem uljepšava. Za razliku od igre. je zadovoljstvo koje iz igre proizilazi. mjerilo njegove inteligencije. Riječi i predmeti dobivaju nova značenja i funkcije. Pojam igre Igra je kontinuirana i kompleksna aktivnost djeteta predškolske dobi. Jedini razlog zbog kojeg se dijete. pa je zato uvijek slobodna. Praćena je zadovoljstvom. Kroz igru dijete rješava neki zadatak i ono pojam igre ne shvaća u onakvom značenju kakvo mu daju odrasli. čini ono što želi. emocionalni i socijalni razvoj. Ona je osnovni oblik dječjeg življenja. pravila. može biti tko god želi. dogovori. Nezadovoljavanje potrebe za igrom djeluje na psihički. 1984). Sretno djetinjstvo ne može se ni zamisliti bez svakodnevne igre i druženje s vršnjacima. Igru. otvorena i vrijedna za djecu. mladi i zrele osobe igraju. Dijete nije potrebno stimulirati da bi imalo potrebu za igrom. Igra kao multifunkcionalna aktivnost stvara napetost. "prerađuje" i lijepe i ružne doživljaje i priprema se za budućnost.1. za razliku od drugih aktivnosti. S dobi djeteta mijenja se spoznaja i društvena složenost igre. . Kroz igru dijete bolje upoznaje sebe. Za dijete je ona poticaj i zrcalo njegova razvoja. naročito rada. odnosno kao obaveza kojom se stvaraju dobra ili ispunjava neka socijalna funkcija. spontanost i svrsishodnost. slijedi ili stvara određena pravila. Igru je teško definirati s obzirom na to da je to dinamička aktivnost u kojoj dominira niz predradnji. karakteriše sloboda.1. Igra je motivirana iznutra. Igrajući se dijete stječe znanja i uči ponašanja. dinamizira i humanizira okolinu u kojoj se nalazi. poruke i zahtjevi). život okoline. ili to osoba čini sama da bi obezbijedila sredstva za život (Eljkonjin. koju okolina svjesno zahtijeva od individue. dinamikom. rad je aktivnost koja se najčešće doživljava kao obaveza. a koje su ujedno i uvjet za izvođenje aktivnosti. Putem igre dijete poštuje. Dijete će u igri svemu dati odgovarajući smisao. vlada situacijom. veseljem. uzbuđenje i ostvaruje se u specifičnim verbalnim i neverbalnim komunikacijama (signali.

U najranijoj dobi ona je djetetu često oslonac. razvija maštu i kreativnost.2. sitni dijelovi). ispunjava li osnovne higijenske zahtjeve. pomaže mu u uspostavljanju kontakta s drugom djecom ili odraslim osobama. Nije bitna količina igračaka. 1. Od iznimnog je značenja pružiti djetetu pravu igračku u pravo vrijeme. izaziva li buku. Ne treba težiti tomu da se dijete zatrpa različitim igračkama. utjeha. koliko je trajna.3. potiče li maštu. „prijelazni" objekt koji mu je veza s obitelji i koji mu daje osjećaj sigurnosti i samopouzdanja. boja. 1983). Značenje igre Vrijeme provedeno u igri je uvijek dobro iskorišteno vrijeme i nikada nije protraćeno! Ovo su samo neke od koristi igre za djecu: • • • • • • • • • • igra omogućuje djeci da budu svemoćna igra pomaže djeci da uče o svijetu koji ih okružuje igra izgrađuje samopoštovanje igra izgrađuje i vještinu snalaženja u društvenim odnosima igra pomaže djeci da ispolje osjećanja igra podstiče razvoj govora igra dopušta djeci da budu odraslija nego što jesu igra podstiče kreativnost i maštu igra razvija finu motoriku igra usavršava i krupnu motoriku (Malešević i Milijević. Igračke Djetinjstvo bez igračaka je nezamislivo. . bitno je da je roditelj taj koji prati i uključuje se u dječju igru. tj.1. izaziva li pronalaženje novih rješenja. Što je igračka jednostavnija. pruža djetetu više mogućnosti za razne vrste igara. Od velike je važnosti procijeniti koliko je igračka sigurna za dijete. da ne šteti zdravlju djeteta (materijal. Obavezno treba obratiti pozornost za koju je dob. Pri kupnji igračke treba obratiti pozornost na to u kojem obliku potiče dijete na aktivnost.

