skluz o eleko ekrnji prvi voziivntrični XD če

Ve
N E D J E LJ A
n o v i n e o b i t e l j s k e
28. ožujka 2010. || Zagreb || www.vecernji.hr GODINA 50. || broj 16.628 || 7 kuna || D 1,50€, A 1,50€, CHF 2,80, NL 1,50€, F 1,50€, SLO 1€, BiH 1,5KM robert anić/pixsell

Nečujan, startniji od BMW-a, do stotke , za 7 sekundi, 250 km vožnje za 15 kuna slabija verzija bit će svima dostupna

Prvi hrvatski narodni auto za 5000 eura
tri PriLOGA: Vrt Mogu i sam Mlijeko i ja
Stravična nesreća na trešnjevci
str. 2.

str. 16. - 17.

todorić naručio prvu isporuku, a do kraja godine proizvest će se 10 vozila
Recesijska dijeta

izgubio kontrolu pa usmrtio dvoje pješaka

ministar ivan Šuker skinuo viŠe od 10 kg str. 6-7.

“Već ij doim e nego št o sam a. Napra se v g znat a za sebe io e . su di već kakv A e rekto navik r e”, ske Maje kaže tić

Testirali smo XD
Serijska verzija može postati narodni auto za 5000 eura
riješio je problem. Baterije a Litij-željezofosfatne baterije odabrane su zbog toga što nisu zapaljive (za razliku od litij-ionskih). U prototip su ugrađene ćelije jačine 100 ampera i napona 300 volti. Smještene su u podnicu, gdje najmanje smetaju, a pritom pogoduju stabilnosti auta zbog niskog težišta. Vrlo važno upravljanje baterijama riješio je glavni elektroničar Dok-inga Fran Sabolić. Baterije iz Kine najskuplji su dio automobila, a njihov je vijek trajanja uz svakodnevno punjenje pet godina. Karoserija a Koncept ima šasiju od plastike, dok će serijski automobil imati karoseriju od grafita.

Ugrađeni materijali i radne karakteristike

Vijek trajanja skupih baterija je pet godina
Motor a Riječ je o dva elektromotora od 45 kW (61 KS) čija se snaga prenosi na stražnje kotače. Proizvela ih je pulska tvrtka “Tema”. Najveći je problem pri izradi auta bilo upravljanje motorima, odnosno njihova sinkronizacija, kako bi stalno isporučivali najveću moguću snagu. Tzv. kontroler koji su napravili ljudi iz Dok-inga

Miroslav Ambruš-Kiš

miroslav.ambrus-kis@vecernji.net

30.000

140 km/h
auta koji će imati 122 KS. Do stotke će ubrzavati za 7 sekundi

eura stajat će XD u prvotnoj mini seriji. Ako dođe do povećanja serije, cijena će biti 20.000 eura

najveća je brzina (ograničena)

250 km
moći će prijeći s jednim punjenjem baterija koje traju od 2 do 6 h

Uuuu! Koliki je! – bio je to prvi dojam kad smo XD vidjeli izdaleka u radionici Dok-Ingove tvornice na Žitnjaku. Vjekoslav Majetić, direktor tvrtke koja uspješno proizvodi i izvozi teške radne strojeve, poput robotskog gusjeničara za razminiranje, na tu se reakciju samo smješkao. Nakon uspjeha u Ženevi, i s rokovnikom prepunim termina za pregovore serijskoj o proizvodnji prvoga hrvatskog električnog automobila, XD-a – kako je autu ime – sada auto ponovno pripremaju za predstavljanje novinarima u ponedjeljak. Mi smo ga zatekli u takvu, radnom stanju i nakratko smo ga “oteli” majstorima. Uopće nam nije bilo važno što nije imao upravljačku ploču, što je bilo skinuto krilo vrata s vozačeve strane... da odmah shvatimo kako je to straaašan auto! – Jest, veći je nego se doima u tisku – već je navikao na takav dojam ing. Majetić. – Napravio sam ga za sebe. A znate već kakve su direktorske navike. A onda smo sve podesili po našem šefu servisa i održavanja Damiru Hajdareviću, koji je krupniji od nas dvojice – kaže Majetić. Bit će to auto za bogate macane. Istodobno, Majetić razmišlja o narodnom gradskom autu koji bi mogli voziti i 16-godišnjaci a dozvolom A kategorije, a stajao bi 5000 eura.

Motor je tih, tek se slabo čuje zvuk sličan autićima iz lunaparka. S izolacijom će biti posve nečujan. Ima samo pedale za ubrzavanje i za kočenje. Nema još kočnicu za naglo kočenje. U devet od deset slučajeva u gradskoj se vožnji koči da se brzina smanji. XD umjesto da rasipa energiju s ugrijanih diskova, koči generatorom i struju sprema u baterije! U tom prvom krugu još jedno iznenađenje: kada se treba polukružno okrenuti dojam je da se okrećete u mjestu! Drugi krug po tvorničkom krugu već je bio malo drskiji slalom. – S ovim biste automobilom mogli organizirati utrke. Prava nacionalna klasa – kažem Majetiću. – E, da, ali ne bi prema benzincima bilo pošteno da se zajedno utrkuju. Ne bi imali šanse – reče Majetić i preuzme upravljač. Stvarno ga je stisnuo, a pod niskoprofilnim sportskim gumama kotača od 17 cola prštao je šljunak. Auto se nimalo nije naginjao. Težište nisko, ovjes tvrd.

Upravljačku ploču, servo za mali sportski volan, klimu, radio i ostale stvari kojima se auto ulizuje vozaču lako smo zamislili. Ali mašta ne treba da osjetiš kako vozilo jedva čeka da ga se potjera. Parkiranje je, zahvaljujući fantastično malom krugu okretanja, igrarija. Jedan prekidač određuje vozi li auto naprijed ili unatrag.

Nezapaljive baterije
Speglan i ušminkan ovaj je auto dostojan odlaska u kazalište. A povezete li se s društvom koje također vozi XD, možete ih u garaži ostaviti po dva na jednom parkirališnom mjestu! Baterije su litij-željezne, za razliku od roadstera Tesla Motorsa, koji se vozi na litijionske. Zašto? – Odabrao sam ove jer su posve sigurne. Litij-ionske se pri sudaru mogu zapaliti, a to sigurno ne želite pomisliti kad vidite da je sudar neizbježan. A sudari se, nažalost, događaju – objašnjava logiku svog izbora Vjekoslav Majetić. S autonomijom od 250 ki-

Auto bi mogao biti i nacionalna trkačka klasa, ali benzinci bi bili bez šanse

Trošak za struju na 250 kilometara jurcanja po gradu je 15 kuna

lometara na jednokratno napunjene baterije auto bi poslužio i kurirskim službama koje u dnevnom zujanju po gradu uspiju prevaliti toliko kilometara. Međutim, u XD-u, unatoč svemu, nije teško zamisliti ni izlet iz Zagreba na more. Na profesionalni trofazni priključak baterije se napune za dva sata, na obični kućni šuko za šest sati. Možemo li s time živjeti? Kako da ne! Štoviše, nije teško zamisliti vožnju prema moru sa stajankama kod Macole, a ugodan ručak upravo je toliko koliko je potrebno da baterije ponovno veselo nastave vrtjeti kotače. I ne samo to. S potrebom da baterije napuniš mijenja se obrazac putovanja: na more više ne srljaš da preskočiš kilometre, nego putovanje opet dobiva smisao: užitak. A cijena je potrošene energije pišljivih 15 kuna po punjenju! Ponovno sam za upravljačem. Sad stišćem malo hrabrije i to se osjeti. Auto ubrzava “po crti”: ne najprije naglo pa sve sporije. I srce malo zadrhti, a i prsti se lijepe za upravljač tako da bih se njime najradije odvezao kući. Ali lako za jednoga pojedinca. Eh, da je takvih auta na gradskim cestama. Što više i što prije!

Ugodni trkač
Za pravu sliku veličine XDa: vaš je reporter visok 188 centimetara i težak 110 kilograma. Sjesti u auto je vrlo udobno. U kraljevski odmjereno prednje sjedalo morao sam se – popeti. Podnica je podeblja jer skriva baterije. U školjkastom sjedalu vozač sjedi na sredini. Auto je dug kao smart, ali je odoka od njega trećinu širi. Suputnicma je još udobnije. Njihova su sjedala za “polukorak” unatrag, pa i najkrupniji ispruže noge lijevo i desno od vozača, a ne dosegnu prednju podnicu. Auto je zapravo – bomba! Dva elektromotora od po 45 kilovata pokreću svaki od dva stražnja kotača. Auto je težak oko 900 kilograma pa te brojke obećavaju da će pucati od snage. – Pazite da se ne iznenadite! – upozorava Majetić, jer se vozimo po njegovu tvorničkom krugu. Prototip još ne smije na cestu. Upozorenje je ozbiljno jer su XD-u izmjerili ubrzanje do 100 kilometara na sat za sedam sekundi. – Pa on će na semaforu posramiti svaku bahatu jurilicu! – oduševljen sam dok sjedam za volan. Brzina će mu biti elektronički ograničena na 140 kilometara na sat. A i kome treba više u gradu, čak i na brzim obilaznicama. Prvi krug, zapravo, veliku osmicu, među “tenkićima” u tvorničkom krugu vozim oprezno. Ne bi valjalo da ja napravim neku štetu, to prije što me gledaju majstori kojima smo auto uzeli ispod cirkularne strugalice.

metara je dug, 1,7 m širok i 1,6 m visok, a masa je XD-a 1 tonu

2,8

Vjekoslav Majetić: ‘Zaprimili smo već 50 narudžbi, a prvi naručitelj bio je Agrokor’
a Mnogi su sumnjali u
projekt prvoga hrvatskog automobila (i još k tome na struju), ali Vjekoslav Majetić, vlasnik tvrtke Dok-ing, koja se primarno bavi proizvodnjom strojeva za razminiranje i gašenje požara kojima se koriste američka i australska vojska, ne šali se! – Zaprimili smo već 50 narudžbi, sve iz Hrvatske, a prvi naručitelj je Todorićev Agrokor. Štoviše, oni su naručili cijeli paket jer ćemo nuditi solarne i vjetropunjače za baterije. Na početku ćemo proizvoditi po narudžbi, uz uplaćenu cijenu, a do zime ćemo napraviti 10 automobila. Sada imamo kapaciteta za proizvodnju 50-ak automobila godišnje koji bi bili takoreći ručno izrađeni, ali proširenjem i izradom alata mogli bismo proizvoditi 1000 automobila na godinu – rekao nam je V. Majetić. S većom serijom pala bi i cijena luksuznog malog elektroautomobila sa 30.000 na 20.000 eura, ali za pokretanje masovnije proizvodnje potrebno je od 50 do 60 milijuna eura. Dosad su uložili tri milijuna kuna, što nije mnogo jer za razvijanje stroja za razminiranje troše milijun eura. – Odobren nam je kredit HBOR-a od 10 milijuna eura, ali novac ne mogu dobiti jer je tvrtka od države već kreditirana za matični posao. Tražimo investitore jer nam je cilj proizvoditi u Hrvatskoj, zaposliti 200 do 300 radnika te angažirati još 50-ak hrvatskih dobavljača dijelova. Ali, ako ne bude išlo, naći ćemo kineskog partnera, ali onda će se auto proizvoditi u Kini – kaže Majetić. Većina dijelova na XD-u je iz Hrvatske. Najviše Dok-ingovih, elektromotori su iz pulske tvrtke Tema, stakla iz Lipik glasa. Jedino su baterije, gume i sjedala strana. XD je automobil za one dubljeg džepa, ali Majetić planira i proizvodnju manjeg, narodskog dvosjeda na struju. – Dvosjed bi išao u A kategoriju (kao četverocikl, do 15 kW, op. a), a stajao bi oko pet tisuća eura. Ako bude novca, proizvodit ćemo i obiteljski auto na struju – nastavlja Majetić. Za registraciju u nas ne bi trebalo biti problema jer su ugrađeni dijelovi već homologirani, a za izvoz je potreban europski certifikat za koji je potrebno oko milijun eura.

Panorama
Celer

a život a ZDRAvLJE a sAvJEti a ZAnimLJivosti a tREnDovi a ZnAnost & tEHnoLoGiJA

kalorija sadrži 100 g celera (korijen s lišćem). Napitak od celera preporučuje se osobama sklonim debljanju, a snižava i krvni tlak.

14

Okrugla brojka

Brend Dolce&Gabbana već 25 godina na modnom tronu
Poznati dvojac Domenico Dolce i Stefano Gabbana slave 25 godina modnog postojanja! Dolce & Gabbana jedan je od najpoznatijih brendova današnjice, a osim odjeće dizajniraju razne modne dodatke, naočale, torbice, donje rublje, parfeme, kozmetiku... Među mnogim poznatim suradnjama našla se i ona sa Scarlett Johansson, koja je postala zaštitno lice njihove prve kampanje za kozmetiku, a surađivali su i Monicom Bellucci, Madonnom i drugima.

XD za novi hrvatsk
D. Štern: Moglo bi jedno brodogradilište postati tvornica električnih auta
Miroslav Ambruš-Kiš Iva Puljić Šego/VLM

Elektromobil Čitatelji oduševljeni, a stručnjaci naglašavaju da ga se mora poduprijeti, ali i misli

Izložbe i promocijske najave su jedno, a stvarni dojam nešto sasvim drugo. Iskustvo i oduševljenje vožnjom, nakon što smo prvi testirali još nedovršeni konceptni prototip XD-a, prvog posve hrvatskog električnog automobila kreacije dizajnera Igora Jurića, a izrađenoga u zagrebačkoj tvrtki Dok-Ing, kao da je bilo zarazno. Čitatelji su novine razgrabili, a samo u prvom satu taj je tekst na webu pročitalo 10.000 čitatelja uz 50 komentara! Iz Švicarske nam se javio fizičar dr. Davor Pavuna. Čestitao vlasniku tvrtke Vjekoslavu Majetiću riječima na inovaciji riječima: “Bravo. Imamo, imamo genijalaca posvuda!” Danas će se XD na poligonu u Mičevcu službeno predstaviti i hrvatskim glasilima, a vjerujemo da će naš dojam potvrditi i kolege u autu koji su u Dok-Ingu preko vikenda užurbano došminkavali.

su uspjeli proizvesti tržišno uspješan električni auto, ali ih u posljednje vrijeme ima nekoliko koji bi mogli uspjeti. Štern napominje da je najprije potrebno istražiti ima li Hrvatska dovoljno električne energije za napajanje tih automobila ako postanu masovni. Međutim, kaže, to bi mogla biti lijepa priča sa sretnim krajem. Na primjer, da se jedno brodogradilište prenamijeni u tvornicu elektromobila. Ekološki aktivist Vjeran Piršić osobno poznaje i Igora Jurića i vlasnika Dok-Inga Vjekoslava Majetića, a auto mu je privlačan. Ali ovoga trenutka država mora brzo i kvalitetno odgovoriti na važno strateško pitanje.

– Proizvodnja takvog automobila i njegovo širenje nesumnjivo zavređuje svaku potporu. To znači, umjesto nafte trošit će se više struje. Nije, međutim, svejedno iz kojih izvora. Hoćemo li struju za te automobile proizvoditi u novopodignutim elektranama na ugljen ili čak iz nove nuklearke? – pita se Piršić.

Iznajmljivanje turistima
On se zauzima da se usporedno sa širenjem tih vozila potiče i proizvodnja struje iz obnovljivih izvora. – Mi bismo prve serije električnih automobila trebali sinergijski povezati s turizmom. Trebalo bi poticati domaće proizvođače fotonaponskih kolektora nove generacije, a turističke organizacije da ih ugrađuju u svoje objekte. Turistima bi električne automobile, posebno na otocima, trebalo iznajmljivati kao najpoželjniji način prijevoza, a ugostitelji bi im trebali spremno nuditi energiju iz svojih priključaka – bez naplate. Bio bi to možda početak kakvog našeg zelenog New Deala. To bi zemlji brzo donijelo turistički prestiž, a počela bi se mijenjati i masovna svijest o vezi potrošnje energije i kvalitete čovjekova okoliša – naglašava Vjeran Piršić. Vjekoslav Majetić nam je potvrdio da i za XD razvijaju solarne punjače na samom automobilu, a u dodatnoj bi opremi za njega bile i male vjetrenjače, što bi automobilu dalo veću autonomnost.

o Vjek aže da k jetić dobiti Ma to i u će a i punjač u olarn etrenjač s lu vj ma

nce Na su slav

Priča sa sretnim krajem
– Što sad? – pitamo se nenavikli posljednjih godina na ikakve dobre vijesti iz gospodarstva. Energetski stručnjak Davor Štern smatra da bi država trebala poduprijeti svaki uspješan i isplativ projekt, pa tako i proizvodnju XDa. Tome, kaže Štern, treba prethoditi dubinska analiza. Ako se pokaže da automobil može biti uspješan, potpora takvom projektu u interesu je svih. Štern kaže da mnogi u svijetu dosad ni-

