You are on page 1of 58

VIJEĆE SAVEZA SINDIKATA HRVATSKE Komisija za samoupravljanje i politički sistem

OBUSTAVE RADA U SR HRVATSKOJ U PRVIH DEVET MJESECI 1987-GODINE I DJELOVANJE SINDIKATA

Zagret), prosinca 1987 =

Do sada neviđeno brz porast broja obustava rada, broja su­ dionika u njima i vremena njihovog trajanja, neposredna je po­ sljedica produbijavanja i zaoštravanja ekonomske krize, čiji je neizbježni dio i dalji pad rek'lriih bsobnih dohodaka životnog standarda radničke klase, osobito' velikoga dijela neposrednih proizvođača kao i pojedinih kktegorija radnih ljudi u oblasti društvenih djelatnosti« Njihova ukupna primanja sve teže omogu­ ćavaju zadovoljavanje osnovnih životnih potreba, što govori o dal jem stalnom' slabZjenJu_nji^'yo^ i' društvenog položaja i sve vecbj''''egžištehcTjalhdj^ugrožehoštio Zbog toga obustave rada f . - postaju sve češći i masovniji oblik izražavanja rastućeg socijalno'g' i političkog nezadovoljstva radnika i radnih ljudi
svojim ukupnim-' materijalnim i društvenim -ooloža jem,

* • /* .r h • fr• •*■’ *. ht .• : * •** . ” - s . češće postaju oblik ne samo ekonomskog nego i socive •« " ' ‘. 1 '. !' ’ ' ‘ i ■• « ' jalnog i političkog sukoba u našem društvu,, j . t. - sve je veća upornost radnika u borbi za ostvarivanje svo­ jih zahtjeva odnosno interesa, r ' • n - sve je veća spremnost i odlučnost radnika da za obranu i zaštitu svojih osnovnih samoupraviiih prava odnosno životnih interesa koriste i ovo sredstvo borbe,

- sve teže se rješenja iznalaze u okviru materijalnih mo­ gućnosti samih organizacija udruženog rada, i sve je očitije da u privrednom sistemu i tekućoj ekonomskoj politici postoje krup­ ne prepreke koje onemogućavaju da OUR-i efikasno rješavaju akut­ ne probleme u proizvodnji i poslovanju, da radnici i radni ljudi u praksi zaista samoupravljaju, - subjektivne snage unutar radnih kolektiva još se uglavnom mire s takvom situacijom i odnosima kao s objektivnom nužnošću, iako su obustave rada i za njih krupna opomena i izazov da efikas­ no rješavaju konkretne probleme na način koji vodi konačnom izlazu iz krize. Opći pristup Saveza sindikata Hrvatske obustavama rada i ulozi i zadacima sindikata u vezi s njima Aktualna zbivanja i procesi danas još uvjerljivije potvrđuju generalnu ocjenu iz "Ocjena i stavova Vijeća SSH o obustavama rada i o ulozi i zadacima sindikata i Saveza sindikata Hrvatske" da je za nastanak i produbijavanje krize, pa i za pojavu i širenje obus­ tava rada od presudnog značenja činjenica da, nasuprot Ustavu i ZUR-u, i dalje prevladava sistem otuđivanja dohotka i akumulacije od radnika koji ih stvaraju, s nizom dobro poznatih ekonomskih i društvenih defekata birokratsko-tehnokratskog upravljanja u pro­ širenom i cjelokupnom društvenom reprodukcijom. Zadržavanje mate­ rijalne osnove etatizma«- osobito putem kreditno-monetarnog, ban­ karskog, deviznog i poreznog sistema - omogućava organima države (društveno-politiČkih zajednica) na svim nivoima da upravljaju sredstvima društvene reprodukcije, odnosno tendenciju sve većeg birokratsko-tehnokratskog otuđivanja viška vrijednosti od nepo­ srednih stvaralaca dohotka,, To logično izaziva otpor i nastojanje neposrednih proizvođača da povećavanjem osobnih dohodaka sačuvaju njihovu realnu vrijednost, pri čemu se onda smanjuje višak rada, ali i sposobnost proširene reprodukcije„ Odatle proizlazi niz po­ remećaja i teškoća, koji kulminiraju u inflaciji i nelikvidnosti,

3=

a radničku klasu (a izvedeno od toga i odredene slojeve radnih ljudi u društvenim djelatnostima) sve više dovode u položaj da se bori samo za visinu osobnog dohotka (najamnine)„ Kriza će potrajati i rasti:sve ,dok bude iluzija da se iz:nje može izaći: ' stabiliziranjem ii,i.čak jačanjem glavnog uzročnika križe - po-" s-tojećega vladajućeg sistema otuđivanja viška -vrijedno«ti, 'i ha njemu:utemeljenih društvenih i političkih odnosa, i da se samo­ upravljanj e mora i uopće može' odgoditi za "bolja- i "mirni ja-, • ' ; ; vremena« Naprotiv, .rješenje- je u; "osvajanju'- vlašti":u društvehoj reprodukciji-iodi-strane radničke-klase (i drugih radnih ljudi u Udruženom, radu)- i:; istinskom samoupravnom'gospodarenju cj'elbkiiphim dohotkom) p,o-đakonima-zdrave ekonomske i samoupravne logike« 1 Na temelju navedenih dosadašnjih iskustava i saznanja mo­ guće je i neopftbdnb' utvrditi slijedeća’bitna načela i pravce prak­ tičnog pristupa Saveza sindikata Hrvatske ovoj društvenoj pojavi: lo U uvjetima ekonomske i društvene krize, do koje .nas je dovela dominacija neustavnog birokratsko-tehnokratskog sistema otuđivanja dohotka i akumulacije od radničke klase, došlo je do povezivanja tehhobirokra'tskih monopola u OUB-ima s otuđenim centrima ekonomske i političke moći od razine općina pa dalje, odakle proizlazi reproduciranje i jačanje specifičnih kapital.odnosa (pretežno u etatističkoj varijanti) i najamnog-položaja . proizvođača'i.ostalih1 radnih ljudi, a na- bsnovi specifične bi­ rokratsko-tehnokratske eksploatacije stvaralaca dohotka. Nasto­ jeći. zavladati;Cjelinom -društva, ti su neustavni birokratsko— ' tehnokratski monopoli najveća opasnost za socijalizam, samouprav­ ljanje i dostojan ljudski život radnika i radnih: ljudi* U mjeri u-kojoj :oni jačaju, sve je više uvjeta ^ obustave rada. za Naš stav no može biti prihvaćanje’ ili čak sankcioniranje takvog stanja kao legalnog (ustavnog i zakonitog), a niti takvo priznavanje ili sankcioniranje obustave rada koje bi ovaj oblik nezadovoljstva radnika tretiralo kao palijativno sredstvo za ograničeno ispravljanje najočitijih posljedica postojećega sta-

n 3a, ali:bez temeljitog zadiranja u njegove- stvarne uzroke. U tom sklopu se ne treba previse iscrpljivati pitanjem tzv. legalizacije štrajka (obustave rada), nego shvatiti-i ■ ' objašnjavati da je to historijsko pravo koje je radnička klasa ■' i• izborila još u kapitalizmu, a budući da socijalistička demokra­ cija ne može ići ispod nivoa buržoaske, nelegalno je bilo kakvo osporavanje toga historijskog pravac Dokaz za to su i činjenice da štrajk (obustava rada) nije kod nas zabranjen ni Ustavom ni zakonom, da je S!FRJ prihvatila međunarodne konvencije u kojima se garantira radnim ljudima i to pravo, i da je drug Tito, stavlja­ jući u prvi plan stvarni samoupravni angažman radnika, odobravao i štrajk ako su radnici na to zaista prisiljeni i nemaju drugog načina i puta. Iz svega proizlazi da nije potrebno inicirati, ali ne treba ni apriorno dogmatski odbacivati eventualne raspra­ ve o oportunosti da:se ta faktična legalnost obustave rada i eksplicitno konstatira u Ustavu. ■ :
v

Nepriznavanje faktički vladajućeg .sistema otuđivanja dohotka i akumulacije od radnika kao legalnog ili čak kao da je on autentično ostvarenje ustavnog i zurovskog koncepta samouprav­ ljanja ima nekoliko praktičnih posljedica: .f ‘, * . ■■ * % Prije svega, treba priznati i .prihvatiti neospornu. činje­ nicu da su ćbustave rada neizbježna posljedica realnih, odnosa i procesa u društvu, te konačno odbaciti praksu dogmatskog otuđi­ vanja štrajka kao "metode neprimjerene samoupravijanju" Samo­ upravljanju i socijalizmu neprimjereni su upravo odnosi birokrat­ sko- tehnokratskih uzurpacija društvenog vlasništva i samoupravnih prava radnika, praktična blokada samoupravljanja i njegovo svo­ đenje: na praznu normu i papirnatu frazu, a ne bilo koji oblik protesta: i:akcij'e radnika protiv takvoga stanja, ukoliko spada u tekovine suvremene civilizacije, a posebno borbenih i demokrat­ skih tradicija'međunarodnog'i jugoslavenskog radničkog pokreta. Nedovoljno organizirani radnici, napušteni od svojih samoupravnih organa i društveno-političkih organizacija i njihovih rukovodsta2.0

va, ugroženi u svojim uvjetima egzistencije i elementarnim sa­ moupravnim pravima., i na ovaj 'način nastoje' zaustaviti proces daljeg otuđivanja sredstava društvene reprodukcije i slabljenja svog materijalnog položaja ' društvene moći. i

., .. - Umjesto, apriorno.g-osuđivanjs^, prikrivanja ili tendenc cioznog okrivijavanja samo "šire društvene zajednice" ili ; .samo "unutarnjih faktora" u OUR-ima, ili apriorne podrške, svaku pojedinačnu obugta:u ..r.^d^:.^ind^alni ..organi i . v organizacije -tre­ baju ko.nk.ye.tno i ; j,ektiyno. .analizirati .. ; ob; ,i valorizirati sa sta-... novišta neposrednih i .trajnijih. zajedničkih interesa radničke klase* Težište akcije mora biti na naporu da se nezadovoljstvo, , .radnika, i klasna energija koja . e obustavom rada oslobađa, s. smišljenom političkom gk^ijom...organizira i preusmjerava preko okvira najamne .svijesti i .ponašanja,, odnosno, u korist stvarnog unapređivanja samoupravijanja: konkretnoj- radnoj sredini -,od . u. . ,naj;demokratični jeg samo upravnog utvrđivanja povoda i -uzroka su- i( 1 koba . o njihovog neposrednog_ dugoročnog otklanjanja., Vrijeme d. . i je da se odlučno prekida, s dominantnom .praksom da i sindikalni organi uglavnom tek nastoje smiriti; situaciju tako .da : no z se a; dovoljni radnici .samo što prije vrate na rad, a upravljanje . s o i n .vjj dohotkom i uopće svojom sudbinom ponovo prepuste otuđenim „centrima moći ., svojim OUR-ima , u užim. i širim, društveno-političkim zajed­ u i nicama. Ne po.tcjenju juć.i i ne...osđbacuju.ći apriori pozitivne i pro­ gresivne efekte koje obustava^ rada .ima ili bar može imati za ., . .„ slamanje, birokratsko-tehnokratskih monopola i njihove blokade, samoupravljanja, sindikalni organi i organizacije moraju u prvi plan svoje aktivnosti staviti pokretanje, organiziranje i razvi­ janje praktičnog samoupravnog angažmana radnika i radnih ljudi na stvarnom upravljanju radom i poslovanjem OUR-a kao i društva u cjelini. Pritom s . ne .trebaju rukovoditi tek.‘ e pukom lojalnošću , samoupravnim normama, nego prije svega jasnom: sviješću da je organizirana, redovna samoupravna aktivnost radnika, u punom- re­ volucionarnom opsegu njihovih samoupraviJackih prava i dužnosti,

u principu djelotvornija od bilo kakvog samo povremenog protesta i sukoba, i da nas iz krize ne može izvesti bilo koja varijanta birokratskog ili tehnokratskog diktata, nego jedino samoupravno oslobađanje stvaralačkih. energija najširih slojeva radnika i radnih ljudi utemeljeno na njihovim egzistencijalnim samoupravnim interesima« 3. U aktualnoj društvenoj situaciji sindikat se nalazi na raskršću, pogotovo u svjetlu naglog porasta obustava rada i ne­ zadovoljstva radnika i radnih ljudi uopće« Pitanje je da li će on i dalje, kao što praksa pokazuje i kao što je npr. pokazalo/i is­ traživanje koje je uoči lo„kongresa SSJ obavljeno za potrebe.Vijeća SSJ, biti još uvijek "organizacija moćnijeg dela društva" koja’"po svojoj socijalnoj strukturi, izražava interese dominirajućeg dela društva (dela koji je oblikovao društveni sistem)", čije še osnov­ ne organizacije-"još uvek pretežno bave problemima koji nisu bitni za ostvarivanje vladajuće pozicije radničke klase", i u kojoj je "na delu i trend obnavljanja uske, partnerski orijentisane, transmisione pozicije sindikata u društvu" - ili će u odlučujućoj mjeri i praktično, postati organizacija radničke klase i radnih ljudi za obranu i ostvarivanje njihovih životnih interesa* Takvo mijenjanje faktične pozicije sindikata ima nekolikoosnovnih aspekata: - Prije svega, treba reafirmirati i praktično ostvarivati Kardeljevu koncepciju o slobodi i nezavisnosti sindikata od po­ slovodnih i državno-upravnih organa, od osnovne organizacije sin­ dikata do republičkih i saveznih sindikalnih rukovodstava« - Drugi bitni aspekt položaja i uloge sindikata u našem društvu, naime da je on i "sastavni deo celokupne strukture soci­ jalističkih društvenih anaga" (Kardelj), u praksi se često izvitoperava u solidarnost i kolaboraciju pojedinih sindikalnih organa i organizacija s otuđenim birokratsko-tehnokratskim centrima moći, i zato ga je nužno pravilno reinterpretirati: (a) sindikat mora doprinositi jačanju tog zajedničkog fronta socijalističkih snaga

na jasnoj klasnoj liniji ostvarivanja ustavno-zurovskog koncepta samoupravnog udruženog rada, ali (b) mora se odlučno suprotstav­ ljati, onim snagama (grupama, organima, strujana « . ) u tom, frontu ,. koje s birokratskog i ..tehnokratskog stanovišta nastupaju protiv egzistencijalnih samoupravnih ..interesa i prava radnika , ■drugih, i radnih ljudi, a to znači i općih , društvenih interesa... To mijenjanje pozicije i prakse sindikata uključuje i usmjeravanje na nužnu modernizaciju' proizvodnih'snaga na liniji znanstveno-tehnolbške-revolucije,i. uz bitno Veće oslanjanje na znanstvene'i Sstručne, radnlke^-i k&o i stvaralačku inicijativu rad­ ! nika i:radnih:ljudi; a '(bsobitomladih generaciji. Na temel ju ovako:formuliranoga generalnog pristupa treba po­ krenuti i voditi kontinuiranu, a-kćijU'da sindikalni organi i orga­ : nizacije počnu.1 zaista - praksi obavljati' švoj'e'funkcije1u toku i u nakon obus-tave rada koje je Vijeće SSH operativno definiralo:u "Ocjenama'i■stavovima o obustavama rada i o Ulozi i zadacima ' sindikata i:Saveza sindikata Hrvatske". Ovaj;dokument Vijeće1 SSH aktualizira i u "Nacrtu programa mobilizacije radnih ljudi na razrješavanju dijela društveno-ekonomsjcih pitanja, socijalne si­ gurnosti, nezadovoljstva zaposlenih te metoda rada sindikata". Nema potrebe ovdje ponavljati koje funkcije,- prema "Ocje­ nama i . stavovima", sindikalni organi,i organizacije. moraju prio­ ritetno obavijati,prije, u toku i nakon .svake ; obustave, rada, .Ipak, \ međutim, treba naglasiti potrebu sindikalnog angažmana da se.već u.toku. samo. obustave jasno preciziraju prioritetne aktivnosti u OUR-ima, s•točno, utvrđenim nosiocima akcija i rokovima za njihovo provođenje. Sindikalni kadrovi dužni s . u razgovorima uvažavati u mišljenja, argumente i prijedloge sudionika obustave, ali ne • . smiju nekritički prihvaćati sve njihove prijedloge i zahtjeve, bez obzira na sadržaj i moguće posljedice i šire opće interq.se klase i društva u cijelosti. To osobito vrijedi za sve češće po­ jave ultimativnih zahtjeva sve većeg broja. radnika za povećanje osobnih dohodaka uglavnom u granicama rasta inflacije, bez obzira
j. .

na rezultate poslovanja, pri čemu treba objektivno ocjenjivati svaki pojedinačni slučaj i nastojati što jasnije razgraničiti zahtjeve Zaista egzistencijalno ugroženih radnih ljudi od ucjena privilegiranih dijelova udruženog rada* kao i onih koji'dobro rade ali se nalaze u nezavidnom položaju zbog sistemske neravnopravnos­ ti od onih koji su u lošu situaciju dospjeli prvenstveno zbog vlastitog nerada i neposlovnosti„ Sto se tiče mogućnosti pojave "lančanih oblika." nezado­ voljstva radnika i radnih ljudi širih razmjera U pojedinim dje­ latnostima, organi i ■organizacije sindikata tih djelatnosti t e r r-. baju pravovremeno i objektivno informirati svoje članstvo što su sve do sada uradili, i s kakvim efektima, na poboljšanju položa­ ja radnih ljudi u tim djelatnostima,■i izlaziti pred njih s čis­ tim računicama o objektivnim mogućnostima materijalno proizvod-^ nje i društveno-političkih zajednica da pojedinim OUR-ima i đje-„ , latnostima materijalno-financijski pomognu, te programirati i . voditi društveno-političku akciju u okviru tih objektivnih mC- ; gućnosti. Kretanje i osnovne karakteristike obustava rada Prema podacima prikupljenim u Službi za informiranje Vijeća SSH, a dobij enim od Operativnog centra Izvršnog, vijeća Sabora SSH, općinskih vijeća SSH i drugih izvora, u SR Hrvatskoj je u prvih : devet mjeseci ove godine registrirano 3o9 obustava rada. To je za 119 obustava odnosno za 62,6% više nego u cijeloj prošloj godini, a u odnosu na razdoblje od prvih osam mjeseci 1986 ogodine - za koje smo prošle godine radili posebnu analizu' - u promatranom razdoblju ove godine bilo je 189 obustava odn. za 1 5 7 ,5% više„ Skok broja obustava toliko je velik da je u prvih devet mjeseci ove godine gotovo dostigao ukupni broj obustava u 1985 » i 1986 « godini zajedno. Rast broja obustava, promatrano po tromjesečjima, prilično

9° je ravnomjeran:, u prvom tromjesečju bilo ih je 116 (ali od 22 u siječnju do rekordnih 77 u ožujku, "zahvaljujući".interventnom zakonu), u drugom 8 7 , a u trećem lo6 (od 33 u srpnju, preko 22 u kolovozu, do 51 ’ rujnu). u Ukupan broj sudionika tih.obustava, rada,iznosi 53 24o (bez podataka za 15 obustava),što je za 32 132 odu. 1 5 2 ,2% više jiego u cijeloj'prošloj godini. Međutim,'u .odnosu na.prvih osam mjeseci 1986 o u dovetomjesecnom periodu 1987 »godine u obustavama je su­ djelovalo 39 752 sudionika više, što čini porast od čak 294-,7% ^ odnosno trostruko više« Dok je ranijih godina ukupan broj sudionika obustava.uvijek \ i .: • j • i . j * . , : ;•) i \ ^ r.?;i ; • * j 'I . - i činio manje od 1% od ukupno zaposlenih u društvenoj privredi Re: I 1. . ■ r ; publike (npr. 1984. oko 0 , % a ,1985. oko 0 , %), već u promatranom 6 8 razdoblju 1987» taj udio iznosi oko 4%. ,•''.! ' .• f' ••v! • 'f .f '' * • ...Ranijih godina zapa žala se jasna tendonci j . : a "usitnjay.a*ij.a" obustava rada, da bi 1986 . prosječan broj-sudionika jedne .obusta­ ve iznosio 1.11 ,,,odnosu na 73 u 1985 »godini) , a u promatranom (u razdoblju 1987» , već.- 1 1 D . naglog skoka došlo je, međutim, tek .8. o u drugom tromjesečju , jer j , u prvome prosječan broj sudionika .. e jedne .obustave i.znosio 13 o, u drugom, već 2 o5 , a u trećem 216» ; ■ Takav trendV među tim,‘još nije pravolinijskog karaktera, i rezultat' je samo 'izvjesnog smanjenja broja obustava od 51 do loo radnika i i'zvješliog porasta obustava sa preko 5oo ‘ radnika ("re­ kord" j'e’ stava1 u SOUR-u "Borovo" s 6kb ; 5oo sudionika): obu 5 Tabela 1. Struktura obustava rada po broju sudionika Broj sudionika do 5o sudionika 5I-I00 lol-3oo 3ol-5oo više od 5oo sudionika nepoznato' UKUPNO
1986 .(I-VII) N % 44,2 53 24,2 29 I; . 26 21,7 4,2 5 4,2 '5 2 1,7 12 o loo.0

1987.(I-IX) N % 44,o 136 17,8 55 21,7 67 4,2 13 7,4 23 4,9 . 15 loo.0 3o9

Uočljiva jc također i jasna tendencija da obustave rada sve dulje traju: 1984egodine prosječna obustava trajala je oko, 6 sativ 1985» oko 7 sati . dvadesetak minuta, I-VIII mjescc . i 1986 . oko 7 sati i tridesetak minuta (bez 18-dnevne obustave u. . RO "Metal" Vinkovci), cijele 1986. oko 9 sati i 50 minuta, a u prvih devet mjeseci 198?, čak 12 sati i 55 minuta (bez 24-dnevne obustave u R . I . "Raša". Labin, 6-dnevne u RO "Dalmast-roj" Split Q U i 6 -dnevne u SOUR "Borovo"). .. Značajniji pokazatelj svakako je ukupan broj izgubljenih radnih sati, odnosno osamsatnih radnih dana, koji se dobije mno­ ženjem broja radnika u svakoj obustavi s konkretnim trajanjem te obustave. To "izgubljeno vrijeme", iznosilo je u 1985.godini oko96 2oo sati odn0 oko 12 o25 radnih dana, u osam mjeseci 1986 . godine (približno) 158 82o radnih sati odn. 19 852 radna dana, a u prvih devet mjeseci 1987 .godine oko 272 845 radnih sati o n , d« oko 34 I 0 6 radnih dana (što su, na žalost, podaci samo za oko 7 b% od svih registriranih obustava, a među 3o% onih gdje nedos­ taju' konkretni podaci nalaze se i petodnevna obustava 7 oo rad­ nika RO "Otočanka" Zadar, 24-dnevna obustava cca 1 2oo radnika RO IU "Raša" Labin, četverodnevna obustava 1 000 radnika RO "Plamen" Slavonska Požega^ trodnevna obustava 1 600 radnika RO ■ "Luka" Rijeka, druga trodnevna obustava 1 2oo radnika RO "Luka" Rijaka i šestodnevna obustava 5 5oo radnika SOUR-a "Borovo"). ' Iako je riječ o zaista velikom porastu, i makar se sada o odra­ đivanju vremena 'Izgubljenog u ' oh1a"štavx’ rada govori samo u ri­ jetkim izvještajima o pojedinačnim obustavama, to’je još uvijek, npr, preko 800 puta manje od Izgubljenih radnih dana zbog bolo­ vanja u SR Hrvatskoj'”u 1986. godini’ a svakako i daleko manje u , odnosu na ’štetne'efekt’ pasivne rezistenci je i drugih oblika e rasipanja i nedovoljno rac'Ionalnog korištenja radnog vremena i društvenih sredstava, Ogromna većina obustava rada i dalje traje samo jedan dan, iako ih je za desetak postotnih poena manje nego prije, dok je najveći "porast brojka obustava u trajanju od tri i više dana:
V ^ .... !*

-.T

l -i r.l.

Tabela 2„ Obustave rada po vremenu trajanja u danima •‘ .i . - .. —— f ■ (r-?n) I987 o CI-IX) Trajanje obustave 1986o u danima N N % % jedan dan '84 188 7o 76 _ 61,2 dva dana 3o 25,0 7o " 22,8 tri i više dana 6 16,0 . 49 5,9“ ... -1 UKUPNO 12 o loo,o loo,0 3o7 1. Nedostaju" podaci' za dvi^e obustave„
.........

Klasifikacija obustava po trajanju u satima , međutim; jasno pokazuje promjene u strukturi:: Tabela 3° Obustavo rada po vremenu- -trajanja•u satima* . 1 ’ .... - * • * ■
.

1986 »-(I-VIIT) -15877" (i-IX) N % N~ HZ do 4 sata 92 36,1 49.2 ■ 59 4,7 do 8 sati' )0 .25,0 3o 66 25,9 dulje od 8 sati 38 ,o 25,8 31 97 UKUPNO 12 o loo ,0 255-: loo,0 : 1« Nedostaju podaci za čak 54 obustave« • ‘ . -: i

Trajanje obustave u satima . -. . .

'

'

Ranije iz postojećih izvještaja’ nije bilo moguće izradi­ ti dovoljno preciznu i pouzdanu klasifikaciju obustava rada prema oblicima OUR-a koje su obuhvatile, ali' ove godine se to za veći dio obustava ipak pokazalo mogućim:

Tabela- 4. Obustave rada-po oblicima' OUR-a (I-IX 1987=godine) — -----------

...

Oblik OUR-a % N dio 0OUR-a ._ 146 _ 58,4 dio radne organizacije bez OOUR-a 23,6 - .59 -cijela OOUR 3,2 . 8. . . . 4,4 cijela radna organizacija bez OOUR-a 11 dio radne organizacije s OOUR-ima lo 4,o cijela RO s OOUR-ima (ili bar svi proizvodni OOUR-i) 2 ,o 5 o ,8 2 dio SOUR-a dio radno -zajednice u OUR-u 2 o,8 1 ... ostalo 2, a _____-.7 UKUPNO loo ,o 25o 1, U "ostalo" su uvršteni: dio društvene or­ ganizacije, dio poljoprivredne zadruge, ----radna zajednica poljoprivredne zadruge, radna zajednica u..Qrganu uprave, privatni- - -kooperanti jedne OUR i si. ' * Nedostaju podaci za 59 obustava. 2 Za razliku od 1984 „ godine, kada su sve obustave rada u našoj republici bile isključivo u OUR-ima privrede, u 1985, 1986, i 1987o godini dolazi i do obustava u OUR-ima neprivrede, iako jo njihov udio i u ukupnom broju obustava i u ukupnom broju sudionika obustava izrazito mali« U ukupnom broju obustava u OUR-ima privrede oko dvije trećine otpada na industriju i rudarstvo, kao i u nekoliko prethodnih godi» na. Međutim, industrija i rudarstvo čine oko tri četvrtine od ukup­ nog broja sudionika obustava u OUR-ima privrede, što je također na približno istoj razini, kao i prethodnih godina« Kretanje broja obustava rada i njihovih sudionika po djelat­ nostima daje slijedeću sliku:

Tabela 5° Obustave rada i njihovi sudionici po djelatnostima

Djelatnosti 'i-1 * < 4 :

Broj sudionika Broj obustava 1986. (I-VII) 1987c(I-IX.) 1986 »(I-VIII) 1987.(I-IX :N N N % % !: U %

Proizvodnja 22,o 12 7o3x 23,9 68 3 729 27,6 25 2o, 8 prerada metala Tekstilna industrija 34 11.0 6 367X 12,0 24 2o.o . 862 28.6 3 » .»i • -' ’ * — < f Industrija obuće 2o 6,5 11 524x 21,6„ Poljoprivreda i " * 3,o •i 12 ' ! .4o3 3,9 583X 1,1 5 : 4,2 ribarstvo Prehrambena-, industrija. " ' 6.7 1 974 -7.2 22 6.3 7,1 3 354 o . 8* B i v a industrija --ph 11 / 9 . . f 333X 9.9 7.4 3 318X 6.2 ' 2 'l 23 Građevinarstvo 832 6. 2 ' 6.2 27 8.7 3 314 7,5. , 9 Kemijska industr« i prerada n ? n ! a n . , .,1.7 tift] 2.2 2 6o 0.4 ■4.9 1 132 . 15 v 'f-’ ' Šumarstvo 1 . o.8 .4 lo5 0.1 . 15 0.2 1,3 Saobraćaj i veze lo .6.1 8,3 822X 6.1 23 7 A 3 268 lučki saobraćaj 3 3o5 ’ 5 1 .6 6,:2 .. . Zanatstvo 117 0.9 : 7 2.3 .3_ . 2,5 0^8 Trgovina 6 268 5.o 2 .0. 7 2,3 3o3 0 t6 _ Proizv.ugljena 2 5.4 1.7 731 8 • 21 6 1 4ooX 2 T ' 6 _ Komunalne djelo 2,9 373 9 0,7. _ _ m m Ugostoi turizam „ 4 .1.3 81 0 f2 Grafička i izdo djelatnost 4 18o 4 3,3 ’ 1.3 I80 1.3 o t3 :' . V * _ _ Ind, građotnafcer» 4 1.3 211 0t 4 Ostklo(privređa) ^ lo4 5,8 0.8 2 0.6 96 0 .2 _ . 7 PRIVREDA ■ 96,4 52 o73 97,8 117 97,5 13 43o 99,6 298 Obrazovanje 1 1,0 o ,8 12 246 o,l o,5 3 _ — — _ Zdravstvo 1 ,6 5 89 5X 1,7 Ostalo(neprivreda) 2 46 1,0 26x 0,0 1,7 o,3 3 NEPRIVREDA 0 ,4 11 3,6 1 167 2 ,5 58 2,2 3 UKUPNO:• 12 o loo,o 13 488 loo.o 3o9 loo.o 53 24o loo,o _= ----- L -

1. Uključeno i nekoliko obustava u proizvodnji pića i duhanskoj industriji, 2, Uključena i industrija papira, • 3° U kategoriji "ostalo (privreda)" za trano razdoblje.. 1986 = nalaze se pojedine 1 djelatnosti čije su obustave, zbog znatnog.. . . . porasta, za promatrano razdoblje 1987 » kla­ sificirane po konkretnim djelatnostima. . __ i - -Istoz-načna primjedba kao i pod br„ 3 . x, Ovim znakom.označeno je da nedostaju neki ____..... . podaci o bro ju sudionika ' . ' obustava, i to za I-VII 1986: drvna industrija - za jednu obustavu, saobraćaj i veze - za jednu obus­ tavu, a za I~IX 1987: proizvodnja i prerada __ .... . - ■ metala - za jednu obustavu, industrija obuće ■ - za dvije obustave, poljoprivreda i ribar-stvo - za jednu obustavu, drvna industrija — za jednu obustavu, zanatstvo - za jednu obus__ ___ __ tavu, proizvodnja'ugljena - za tri obustave, zdravstvo - za jednu obustavu i ostalo — ' ..... . . . ,v _ ' (neprivreda) - za jednu obustavu, ;; _Iz gornje ...je.-tabele, među ostalim, vidljivo da je po broju obustava rada .na.izrazitom prvom mjestu proizvodnja"i prerada, me­ tala , na koju otpada više od petine svih'obustava, na drugom mjesr tu je i dalje. tekstilna industrija, a jače su 'zastupljeni još i , građevinarstvir .drvna idnustrija,•saobraćaj~l'veže, prehrambena industrija i indus.trija-obuće. Međutimy'~po broju sudionika "drugo­ plasirana" industrija • obuće - zbog SOUR-a' ""Borovo") gotovo da ne ( zaostaje za...proizvodnjom i preradom metala,' a na trećem je mjestu tekstilna industrija sa upola man-jim brojem radnika,, U odnosu na promatrano osmomjesečno razdoblje 1986 .godine, zapaža se nagli ' skok broja obustava i njihovih sudionika u industriji obuće i lučkom saobraćaju (zbog RO "Luka1 Rijeka), te jači porast u komu­ ' nalnim djelatnostima i zdravstvu (zbog KBC "Rebro" Zagreb). Obustave'rada i dalje u ogromnoj većini slučajeva nastaju kao spontana reakcija nezadovoljnih radnika, bez prethodnih pripre­ ma ili najava. Tz raspoloživih informacija može se, međutim, uoči­ ti da u dijelu njih jačaju .elementi organiziranosti, vjerojatno u izvjesnoj mjeri i zbog "toga što su problemi u nekim radnim kolek-

tivima takvi da dolazi do ponavljanja obustava, ali bez dodatnih informacija i dubljih analiza nije moguće izvoditi bilo kakve pouzdanije zaključke. "Tragovi" organiziranog pripremanja obusta­ va, rada u pravilu su slabo vidljivi, proces formiranj a vodstva u masovnijim i dugotrajnijim obustavama nešto je lakše zapaziti, a najlakše se uočava institucionaliziranje grupa predstavnika radnika u obustavi u svojevrsne delegacije koje zajedno sa poslo­ vodnim, samoupravnim i društveno-političkim organima iznalaze konkretna rješenja u pojedinom određenom konfliktu. Iz postojećih informacija može se neki od ovih elemenata organiziranosti zapa­ ziti samo u 25 obustava rada u promatranom razdoblju ove godine, što čini svega 8,1% od ukupnog broja obustava. U svakom slučaju, ovo pitanje zaslužuje ozbiljniju analizi i objektivan pristup, bez pojednostavljivanja i jeftinih politikantskih etiketiranja koja samo zamagljuju pravo stanje stvari. Iz informacija prikupljenih u Vijeću SSH proizlazi da je u promatranom razdoblju do fizičkih sukoba došlo u četiri obustave, ali nigdje u drastičnijem obliku, u jednoj obustavi bilo je ošte­ ćivan ja sredstava za proizvodnju, a druge posebne štete registri­ rane su u devet obustava (npr. u lukama je dolazilo do povećava­ nja troškova ležarine i odlaska brodova u druge luke). Povodi. uzroci i ishodi obustava rada Nezadovoljstvo osobnim dohocima i dalje je najčešći povod za obustave rada, bilo kao jedini ili kao jedan od glavnih nepo­ srednih povoda obustava. Naravno, konkretni splet okolnosti koje dovode do jedne obustave nerijetko je složeniji, što se donekle izražava i u pojavi da se u pojedinim obustavama registrira i više od jednog neposrednog povoda za obustavu, a i samo nezado­ voljstvo raspodjelom osobnih dohodaka javlja se u različitim varijantama. 0 tome govore slijedeći podaci:

15» Tab e1a 6 » Struktura ukupnog broja re istriranih povoda za obustave, rada -*• • i. :: : I-VIII 1986. I-IX 1987« Povod .. .. —-r ---- ---“ "N % ' Sman jenje osobnih -dohodaka • (zbog gubitka, manje reali­ #* ■ zacije, manjeg broja radnih % sati u mjesecu, grešaka u i.'ć \ •* : (‘ ■ obračunu i si.) 15,6 lo5 2o,7 ;_i■ *Radnici dulje vremena priinaju niske osobne dohotke (i’ zahti-' jevaju njegovo povećanje) 6.0 • 32,5 : ■ 164 32,3 Nezadovoljstvo kriterijima raspodjele osobnih dohodaka i(li) njihovom primjenom 16,1 .30 53 lo,5 Zakašnjenje isplate-osobnih . _ .... dohodaka . 1-0 . ,r5,4 46 9,1 .._ • , . , vć j u if 2actv * . iđ j rr £u r; 3 Aa. raspodjelom osobnih dohodaka (razlike između OOUR-a, između •' ■' i OOUR-a i RZ, ostalo) lo" 1 5 ,4 4o
1
— • r ': • i
ć u i

c

: o

l .

:.* - T

1 .

i

NEZADOVOLJSTVO RASPODJELOMOSOBNIH DOHODAKA - UKUPNO ..q 8 .So' 4 .4 139 2.^.7 * i‘* Problemi iz oblasti radnih od­ nosa (promjena radnog vremena, raspored na poslove i zadatke itdo) 14 2,4 7,5' Nezadovoljstvo uvjetima rada ''6 "1 8*6 19 3,7 Ostalo 13,4 68 17 9,1 SVEUKUPNO 186 loo,o , 5 o7 loo,o U ukupan broj povoda uračunati su svi povodi za obustavu rada registrirani, u , posebnim informacijama što ih je o obus-' tavama dobilo Vijeće SSH* Budući da je u pojedinim obustavama registrirano dva pa i više povoda, ukupan broj morao je biti :’ veći od ukupnog broja obustava,, - Objektivniju slikuoodnosa između različitih povoda za obus­ . tave rada pruža klasifikacija samo; dominantnih, prvenstvenih po­ voda:
’ Y •j . .................. , . .. .. . j f -. “ ' * * ......... *“

1

2

"

'

'

'

16, Tabela 7« Struktura prvenstvenih povoda ' " za obu stave ’ rada - ■~ - ■ • *

*• *

Povod Smanjenje osobnih dohodaka (zbog gubitka, manje realizacije manjeg broja radnih sati u.mjesecu, grešaka u obračunu i si.) Radnici dulje.vremena.primaju niske,, osobne dohotke (i zahtijevaju njegovo povećanje) Nezadovoljstvo kriterijima raspodjele osobnih dohodaka i(li) njihovom pri­ mjenom Zakašnjenje isplate osobnih dohodaka

Ostale varijante nezadovoljstva raspodjelom osobnih dohodaka (razlike između OOUR-a, između OOUS^a i RZ i * 3,6 ostalo) NEZADOVOLJSTVO RASPODJELOM 281 _ 91,1 . OSOBNIH DOHODAKA - UKUPNO Problemi iz oblasti radnih odnosa (promjena radnog vremena, raspored 1 ,6 5 na poslove i zadatke itd.) 4 . 1,5 Nezadovoljstvo uvjetima rada . Ostalo 6, “ 1 “i F SVEUKUPNO ioo,o 3o9 Prema tome* u promatranom razdoblju' 9'1,1% svih obustava imalo je za povod nezadovoljstvo zbog .. o sobnih, dohodaka, a u okviru toga 4-3,4% zbog niskih osobnih dohodaka, a 29 , % zbog ne 8 posrednog smanjivanja postojećih osobnih dohodaka. Najpotpuniju sliku stvarnih odnosa ipak pruža klasifikaci svih sudionika obustava rada prema prvenstvenom, dominantnom po vodu zbog kojeg su obustavili rad: ,1 1 — i1 r —

H

92

134

12

32

H

M 1 N

1987. %

29,8 43,4

3,9 lo »4

17Tabela 80 Sudionici obustava rada prema prvenstvenom povodu za obustavu Povod « Smanjenje osobnih dohodaka (zbog gubitka, manje reali­ zacije, manjeg broja radnih s t . u mjesecu, grešaka u ai, obračunu i sl„) 2 Radnici dulje vremena primaju niske osobne dohotke (i zahti­ jevaju njegovo povećanje) 7 Nezadovoljstvo kriterijima raspodjele osobnih dohodaka 2 i(li) njihovom primjenom ■ Zakašnjenje isplate 1osobnih dohodaka Ostale varijante nezadovoljstva raspodjelom osobnih dohodaka (razlike između OOUR-a, između OOUR-a i RZ, ostalo) NEZADOVOLJSTVO RASPODJELOM OSOBNIH DOHODAKA - UKUPNO 12 Problemi iz oblašti radnih od­ nosa {promjena radnog vremena raspored na.poslove i zadatke ’ ifdo) IrVIII 1986 N % I-IX 1987c N %

459 473

18,2 55,4.

14 43o2 28 ol75
968 '

2? 1 ,

52, 6
1 ,8 6, 6

©761 15,4
526

;3,9

3 532

l1■ — 94,0 . i ,!

' ■ 681

712 47 659

1, 3*

89, 5

149

283

o,5

Nezadovoljstvo uvjetima rađa o,6 89 0,7 317 Ostalo 4 9814 4,2 . . 569 9, 4 SVEUKUPNO Loo 13 488 : ,o 53 24o loo.0 I« Nedostaje po: đatak o broju sudionika jedne obustave., 2 o Neppznat broj sudionika pet obustava3° Nepoznat broj sudionika sedam obustava« . . 4« Nepoznat broj sudionika tri obustave« ; Iz navedenih je podataka vidljivo da je jedini pravi povod obustavama nezadovoljstvo u oblasti raspodjele osobnih dohodaka, a da su povodi iz oblasti radnih odnosa i uvjeta rada zapravo

sasvim sporedni i slučajni, jer sami po sebi, bez povezanosti s problematikom osobnih dohodaka, samo u rijetkim slučajevima mogu biti dovoljni za obustavu, I sam porast kategorije !ostalo" l ne treba navesti na krivi, zaključak, jer u njoj glavninu čine obustave u SOUR "Sljeme" i SOUR "Viko" gdje je osnovni povod bila sveukupna ugroženost opstanka organizacije udruženog rada a ne samo neposredno nezadovoljstvo osobnim dohocima, kao i u RO "M.eiso". zbog šire "lepeze problema",, Međutim, i tu su bitni materijalni momenti, odnosno ugroženost materijalnih interesa radnika«. Zbog porasta kategorije "ostalo" iz navedenih razloga, došlo je do (prividnog) smanjenja udjela broja radnika koji su obustavili rad zbog nezadovoljstva- osobnim dohocima sa 94% u prvih osam mjeseci 1986 . na S9,5% u prvih devet mjeseci 198 ?. godine. Nezadovoljstvo zbog niskih osobnih dohodaka i dalje je najčešći povod obustava, iako nešto manje zastupljeno u ukupnom broju povoda ond. obustava, ali zato je "dobilo na kvaliteti" - radnici sada daleko energičnije i agresivnije zahtijevaju povećanje: osobnih dohodaka, a zbog galopiraju.će inflacije i povećane nesigurnosti i u daleko većim procentima. Veliki porast udjela smanjivanja osobnih dohodaka kao po­ voda obustava rezultat j , , gotovo isključivo, interventnog za­ e. kona kojim. ja. država proljetos.regulirala raspodjelu osobnih dohodaka«-/'Taj. je povfidl u ožujku i . travnju čak bio izrazito do- . minantan, .. u„r. a t l m se mjesecima pojavljuje vrlo rijetko* a. o . . a i Drastični pad udjela nezadovoljstva kriterijima raspodjele osobnih dohodaka pokazuje da u percepciji radnika i motivaciji za obustave, rada rezultati društvenog dogovaranja i samoupravnog sporazumijevanja o raspodjeli osobnih dohodaka imaju sasvim bez­ načajno mjesto, i da su od njih u aktualnoj situaciji za radnike znatno važnija npr. zakašnjenja isplate osobnih dohodaka, Čiji je udio također u porastu.

Posebno je indikativno pratiti odnos između broja radnika koji putem- obustava nastoje obraniti postojeću razinu osobnih dohodaka i postojeći tempo njihove isplate ("defenzivne" obustave) i broja radnika koji putem obustava protestiraju upravo protiv postojeće raspodjelezahtijevajući promjene u svoju korist ("ofenzivne" obustave),, , d 198. »godine ova .druga kategorija 0 5 sudionika obustava (,ofenzivci") ima znatnu prevagu, što nije f samo rezultat drastičnog pogoršavanja materijalnog položaja radničke klase (pa i dijelova drugih radnih slojeva) u uvjetima ekonomske krize,..nego također i pokazate]j bitno smanjene tole­ rancije radničke klase, a osobito njezina osnovnog dijela - ne­ posrednih proizvođača, prema da.ljem pogpršavanju vlastitog polo­ žaja: ... 'Tabela 9« Odnos-broja, sudionika "defenzivnih" i -, broja sudionika "ofenzivnih" obustava rađa! r Sudionici "defenzivnih" (u %) 53,7 3' 4 4, 23,5 37,7 2. 8 ' 5, Sudionici "ofenzivnih" (u % ) 31,o 6 o, 6 75,3 6 o, 8 . 72,4 Ostalo (u %) 15,3 .4,9 1 ,2 1,5
1, 1.8

Godina 1984 o 1985o‘ I-VIir 1986 e I-IX 1987., I-IX 1987« (bez ožujka i travnja)

'

. .

Gornji podaci pokazuju da je u prvih devet mjeseci ove go­ dine došlo do vidnog porasta udjela "defenzivnih" sudionika obus­ tava i pada udjela "ofenzivnih" u odnosu na promatrano razdoblje 1986»godineD To je direktna posljedica interventnog zakona, koji je izazvao smanjivanje osobnih dohodaka u velikom broju OUR-a„ Dokaz za ovu konstataciju nalazi se u podacima u zadnjem donjem redu tabele j iz kojih je vidljivo da je, kada se izuzmu ožujak i travanj u kojima je većina obustava neposredno izazvana djelo-

vanjem interventnog zakona, odnos "defenzivnih" i "ofenzivnih" sudionika otprilike isti kao i u promatranom periodu 1986., Još veću prevagu "ofenz'ivnih" nad "defenzivnima" donekle usporava znatan porast broja radnika koji obustavljaju rad zbog zakašnjavanja isplate osobnih dohodaka, dakle nastoje time obraniti postojeći tempo njihove isplate,, No to ne osporava točnost ocje­ ne da j : ove godine strpljenje radničke klase na još težoj probi e nego ranije. Unatoč' višestrukim upozorenjima u posljednjih nekoliko go» dina naš sistem informiranja o obustavama rada i dalje ima vrlo krupne nedostatke, pa je nprv iz izvještaja općinskih vijeća SSH - kao uostalom i iz informacija SUP“a - često nemoguće ili gotovo nemoguće procijeniti u kojoj se mjeri i kako zadovoljavaju neposredni zahtjevi sudionika obustava, odnosno uklanjaju nepo­ sredni povodi 'obustava. Zbog toga su podaci o neposrednim isho­ dima -obustava U Sav-ezu sindikata-Hrvatske, kao i u Savezu'sindi­ kata Jugoslavije uopće,vrlo nepotpuni. Unatoč tome, iz postojećih je izvora ipak jasno vidljivo da su i kod obustava zbog niskih osobnih dohodaka odn. sa za-"‘ ” “ htjevima za njihovo -povećavanje , kao i kod obustava-zbog smanji­ vanja osobnih dohodaka 'Uzrokovanog gubitkom, smanjenjem realiza­ cije- - si. - neposredni ishodi-,--iako različiti od slučaja doi slučaja, sve rjeđe potpuno ili bar djelomično u skladu s nepo­ srednim zahtjevima radnika. Očito je da i ovdje djeluje zako- __ nitost na koju su još u analizama buržoaskog društva upozoravali klasici marksizma, naime, da se u uvjetima ekonomske krize ubrza­ no sužava fond za osobnu potrošnju radnika,, a obustave rada ubrzano gube na efikasnosti. Uz sve .potrebne ograde u pogledu pouzdanosti podataka iz izvještaja o pojedinim obustavama rada, usporedit ćemo strukturu neposrednih ishoda obustava u oba promatrana razdoblja:

21. Tabela lo. Neposredni ishodi obustava rada - po broju obustava Broj obustava I-VIII 1986. N %
3o ,8

Prvenstveni povod obustave

Broj obustava I-IX 1987. N % 59 24 74 152. 3o9 19,1 7,8 23,9 49,2 loo,o

Otklonjen u skladu sa za­ htjevima radnika _ 37 _ Djelomično otkoonjen u skladu sa zahtjevima radnika 15 Nije otklonjen u skladu sa zahtjevima radnika 55 Nepoznato ; __ 33 Ukupno 12 o

12,5 • 29,2 27,5 loo ,o

Iako s ‘rošlo godine rubrika "nepoznato", uglavnom slu­ e' p čajnim stjecajem'okolnosti, smanjila na tridesetak posto od ukupnog broja obustava, u promatranom razdoblju ove godine ona, na žalost, ponovno obuhvaća Uobičajenih oko pola od ukupnog broja- obustava* Kod obustava s poznatim ishodom vidljiv je zna­ tan pad udjela obustava u kojima je ostvaren osnovni 'zahtjev radnika, te upola sporiji pad onih u kojima je došlo do djelo-' ; mičnog zadovoljavanja zahtjeva radnika, kao i onih u kojima rad­ nici nisu uspjeli ostvariti; svoje osnovne zahtjeve. Tabela 11. Neposredni ishodi obustava rada - po broju sudionika Prvenstveni povod Broj sudionika I-VIII 1986. N 37,2 5 ol4 Broj sudionika I-IX 1987. N % 17 5471 33,0

Otklonjen u skladu sa zahtjevima radnika Djelomično otklonjen u skladu sa zahtjevima radnika Nije otklonjen u skladu sa zahtjevima radnika Nepoznato UKUPNO

2 '181

16,2
2 o ,7 26,o loo,o

3 16o2
11 8793 2o 654

5,9 22,3 38,8 loo,o

2 79o 3 5o3 13 488

o ■d O J

53

--

lo Nepoznat broj sudionika četiri obustave« 2« Nepoznat broj sudionika jedne ■ obustave« ' 3° Nepoznat broj sudionika dvije obustave.

Kategorija "nepoznato" u gornjoj tabeli bilježi sporiji pad nego kad se za "jedinicu mjere" uzima jedna obustava rada (tabela lo„), što znači da u pravilu nedostaju podaci o ishodi­ ma obustava s manjim brojem sudionika« Iz tabele je također vidljivo da je pad broja radnika koji su u promatranom razdoblju ove godine obustavom postigli ostvarenje svojih osnovnih zahtjeva, u odnosu na promatrano razdoblje prošle godine, vrlo malen, da je znatan pad samo u kategoriji radnika koji su obustavom tek djelo­ mično izborili ostvarenje svojih zahtjeva, te da je u neznatnom porastu udio onih čije obustave rada nisu bile efikasne kao sredstvo pritiska za ostvarivanje zahtjeva radnika« Podatak iz obje ove tabele da je broj obustava u kojima je prvenstveni povod obustave otklonjen u skladu sa zahtjevima rad­ nika sa 3o,8% pao na 1 9 ,1 %, ali da je time broj radnika u tim obustavama pao samo sa 37 ,2% na 33% - jasno ukazuje na tendenciju da su obustave s većim brojem sudionika efikasnije kao sredstvo za ostvarivanje radničkih zahtjeva« Iako tu djeluje znatno slo­ ženiji splet uzroka-,- - globalnog odn« za OUR-e "eksternog" ka­ i raktera i onih "internog" karaktera, očito je da i u našim okol­ nostima, unatoč svih promjena, u strukturi društva.,, još djeluje onaj stari zakon klasne borbe kojega je Lenjin formulirao s nje­ mu svojstvenom jasnoćom: što veći pritisak radnika - to veće i njihove .šanse, za uspjeh« t uvj^ima zaoštravanja društveno-ekonomske krize i forma­ i lizacije i nazadovanja samoupravljanja u praksi, sve veći dio radničke klase, ali i pripadnika drugih radnih slojeva, gurnut je u sve oštriju borbu za goli osobni dohodak, za veće ili 'barem postojeće najamnine, tj« protiv relativno sve većeg odvajanja.i

otuđivanja viška vrijednosti od onih koji neposredno stvaraju dohodaki Odatle i sve Oštriji zahtjevi Sudionika obustava za povećavanje osobnih dohodaka, i to u sve većem postotku (i to loo%), Odnosno da osobni dohoci prate rast inflacije i troškova života. Češći su i zahtjevi da se osobni dohoci povećaju samo neposrednim proizvođačima«Zaht jeva se da se obračun osobnih dohodaka provodi dosljedno prema rezultatima rada, da se pro­ vede adekvatnija analitička procjena radnih mjesta i adekvatno izmijene samoupravni opći akti„ Zabilježeni' su također 1 slje­ deći zahtjevi: ; ' 'r ' ■' , ■ - linearni porast osobnih dohodaka, ; - smanjivanje omjera ( i 1 / 3 ,5 ), r tk ’ da osobnii'dohoci ne budu lošiji nego u drugim RO koje posluju lošije, ■ i > ' : ' ~ ! - rnerealne su startne osnove za pojedine poslove i zadatke, - povećanjej. startne osnove na 3oo odo dinama, isplata od.po loo 000 dinara za koliko je, po procjeni radnika, svaki od njih bio prethodni mjeseci zakinut, : - da se posebno stimulira stručnjake i deficitarne kadrove, - isplata zakašnjelih osobnih dohodaka, - porast osobnih dohodaka u istom postotku kao i u organima ' federacije (u srpnju o„g0), - isplaćivanje jednakih osobnih dohodaka: svima u OOUR-u, . • - da se rad nedjeljom i u trećoj smjeni vrednuje u skladu : s .Društvenim dogovorom o dohotku, - adekvatno vrednovanje prekovremenog rada i rada nedjeljom i praznikom, - isplata regresa za godišnji odmor,, Smisao, efikasnost i domet obustava rada ne smije se pod­ cjenjivati ni na razini borbe za veći osobni dohodak, osobito ne u situaciji stalnog opadanja realnih osobnih dohodaka, što najviše pogađa upravo većinu proizvodnih radnika i sve one koji žive samo od svoga radaD Na tom planu je pojava šireg i intenzivnijeg najam-

nog reagiranja sudionika obustava rada logičan rezultat jačanja najamnog položaja radnika i drugih radnih ljudi u stvarnom živo­ tu, ali i nedovoljne agresivnosti i efikasnosti sindikata u borbi za očuvanje i poboljšanje realnog standarda radnika i drugih ka­ tegorija radnih ljudi,, Istodobno, međutim, obustave rada pokazuju i jačanje stvar­ ne zainteresiranosti radnika za sudbinu vlastitih osnovnih i drugih organizacija udruženog rada, kao I šire društvene zajed­ nice, i za progresivno mijenjanje odnosa kakvi vladaju u njima. Svjedoči, o tome i činjenica da neposredni zahtjevi radnika u obus­ tavama rad.a sve naglašenije probijaju okvir borbe za najamnim i izražavaju sve snažniju težnju radnika, iako najčešće još nedo­ voljno artikuliranu i organiziranu, za dubljom izmjenom posto­ jećih materijalnih odnosa i za stvarnim upravljanjem svojim čis­ tim dohotkom i svojim ukupnim dohotkom, u vlastitoj organizaciji udruženog rada i u širim društvenim razmjerima„ Tako se npr„ sve češće zahtijeva: - bolja organizacija proizvodnje, - redovna opskrba sirovinama i materijalom za kontinuiranu proizvodnju, - puna zaposlenost cijene godine, - izrada adekvatnih proizvodnih programa, - osiguravanje daljnje proizvodnje uz saniranje gubitaka. Uz tu težnju za efikasnijim i boljim radom prirodno se ve­ zuju i zahtjevi za većom efikasnošću poslovanja i informiranošću radnika o financijskom poslovanju OUR-a, smanjivanje broja ne­ proizvodnog osoblja u OUR-u i vođenje kvalitetnije kadrovske po­ litike, a posebno za odgovornijim ponašanjem poslovodnih organa i drugih rukovodilaca: - efikasnije vođenje poslovanja (ažurirati naplatu potraži­ vanja i dr,), - točno informiranje o financijskom poslovanju OOUR-a, - smanjivanje režijskog osoblja (1 do 5 o%), - smanjivanje administracije u OUR,

- vođenje adekvatnije kadrovske politike u OUR-u, odgovornije ponašanje poslovodnih rukovodilaca, - odgovornost rukovodstva ža stanje u OUR, - ostavke i smjenjivanja pojedinih rukovidilaca RO i OOUR, pa' kompT etnog rukovodstva, i ' - uspostavljanje jedinstva rukovodećeg kadra na nivou RO i OOUR-a. Pojavljivali su se čak i zahtjevi za - provođenje disciplinskog postupka protiv rukovodioca odgovornog za propuste u organiziranju proizvodnje, , - pokretanje, partijske .odgovornosti rukovodilaca RO-e„ Registrirani su i zahtjevi :■ — da svaka RJ svake godine bira svog rukovodioca tajnim : .v • glasanj n ' . eij ; - - r■ -c - d a svi zaposleni u RO biraju svake- godine rukovodstvo-:::' ' ' . RO tajnim glasanjem. - : Zanimljivo je da se i dalje rijetko traži-: - bolja društvena prehrana i smještaj' radnika, - rješavanje stambenih pitanja, - adekvatnija dodjela kredita za individualnu stambenu iz­ gradnju. U nekim obustavama radnici negoduju zbog - nepovoljnijeg položaja radne jedinice, ‘. - nepoštivanja odluka radničkog, sav j^eta, - omalovažavanja radnika od strane; rukovodilaca. Nezadovoljni radnici ponekad u obustavama traže i - usklađivanje odnosa između OOUR-a u RO u pogledu prava i "nadležnosti", izdvajanje OOUR-a iz RO, - opoziv samoupravnih organa, - uvođenje privremenih mjera u OUR.

26, Zahtjevi sudionika-obustava rada sve češće prelaze okvire "tvorničkog dvorišta". Oni svjedoče o jačanju svijesti radnika o organskoj povezanosti problema u njihovim OUR-ima s određenim karakteristikama vladajućeg privrednog sistema i ekonomske po­ litike, ali i o jačanju njihovog osjećaja nemoći u odnosu na otuđene centre ekonomske i političke moći koji imaju dominantan utjecaj na "okruženje" OUR-a odn. uvjete njihovog rada i poslo­ vanja, jačanju nezadovoljstva takvim stanjem i spremnosti da se pojača pritisak, prije- svega na državne organe i politička- rur kovodstva uopće, da se postojeći materijalni i društveni odnosi konačno i brže počnu mijenjati u skladu s toliko puta ponavlja­ nim progresivnim društvenim opredjeljenjima. Sve se oštrije postavljaju pitanja npr. o osobnim dohocima funkcionera u društveno-političkim zajednicama i društvene-političkim organizacij jama funkcionera i ostalih zaposlenih u organima SlZ-a i organi­ ma uprave, ali i sve određeniji zahtjevi za ravnopravnijim uvje­ tima privređivanja, ekonomskom politikom koja ne ugrožava egzi­ stenciju radnika i njihovih obitelji, raspodjelom nacionalnog dohotka u skladu sa životnim interesima radničke klase, svođe­ njem društvene nadgradnje na objektivno podnošljivu mjeru i li­ kvidiranjem privilegiranog položaja pojedinih njenih dijelova, kao i konkretnim angažiranjem "viših rukovodstava" za rješava­ nje problema u pojedinim organizacijama udruženog rada. U tom su pogledu karakteristični zahtjevi za - ravnopravan položaj OUR-a u odnosu na druge OUR=e u istoj grani, - ravnopravan položaj određene grane u odnosu na druge grane, - zamrzavanje cijena istodobno sa zamrzavanjem osobnih do­ hodaka , - obuzdavanje rasta cijena, osobito osnovnih životnih namirnica, i osiguravanje da osnovni artikli cijenom budu u dovoljnoj količini dostupni svakoj radničkoj obitelji,

27

»

- smanjivanje izdvajanja za opću potrošnju, - smanjivanje izdvajanja za zajedničku potrošnju, - smanjivanje broja društvenih institucija i broja za­ poslenih u njima po sasvim konkretnom programu, - ukidanje svih vidova povlastica za organe i pojedince u njima, od općine do federacije, - dolazak predstavnika općine, republike, federacije (tj„ njihov konkretan angažman u rješavanju sukoba). U nekoliko obustava rada pojavili su se i sljedeći spe­ cifični zahtjevi: - da se protiv radnika koje su na zboru ostali radnici izabrali u štrajkački odbor ne poduzimaju nikakve sanacije, - smjenjivanje izvršnih odbora sindikata i njihovih pred­ sjednika, • - da s ; dani izgubljeni u obustavi plate u režiji iz sred­ e stava republičkih organa sindikata. Prema tome, iako s jedne strane jaca tendencija najamnog reagiranja i ponašanja radnika (i drugih' ugroženih kategorija radnih ljudi), i u odnosu prema poslovodnim strukturama- u OURima i u odnosu prema državnim i drugim političkim organima i rukovodstvima - s druge strane' istodobno-, jača i aktivna zainte­ resiranost radnika i drugih radnih ljudi za sudbinu' vlastitih : radnih kolektiva i društva u cjelini i težnja za stvarnim gos­ . podarenjem tom sudbinom, koju treba smišljenom, sistematskom, i organiziranom društveno-političkom aktivnošću pretvarati u opću mogilizaciju radnika, i radnih ljudi za efikasno ostvarivanje samoupravljanja i delegatskog sistema, bez čega. nema izlaza iz krize., Pretvarati taj rastući potencijal, dakle, u samoupravno . radničko "osvajanje vlasti" u organizacijama, udruženog rada i u cjelini društva« Upravo gore, detaljno prikazani zahtjevi sudionika obustava rada ukazuju i na osnovne uzroke obustava, koji su, naravno, da­ leko dublji od njihovih neposrednih povoda„

Oni leže u stvarnome materijalnome i društvenom položaju radničke klase kao cjeline i pojedinih njenih dijelova u pro­ izvodnji i raspodjeli, u upravljanju društvenom reprodukcijom u proturječnostima, teškoćama i neuspjesima u razvoju samoupravnih socijalističkih proizvodnih odnosa koji se temelji na društvenom vlasništvu i neposrednom samoupravnom gospodarenju radničke kla­ se društvenom reprodukcijom« Ti se uzroci, dakle, nipošto ne ograničuju na razmjere samih OUR-a u kojima do obustava rada dolazi, nego su širega, zapravo globalnoga društvenoga karaktera, i mogu se*u osnovi svesti na nekoliko uzajamno dijalektički po­ vezanih i uvjetovanih cjelina: - nezadovoljavajuća ekonomska sitiaacija u konkretnim or­ ganizacijama udruženog rada, pojedinim privrednim granama i oblastima, užim i ' širim teritorijalnim zajednicama, li - nerazvijeni samoupravni odnosi u OUR-ima i u širim druš­ tvenim razmjerima (samoupravno organiziranje, društveno-ekonomski odnosi, ostvarivanje samoupravljanja radnika), - nedovoljna i neadekvatna aktivnost organiziranih subjek­ tivnih socijalističkih snaga, osobito sindikata i Saveza komunis­ ta, medu radnicima u OOUR-u i na širemu društvenom planu« Nije ovom prilikom moguće, a vjerojatno ni nužno, podrobno analizirati vrlo složen niz aspekata u kojima se javljaju i dje­ luju ove tri osnovne grupe iuzroka radničkih štrajkova, i još složenije spletove konkretnih okolnosti u kojima se one izraža­ vaju u svakome pojedinačnom slučaju« Te i takve analize već su u Vijeću SSH ranijih godina obavljene nekoliko puta, a ova proble­ matika tretirana je i u nekim drugim analizama i istraživanjima. U ovoj godini zapažaju se i neke karakteristične promjene u načinu reagiranja i ponašanja radnika u pojedinim obustavama rada. Doduše, i dalje je dosta tipično da u spontano nastalom prekidu rada nezadovoljni radnici iniciraju održavanje izvanrednog zbora radnika, odnosno da obustava prirodno prerasta u zbor radnika« Svakako je pozitivna pojava da se obustave rada transformiraju,

kad. god je to moguće, u organizirani zbor radnika na kome samo­ upravljači na samoupravni način razmatraju i rješavaju nastale probleme* tj» donose::lagalne:samoupravne odluke. Ovu bi praksu trebalo ubuduće što'više: razvijati. Posebno, j£'zanimljiv primjer kvalitetnijeg samoupravnog angažiranja radnika na iznal&žonju rješenja za težak položaj vlastite OUR -registriran u RO "Slavonijatrans" - OOUR Teretni promet;u Slavonskom Brodu, gdje su radnici na zboru izabrali grupu radnika koja je zajedno s nekoliko rukovodilaca išla ne­ posredno na razgovore o -eventualnom udruživanju sa jednom radnom organizacijom u Ljubljani i jednom U Čazmi, i postigla načelni dogovor o t m . ' Slična pojava, ali š negativnim ishodom, zabilje­ oe. žena j , i u RO "Tehnogradnja" Split„ e : U velikoin broju obustava rada uobičajena je praksa angaži­ ranje predstavnika općinskih rukovodstava u traženju konkretnih rješenja za nastali sukob« Ponekad, međutim, dolazi i do dogovd-’ ra radnika s tim predstavnicima da se izvan okvira OUR-a formiira radna- grupa za utvrđivanje opravdanosti radničkih zahtjeva« Rastući osjećaj nemoći radnika u odnosu na centre ekonom­ ske i političke moći utječe: i na porast:spremnosti radnika za "peticionaški" način reagiranja« Tako su hpr« radnici u "NIK1 -ovom ‘ ' OOUR—u Sportska o.djeća u Novskoj zbog Smanjivanja osobnih dohoda­ ka uslijed interventnog zakona inzistirali ha slanju pismene pred­ stavke Skupštini općine Novska * pr&dšjedniku ŠIV-a i Skupštini SFRJ«, Nezadovoljni radnici RO "Gorenje - MUral":u Murskom Središču inzistirali su na mijenjanju interventnog zakona odnosno isplati stvarno zarađenih osobnih dohodaka bez obzira na taj zakon, zatim zaključili na zboru da njihova delegacija posjeti društvenog pravob.ranioca samoupravljanja i OV SS Čakovec i Zatraži da se svim radnicima za veljaču o„g0 isplati po loo ooo dinara, a tražili su i da im OV SS pomogne i aktiviranju sindikalne1 organizacije 1 ' i samoupravnih organa radne organizacije* te' prihvatili dodjelu r jednokratne novčane, pomoći najugroženijim radnicima iz fonda so­ lidarnosti OV SS-uz napomenu " a ne treba sindikat dijeliti pod.

moć , već pomoći da se dobije zarađeno", U teoriji i praksi već je odavno poznato da je štrajk u demonstracijskom obliku daleko jači klasni pritisak od onog ograničenog tvorničkim zidovima* Takvih pojava bilo je ove go­ dine i u našoj Republici, iako ni izdaleka u takvim razmjerima kao nedavno u Skoplju, Tako su npr„ krajem svibnja radnici RO "Tehnogradnja" - OOUR Građenje organizirano došli pred Skupštinu općine Split, a na kraju dvosatnog razgovora predstavnika Izvrš­ nog vijeća SO i OV SS Split s njima izabrana je radna grupa sa zadsitkom da sagleda sve probleme i izradi elaborat za njihovo rješavanje, uz dogovor da o tome radnici budu obaviješteni na drugom takvome skupu, U situaciji širenja i intenziviranja nezadovoljstva rad­ nika, sve užeg prostora za neposredno zadovoljavanje njihovih zahtjeva i nedovoljne efikasnosti društveno-političkih organizacija na liniji interesa radničke klase i radnih ljudi, logič­ no se javljaju i elementi samoorganizicije nezadovoljnih radnika o čemu je već bilo riječi u ovoj analizi. Međutim, u jednom su slučaju bili zapaženi i kontakti "štrajkaških jezgri" i dviju radniM organizacija u jednoj općini,, S obzirom na zaoštravanje krize, raste vjerojatnost jačanja i takvih tendencija samoorgani ziranja radnika, kao uostalom i daljeg rasta broja obustava i broja sudionika u njima, ali i masovnijih i drastičnijih manifes tacija pooštrene klasne borbe„ Poseban izvor saznanja o ponašanju radnika predstavlja du­ gotrajni štrajk u IU "Raša" u Labinu, o čemu je u Vijeću SSH ljetos izrađena posebna opsežna analiza« Tu je moguće detaljnije promatrati upornost radnika u njihovim zahtjevima, najamno pona­ šanje i svijest u odnosu na samoupravne i poslovodne organe vlas tite OUR i prema državnim i drugim političkim rukovodstvima, des truktivne reakcije pojedinaca i grupa kao i konstruktivni samo­ upravni pristup pojedinaca i grupa radnika, pozitivne i negativ­ ne aspekte procesa samoorganiziranja radnika, proces kristaliza­ cije dvaju vodećih jezgri i dr.

U dijelu obustava rada dolazi do izražaja demoralizacija radnika i sumnja i nepovjerenje u rukovodstva OUR-a i u ruko­ vodstva u čitavom društvu* Još uvijek su iznimno rijetki drastični primjeri destruk­ tivnog egoističkog reagiranja sudionika obustava. Jedan od njih je npr. obustavljanje isporuke vode od strane radnika radne jedinice "Vodocrp" u OOUR Mesna industrija ("Sljeme" Sesvete), kojom je bilo pogođeno i stanovništvo dijela općina Sesvete i Dugo Selo, dječje ustanove, škole, dom zdravlja u kome se svako­ dnevno obavlja i hemodijaliza, velika svinjogojska farina i drugi potrošači. Nakon neuspjeha prvog dogovora na kome su predstavnici općinskog rukovodstva i rukovodstva radne organizacije i OOUR-a upozorili radnike na posljedice prekida isporuke vode i predlo­ žili da se nastali spor razriješi u roku od 3o dana, a u trenut­ ku kad su rukovodioci napuštali vodocrpilište, netko od radnika zaustavio je postrojenje bez naloga neposrednih rukovodilaca, koji su inače svi bili prisutni= ■ 1 • !■ ’ 'PTjS' ..vv •:■. b.Jfts 'vfr ;■■ • • U "Ocjenama,, i stavovima, Vijeća SSHy o obustavama rada..." . obavezuje se izvršne odbore,DOS, i konferencije sindikata da u slučaju obustave odmah samostalno ili zajedno s organima drugih društveno-političkih organizacija, radničkim ..savjetima i poslo­ vodnim organima, preciziraju prioritete;^t.iynosti u OUR-u, s točno utvrđenim nosiocima akcija i rokovima u kojima akcije treba provesti. Taj posao š§, sudeći po raspoloživim informacijama, u većini slučajeva i obavlja, što je i;neizbježno u ovakvim konflik­ tnim situacijalna, iako je drugo pitanje koliko se sindikat pri tome pojavljuje kao samostalan i autonoman politički faktor. Međutim, u većini slučajeva aktivnost se ipak ograničava na nas­ tojanja da1 se otklone neposredni povodi obustava, prije svega nezadovoljstva raspodjelom osobnih dohodaka i pojedini neposredni problemi u organizaciji proizvodnje i tekućem poslovanju OUR-a. Bilo bi vrlo korisno u dogledno vrijeme izraditi i jednu speci­ jalnu stručnu analizu karakterističnih pojava u oblasti raspodje-

y— ° <

l ' osobnih dohodaka i rješavanju neposrednih problema i teškoća e u radu i poslovanju OUR-a u toku i pod neposrednim pritiskom obustava rada i tim OUR-ima, Nemamo, međutim, adekvatnog uvida u koliko je slučajeva obustavom rada potaknuto i utvrđivanje i realiziranje trajni­ jih programa uklanjanja osnovnih dubljih uzroka' obustava rada, i,prije svega, razvoja tih konkretnih OUR-a na suvremenim osno-' vama. Za promatrano devetomjesečno razdoblje 1987*godine regi­ strirali smo samo tri programa koji imaju bar neke bd osnovnih elemenata koje bi' takvi programi morali sadržavati: progranr za IU "Rasa" u Labinu (kojega je donijelo Predsjedništvo Vijeća SSH) te programi radnih organizacija "OLT" i "Autotramvaj1 iz Osijeka, 1 Teško je pouzdano zaključivati koliko je to rezultat prevlasti tendencije održavanja statusa quo u OUR-ima u kojima je dolazile do obustava rada odn, snaga u OUR-ima i na širem društvenom planu koje su nosioci te tendencije, budući da iz ogromne većine OUR-a ne dobijamo nakon obustava naknadne izvještaje. Neosporno je da bi takve informacije i dugotrajnija istraživanja karakte­ rističnih slučajeva bili od prvorazrednog značaja i koristi. Odnosi društvenih snaga u obustavama rada i angažiranje sindikalnih organizacija i organa Već. je u dosadašnjem toku analize ukazano na dosta činje­ nica i aspekata odnosa različitih društvenih snaga u obustavama rada i u vezi s njima. Potrebno je, međutim, detaljnije analizi­ rati te odnose, i to prije svega kroz prikaz karakterističnih načina funkcioniranja odnosno djelovanja, poslovodnih organa, radničkih savjeta, organizacija i organa Saveza komunista u OURima, komiteta za ONO i DSZ, sindikalnih organa u OUR-ima i "vanjskih faktora" (sindikalnih i drugih organa) k.oji s . angaži­ e raju na rješavanju; konkretnih konfliktnih situacija u pojedinim OUR-ima„

33»

0 tome tko su, u klasno-socijalpom smislu, sudionici obus­ tava rada i o nekim njihovim osnovnim obilježjima već je bilo govora u prethodnim poglavljima« Da li oni zaista "štrajkaju protiv sebe samih"? Da li su radničke obustave rada, nasuprot tome, organizirana klasna borba radničke klase protiv neke cjelovite "kontra-kl&se"? Da li su one, ipak, klasne akcije di­ jelova radničke klase protiv dijelova birokracije i tehnokracije Protiv koga konkretno radnici obustavijaju rad? '' r i r i .’ • Na temelju raspoloživih informacija bilo je moguće utvpdi-r ti "npsioce uzroka obustave" - bilo.da su svojim konkretnim akci­ jama nedvosmisleno.izazvalinezadovoljstvo radnika, koje je . kultni niralo u obustavi rada ili.su ih nezadovoljni radnici i , sami ne­ posredno prozivali, kritizirali, protestirali protiv njihovih postupaka i čak zahtijevali poduzimanje konkretnih mjera protiv njih- u . 122 odnosno 39 ,5% od ukupnog broja obustava rada u pro­ matranom , razdoblju« ,Struktura je tih društvenih, subjekata protiv kojih su bile usmjerene obustave rada slijedeća:

Tabela lo. Protiv koga su bile usmjerene obustave rada (I-IX 1987°)

Protiv državni oreani poslovodni organi drugi radnici u istoj OOUR radne zajednice stručnih službi, administracija, "režija" u OUR radnički savjeti društveno-političke organizacije i organi u OU -u-*R radnici u drugim OOUR-ima iste radne organizacije 2 ostalo UKUPNO

n

'

" 67 VM o o
12

% H.l ' 25,o
7 ,9

lo 8 r
.

6,6 5,3

7 3 7 152
2 ,o 4.6 loo,0

lo Od tega protiv vlastitih izvršnih odbora 00S - u dvije,- obustave, a protiv organizacije SK - u tri obustav e, . 2, Od toga protiv viših "sindikalnih : foruma" - u dvije obustave, a u jednoj protiv postupaka radnika SUP-a, Ka izrazitom prvom mjestu su, po prvi puta, državni organi, i to u gotovo svim slučajevima Savezno izvršno vijeće, uglavnom samo zbog donošenja Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja dijelom društvenih sredstava za osobne dohotke (poznatijeg kao interventni zakon o "zamrzavanju osobnih dohodaka"), kojim je objektivno dalje povećana ionako nedopustivo visoka stopa viška vrijednosti odnosno stopa specifične birokratsko-tehnokratske eksploatacije stvaralaca dohotka, i bar za izvjesno vrijeme učvrš­ ćeni specifični etatistički kapital-odnosi i najamni položaj pro­ izvođača i drugih radnih ljudi. Iako ekonomske po uzrocima i zaht zahtjevima sudionika, obustave rada time na određeni način popri­ maju i politički karakter. Poslovodni organi, koji su ranijih godina bili izrazito dominantna "suprotna strana" sudionicima obustava rada, sada su gotovo upola manje zastupljeni od'državnih organa, U dijelu obustava radnici su ih "stavljali u isti koš" s državnim organima a i u slučajevima kad je oštrica kritike bila uperena samo-prema njima pitanje je za dodatne analize u kojoj' je mjeri njihovo odre­ đeno ponašanje bilo autonomno, a’u kojoj su oni samo disciplini­ rano provodili politiku koju je utvrdila država, Od ukupnog broja subjekata protiv kojih su radnici obustav­ ljali rad drugi radnici, bilo u istom OOUR~u ili u drugim OOUR-ima iste radne organizacije, čine-tek 9 , %« To znači da je unutarklas9 ni sukob između različitih dijelova radničke klase prisutan"u iz­ razito manjinskom dijelu obustava rada,-a s obzirom da' radnici nemaju dominantanuutjecaj u reguliranju raspodjele osobnih doho­ daka i drugih odnosa zbog kojih dolazi do ovakvih konflikataočito je da su i ti sukobi između” 'pojedinih kategorija radnika u pretežnoj mjeri tehnokratsko-birokratski posredovani.
* ■ ”r . . . -

»i

t

"-

-

Prisustvo radničkih savjeta i društveno-političkih orga­ nizacija i organa' ha listi "protivnika" sudionika obustava rada medu ostalim aktualizira i pitanje čiji su u praksi ti samouprav­ ni organi i društveno-političke organizacije i organi, čiji kiasno-socijalni interesi i u kojoj mjeri OdrSđuju sadržaj njihovih odluka, njihove akcije ili neaktivnost, i u kojoj mjeri oni u praksi konkretno funkcioniraju kao autentično samoupravijački i radničko-klasni organi i organizacije« Pažnju zavređuje' i činjenica da je u svega dva slučaja kri­ tika i "prozivka" sudionika obustava bila direktno adresirana na "viša sindikalna rukovodstva", a niti jednom na viša rukovodstva Saveza komunista. Kakvi su stvarni položaj i uloga različitih organa. OURu ima u toku obustava rada? Bez obzira na to koji su prvi uzroci, naspram nezadovoljnih radnika prvi se nađu poslovodni organi. Jedna od tipičnih situacija, jest npr. ona u RO "Taksi-romont" Zagreb, gdje su nakon početka obustave u dva pogona predstavnici radnika otišli na razgovor,.kod direktora, da bi uz sudjelovanje predstavnika društveno-političkih. organizacija, pronašli moguć­ nost za isplatu većih osobnih dohodaka. U RO "Luka Dubrovnik" opet "apelirano je.na radnike da poklone punu vjeru rukovodnim strukturama radne organizacije.organima, upravljanja i društvenopolitičkih organizacija, jer da isti rade .sve što je u njihovoj moći da se postignu što bolji rezultati u poslovanju i ostvari­ vanju d o h o t k a . t e je "zaključeno da do povećanja osobnih do­ hodaka ne može doći vanredn.o i mimo zakonskih okvira i da:će se isti ovisno o rezultatima rada i poslovanja za prvih šest mjese­ ci tekuće godine povećati.i« Kao što u širim društvenim razmjerima, u praksi, društvenim sredstvima upravljaju i bitne ekonomske i druge društvene odnose reguliraju■ otuđeni centri političke, i 'ekonomske moći, tako i u organizacijama udruženog rada u praksi upravljaju poslovodno strukture, uz veće ili manje uvažavanje samoupravnih institucija

36 o i samoupravne procedure donošenja odluka,, Bitni "punkt" inici­ ranja i faktičnog odlučivanja obično je "stručni kolegij", a radnički savjet bira tek organ za samoupravnu verifikaciju već utvrđenih i u pravilu "jedino mogućih" odluka i rješenja. Pri­ rodno je da se u izvanrednim situacijama ti stvarni odnosi moći i vlasti u OUR-ima pokazuju u svojoj ogoljenijoj suštini, bez samoupravne kozmetike. Tako npr„ u SOUR-u "Varteks" - RO Kon­ fekcija - OOUR Gornja odjeća nakon što su radnici na zboru tra~ žili točne informacije o financijskom poslovanju OOUR-a, da im se striktno utvrdi vrijednost boda za kolovoz i dr„, "bio je sazvan sastanak Kolegija konfekcijskih djelatnosti na kojem se trebalo raspravljati o problematici OOUR-a i donijeti zaključke s kojima bi se išlo pred zbor radnika druge smjene", ali je još prije njegovog održavanja došlo do obustave u jutarnjoj smjeni. Stvarnu ulogu "kolegija" i povezanost njegovog odlučivanja s centrima moći izvan OUR-a znatno bolje ilustrira primjer iz riječkog "Torpeda", gdje su radnici jednog OOUR-a obustavom zahtijevali povećanje osobnih dohodaka za 5 °%,a "rukovodne struk­ ture" se s tim nisu složile s obrazloženjem da povećanje ne može iči preko 2o%. Kad se obustava proširila "održana je sjednica koordinacionog odbora RO" na kojoj je potvrđen raniji stav i zaključeno "da se takav stav prenese radnicima preko društvenopolitičkih i samoupravnih struktura RO i OOUR-a". Idućeg dana obustava se proširila na još dva OOUR-a (u cijeloj RO sudjelova­ lo je oko 1 5oo radnika), pa je održan sastanak užeg rukovodstva RO ’Torpedo* na kome je dat prijedlog i podržan stav da se udo­ volji radnicima u smislu povećanja OD-a za 5°%, a da se sredstva pokušaju iznaći van RO, uz uvjet da radnici prihvate povećan postotak proizvodnje za navedeni period, da za navedena tri mjeseca neće tražiti nikakvu povišicu, te da nadoknade izgublje­ ne sate", S ovakvim prijedlogom otišli su na konzultaciju u Općinski komitet SKH, gdje je dogovoreno da se "održi centralni radnički savjet RO ’Torpedo’,a nakon toga i zbor. Prijedlog je da se ide na povišenje OD-a u iznosu od 25% za radnike u Zajed­ ničkim službama, a 5 o% radnicima u direktnoj proizvodnji". Zanimljiv je i primjer iz RO ŽTP Varaždin, gdje je "na os-

novu zaključaka kolegija RO-e" trebalo radnicima povećati osob­ ne dohotke, budući da su za 2o-3o% bili manji nego u drugim radnim organizacijama SOUR-a ŽTP Zagreb, ali "takvu isplatu nir■ i ■ ” T ' je dozvolio SOUR" pa je došlo do obustave,, Radnici su nastavili radom tek kad su "poslovodne strukture SOUR-a obavijestile da se odobrava isplata radnicima u ŽTP Varaždin po prijašnjim za­ htjevima". U RO Biotehnički znanntveno-obrazovni centar - OOUR Insti­ tut za šećernu repu Osijek registriran je jedan od karakteristič­ nih primjera otvorenog uzurpiranja. samoupravijanja. Naime, kada su na temelju zahtjeva sudionika obustave rada 10 00S i organ samoupravne radničke kontrole,,uz prisustvo predstavnika OV SS Osijek, donijeli, zaključak d^. SRK preispita korištenje društve­ nih sredstava u privatne svrhe, "inokosni poslovodni organ.,, onemogućuje rad SRK u tom smislu da SRK ne dozvoljava uvid u potrebne dokumente računovodstva i u potrebnu• ostalu dokumenta­ ciju.- Nakon što g a je Komisija OV S : za zaštitu samoupravnih , S prava upozorila , a odredbe ZUR-a i samoupravnog akta o radu SRK, n direktor odlazi u mirovinu". , Na temelju postojećih informacija nije moguće dati cjelo­ vitiju analizu djelovanja radničkih savjeta s aspekta koliko oni u razrješavanju obustava rada funkcioniraju kao samostalan faktor, odnosno kao autentični1 osnovni organi samoupravljanja. U većini slučajeva oni donose osnovne odluke o spornim pitanjima koja im na dnevni red stavlja radničko nezadovoljstvo, ali je evidentno da na sadržaj tih odluka dominantan utjecaj ima procjpna poslovodnih struktura i komiteta za ONO i DSZ o opravdanosti zahtjeva radnika i snazi njihovog pritiska i nezadovoljstva. Budući da je u situaciji ovako velikog porasta broja obustava i sudionika u njima* i uopće produbijavanja krize i nezadovoljstva radnika, Odnos snaga u većini OUR-a sada takav da više nije mo­ guće sudionike obustava apriori "staviti van zakona", i radnički savjeti ove godine samo izuzetno zauzimaju' globalni stav o obus­ tavama rada. Međutim, u nekoliko slučajeva kada su to ipak uči­ nili, obavezno su "osudili obustave rada kao oblik pritiska i razrješavanja stanja i problema", a u nekoliko navrata i utvrdili

38. prijedloge da se protiv radnika "pokretača obustave" poduzmu oštre mjere. Nije poznato u kojoj mjeri u takvim: prilikama, i uopće prilikom, razrješavanja obustava rada, delegati radnič­ kih savjeta zaista postupaju u duhu delegatskog’sistema. Na primjeru obustave rada u IU "Raša" Labin i nekih dru­ gih većih i oštrijih konflikata pokazuje se da je odnos između samoupravnih organa i nezadovoljnih radnika često odnos između "njih" i "nas", odnosno da je stvarnost daleko od ZUR-om utvr­ đenih obaveza da delegati u radničkim savjetima rade prema stavovima i smjernicama radnika, a znatno -bliže odnosima, kad su samoupravni organi samo glasnogovornik i mjesto za verifikaciju unaprijed utvrđenih odluka poslovodnih rukovodstava. Radnici traže hitno rješavanje svojih egzistencijalnih pitanja, a samo­ upravni organi, poslovodno rukovodstvo i sva ostala rukovodstva upućuju ih na samoupravne akte i proceduru, ZUR, komisije,,, . Ponekad pravi dijalog otpočinje tek kad radnici autonomno iza­ beru svoju posebnu delegaciju za "pregovore s upravljačkom strukturom". Znatan dio radnika samoupravne organe ne osjeća svojim organima i zbog toga što su ih birali samo formalno. Očito ima dosta istine u tvrdnjama'nekih sudionika obustava da mnogo radnika i ne zna što je samoupravljanje, jer ga u stvarnosti nikad nisu ni doživjeli, ne samo zbog vlastitog najamnog mentaliteta i nedovoljnog obrazovanja, nego i zbog faktičkog odnosa snaga U kome' je samoupravljanje nerijetko svedeno samo na formu. Organizacije i organi Saveza komunista u pravilu s ' ne­ e posredno uključuju u razrješavanje obustave rada u svome OUR-u i uglavnom svojim stavovima i akcijama ne izlaze iz postojećih okvira odnosno angažiraju se u okviru odnosa snaga i konkretnih prilika u određenoj OUR. Nemamo podataka o tome da li oni, i u kojoj mjeri, eventualno pokreću radikalnije organizirane akcije na dugoročnijem uklanjanju dubljih osnovnih uzroka obustava u vlastitim radnim sredinama.

39 =

Sve je rjeđa pojava da organizacije i organi SK u OUR-ima apriori osuđuju obustavu rada kao način borbe radnika za s.voje materijalne interese i nerijetko uzurpirana samoupravna prava,, Također se rijetko događa da izriču partijske kazne pojedinim članovima kao sudionicima ili navodnim pokretačima obustave,, Ove se godine, međutim,, prvi ;.puta-dogodilo, u RO "Meiso" Goričan, da kada je 00 SK izrekla određene .statutarne mjere četvorici radnika-članova■ ,"za koje je ocijenjeno da su bili organizatori SK ranijih izvanrednih,zborova.i nosioci nepovoljnih kretanja u RO" , dođe po punovnog nezađovoljstva radnika i nove obustave rada u kojoj su sudjelovali gotovq. svi radnici (a priključili su im.,se. i radnici jedne njihove dislg.cirane radne jedinice) :"Partijska . organizacija morala ,e javno,..pred radnicima, priznati da su. po- • j. griješili i d . sa izrečene statutarne mjere neće primjenjivati." a ■ organi zaci jaina i -organima SK još Uvijek se uglavnom U prešutno podrazumijeva da je obustava rada nešto apriori poli-' tički negativno : ili. bar sumnjivo. Logično je onda n . toj liniji a npr„ ponašanje Predsjedništva ...Konferencije SK OOUR-a Mesna, in­ dustrija ("Sljeme" Sesvete) koje nije podržalo■ jednoglasni stav 10 00S da se pokrene,organizirana obustava rada-, kako bi se pokre­ nulo • mrtve točke rješavanje,, dugotrajnog bezizlaznog stanja u, s , ovoj OOUR«, Ovaj se organ izjasnio . a rješavanje svih problema,, : z ali samoupravnim putem a n , obustavom rada„ U dogovoru s funkcioe nerima OK SKH održan je sastanak;svih članova SK i zatraženo "da : poćlrže obustavu rada. i da t r ž , da se stvari rješavaju samo­ oe .ae upravnim putem",■ ali je ipak. "ostavljena mogućnost da ukoliko, dođe do obustave rada da članovi SK . e budu izdvoj.eni iz obus­ n tave, međutim, moraju voditi računa,da se obustava rada n e pret­ .: vori.u nešto drugOooo. te da nastoje smiriti situaciju i da se što prije, pristupi proizvodnji"* .Cjelovitije informacije o obustavi u IU "Raša" Labin omo­ gućuju i određeni uvid u ponašanje.organa i organizacija SKC Tako npr„ na početku obustave Konferencija SK OOUR-a "Pić.an" zauzima stav da se pošalje protestno pismo SIV-u zbog zamrza­ vanja osobnih dohodaka a da istodobno nisu zamrznute i cijene, da se po završetku periodičnog obračuna razmotri mogućnost po-

večanja osobnih dohodaka i da se svi vrate na posao„ Kako se '. obustava produžila, a uz direktno angažiranje funkcionera MOK SKH Rijeka i CK SKH, dolazi do održavanja zbora svih članova SK u "Raši", u čijim se stavovima više ne spominje.protest SIV-u, nego na prvom mjestu najoštrije osuđuj'e obustava, poduze­ te akcije rukovodstava bezrezervno ocjenjuju ispravnim i "u duhu društveno-političkog trenutka i društvenih opredjeljenja", te pozivaju svi savjesni rudari da započnu radom, s tim da se nakon toga svačiji neodaziv tretira kao neopravdani izostanak. Ovako oštro intonirane stavove zbor komunista nije npr. predložio zbo­ rovima radnika, nastojeći kao avangarda političkim uvjeravanjem i upornim objašnjenjem postići većinsko slaganje nezadovoljnih radnika sa svojim stavovima, nego su određenog' dana članovi SK i dio radnika neposredno krenuli u jame. Većina proizvodnih radnika nije ih, međutim, slijedila u tome. Nesporazumi oko sadržaja pojma "samoupravni put rješavanja problema", nasuprot obustavama rada, ispoljili su se npr. i u RO "Labud" Zagreb, gdje je komitet za ONO i DSZ napravio procjenu sigurnosno-političke situacije i ponudio OOSK na raspravu, a ona je pozitivno ocijenila u pogledu analize učinjenog, ali zamje­ rila da nedostaju pravci akcija, nosioci zadataka i rokovi. Ovakvo ponašanje organizacija SK objašnjava bar dio moći i utjecaja koju su u vezi s obustavama rada prisvojili ovi komiteti. Uloga komiteta za ONO i DSZ u OUR-ima, pa i općinama, u vezi s obustavama rada ne ograničava se samo na procjenu .sigurnosnopolitičke situacije i djelovanje u sklopu njihova djelokruga utvrđenog Zakonom o općenarodnoj obrani, čl. 72. st, 2, nego sve više izlazi iz tog okvira, kao da obustava rada a priori znači napad na socijalističku revoluciju i socijalističko samoupravlja­ nje, Tako je npr, taj organ u RO "Staklo" - OOUR Završni radovi Sesvete utvrđivao uzroke i povode obustave i zadatke u oblasti samoupravnog organiziranja RO-e, raspodjele osobnih dohodaka itd, U RO "Straža" - OOUR Staklana Pregrada također je definirao za­ datke iz oblasti raspodjele osobnih dohodaka„ U RO "NIK" Zagreb

ocijenio je da su zahtjevi radnika ekonomski neprihvatljivi za radnu organizaciju, utvrđivao difektnu materijalnu štetu, ocje­ njivao dosadašnje angažiranje organa društveno-političke zajed­ nice u ovom kolektivu i potrebu daljnje takve pomoči, U Narodnom kazalištu "Ivan Zajc" u Rijeci konstatirao je uzroke nezadovolj­ stva umjetnika i ocijenio da je obustava "suprotna postojećim samoupravnim aktima, čime je počinjena moralna i materijalna šteta Kazalištu", te spriječio komunikaciju između sudionika obustave i novinara * U IU; "Raša" Labin u toku obustave je npr« dio radne zajednice privremeno prestao s radom upravo po zaključ­ ku Komiteta za ONO i DSZ RO-e,- koji je inače stalno djelovao kao ravnopravan faktor sa poslovodnim samoupravnim i društvenopolitičkim organima, a i predsjednici izvršnih odbora dviju OOS-a djelovali su isključivo kroz taj organ nakon što su prvi zbotovi radnika spriječili sastajanje i rad tih izvršnih odbora sindikata. U RO "Tatjana Marinič" - OOUR Rehabilitacija Novi Marof Komitet zaključuje da radnici: nisu imali razloga za obustavu, prosuđuje 0 (ne)mogućnosti povećavanja osobnih dohodaka, definira zadatke u oblasti organiziranja proizvodnje, borbe za veću produktivnost 1 poboljšanja radne discipline, .daje zadatke organizaciji SK i sindikalnim rukovodstvima RO-e. i OOUR-a da preispitaju ponašanje, svojih članova u vezi , obustavom rada,, te zaključuje da se kroz s anal.ize. utvrde pokretači odnosno, organizatori nepotrebne obusta­ ve rada". U već spominjanom osječkom Institutu za šećernu repu ovaj organ zaključuje da su neprihvatljivi zahtjevi radnika za veće osobne dohotke, daje. zadatke komisiji za izradu akata o ras­ podjeli osobnih dohodaka i zadužuje direktora da sa strane osigu­ ra radnu snagu za obavljanje tekućih poslova", ali su radnici te zaključke odbacili, pa su uz pomoć predstavnika OV SS na sjed­ nici radničkog savjeta i 10 00S stvari krenule u pozitivnijem r v smjeru. U RO "Luka" Dubrovnik je Komitet zakazivao izvanredni sastanak s radnicima, a kasnije donio zaključak da "glasine o navodnoj obustavi rada odbacuje kao neistinite i osuđuje kao tendenciozne i zlonamjerne". U RO "Modna industrija Brod" - OOUR

Odjeća u Slavonskom Brodu izabrane predstavnice radnica idući zbor radnika pripremaju zajedno s Komitetom za ONO i DSZ„ U Čakovcu povodom obustave u RO ŽTP Varaždin - OOUR Saobraćaj čakovep Komitet za ONO i DSZ - uz sudjelovanje predsjednika međuopćinske konferencije SKH i SSRNH te predsjednika MOV SS Varaždin - zaključuje da ne prihvaća način na koji radnici ispoljavaju svoje nezadovoljstvo, obavezuje direktora OOUR-a da poduzme sve mjere za uspostavljanje prometa na svim relacijama, preuzima obavezu "da će preko DPO i Skupštine općine poduzeti sve mjere oko raščišćavanja odnosa između RO ŽTP Varaždin i SOUR-a ŽTP Zagreb" te zaključuje da se u OOUR Saobraćaj održi razgovor s predstavnicima društveno-političkih organizacija, samoupravnih organa, poslovodnih struktura i izabranih pred­ . stavnika radnika u obustavi* Povodom obustave u RO "NIK" Zagreb Komitet za ONO i DSZ općine Trnje "ocijenio je da dio zahtjeva radnika nema osnova te da nije u skladu s materijalnim moguć­ nostima, rezultatima rada i društveno-političkim opredjeljenjima"„ Već nekoliko godina ponavljamo opredjeljenje kako treba osigurati da se uloga komiteta za ONO i DSZ prilikom štrajkova strogo zadržava unutar njihova djelokruga utvrđenog zakonom, i da oni u takvim prilikama ne mogu imati dominantnu ulogu, odnos­ no nametati se samoupravnim organima, partijskim i sindikalnim organizacijama i njihovim rukovodstvima. Međutim, u praksi nismo ništa učinili na ostvarivanju tog opredjeljenja pa je sada stanje gore nego ikad« Komiteti većinom autoritativno .ocjenjuju uzroke i utvrđuju konkretna rješenja, rokove, izvršioce zadataka, hoće li se ili ne i koliko zadovoljiti zahtjevi radnika koji su obus­ tavili rad itd„ Riječ je o vrlo opasnoj tendenciji zaobilaženja Ustavom I ZUR-om utvrđenih samoupravnih i društveno-političkih mehanizama u čijoj je.osnovi sve agresivnija težnja da se povode i uzroke štrajkova u OUR-ima tretira na birokratsko-tehnokratski način« Umjesto da samoupravni organi, društveno-političke organi­ zacije i njihova rukovodstva u kritičkom odnosu i konstruktivnoj suradnji s poslovodnim organima ocjenjuju .situaciju i samoupravno

utvrđuju konkretna rješenja, rukovodeći ljudi tih organa kroz Komitet za ONO i DSZ t OUR-ii - a analogno tome i na razini i općine - prisvajaju sebi pravo da odlučuju u ime i umjesto cje­ lokupnog sustava samoupravnih organa i društveno-političkih rukovodstava, krijući se iza autoriteta obrambeno-zaštitne uloge ovih komiteta. S obzirom na poseban karakter i status ove funkcije, kroz ovu dominaciju komiteta za ONO i DSZ, često se nastoje sakrili od odgovornosti upravo pojedini neposredni nosioci uzroka radničkog nezađovoljstva koji i dalje hoće zadrža­ ti svoju neustavnu dominaciju' nad samoupravnim organima i društveno-politlčklni rUkovodstvima. Stoga je krajnje vrijeme da se sindikat, i osobito SaVek1'komunista, praktično "pozabave" mije-_ njanjem takvih odnosa. ' ' l ! U "Ocjenama i stavovima Vijeća SSH o obustavama rada..." jasno je utvrđeno da•oštrica kritike.’i odgbvornošti za obustave : pri j.e„-svega mora biti Usmjerena prema nosiocima uzroka- obustave, 1 i da sindikat n e .sn jer dopustiti tendenciozno 'tr&ženje tzv6 ' - .ii ini—; cijatora obustava. U nekoliko slučajeva odgovornost je ipak bila svaijena• samo-na radnike', protiv kojih su poduzete disciplinske: mjere (npr. u Poljoprivredno-drviio& r R©?Kupljenovo i RO "Konstruk­ tor" Split - OOUR Građenje -.gradilište:u SSSR-u). Za RO LTA Va-" raždin - OOUR Ljevaonica Čakovec • samo ; poznato d - su’Radnički je a' savjet, 10 OOS'i sekretarijat 00SK zajednički predložili da se protiv radnika "pokretača" obustave "pokrene disciplinski pos­ tupak i izreknu .najstrože kazne" . U ' !"Kninjanka" '"Odgovorne : RO ' osobe", koje inače "nisu udovoljile" zahtjevu radnica da se " održi;zbor radnika, "zauzele ou . stav' se organizatorima obus­ da tave rada (drugog dana obustave - I.J.) uruče: rješenja o suspeiiziji — udaljenju s radnog mjesta, ali je-utvrđeno da še radi o četiri radnice- s radnim stazom od 15 - 2 5 godina, 'koje po osilovama rezultata rada i ponašanju u dosadašnjem radu spadaju među najbolje radnice, pa postoji bojazan da će se njihovim udaljenjem s radnog mjesta stanje pogoršati, jer postoji mogućnost da se ostali radnici solidariziraju š ovim radnicama i da zbog toga

nastave s obustavom rada" - nemamo informacija što se dalje dogodilo. U RO "Tatjana Marinić" - OOUR Rehabilitacija u Novom Marofu kažnjeni su poslovođa i kontrolor gotovih proizvoda zbog navodnog poticanja radnika na obustavu. U RO lAstra-Almeria" sudionici obustave na zboru radnika V su formirali komisiju za utvrđivanje odgovornosti rukovodilaca za stanje u kolektivu, a postupak protiv rukovodilaca iniciran je ili pokrenut u RO "Naprijed" - OOUR Ambalaža Sinj i RO "Gradišćanka" - OOUR Grafopapir Nova Gradiška, Do ostavki, smjenjivanja ili provođenja disciplinskog postupka protiv poslovodnih organa ili drugih radnika s posebnim ovlaštenjima došlo je u RO IU "Raša" Labin, RO "Kamenar" Šibenik, RO "Meiso" Goričan i RO "Bjelovarski vrt". Postojeći sistem informiranja o obustavama rada u Savezu sindikata Hrvatske; ne omogućava dovoljno cjelovito i jasno sa­ gledavanje uloge i aktivnosti sindikalnih -organizacija i organa prije, u toku i nakon obustava rada. Osnovni pravac djelovanja sindikata u vezi s obustavama mora biti djelovanje na stvaranju društvenih uvjeta.u kojima radnici ne moraju pribjegavati obus­ tavama, a to je ukupna aktivnost sindikata na ostvarivanju Ustava i ZUR-a, politike Saveza komunista i svoje vlastite sindikalne politike. Ta ukupna aktivnost ne može, naravno, biti predmetom ove analize, . • Kada raspolažemo detaljnim informacijama, zapaža: se da u OUR-ima,u kojima dolazi do obustava rada sindikat u praksi i nije značajniji faktor organizirane društveno-političke akcije, da ne djeluje kao zaista masovna i samostalna klasna organizacija radničke klase, a u pojedinim sredinama nazire se i neposredna sprega sindikalnih rukovodstava s pojedinim tehnobirokratskim osamo sta-ljenim i usmjerenim poslovodno-stručnim strukturama* Zbog toga u ovim situacijama nagomilanih teškoća i sve lošijih uvjeta života brojnih radnika i radnih ljudi dolazi i do toga da radnici počinju u pojedinim sredinama otvoreno- pokazivati ne­ zadovoljstvo i nepovjerenje i prema sindikatu. 0 stvarnom položaju

i ulozi sindikata u većini OUR-a u kojima je dolazilo do obus­ tava rada uvjerljivo, čini se, govori i činjenica da se u ve­ ćini izvještaja općinskih vijeća SSH (kao i drugih informacija 0 obustavama) sindikalne organizacije i.organi tih OUR-a uopće 1 ne spominju, osim što se navodi da su se, u toku ili nepo­ sredno, nakon obustava, zajedno s drugim organima sastajali i izvršni odbori ili konferencije sindikata i uključivali se u 1 saniranje nastale situacije 1 - . toku. U obustava, rada osnovne organizacije sindikata i or­ gani često nisu dovoljno aktivni i mobilni, što je logičan re­ zultat njihove prethodne (ne)aktivnosti u tim radnim sredinama,, Nije, naravno, problem u tome.što u toku obustave oni djeluju zajednički s-poslovnim i samoupravnim organima, organizacijama i rukovodstvima Saveza komunista i komitetima za ONO i DSZ, ne­ go što su većinom pri tome nedovoljno 3samostalni i povezani s ff ; T J i -Vv* r , t . jedne- strane sa svojom neposrednom bazom i njenim svakodnevnim problemima i interesima, a s druge, sa širim tokovima sindikalne politike i;akcije, i organima sindikata i Saveza sindikata koji je utvrđuju i vode. Neka karakteristična pozitivna i negativna iskustva iz djelovanja sindikalnih organa u OUR-ima u--vezi s obustavama rada dobro pokazuju višeslojnost i protivurječnosti sindikalne prakse® Tako npr. u RO "NIK" Zagreb Izvršni odbor 00S, zajedno s OOSK i Radničkim savjetom, nije prihvatio zahtjeve radnika za povećanje startnih osnovica i minimalnih osobnih dohodaka, reorganizaciju RZ i uvođenje privremenih mjera, nakon čega su radnici odbili inicijativu da delegiraju svoje predstavnike u zajednički odbor z . dogovorno rješavanje spora. U RO "Taksia remont1 Zagreb 10 00S ocjenjuje da do obustave nije trebalo doći ' da su svi radnici na vrijeme bili upoznati s mogućnošću isplate za 5 °% većih osobnih.dohodaka, ali i da je obustava u vrijeme Univerzijade bila nekorektan potez i da se više ne smije pono­ viti.

Konferencija sindikata SOUR-a "Borovo" ocijenila je da je većina zahtjeva radnika opravdana, s tim što je odluč tražila da se zahtjevi za povećanje osobnih dohodaka moraju svesti unutar stvarnih materijalnih mogućnosti SOUR-a, Tako­ đer je prihvatila prijedlog mjera i akcija Poslovodnog odbora SOUR-a, uz izmjenu da se razlika osobnog dohotka za srpanj isplati u jednakim apsolutnim iznosima'svakome zaposlenom. Predsjednici izvršnih odbora svih OOS-a obrazlagali su na zbo­ rovima radnika ove prijedloge Konferencijo i njih su prihvatili gotovo svi sudionici ove najmasovnije obustave u SRH u ovoj go­
dim ,

U OOUR Elektromaterijali i dijelovi Labin (SOUR "Rade Končar") 10 00S je predložio Radničkom savjetu donošenje odluka 0 nastavljanju rada, rješavanju spora u samoupravnim organima " i diferencijaciji s radnicima "nosiocima obustave", ali je i kon­ statirao da je proizvodni program zastario a plasman otežan, prevelika fluktuacija stručnih kadrova, nedostatak investicija 1 "uska grla" u procesu proizvodnje, izuzetno slabo zadovolja­ vanje" štambenih potreba itd. Zaključio je da solidarnost u okvi­ ru SOUR-a daje određenu sigurnost u poslovanju i osiguravanju osobnih dohodaka, ali i da treba energično zahtijevati moderni­ zaciju proizvodnog programa i rješavati druge navedene- probleme, U RO Tiskara "Otokar Keršovani" u Puli radnici su "podni­ jeli molbu"’na:sastanku 10 00S za povećanje osobnih dohodaka PKV radnika, a kada je izvršni odbor molbu samo proslijedio Radničkom savjetu bez pošebno naglašene podrške i bez obrazloženja, .radnici su zbog toga bili toliko nezadovoljni da su obustavili rad. Izvršni odbor 00S u RO "Autotramvaj" Osijek je, zajedno s 0OSK, istupio protiv obustave, ocijenivši da direktor i ostali rukovo­ dioci nisu uzurpatori samoupravnih prava radnika; svi su jedno­ glasno odlučili da će "svojim primjerom i djelovanjem onemogući­ ti eventualni pokušaj obustave rada" i svi su bili obavezni pri­ sustvovati zboru radnika "da bi se tako onemogućilo eventualnim

47
-

«

’snagama’ da obezvrijede rad rukovodstva, samoupravnih organa RO i DPO-a općine". - SOUR-u "Prvomajska" - RO-r U TZR Zagreb IO OOS se "složio s mnogim mišljenjima radnika... ali je zaključeno da... obustava rada nije put kojim treba rješavati probleme, a pogotovo ne one nastale donošenjem interventnog zakona.' S tim u vezi 10 OOS je ocijenio da sindikat sve više gubi na značaju u samouprav­ nom : društvu, odnosno da i u ■ ograničena gotovo 'svaka mogućnost n je djelovanja u pravcu uvjeta- privređivanja i poboljšanja standarda7 radnika". Na temelju- zaključka izvršnog odbora pronađeni s i ljudi t iz neposredne proizvodnje koji su bili u stanju djelovati na grupe radnika, kao i na prisutne na zboru radnika, i nakon tako organi­ ziranog zbora radnici su gotovo cjdmah počeli radom. :> j; l Kada-.su radnici OOUR-a Institut za šećernu repu u Osijeku' odbacili zaključke Komiteta za ONO. i DSZ, članovi 10 OOS i Rad­ ničkog savjeta su na zajedničkoj' sjednici', uz prisustvo predstav­ nika OV SS, jednoglasno usvojili zahtjeve radnika; u pogledu' roko­ va izrade i donošenja pravilnika o•raspodjeli osobnih dohodaka. Isto se desilo i sa zahtjevom: radnika da se u OOUR-u provodi samoupravljanje onako’kako je utvrđeno ZUR-om i samoupravnim ak­ tima, pa j e zaključeno da 10 OOS u što kraćem roku izradi anali­ ' zu rada svih samoupravnih organa*.U ovom slučaju sudionici■ -obus­ tave rada.imenovali su svoje predstavnike isključivo iz sastava 10 OOS. Također i prilikom obustave u RO "Meiso" Goričan 10 0OŠ na izvanrednoj sjednici dosljedno podržavas *prijedioge izvanrednog zbora radnika za smjenjivanje poslovodnog rukovodstva i dis­ ciplinsko kažnjavanje- ili smjenjivanje još nekih rukovodilaca, te predlaže Radničkom savjetu da društveni pravobranilac samo­ upravljanja pomogne u provođenju donijetlh odluka, U RO LTA - OOUR Ljevaonica Čakovec 10 OOS, zajedno s Rad­ ničkim savjetom, sekretarijatom' OOSK i Predsjedništvom 00 SSO ocjenjuje obustavu "neopravdanom i društveno štetnom" i predlaže najoštrije mjere protiv "pokretača" ,'ali i zaključujo da s e od* mah pristupi analizi primjene pravilnika o vrednovanju radnog doprinosa radnika i izradi prijedlog njegovih Izmjena i dopuna,

kao i da se pristupi izmjenama SA'S-a o zajedničkim osnovama i mjerilima.,, na nivou RO-e. Kad su nakon toga:četiri radnika odmah bila suspendirana iz OOUR, oni su na Zahtjev tog istog 10 OOS vraćeni -na posao "jer'po mišljenju 10 OOS nije utvrđeno da su baš ti radnici bili pokretači obustave* rada". Stav je izvršnog' odbora bio da - pokrene disciplinski postupak protiv se :čitave smjene od četrdesetak radnika, a informacija završđVa time ’ je postupak u toku i da se rad odvija normalno.Mda ' U IU "Raša" rad sindikata bio je paraliziran, jer zborovi radnika nisu dozvolili sazivanje sjednica izvršnih odbora'sin­ dikata, kao nepotrebno izdvajanje dijela radnika, zahtijevajući da se odmah donesu odluke u skladu sa Zahtjevirna rudara. U OOUR-a "Pićan""odbijen je prijedlog predsjednika 10 OOS :d sindikat sta­ 'a ne na čelo akcije, kao i da radnici sami formiraju komisiju za izradu prijedloga nove raspodjele. To je očito rezultat stihijnog početka štrajka i dominacije najamnog mentaliteta i ponašanja rudara a njegovoj početnoj fazi, ali i rezultat duže vre’ena stje­ m canog uvjerenja o nemoci i klasnoj neautentičnosti sindikalnih rukovodstava. Nakon što su prvi zborovi radnika spriječili nji­ hovo djelovanje,- novoizabrani izvršni odbori nisu še sastajali, a njihovi su predsjednici djelovali isključivo kroz Komitet za ONO i DSZ radne organizacije. Pzvršni odbor OOS’u RIZ-ovom OOUR-u Tvornica televizora Slunj otklonio je problem elegantnije, naime, zaključkom da se održi sastanak Komiteta za ONO i DSZ i predstavnika Skupštine općine i drugih općinskih društveno-političkih rukovodstava.; Na tom su sastanku bili konkretno utvrđeni zadaci i podijeljena za­ duženja rukovodiocima'. Događa se i to da nakon obustave rada predsjednik 10 OOS obavještava OV SS da se nije-radilo o stvarnoj obustavi rada, kao npr* u RO "Ivančica"; u Ivancu kad dvadesetak radnika nije došlo na rad u treću smjenu iako je to bilo1 dogovoreno. Prilikom obustave rada u RO ŽTP Varaždin predsjednik sin­ dikata obavještava o tome sve željezničke stanice koje pripadaju toj RO i zatražio da se i ti radnici solidariziraju, što su oni

49
-

.

i učinili. Međutim, jedinstven je slučaj, do sada nezabilježen, jednoglasna odluka 10 OOS u "Sljemenovon" OOUE-u Mesna industri­ ja da se u izuzetno teškoj situaciji u kojoj se ovaj OOUE na­ šao 1 2 .svibnja' o g održi organizirana obustava rada, sa zahtje­ O'o vima da se odmah osigura odvijanje proizvodnje jer je to jedini način da se održi egzistencija 1 2oo radnika, i da se isplate osobni dohoci za ožujak i travanj, budući da većina radnika nema sredstava za minimalnu egzistenciju. Ovu obustavu svakako bi bilo korisno cjelovitije i dublje proučiti. često se prilikom obustava rada događa da nezadovoljni rad­ nici traže dolazak predstavnika organa društveno-političke zajed­ nice i organa društveno-političkih organizacija, najčešće sa ni­ voa općine, i njihovo konkretno angažiranje u razrješavanju kon­ fliktne situacije u korist njihovih zahtjeva. Do takvog angažma­ na "vanjskih faktora" zaista često i dolazi, a u određenim slučaje­ vima i na inicijativu samih općinskih i drugih rukovodstava odnos­ no njihovih profesionalnih funkcionera. U nizu slučajeva takvi zahtjevi radnika i takva samoinicijativa Viših rukovodstava su zaista opravdani, jer se nerijetko, kao što se npr. navodi u ocjeni OV SS Slavonski Brod u vezi s obustavom u EO "Slavonijatrans", ta "opravdanost temelji na saznanju da je rukovodstvo nesposobno d - mijenja postojeće stanje u OOUR Teretni promet, a pasivnost, nezainteresiranost samoupravnih organa i društvenopolitičkih organizacija, neprimjereno informiranje ... koji su doprinijeli da OOUE ostvari gubitak", da riješi konflikt i ponovo uspostavi proces rada itd. • : Iako je pristup Saveza sindikata Hrvatske obustavama rada već dosta godina jasno definiran, još uvijek ima općihskih vije­ ća SSH odnosno funkcionera u njima koji izgleda smatraju da im je obaveza da apriori osude svaku obustavu rada kao "način iz­ nuđivanja osobnih dohodaka koji nije primjeren socijalističkim samoupravnim odnosima" (OV SS Zaprešić),odnosno kao način pona­ šanja radnika koji "nije primjeren našem društveno-političkom

5o o sistemu i samoupravnom ponašanju" (OV SS Slavonski Brod)., U obustavi rada u RO "G.radišćanka" - OOUR Grafopapir Nova Gra­ diška takav stav predstavnik OV SS iznosi radnicima po dogovo­ ru i "u ime društveno-političkih organizacija i Skupštine op­ ćine", a u vezi s obustavom u IU "Raša" Labin takav stav OV SS Labin zauzima na zajedničkoj sjednici s Predsjedništvom OK SKH. Prilikom obustave u RO "Meiso" Goričan Predsjedništvo OV SS Čakovec ocjenjuje da je do obustave: došlo "zbog veoma naru­ šenih međuljudskih odnosa, kao i nerazvijenih samoupravnih odno­ sa" te podržava zahtjeve radnika kao opravdane i angažira, se na "normaliziranju stanja"„ Kada je došlo do obustave u OOUR Mes­ na industrija ("Sljeme"), Predsjedništvo OV SS i OV SS Sesvete donose zaključak "da se angažiraju sve subjektivne snage u općini i gradu na pronalaženju načina da se radnicima isplati zajamčeni osobni dohodak .,„ i da se traži od rukovodnih struk­ tura da sačine sanacioni program radi bržeg razrješavanja nastalog stanja", ali istodobno nisu prihvatili da 10 OOS u ovoj OOUR probleme rješava obustavom rada« Predsjedništvo Gradskog vijeća SSH Zagreb također je zaključilo da se poduzmu mjere na pronalaženju sredstava za isplatu zajamčenih osobnih dohodaka radnicima ovog OOUR-a i operativno se angažiralo na rješavanju ovog zaista složenog i teškog slučaja., I OV SS Slavonska Požega neposredno se angažiralo u razrješavanju obustave rada u RO "Plamen", tvrdeći u svome izvještaju da je poduzimalo akcije prema "Ocjenama i stavovima VSSH koje, na žalost, nisu detaljnije prikazane. U razrješavanju obustave rada u IU "Raša" Labin u značaj­ noj se mjeri angažiralo OV SS Labin, kao i međuopćinsko i re­ publičko sindikalno rukovodstvo, o čemu više podataka ima u po­ sebnoj analizi ove obustave« Ni tu, međutim, kao i ni u jednom , drugom slučaju, nema posebne, detaljno i produbljene analize stvarnog djelovanja sindikata u konkretnim prilikama određene obustave rada.

U vezi s obustavama rada pojedina su OV SS zauzimala i stavove o globalnim-društvenog-ekonomskim odlukama, i to prije svega u vezi s interventnim zakonom« OV SS Zadar ocjenjuje "da su kritike radnika na.ovaj .zakon u najvećem broju sluča­ : jeva opravdane, a posebno sa stanovišta kako je donesen,;.. , da nije selektivan, da ne uvažava; neke specifičnosti privre­ đivanja, i naročito- su kritike opravdane- što.... zakon ne samo . da ograničava već i umanjuje osobne: dohotke,:a da SIV... u isto.vrijeme donosi odluke o povećanju cijena". Nasuprot tome, OV SS Pešćenica- zaključuje "da je interventni zakon bio samo neposredni p . o - ; a uzroci obustava su u nezadovoljstvu vlasti­ ovd, tom:-organizacijom, lošim- rukovođenjem,,narušenim- samoupravnim odnosima, neadekvatnom poslovnom i razvojnom- politikom, uz na­ glašenu konstataciju da ove obustave ne znače■slabijenje povjere­ nja u mjere, već se može zaključiti da- se mjerama daje puna po­ drška, uz napomenu da bi selektivni pristup bio neophodan", dodajući da "interventne mjere pozitivno utj-eču na motivaciju zaposlenih, jer su radnici spremni - .. boljim radom utjecati .. na dohodak i osobne dohotke pod. uvjetom da se eliminiraju. os-tali činioci i ponašanja koji;negativno utječu na stjecanje • dohotka". Iako je neosporno da se uzroci obustava rada ne mogu jednostrano svoditi samo na defekte privrednog sistema i globalrne ekonomske politike, za sindikat nije prihvatljiva ni politika koja te' uzroke jednostrano svodi samo na "interne" slabosti i promašaje u OUR-ima, i nekritički prihvaća postojeći privredni sistem i ekonomsku politiku, .olako pristajući i uz tvrdnju da čvrsto državno-administriranjq privredom,- čak i kad dalje pove­ ćava. ionako previsoku i destimulativnu stopu otuđivanja -viška vrijednosti od stvaralaca dohotka, navodno motivira radnike i radne ljude da bolje rade. , Iako i sindikalna rukovodstva u vezi s obustavama rada ostavljaju previše prostora za angažman komiteta za ONO i DSZ, prilikom obustave u RO "Dalmacija - Dugi-Rat" dogodilo : e i - o s t da je predsjednica OV SS Omiš upozorila da nema potrebe da se sastaje ovaj komitet.

52. U vezi s pojedinim obustavama rada konkretno su se angaži­ rali i pojedini organi društveno-političkih zajednica, pomažući da se izvrši kvalitetna sanacija "gubitaša" i da se stvarno rješavaju pojedini problemi u OUR-ima, ne izbjegavajući i dono­ šenje privremenih mjera zaštite samoupravljanja i društvenog vlasništva u određenim slučajevima,. Iako u raspoloživim informacijama ima i podataka o tome kako su se oko pojedinih obustava angažirali općinski i drugi komiteti SK, kakve su ocjene reagiranja i zahtjeva radnika dava­ li, za koje su se prioritete akcije najviše zalagali i na koje šu se društvene snage pretežno oslanjali, sve to nije dovoljno za cjelovitiju analizu djelovanja organizacija i organa SK u vezi s obustavama rada., Čini se da bi bilb neophodno da se takva analiza u dogledno vrijeme izradi u Savezu komunista Hrvatske. Oko obustava rada znatan je i angažman pojedinih organa unutrašnjih poslova, a osobito je razvijena živa informativna'" ; djelatnost o ovoj pojavio Karakteristično je, međutim, d . se’još a uvijek bar dio ovih informacija, po inerciji, koncentrira u od­ sjeke za suzbijanje javne neprijateljske djelatnosti, U toku dugotrajne obustave u IU "Raša" došlo je i do "informativnih razgovora" radnika SUP-a Labin s nekima od istaknutih "vođa obus­ tave", pa i u nekoliko navrata, na temelju čega je SUP Labin procijenio da su ti razgovori postigli određenu svrhu, te da se očekuje pasivizacija ovih osoba". Međutim, mora se upozoriti i na činjenicu da su u procjenama odnosno informacijama o nekoliko drugih obustava organi unutrašnjih poslova pokazali više ražu- ; mijevanja za životne uvjete i zahtjeve nezadovoljnih radnika nego općinska sindikalna ili partijska rukovodstva u tim sre­ dinama = U ovoj analizi već je bilo riječi o krupnim nedostacima sistema informiranja u Savezu sindikata Hrvatske o obustavama rada* Unatoč jasnih stavova Vijeća SSH, većina OV SS-a ne in­ formira Vijeće dovoljno brzo o tome da ja U određenoj OUEđošlo do obustave, a neka to ne čine ni naknadno, pa čak ni nakon in-

tervencija Službe VSSH za informiranje. Stanje u tom pogledu dobro ilustriraju slijedeći podaci: Tab e1a 11: Prvi izvor informacije o obustavi rada (I-IX 19870

Izvor informacije SUP općinsko vijeće SSH komitet za ONO i DSZ općine gradsko ili msđuopćinsko vijeće SSH konferencija sindikata' RO-e republički odbor sindikata predsjednik poslovodnog odbora RO-e UKUPNO

N 23o

% 74,4

21,7 67 1 ,6 5 4 1,3 . 1 0 ,5 1 o,3 1 o,3_ 3o9 loo,0
.

0 ukupno 142 obustave, odnosno 46% od njihova ukupnog broj općinska vijeća SSH uopće nisu poslala nikakvu informaciju« In­ formacije koje su OV SS-i o pojedinim obustavama uputili Vijeću SSH najčešće su previše siromašne i nepotpune« Donekle cjelovi­ tijih izvještaja ili pokušaja temeljitije analize pojedinih slu­ čajeva prilično je malo i razmjerno su rjeđi nego ranijih godina
0 cjelokupnoj aktivnosti sindikata i drugih subjektivnih snaga u OUR-ima nakon obustava rada nismo zadovoljavajuće infor­ mirani, jer o tome većinom ne dobijamo naknadne izvještaje. S obzirom ca te slabosti u ihfoiriiranju u ovoj oblasti, teško je samo na temelju parcijalnih podataka dati neku pouzdaniju ocjenu o tome kako i koliko sindikalne organizacije i organi izvršavaju svoje zadatke nakon obustave rada - koliko pridonose obaveznom ostvarivanju dogovora odnosno zaključaka donesenih s radnicima u toku obustave i onemogućavanju tehnobirokratskog izigravanja

54. tih dogovora, utvrđivanju i realiziranju programa temeljitog uklanjanja najvažnijih dubljih uzroka provedene obustave rada u složenim uvjetima ekonomske krize, kao i rješavanju pitanja odgovornosti za pojavu i tok obustave rada. Želimo li u daljem sindikalnom radu ostati kod pristupa obustavama rada utvrđenog navedenim"Ocjenama i stavovima o obustavama rada i o ulozi i zadacima sindikata i Saveza sindikata Hrvatske", i taj pristup dosljedno primjenjivati u praksi, ovaj će se nedostatak također morati neodložno ukloniti.

IVAN JAKOPOVIĆ