Treba podstaknuti detetov emocionalni i psihički razvoj . društvu. ali same po sebi nisu igra. U posljednje vrijeme shvaća se kao proces unutrašnjeg aktivnog konstruiranja znanja. 2. predstava. igra za dijete bi mogla biti jedno od najmoćnijih sredstava te transformacije. Ukoliko pri tome osiguramo igru i igračke u skladu sa interesima i potrebama djece određene dobi. dijete se specijalizira. ona je pretpostavka djetetovom razvoju. Igračke podstiču maštu. senzo-motoričnih. upoznaje odnose među ljudima i izgrađuje svoje ponašanje i odnos prema svijetu i životu. usavršava. upoznaju ga i uče ga savladati. svi će imati višestruku korist. prerada iskustava. Organizovano učenje kroz igru Kroz igru dijete saznaje i razvija svoje stvaralačke sposobnosti. To je izuzetno značajna i nezamjenjiva aktivnost u životu djeteta. Kroz ovo se naglašava aktivnost djeteta. proširuje. misaono-simboličnih i drugih aktivnosti. Postoje različita shvaćanja i tumačenja učenja i bavljenja intelektualnim radom ove djece. . Igrom se postiže angažiranje neuro-muskulatornih. I premda općenito mislimo da je igra čin čistog užitka koji umiruje djecu ona u prvom redu ima izuzetno važnu odgojnu vrijednost. Igra je pogodan put da dijete usvaja. kao proces stjecanja.1. čovjeku i njegovom razvoju. IGRA I NJENA ULOGA U RAZVOJU DJETETA 2. interiorizacija. U pitanju je vrsta treninga. Dijete kroz igru spoznaje svijet u kome živi.Roditelji trebaju omogućiti djeci prostor i vrijeme za igru. jednostavnih pojmova o prirodi. Kroz igru djeca prodru u svijet odraslih. učvršćuje saznanja i da uvodi dijete u sferu opažaja. pripreme za život odrasle osobe. 1983). smisao dobijaju tek u interakciji dece i drugih ljudi. Shvativši bit intelektualnog razvoja kao postupno interioziranje i pretvaranje vlastite stvarnosti u simbole.igrajući se sa njim (Malešević i Milijević. sređivanja i prerade iskustava. U razvoju djeteta važno mjesto zauzimaju intelektualni i radni odgoj predškolskog djeteta.

uči biti neovisno o okolini. 2. radost i optimizam. . bacanju. Kroz pokretne igre pred dijete se stavljaju zahtjevi za primjenu raznovrsnih oblika kretanja kao što su hodanje. Za takve situacije potrebno je osigurati djetetu igru s prijateljima ili igračkama primjerenim njihovoj dobi. Kroz igru dijete razvija psihofizičke sposobnosti kao što su: spretnost. i pruža im veliko zadovoljstvo. To je najveći doprinos roditelja (Hansen i sur. uči biti aktivno. razvijanju i kultiviranju higijenskih navika. Motiv kao pokretač i usmjerivač aktivnosti djeteta nalazi svoj najprirodniji izraz u igri. Značaj igre za psihofizički razvoj djeteta Dječja igra je izuzetno značajna i pruža vanredne i velike mogućnosti za fizički razvoj i očuvanje zdravlja djeteta. te tako doprinosi ne samo tjelesnom. brzinu te djelomično izdržljivost. Igra doprinosi jačanju radne i obrambene sposobnosti.. Nekim roditeljima nije se teško uključiti u igru svoje djece. tj. Značajno i motivaciono sredstvo za aktivnost i učenje djece je upravo igra. penjanje i razne pokrete kao što su pokreti pri hvatanju. i sl.Kroz igru dijete zadovoljava svoju potrebu da je posebno. 1999). ona omogućava proces učenja.). okretnost. pri čemu kod djeteta razvijamo i učvršćujemo odgovarajuće kretne navike. Igrom se najbolje spajaju tjelesni i psihički poticaji. čula. skakanje. odnosno na svojevrstan način i u određenom stupnju doprinosi ostvarenju zadataka tjelesnog i zdravstvenog odgoja (doprinosi normalnom rastu i razvoju djece. jačanju mišićno-koštanog sistema i sl. vode i sunca. To jača međusobni odnos i unapređuje djetetovu igru. Ustvari. ali i sve druge vrste igara. naročito ako se sprovode pod djelovanjem prirodnih faktora zdravlja. a istodobno postaju bogatija učeći od starijih. Angažiranost djeteta u igri povoljno utiče na razvoj cjelokupnog organizma. gađanju i sl. razvijanju otpornosti dječjeg organizma.2. Za razvoj djeteta naročito su značajne pokretne igre. očuvanju zdravlja. jer i one doprinose jačanju organizma kod djeteta. Katkad je to odraslima naporno ili pak nemaju vremena. Igra kod djeteta stvara vedro raspoloženje. što djecu obično oduševljava. Igra je ta koja dijete već od rođenja potiče na kretanje uz koje je povezan i govor i razni drugi oblici komuniciranja s okolinom. Igre zimi su također veoma značajne za dijete. a naročito motorike.. vrlo je teško zamisliti bilo koju vrstu igre koja ne bi vodila do učenja. respiratornih organa. već i njegovom duševnom zdravlju. Igra budi interes. zaokuplja pažnju djeteta. zraka.