U Nizozemskoj porezne olakšice i do 6.400 eura, a u nas plaćaju još i veće namete
a Za razliku od većine
razvijenih zemalja, Hrvatska ni u primisli ne potpomaže kupnju vozila na alternativni pogon. Čak je i autoplin kao ekološki prihvatljivije fosilno gorivo dolaskom Mađara u Inu znatno poskupio, dok se, primjerice, u Italiji i Francuskoj, za registraciju vozila na plin dobije jednokratni poticaj od 750 eura. Ali, Hrvatska ne daje poticaje ni za hibridna vozila (kombinacija klasičnog i pogona na struju). Najveći poticaj daje Nizozemska, 6.400 eura. Belgijci daju olakšicu od 4.230 eura, Irska 3.794, Grčka 3.328 eura, Island 3.072, Monako 3.000, Španjolska 2.500, Francuska 2.300, Italija 1.808, Slovačka i V. Britanija 1.200, Švedska 1.000, Austrija 500 eura... Slovenci oslobađaju od plaćanja poreza vlasnike auta koji ispuštaju manje od 115 grama CO2 po kilometru. U SAD-u kupac hibrida ima olakšicu od 3.150 $, a Obama je najavio da će od 2012. ona biti 7000 $ te odobrio kredit od 250,000.000 $ Tesla Motorsu za razvijanje obiteljskog auta na struju. Paradoksalno, ali u Hrvatskoj vlasnici hibrida plaćaju još i veće namete, jer zbog baterije imaju veću naknadu za zbrinjavanje autodijelova. (mlm/VLM, mak)

Originalna stražnja signalna
svjetla, blokovi u obliku slova “x”, dizajnerska su poslastica auta koji i kao cjelina uživo izgleda bolje nego na slici.

600
svjetlećih dioda je u njima: crvene pri kočenju i po mraku, narančaste pri skretanju, a bijele u vožnji unatrag.

moDA sE miJEnJA, sAmo JE stiL tRAJAn. (Coco Chanel)

Jednostavno sam po prirodi koketna, ali to ne doživljavam na seksualan način. Često sam nalik kakvu preuzbuđenu psiću!
Kylie Minogue pjevačica

Male strasti

Čak 35 posto žena kupuje torbe kako bi se razveselilo
Investicija u torbu investicija je u dobar izgled i samopouzdanje, a prosječna žena za života potroši oko četiri tisuće funti (32.000 kuna) na torbe, pokazalo je to istraživanje portala OnePoll.com. Čak je 35 posto žena reklo kako torbe kupuje samo zato da bi se razveselilo. žene kupuju torbe da bi se razveselile žene kupuju torbe zbog potrebe

65%

35%

ki početak
Čitatelji komentiraju

iti na veće potrebe za napajanjem takvih vozila

zrnca mudrosti
dobro je znati

Tehnike disanja

Pokušaji umjesto izgovora

Zašto bebe dišu pravilno, a prsate ljepotice pogrešno
U suradnji s centrom Medical Yoga Zagreb otkrivamo koliko je pravilno disanje važno za zdravlje
mag. iur. Vlatko Mišković
vita.sport@zg.tcom.hr

Neka Dok-Ing izda dionice, samo da ga radimo u nas!
“Prizma” a Zanimljivo vozilo za 21. stoljeće. Ako počne serijska proizvodnja za XD će sigurno biti zainteresiranih, a s vremenom će biti i sve jeftiniji. “neurazumljiv” a Valjalo bi učiniti sve da ovaj projekt zaživi u serijskoj verziji, ali još nisam čuo da u nas postoji strategija prijelaza na alternativne energetske izvore. “bbsantic” a Ako im nedostaju sredstva mislim da bi im bilo najpametnije napraviti IPO (dioničarsku tvrtku na burzi) za njegovu proizvodnju, što bi osiguralo novac za proizvodnju, a dioničarima zaradu. “Zagabria1” a Svaka čast! Sve dobrobiti na ovome svijetu počinju od ideje i vjerovanja da je nešto izvedivo. Gospodin Majetić djeluje iskreno i držim mu palčeve! “PP” a Ako im treba 60 milijuna eura, tu se Vlada mora okrenuti na glavu da im da! Ovakva se šansa ne smije propustiti. BRAVO! “Damian” a Neka Dok-Ing ode na burzu. Rasprodat ćemo pola bezvrijednih hrvatskih dionica (ali ne HT) i uložiti u taj hrvatski proizvod, samo da ostane hrvatsko! (...) G. Majetić i njegov odličan tim su im pružili priliku za tračak optimizma u Hrvatskoj koji vladajuća politika ne smije ugasiti već ga mora rasplamsati! Neka tako zarade za Pelješki most i preostale autoceste do Dubrovnika, u Slavoniji i Istri. Prvi korak do ekološke zemlje br. 1 u Europi, Hrvatska opet prirodna kako je i nekada bila. “Morkin” a Velikoserijska proizvodnja odmah, to je jedini održivi način da takav proizvod uspije, ali ne kod nas. Ovdje se trebamo ograničiti na maloserijsku proizvodnju luksuznih automobila, kao u Engleskoj. (...) Ako nemam pravo, nitko sretniji od mene!

1

Probudili ste se loše volje jer morate na posao?

Pomislite samo na to koliko se ljudi danas uopće nije probudilo ili uopće nemaju posao na koji bi otišli...

2 3

Odustali ste od pokušaja nakon što ste razmislili?

Zvuči logično, no nije li logičnije da nešto proglasite nemogućim tek nakon barem jednog pravog pokušaja? Objektivne poteškoće na putu do cilja?

Posebnim tehnikama disanja možete olakšati rad srca, poboljšati probavu, promijeniti kemijski sastav krvi i utjecati na rad mozga, tvrdi nizozemski pulmolog Willhelm Snijders, inače kvalificirani učitelj joge, pa dodaje: – A možete izazvati i pad u nesvijest ako vam se baš eksperimentira.

računajući naravno udisaj široko otvorenih usta) jest uvjerenje da pri udisaju treba grudni koš napuhnuti do krajnjih granica, onom klasičnom pozom starlete bujnih grudiju. Ne! Pravilan udisaj postiže se umjerenim podizanjem trbuha, a tek poslije grudnog koša, jer time udišemo najveću količinu zraka i šaljemo je u donje dijelove pluća čije su alveolarne kapilare uvijek bogatije krvlju od onih u gornjim dijelovima.

Vježba za bolje disanje
Današnja vježba jedna je od asana za poboljšavanje disanja. Iz početnog položaja (stojeći razmaknutih nogu s rukama opuštenima uz tijelo) uz dugi i potpuni udisaj raširimo najprije ruke u visini ramena i malo zadržimo dah, a potom se uz izdisaj savijemo bočno u položaj kao na slici. Nakon kraćeg zadržavanja daha, uz polagani i duboki udisaj ponovno se podignemo i raširimo ruke, ostanemo nekoliko sekundi koliko nam je ugodno zadržati dah, pa uz mirni izdisaj spustimo ruke i vratimo se u početni položaj.

Urođena sposobnost
Znanost kaže da se čovjek rađa s urođenom tehnikom pravilnoga disanja pa bebe ne moramo učiti da trebaju disati mirno, polako i kroz nos. S vremenom, međutim, najviše pod utjecajem stresa, naša stečena sposobnost pravilnoga disanja mijenja se i sve češće dišemo primjereno stresnim situacijama: brzo, nervozno i kroz usta. Kad takvo disanje postane stalna navika, njegovo negativno djelovanje na zdravlje postaje sve izraženije. Najveća greška (ne

To je vrlo često fraza kojom slabići prikrivaju nesposobnost za akciju.

ROBERT ANIĆ/pIxsEll

“Smrt rane mirovine”
a U prvih nekoliko
godina nakon umirovljenja medicinske statistike bilježe porast broja raznih bolesti, posebno srčanih, katkad u ljudi koji su do umirovljenja bili posve zdravi. Posebno je zabrinjavajuća tzv. “smrt rane mirovine” kao rezultat neke vrste tragične autosugestije da su prošli dani kad smo nekome bili korisni. Psiholozi i kardiolozi u takvim situacijama savjetuju lagane oblike rekreacije poput šetnje ili joge...

JOGA ZA ZDRAVIJI ŽIVOT
Vježbu izvodi Jelena Vučetić, prof., Medical Yoga centar, www.medical-yoga.com

Posve jednostavno, samo se uključi u struju

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful