1.

UVOD
Prva željeznička pruga je izgrađena u Engleskoj 1825.god. , a u Sjevernoj Americi 1830. g. i od tada nastaje nagli razvitak izgradnje željezničkih pruga. Računa se da je do sada izgrađeno oko 1500 000 km. Prva pruga izgrađena u bivšoj Jugoslaviji bila je u Sloveniji od Šestilja do Ljubljane, 1849. god. U BIH prva pruga je izgrađena 1873. god. ( Bosanski kotor – Banja Luka ). Poslije II svjetskog rata u BIH su izgrađene prve pruge Brčko – Banovići i Šamac – Sarajevo, a poslije posljednja pruga je izvedena 1991. god. Tuzla – Zvornik.

Slika 1. Poprečni profil pruge

2. PODJELA PRUGA
Pruge možemo podijeliti u nekoliko vrsta. a. Prema značaju : I reda – magistralne pruge međunarodnog značaja , II reda – glavne pruge , III reda – sporedne pruge . Tehnička brzina kretanja vozova na glavnim magistralnim prugama sada iznosi 100 – 150 km/h , a u nekim razvijenim zemljama kao što su Japan, Francuska... , putnički vozovi dostižu brzinu i do 300 km/h . b. Prema karakteru terena : Ravničarske pruge – izvode se u ravnicama sa malim nagibima nivelete i blagim krivinama na kojima su dopuštene velike brzine , Pruge u brežuljkastim terenima – projektuju se i izvode sa većim nagibom nivelete i oštrim krivinama , Planinske pruge – najčešće se izvode za turističke, sportske i druge specijalne svrhe, a sve savladavaju velike visinske razlike . c. Prema broju kolosjeka : Jednokolosječne , Dvokolosječne , Višekolosječne pruge .

d. Prema vrsti vuče : Na parni pogon , Na motorni pogon , Na električni pogon .

e. Prema širini kolosjeka : Široki kolosjek , Normalni kolosjek , Uzani kolosjek . Kod nas su uglavnom pruge normalnog kolosjeka, čija je širina 1435 mm , i uglavnom 80% pruga u svijetu ima normalni kolosjek. Širina širokog kolosjeka iznosi 1524 mm , i ovaj se kolosjek koristi uglavnom u Rusiji, Francuskoj, Španiji, Italiji i Južnoj Americi. Širina uzanog kolovoza je 760 mm ( popularni voz „Ćiro“ ). Širina tranvajske pruge je 1000 i 1435 mm , a u šumarstvu se često koriste pruge širine 600 mm. Širina kolosjeka se mjeri između bočnih strana šina.

Slika 2. Širina kolosjeka f. Prema vrsti trenja u prenosu vuče : Adhezione željeznice – kod kojih se vuča prenosi trenjem između točkova lokomotive i šine , Zupčaste željeznice – kod kojih se vuča prenosi preko treće šine – zupčanice , Žičane željeznice – žičare – kod kojh se vuča prenosi preko čeličnog užeta .

3. ELEMENTI ŽELJEZNICE
Glavni sastavni dijelovi željeznice su : Donji i gornji stroj, željezničke stanice i signalno – sigurnosna postrojenja.

Slika 1. Poprečni profil pruge