Kad dijete kroz igru uočava različite boje. dijete radi igrajući se. onda je taj . nadopunjuju i uvjetovanju. Govor dolazi do izražaja čak i u individualnoj igru. bojažljivu. Pogrešno bi bilo praviti precizne granice između igre. Radna aktivnost predškolskog djeteta ispoljava se u igri. situacija. pažnje. veličinu. u kojima se dijete igra glasovima. njeguje pozitivan odnos prema radu uopće i doživljava radost zbog uspješno obavljenog posla. U procesu igre mnoge predstave i pojmovi postaju jasniji i trajniji. Ali postoje i različita mišljenja u pravljenju razlika među ovim osnovnim aktivnostima. rada i učenja. Igra potiče pasivnu. opažanja i promatranja. obogaćuje. Igra pruža šansu da se motorika dovodi u sklad sa mislima. i razlikujemo ga od rada školske djece i rada odraslih. Ako su u pitanju stvaralačke igre. i igra se radeći. težinu. rad i učenje. jer riječ prati gotovo svaku igru. Rad predškolske djece ima svoje specifičnosti. dijete kroz igru želi da se pokaže i dokaže. Govor i igra se uzajamno nadopunjuju. ćudljivu djecu na slobodniji govor. S obzirom na opremljenost predškolskih ustanova raznim igračkama. a iskustvo se dalje provjerava. razvoj čula. Igra je naročito značajna za razvoj govora djeteta. oblike. jer se ove aktivnosti međusobno prožimaju. naročito vida. pamćenja. dodira. u obostranoj su. Kroz igru dijete razvija navike. sluha. Time dijete stalno aktivno prerađuje iskustvo. djeca imaju mogućnost da preko igre razvijaju interes prema tehnici i tehničkim zanimljivostima. Igra podrazumijeva imenovanje predmeta. temperaturu i slično. Kod starije djece ova funkcija je više izražena i složenija.Kroz sam proces igre interes se dalje povećava. Svi pedagozi se slažu da su osnovne aktivnosti pa i forme rada predškolske djece igra. ispravlja. radnji. Kroz igru dijete uočava razlike i sličnosti predmeta. te djeca postepeno shvaćaju da svi odrasli rade. ono automatski ne samo da se igra već i uči pa i radi. stvara interes za rad. Prema Arkinu. Dijete najpotpunije ovladava prostorom za igru. Rad djece ovog uzrasta vezan je za igru. Poseban značaj igra ima u ranom djetinjstvu djeteta. odnosno u dvostrukoj su vezi. Kroz igru dijete razvija stvaralačke sposobnosti. riječima ili smislom i značenjem riječi u jezičnoj cjelini. Igrom dijete na svojevrstan način pripremamo za rad.

3. 1990). drugim ljudima i prema samom sebi će biti određeniji. Kroz igru dijete usklađuje svoje ponašanje.4. i njegov odnos prema radu.). što je etički ispravno od onoga što nije (Najšteter. Zadatak estetskog odgoja je osposobljavanje djece da uočavaju lijepo. Kroz igru dijete vježba volju. ljepote pokreta. da razlikuju estetski lijepo od ružnog. samokontrola. Prema mnogim autorima moralni odgoj je područje koje bi se trebalo ostvariti u ranom djetinjstvu i da je za razvoj karaktera i društvene svijesti značajan način života čovjeka u prvih pet godina. Zbog toga što većina igara ima svoja pravila i norme. Igra je prava škola za savladavanje samog sebe i za mnoge druge lične motive.poticaj još više pojačan. Igra ima uslove da ispuni sve te zadatke. U igri ima svojevrsne ljepote. kurir. Igrom dijete obogaćuje govorni izraz (Malešević i Milijević. da doživljavaju lijepo i da sami stvaraju lijepo. 2. ograničava želje i prohtjeve. Govor je neophodan za grupnu igru. i dijete će na taj način upoznati i ovladati pravilima i normama ponašanja. Dijete razdvaja ono što je društveno pozitivno od onoga što je negativno. Kroz igru dijete uči da dijeli sa drugom djecom i da surađuje i da utopi svoju ličnost u grupu. ustrajnost. Dijete u igri prihvata različite uloge i time vježba razne forme društvenog ponašanja. Treba ih osposobljavati da se lijepo izražavaju. krivo. inicijativa. disciplina i sl. pošteno. Značaj igre za estetski odgoj Estetski odgoj se ostvaruje u igri sa ostalim komponentama odgoja djeteta. 1997). i sl. saznavajući šta je pravo. Igra pruža mogućnost za interpersonalne odnose i socijalne kontakte. komandir. 2. estetske percepcije. estetskog uočavanja i procjenjivanja. Doprinos igre razvoju moralnih osobina kao što su strpljivost. vojnik. Za moralni razvoj djeteta je važno što ono mijenja uloge (dijete je mama. ono će kroz igru formirati društvena ponašanja i pravilan odnos i postupanje prema drugoj djeci. je od velikog značaja. drugoj djeci. Ukoliko dijete ozbiljnije i intenzivnije upoznaje svijet koji ga okružuje. odgajatelj. jer igra postaje sredstvo odgoja karakternih osobina. . Povezanost moralnih osobina i igre Posebno i značajno mjesto dajemo igri u formiranju moralnih osobina djeteta. osobnog zadovoljstva.

a ne u odnosu na drugu djecu. ako se u izboru igre i igračaka ravnaju prema interesu djeteta i ako njegov interes za nešto još blago potiču. Uspjehe djece treba porediti individualno. potreba. kamenčići – za pravljenje gomilica. ređanje. Verbalno izražavanje dječijih osjećanja. krugovi. Odatle je igra izuzetno cijenjena od nastavnika kao nastavna metoda. slaganje. bez estetskog ukusa i estetskog stvaralaštva. odgovaranjem na dječija pitanja.Nema igre bez emotivne dubine. plodovi. kao nastavni oblik. U svakoj dječjoj igri ima umjetničkog ili njegovih elemenata. partnerstvom u igri. Iz tog razloga dijete mora i treba imati vremena za igru. Važnost pohvale bi bilo dobro minimizirati da dijete ne bi postalo zavisno od mišljenja drugih i razvilo dominantnu spoljašnju motivaciju. punjenje. razdvajanje. štapići. Omogućivanjem razvoja vlastite efikasnosti – kompetentnosti Djetetu treba omogućiti doživljaj uspeha u onom što radi kroz uvid da je nešto postiglo svojim vlastitim zalaganjem bez tuđe pomoći i kroz pohvalu odraslog. Obezbjeđivanje intelektualnog razvoja Bitno je djetetu omogućiti igre „konkretnim“ materijalima: zrnca. 1997). voda. Odrasla osoba treba da naglašava unutrašnji osjećaj uspjeha pitanjem „ Šta ti misliš. presipanje. pijesak – za mjerenje. pločice nejednake veličine – za slaganje po redoslijedu. boji. a i kao sredstvo za odgoj (Najšteter. jer upravo to daje pravi značaj igri djeteta. omogućavanjem aktivnosti koje dijete preduzima na vlastitu inicijativu. 3. u odnosu na njihov prošli put. mišljenja i pitanja se podržava i omogućava . Igra ima izuzetan značaj u odgoju predškolskog djeteta. PSIHOLOŠKI USLOVI OPTIMALNOG RAZVOJA DJETETA UZRASTA OD 4 DO 5 GODINA Osiguravanje razvoja inicijative Podsticanjem slobodnog istraživanja i eksperimentisanja. I za kraj: odgajatelji a i roditelji nikada ne mogu pogriješiti. da li je to dobro?“.

. Upotreba socijalnih igara. razumijevanje prenosa govora u tekst i poznavanje karakteristike pisanog teksta ( http://www. šta bi bilo kad bi se desilo/bilo. a nešto nije.com/).. verbalno izražava svoje emocije i nalazi alternativna rješenja za njihovo ispoljavanje razvija se kontrola emocija. takođe su veoma podsticajni. nestereotipne uloge u igri. bogaćenje riječnika i rečenice se podstiče govornim igrama... Podsticanje razvoja predčitačkih aktivnosti Bitno je razvijati i vježbati glasovnu osjetljivost.pažljivim slušanjem deteta. jasno postavljanje granice prihvatljivog i neprihvatljivog ponašanja i objašnjenje zašto je nešto prihvatljivo.. Obezbjeđivanje razvoja kontrole emocija Podsticanjem djeteta da prepoznaje. Podsticanje simboličke igre Kroz igre pretvaranja djeca mogu da uoče raznolikost radnji odraslih u svakodnevnom životu i situacijama.. upotrebom ispravnog govornog modela i davanjem djetetu razumljivog odgovora. Pri tome je važno pomoći djetetu u određivanju granice između stvarnosti i mašte. Razvijanje kontrole impulsivnosti Kontrola impulsivnosti se obezbjeđuje stvaranjem navike djeteta da razmisli prije nego što reaguje. Slušna diskriminacija glasova.. ..vrticmaliprinc. zahtjevom da dijete zamišlja kako još. Podsticajno je omogućiti raznolike i nove. da zastane. Podsticanje mašte i kreativnosti Mašta i kreativnost se podstiču davanjem ideja za variranje u igri. zadrži akciju koja mu se prva javi i da najprije procijeni da li je ta reakcija tačna ili prikladna. sa puno različitih materijala za igru.

Kroz igru djeca također uče izmjenjivati se u aktivnostima s partnerima u igri i nadovezivati se na uloge drugih. . • Igra priprema djecu za život prema njihovom vlastitom ritmu. U igri su djeca aktivni sudionici svijeta oko sebe. • Igra omogućava i maštu i stvarnost. no u svijetu igre djeca mogu rastaviti realnost na njima prihvatljive dijelove i aktivno je mijenjati. liječnika.te se kroz epizode mašte sukobiti s tim likovima i možda ih i pobijediti. • Igra pomaže djeci da razviju osjećaj identiteta. Kroz građenje i rušenje djeca uče o svojstvima predmeta i stječu koncepte težine. bolnice. duhovima . nisu samo pasivni primaoci. teksturama. Manipuliraju. Kroz igru djeca uče o predmetima. lavovima. redaju. obujma i teksture. čudovištima. dućana i okušavaju se u ulogama roditelja. trgovaca. identificiraju. Kroz igru se djeca mogu na siguran način suočiti sa svojim strahovima i brigama . ZAKLJUČAK U zaključku možemo reći da je igra nezaobilazan dio razvoja svakog djeteta.vješticama. U obitelji i u školi djeca izvršavaju različite obaveze i zadatke prema unaprijed određenom slijedu. oblicima. visine. učitelja. Važno je imati na umu: • Istraživanje i igra su snažan pokretač spoznajnog razvoja. • Igra pruža mogućnost uvježbavanja odraslih uloga. Kroz igru djeca mogu sagledati sebe same u drugom svjetlu i iz drugih perspektiva.4. spajaju. lopovima. obitelji. Djeca se često igraju škole. mjere. psima. prostoru.

Sarajevo. Obrazovanje i kultura demokracije. i Milijević. Najšteter. S.5.vrticmaliprinc. S. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Malešević. K. i Milijević. (1999). praksa u ranom djetinjstvu. (1997). Svjetlost Sarajevo. Zagreb. Beograd. N. http://www. Psihologija dečje igre. LITERATURA: Eljkonjin. Hansen. Sarajevo. Fizičko i zdravstveno vaspitanje djece predškolskog uzrasta. Đ. (1983). (1984). R. Kaufmann.B. (1990).. Igre za djecu predškolskog uzrasta i pripremnih odjeljenja osnovne škole. N. i Saifer. D. S. Kineziološka didaktika. Malešević.com/ .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful