You are on page 1of 9

Esad Zgodić

VLADIMIR ĆOROVIĆ: PANSRBIZAM, BOSNA I BOŠNJACI prilog kritičkoj historiji socijalne i političke misli u Bosni i Hercegovini
Zagonetno je: zašto su i neki bosanski Srbi - intelektualci bili fanatični ideolozi projekta Velike Srbije? U tom fanatizmu nadmašivali su, u nekim slučajevima, i fantazmagorije nastale na tlu Srbije. Tu su, naprimer, Nikola Stojanović, Petar Gaković, Stevan Moljević, Vladimir Ćorović, Jovan Dučić. Istraživanje bi se moglo vratiti i vremenski unazad, pa u kritičkoj reviziji dosadašnjih, manje ili više, idolatrijskih predstava u historiografiji, historiji književnosti, u siociologiji i politologiji ideja i ideologija na našem tlu pokazati kako se u doba austrougarske vladavine u Bosni unutar srpske inteligencije, od Petra Kočića do Vladimira Gaćinovića,<1> od Riste Radulovića do Jefte Dedijera, uobličavala ideologija i politika negacija povijesnog individualiteta i Bosne i Bošnjaka. Višedecenijsko osporavanje - faktička, pa i ratnoagresivna, negacija Bosne i Bošnjaka ne može se do kraja razumjeti bez istraživanja ove (za Bosnu domaće) dimenzije velikosrpskog nacionalizma. Negacija povijesnog individualiteta Bosne i radikalna dehumanizacija Bošnjaka, a ona je uvijek bila oblik i metoda socijalno-psiholoških priprema za masovnu recepciju ratno-ekspanzionističke politke, ne može se razumjeti do kraja ni bez uvida u veze i odnose bosanskosrpskih nacionalista s velikohrvatskom politikom prema Bosni i Bošnjacima. Srpski teritorijalni nacionalizam, a to je njegovo supstancijalno određenje, i u pojmu, i u ideologijskom samorazumijevanju te u faktičkoj, konkretno-historijskoj objektivaciji, zapravo, jeste esencijalno relacioni fenomen. Figurira u koleraciji, ali, čas u odnosu rivaliteta i antagonizama, a čas, zavisno od historijskih okolnosti, i u formi sporazuma, konvergencije, savezništva, osovinskih paktova sa hrvatskim nacionalizmom. I ovdje se korjeni izvora one negacije u aranžmanu hrvatske nacionalističke elite mogu naći u doba austrugarske vladavine nad Bosnom. Na primer, da to tek ilustriramo, mogu se naći u etničkim i državnopravnim koncepcijama koje se formuliraju, na jednoj strani unutar klerikalnokatoličke političke misli Josipa Štadlera <2>, ili, na drugoj, u svjetovnim antibosanskim i antibošnjačkim političkim projekcijama Ive Pilara koje se deduciraju iz pseudohistorigrafskih uvida u južnoslavensku, posebno bosanskohercegovačku povijest.<3> Ilustracije osvještenih, koncepcijskih antagonizama između ovih nacionalizama su mnogobrojne. Na primjer, pokazuju to rukopisi iz 1908. godine Ferde Šišića <4> i Stjepana Radića <5> - Bosna je Hrvatska zemlja, to je njihova temeljna teza i, na drugoj strani tekstovi, uzmimo, Vlade Glušca <6> i Jovana Cvijića <7> - Bosna je srpska zamlje, to je njihovo ishodišno stanovište. Primjere osovinskih saveza nije teško navesti: za Bosnu i Bošnjake su povijesno i egzistencijalno najpresudniji sporazumi Cvetković - Maček i Milošević - Tuđman. Poricanje i dezindividualizaciju Bosne i Bošnjaka u aranžmanu srpskog i hrvatskog nacionalističkog establišmenta nije moguće do kraja razumjeti bez uvida u fenomen kojeg označavamo kao fenomen bošnjačko-muslimanske autosrbizacije i autocroatizacije. Ma kako ovi fenomeni bili djelo uske, pseudoaristokratske, iz naroda ekskomunicirane elite, oni su važni jer su asistirali u saoobličavanju, motiviranju i ideologijskoj racionalizaciji - prikrivanju srpskog i hrvatskog nacionalizma. Napokon, ni srpski etnocentrizam, nacionalizam i nacifašizam, nije moguće objektivno razumjeti bez uvida u njihovu srpsku negaciju, dakle, u onu povijesnu liniju emancipatorskog mišljenja-djelovanja u srpskoj, više kulturnoj javnosti a manje u politici, od Svetozara Markovića <8> i Vase Pelagića <9> preko Dimitrije Tucovića pa do Bogdana Bogdanovića i dr. I ova unutarsrpska politička linija demonstrira: svaka nacija, ovdje srpska, kako kaže Tagora, ima svoju istoriju razbojništva, laži i pogažene vere...".<10> Ima historiju otrovnog samoljublja, vrtoglave nesvjesti o moralnoj pokvarenosti, o svojim toksikomanskim idolatrijama i sl. U demistifikaciji ove historije ova unutarsrpska emancipatorski orijentirana linija mišljenja

On zna za bošnjačko-muslimansku samosvijest. posebno ekspanzionistička geopolitika . diče se samo tim što je Bošnjak i namjerno izbjegava sve. kvazinaučnim zasnivanjem jezičkog unitarizma.da se Muslimani osjećaju kao narodnost.. kada je bio u XIX i XX stoljeću na djelu i genocidni nacionalizam.<11>No. treba biti respektirana.. Tu maniru prakticira i Vladimir Ćorović. Ne pripadaju oni arheologiji zabluda nego djelatno odjekuju jer formuliraju neke od bitnih."<14> Oni ". ovdje nije riječ o monografskoj elaboraciji njegove socijalne. zavodljim. posebno. autorske srpske kritike srpskog nacionalizma."<15> Otuda. Dubravka Lovrenovića. Velikosrpki teritorijalni nacionalizam racionalizira se na primjer. Naprotiv. a posebno u formi historije književnosti.. pseudoznastvenim utemeljenjem etničkog pansrbizma. Unutar ocrtanog metodskog diskursa u istraživanju i tumačenju srpskog i hrvatskog nacionalizma. pa do Ivana Lovrenovića. znanstvenoj i publicističkoj tradiciji još iz doba osmanske vladavine. po pravilu. kao što je rečeno. Luke Markešića i dr. ilustriraće se rukopisima Vladimira Ćorovića i to onim koji su publicirani u vrijeme austrougarske vladavine u Bosni. Bilo bi vrijedno raditi i na projektima istraživanja personalne. Ćorović stoji na poziciji etničkog pansrbizma. te introspektivno i izvanjsko opravdavanje. no. interpretacija se koncentira na nekoliko njegovih. opsesija ekspanzijom na teritorijama. ". pa insistira na onome što. To je. u budućim istraživanjima. pokazuje se.. kao čista. E Z) plemena . u tom smislu. a ta se navodna asimilaciona snaga srpstva unutar ovog nacionalizma. navodno jesu: "ili Srbi ili Hrvati. u aranžmanu srpske etnocentrične instrumentalizacije znanosti. osvajanje zemalja. Riječ je o tome da se politička misao formulira i izražava unutar historiografskog diskursa. Priroda jednog od načina tog legitimiranja. kasnije projekat Velike Srbije biti dorađivan i razrađivan do krajnjih konzekvencija te u eksplicitnom smislu promoviran u centralnu ideju njegovog osobnog histriografskog i javnog angažmana.su nacionalno bili u potpunoj neizvjesnosti.suština je. u ovom supstancijalnom odrešenju. U bosanskohercegovačkoj duhovno-kulturnoj. nacionalne i političke misli.. Ive Komšića. imaginarnom teorijom historijskih prava. što bi ga označilo ili Srbinom ili . u pežorativnom kontekstu."<12> Bošnjaci-muslimani su samo ". Metode njene aplikacije u povijesti su mnogostruke: od politike asimilacije. dio našeg (srpskog. ovaj se nacionalizam povijesno ne pojavljuje u svom ogoljelom liku. pa do prakse zločina genocida. na primjer od Miroslava Krleže preko Stipe Šuvara i Predraga Matvejevića.dragocjeno participira. odnosno hrvatske kritike hrvatskog nacionalizma počevši. etička. zapravo. itd. on se mora i ideologijski legitimirati. i u posrednim i u eksplicitnim formulacijama."<13> Smatrao je netačnim ". Tu je i motivacija za njihovo kritičko problematiziranje... ovde književne historiografije. nap. halucinatnim predstavama srpskog mesijanizma. i prema jugu. paradigamtičnih tekstova. prije svega. držeći to ime s puno uvjerenja za čisto nacionalno. povijesna konstanta velikosrpske politike uopće i prema Bosni i Hercegovini. i piše kako Mehmed beg Kapenović Ljubušak svom listu "Bošnjak". Ma kako bila djelatno nemoćna u odnosu na slilu državnog srpskog nacionalizma i ona. kako povijesna suština srpskog nacionalizma jest u tome što je to.širenje u prostoru.oduzima svaku nacionalnu boju. ovovremenih konstanti srpskog nacionalizma. Prakticira se i u radovima srpske inteligencije. ali za naš metodski diskurs i unutar naše problemske preokupacije. sa pozicija etničkog pansbizma i negacije bošnjačkog nacionalnog individualiteta. No. samo što će. socijalna i politička misao objektivirala se osim u eksplicitno političkom rukopisu i kroz druge žanrovske forme. ignorira je. prema svjeveru i zapadu. njegov će se etnički pansrbizma pokazivati kao ideja i politika denacionalizacije Bošnjaka-muslimana i njihove asimilacije u srpski etnikum. oni. okrutna osvajačka sila. To je bilo opće stajalište srpske ineligencije onoga doba pa on. A temeljne koncepcije formulirane u ovom vremenu ostaće konstanta u njegovom političkom mišljenju. Stariji su se zvali Muslimanima i Turcima i nekoji uz to Bošnjacima. takva se tradicija nastavlja i u publicistici u doba austrougarske vladavine nad Bosnom.. Na dijelu je njegovo racionaliziranje kao mimikriranje. Geopolitika uopće. dakle. simbiotičkim državno-političkim vezama sa pravoslavljem. teritorijalni nacionalizam . No.. Spontano. ne zastupa nikakvo atipično ili autorski ekskluzivno stajalište.. himnično slavi i sakralizira. kao što je rečeno.

.. U kontekstu pansrbističke denacionalizacije Bošnjaka-muslimana Ćorović smatra normalnim da se o njima govorio o kao "poturčenjacima" ali insistira da se. kao što smo vidjeli. što nisu imali svjesnosti. No. a ovdje to znači. Bosanstvo je bilo. izrađenosti...<31> A muslimani.stvarnost duhovnog jedinstva svih Srba".. dakle..puno konservatizma i predrasuda mirno gledalo iz svojih lonđa i čardaka..".. ustvrđuje Ćorović. separatistički. kao osnovi pansrpske asimilacione snage. Kako su ". Naprotiv. ili etnički Srbi ili etnički Hrvati.Muslimani nacionalno još. nego i ljudima s više znanja. ideologiji i politici on će.taj čitav problem vjersko-narodni ..i radikalno negira. kad bi mu dogorilo i kad ga je vrijeme davno pregazilo.. Svoju argumentaciju o onom neidentitetu. srpskoj zatvorenosti ka asimilaciji "tuđih elemenata". nekulturnim masama.toliko drukčiji u Bosni nego u ostalim krajevima. a dijelom iz ličnih špekulacija. nacionalnim karkaterologijama i generaliacijama . prije svega. sa pozicija pansrbističkog integralizma.<25> Uz to. i šire. uglavnom. također.<26> A ono je.<23> Bosanstvo nema nikakvu povijesno utemeljenje ne samo u srednjovjekovnoj Bosni<24> nego ni u stoljećima osmanske vladavine Bosnom. etničkom autonarcizmu. Ono je tu da legitimira asmilacijsku politiku etničkog panrsbizma: Bošnjaci-muslimani. mijenjao je svoja nacionalna osjećanja kao kabanice.<17> uključivši i Srbe-muslimane."<20> Veliki dio muslimanskih intelektualaca ". kako sve počinje da živi drugim. naposljetku. u našem uvidu. nisu ništa drugo nego. ono je razdvajanje tek argumenticija utemeljenju etničkog pansrbizma. Ćorovićev etički pansrbizam.i ovdje je na djelu.<29> Otuda postojanost Bošnjaka u njihovom narodnom individualitetu<30> on problematizira. u etničkim predrasudama.<22> ono je mišljenje tu da podupre proces njihovog nacionalnog. dovodi u pitanje i. prosrpskog osvještavanja.stvoreno samo s tim ciljem da razvija jedan uski. smatra da je ".. s pozicija etničkog pansrbizma . dijelom s toga.. smatra da se u osmanlijskim percepcijama uopšte terminom Bošnjaci izražavala tek regionalna identifikacija sa Bosnom.."<21> Mišljenje u dogmi pansrbizma. Kreće se on u do kraja iracionalnoj kritici i poricanju onoga što bosansko-srpska. intezivnijim životom.."<27> U njegovoj percepciji.. ". polazeći od panetničke Karadžićeveve ideji Srbi svi i svuda za ". reducira na ilustracije: "Ako su srpski i pravoslavni identični pojmovi otkud onda u gotovo čisto katoličkom Dubrovniku.. negacija nacionalnog bošnjačkog identiteta i prosrpsko-asmilatorska nacionalizcija bošnjaka-muslimana sastavni su dio i ključna komponenta njegovog radikalnog odbacivanja bošnjaštva. No.nekompententom te njeni autori " .. zastupati tezu o razdvojenosti nacionalne i religijske identifikacije. a u XIX se borio sa pravoslavnim Rusima i . to razdvajanje nije ni kod njega nošeno uvidom u sekularističku bit modernih nacija ili nekim drugim emancipatorski orijentiranim predstava.ne mogu biti za nas nikada odlučan autoritet za određjivanje nacionalnih problema"... ti "poturčenjaci". u njegovoj percepciji. Rusko identificiranje pravoslavlja i narodnosti nije. bosanski patriotizam. potpuno ravnodušni. na osnovu tog identiteta. povraćeni "našem plemenu" tek mogu otvoriti historijski produktivnu egzistenciju.muslimana. uvjerenja.."<16> Zalaže se.Hrvatom. trivijalno dehumanizirajuća slika Bošnjaka. "bosanski nacionalizam"<28> je antisrpski jer je anacionalan a "patriotsko vaspitanje" jest samo srpsko-nacionalno vaspitanje. Osmansku historiografiju koja govori u prilog povijesti bosanskog individualiteta on smatra ."<32> Ne prihvata tezu o identitetu srpstva i pravoslavlja kao i o. i za njega "zvanično" bosanstvo. s podozrenjem relativizira.dijelu našeg plemena" koje je ". A onda slijedi stereotipna. Prije svega. a uz to: "Duboka ideja nacionalne svjesnosti tuđa je ne samo širokim... etnocentrički i pansrpski orijentirana inteligencija naziva bošnjakluk. prema tome. kako se sve oko njega kreće i razvija. egzistentno kod Srba. ono funkcionira i politički svrhshodno."<18> Muslimani su "spor i neaktivan element"<19>. identificira i njihovo prvobitno etničkog porjeklo. svakog bosanstva. koji još u XVIII stoljeću nije dozvoljavao pravoslavnu crkvu. U prilog toj pansrbističkoj i pancroaticističkoj ideji. i koje se trzalo samo onda. jedna konstrukcija Režima. Riječ je o ".

Nadalje.<41> Ona je rezultat novijeg vremena. otkriva. naprimjer. nakon austrougarske okupacije. pitam. zapravo. vidimo.. Je li to. zbog vjerske isključivosti naše? Je li. za Ćorovića. Time je postignut jedan veliki uspjeh srpskih nacionalnih nastojanja. nacionalne neosvještenosti i historijskog lutanja. Prosrpsko nacionaliziranje i autonacionaliziranje Bošnjaka-muslimana. Njihova ". sporo. srpsku nacionalnu asimilacionu snagu.. određeno. i ovdje."<36> Sposobnost srpstva da asimilira druge etnikume.iz redova jednog velikog dijela našeg elementa.. I muslimani. nasuprot.. uključujući i etničke manjine. ponovo progovaraju. pervertirajuće protumačiti kao.<35> Naprotiv. naprotiv.prožeti srpskim nacionalizmom. otkud. stvarni bošnjačko-muslimamnski otpor "nacionaliziranja" u prosrpskom i prohrvatskom smislu on će. asimilijući se potpuno našim književnim strujama i primivši bez ograda naš književni jezik i naše pismo. Mehmed bega Kapetanovića.. navodni. ". tamo toliki broj Srba katolika? Otkud čak i to. Srbi-muslimani koji ". Ideja. anacionalna književnost. okupljeni samo oko svoje vjere. u ovom kontekstu. Ćorovićev etnički pansrbizam manifestira se kroz recepciju književnosti muslimanskih intelektualaca kao srpskih književnika."<43> Razdvajanja vjere i nacije i mit o srpskoj asimilacionoj snazi..<39> ne obazirući se na bošnjačko-muslimanske kritike kako izvanjske srbizacije tako i muslimanske autosrbizacije.. da vjera ne dijeli braće i da je ideja narodnosti uzvišenija i jača od svega. u Ćorovićevoj antologiji riječ je o ličnostima koje su se same deklarirale u srpskoj indentifikaciji. ideologija i politika etničkog pansrbizma tako zadobija svoju "legitimaciju" i u njegovoj interpretaciji neidentičnosti nacionalne i religijske predikacije."<45> Supstancijalni.... u njegovoj percepciji. Vukićević sa svojom pansrpskom interpretacijom etničkog identiteta i duhovne produkcije intelektualca i predstavnika muslimanske elite iz doba osmanske vladavine Bosnom..aktere muslimanske autosrbizacije preferiraće kao civilizacijski proboj i emancipatorsku intenciju muslimanske elite.srpsku književnost ušao je tako jedan elemenat našeg naroda ovoga puta svjesno.. EZ) da se gubi. u njegovoj aksiologiji.uhvatili su se kao Srbi i pravoslavni i katolici i muhamedani. naša vjerska isključivost učinila Srbima tolike Muslimane u Bosni i Hercegovini i uvela ih u srpsku književnost?"<33> Prefira. koji nisu imali "jasnog nacionalnog osjećaja". u njoj ne vidi ništa dehumanizirajuće ili imperijalno<34> pa smatra da hrvatska asimilaciona moć nije veća od srpske. Razdvojenost srpstva i pravoslavlja. vidimo. vrlo sporo. na osnovu one diferencije. S tom hipostazom njegov etnički pansrbizam ne može a da ne rezultira u to doba konvencionalnom dehumanizacijom "muslimanskih masa"... ulazi. srpskoj asimilacionoj nadmoći." pa.. možda. u prestižne. ratničko-osvajačko. u tom smislu."<44> zapravo. No.. možda.. ali ipak primjetno. u stvari. i druge pisce. Oni su prvi osjetili svu intenzivnost srpske nacionalne misli i prihvatili je poptuno. Istina. koncepcijski preferira pokrete i organizacije gdje u "bratskom kolu . uspjeh književnog jedinstva bez razlike vjere. koji je dosad bio potpuno pasivan u našoj knijževnosti"<38> Polazeći od toga da je bosanska.. hipostazirane. kultne nacionalne vrijednosti. nap. ništa drugo do demonstracija srpske asimilacione superiornosti. totalitarno. nije. smatraće piscem"...<40> Vladimir Ćorović će svoju politiku etničkog pansrbizma manifestirati upravo himničnom hipostazom ličnosti koji deklarativno jesu protagonisti politike muslimanske autosrbizacije. A u kontrapunktu .Crnogorcima. nije ništa agresivno. srpskoetničku asimilacionu snagu.. predoređeni su da se podvrgnu onoj.. izraz njihove kulturne inferiornosti. nastupaju književnici.dokazivali su. navodnoj."<42> Sa muslimanskim književnicima koji se autosrbiziraju u "..su nacionalna osjećanja bila zakržljala ili ućutkana.. <37>Vladimir Ćorović u stvari kompletira Vukićevićevu enciklopediju Srba-muslimana u sferi duhovne proizvodnje... da se jedan katolički kanonik osjeća Srbinom i da mu pravoslavni Srbi čuvaju najljepši spomen? . Nastavlja se ovdje na manir što ga je već ustanovio Milenko M. što dođe. navodnu. jer tek ".su raskrstili s predrasudama svoje okoline i ušli u srpske redove voljni da bratski snose sve. .jačim uticajem novije kulture i korektnijim shvaćanjem nacionalnog osjećaja počelo je to separisanje (na osnovu vjere. otuda."jer ".

neskriveno pokazuje jezičkonacionalni narcizam. Himnično. godine"<48>. promatrajući to poricanje s onu stranu tih pansrbističkih halucinacija. <50> ". kao i drugi meritorni bosansko-srpski intelektualci toga doba. kulturno-duhovni. ignorira povijesnu ukorijenjenost bosanskog nacionalizma i reducira njegovo izvorište na pragmatični interes austrougarske monarhije.vrlo popularna pjesma Fočaka Jusufbega Čengića. kulture i politike koji nacionalno dezindividualiziraju Bošnjake a Bosni i Hercegovini. Naravno. Poricanje vrijednosti bosanskog patriotizma i negacija vrijednosti bosanskog nacionalizma. korespondiralo sa nasilnim pansrpskim.<46>I u historiji je to. vidi u toj politici čin nacionalne superironosti i. velikodržavnim projekcijama anekesije Bosne i Hercegovine . I sa tog stajališta pripada njegova nacionalna misao rukavcima povijesnih kretanja onoga vremena. pojmova i projekcija. kulturno proticivilizacijskih i znanstveno neutemeljenih ideja. kao i u drugim slučajevima. i ovdje su. bilo je konvencionalno ali. zapravo. iz tradicije Vuka Karadžića naslijeđenoj koncepciji po kojoj u Bosni Hercegovini figurira samo jedan jezik . u svojoj sadržini i druge komponente njegove socijalne i političke misli. Uz to.arheologiji anahronih ideja u historiji socijalne i političke misli u BiH. ratničkom državno-političkom obliku. U osnovi tog poricanja stoji njegovo prethodno. običajni. političke i nacionalne misli spadaju i Ćorovićev pojam i mitologija srpske nacionalne asimilacione snage i s njima u vezi njegova interpretacija o odnosu nacije i religije. etničkih stereotipija i etničkih predrasuda. agresivnom. zapravo. njegovo tumačenje bosanske patriotske osjećajnosti kao konstrukcije okupacione vlasti jest u suštini falsifikatorsko jer. Negativne. temeljno. Iz njega se. navodno. dehumanizirajuće slike etnopshiohških atribuacija bosanskih muslimana. spjevana 1866. koncepcijsko stanovište koje smo definirali kao etnički pansrbizam. faktički. agresivno. nacionalnih i vjerskih identifikacija. sa stanovišta onodobne srpske javnosti."<51> Uz to i Vladimir Ćorović. tu da legitimizirajuće racionaliziraju pansrbistički imperijalizam i hegemonizam. dakle."<49> Savremena jezička politika treba da se zasniva ne djelima hrvatskih i srpskih pisaca iz Hrvatske. na drugoj strani. degradiraju na egzistenciju nižih. pokazuje. konzekvencija su njegove recepcije etničkog pansrbizma i na njemu utemeljenog srpskog velikodržavnog hegemonizma. Unutar njih. U one anahronizme njegove socijalne.<47> Potvrđuje takvo stanovište i stavom da je Abdija. A ono je i tada. vidjeli smo. nesposobnost da prepozna matičnu. bilo je povijesno anahrono jer je. etničke karakterologije. odriču svaki povijesni. njegovo odbacivanja bosanskog patriotizma..Ćorovićev etnički pansrbizam manifestira se i u još jednoj dimenziji. jer oni su preko germanizama iskavrili jezik. kulturu i politiku asimilacije Drugog. tih njihovih toksikomanskih i zbiljski najrazornijih oblika. deduciraju. a pola turskom jeziku. No. mentaliteta. Naprotiv. ne prepoznaje u toj politici manifestaciju ugrožavanja ili negacije prava drugih etnikuma i manjinskoetničkih grupacija na vlastitost. ideju.Velikoj Srbiji. Preferira..srpski jezik. on ne upotrebljava onaj kategorijalni aparat ali sadržina njegovih percepcija se bez rezerve može supsumirati pod ove pojmove.<52> Sudjeluje i Ćorović u artikulaciji i publiciranju ideja. na jezičkom planu. i kasnije. državno-pravni i politički individulitet. Bogdana Popovića. Pripadaju. imperijalno. misli on u diskursu ideologijski retrogradnih. a u osnovi iz diskursa pansrpskog nacionalizma.nego na jeziku Vuka i Dančića i na stilu Ljubomira Nedića.. naznačane političke predstave . jednostavno. Ne vidi u tome ništa antidemokratsko. ". bilo ključno ideološko izvorište i legitimirajući instrumentarij i velikosrpskih aspiracija i u njihovom empirijski djelatnom. navodnog. kao srpskim zemljama.. pisana ". potvrđeno: Hevaija je napisao srpskoturski rječnik "Potur Šehidija" 1631. Riječ je o. godine. Svjedoči o tome i njegovo moralno bezbrižna i znanstveno iracionalna upotreba pojmova koje smo identificirali kao pojmovi dehumanizacije.. unutar koji se oni. preferirajući aktere muslimanske autosrbizacije u oblasti književnosti Vladimir Ćorović. zapravo. onda.ujednom pola srpskom. a što je svugdje prva djelatna radnja agresivnog nacionalizma. Slobodana Jovanovića i Jovana Skjerlića. srpskog . istodobno. dominirajuću svijest Bošnjaka-muslimana kao svijest otpora njihovom etničkom prosrpskom ili prohrvatskom nacionaliziranju.. pa i neljudskih vrijednosti.

antimoralnog. 4 Herceg-Bosna prigodom aneksije. Drugačiji Petar Kočić.. na kraju i genocidno-zločinački.. O tome. Beograd. to je situiranje formalno.. str. 9 U kontekstu deiniranja političkih ciljeva ustanka u BiH u 1875. . 1908. i prema Bosni i Bošnjacima posebno. (Ivo Pilar). Glasnik Rijaseta Islamske zajednie: u BiH. . 1 O njihovim nacionalno-poliličkim koncepcijama u: E. Ona je.. 1997. on će. juna (2 juli) 1876) a kasnije će taj projekt i teze o Bosni kao srpskoj zemlji javno kritizirati kao gluposti upućene narodu. Sarajevo. nedemokratski. 1908. bio antihumanistički. 10 Rebindrant Tagor. br. Sarajevo. br.. Zagreb. neobuzdanog. Jer je. 2001. insistirao na autentičnoj jezičkoj politici. prije svega. Južnoslovensko pitanje. 6 Bosna i Hercegovina srpske su zemlje . 1951. i u koncepciji. Mostar. pojmljena kao "teorijska" legitimacija nesmetanog. No." (1868).. br. 7 Hrestomatijski uvidi u njegove i nacionalno-političke koncepcije drugih srpskih autora u: Fuad Saltaga. "No.. Vaso Pelagić. "Velika Srbija" i tesna je i rđava zgrada.. U historiji političke misli u Bosni i Hercegovini Vladimir Ćorović figurira kao zanimljiv autor i po tome što je. pogotovo kad je neskriveno postajao program srbijanske državne politike uopće. svojom kritikom patoloških deformacija jezičke prakse. istovremeno.morali bi sve više i više trošiti na vojnu silu . Ćorovićeva pozicija srpskog jezičkog unitarizma . godini.civilizacijskog pregnuća.. 3-4. 5 Živo hrvatsko pravo na Bosnu i Hercegovinu. Politička misao Josipa Štadlera. zapravo. do 119. između ostaloga. Podružnica Varaždin.. patološkog srpskonacionalističkog prakticiranja one asimilacione snage i njenih antihumanih. 98. 2000. odbaciti projekt aneksije Bosne i Hercegovine projektiranoj "Velikoj Srbiji". 1990. "Svjetlost". 7-8. pretpostavimo srećan slučaj da se velikosrpska politika uvenča uspehom i da Srbija zadobije Bosnu.hegemonizma. Bosna i Bošnjaci u srpskoj nacionalnoj ideologiji. u svojoj aksiologiji i empirijskoj zbilji. A te su deformacije dolazile u različitim formama njegove germanizacije i birokratizacije. porobljivačkih dimenzija i implikacija. na primjer. pa promotrena u svojoj sadržini iskače ona iz onog emancipatorskog. "Alfa". 5-6. Hipostaze tako pojmljene nacionalne moći demonstiraju se i u njegovom tumačenju diferencije između religijskih i nacionalnih identiteta.. on će. 2000. imeprijalan. "Velika Srbija" morala bi kupovati prijateljstvo u neprijatelja ponižavanjem i žrtvovanjem interesa svog naroda. Hercegovinu. Sarajevo. Malo bi se našlo Srba koji to ne bi smatrali za najveću sreću našeg naroda .. pa stoga i nije kadra da obezbedi srpske narodne interese . faktički. Nacionalizam. Sarajevo. Sarajevo. 2 O njegovim političkim i nacionalnim koncepcijama u: E. Neće stajati svojim potpisom iz ustanićkog proglasa o prisajedinjenju Bosne Srbiji pod dinastijom Obrenovića (objavljen 20. pisati. Takva politika morala bi se završiti kakavom spoljašnjom ili unutrašnjom katastrofom. u: Risto Besarović. Drugačija Mlada Bosna. 1908. Glasnik Rijaseta islamske zajednice u BiH. Narod bi izašao iz borbe za "Veliku Srbiju" siromašniji i razoreniji no što je sada . Vladimir Gaćinović. 1990. pripadala duhu anahrone jezičko-nacionalne politike i kulturnog konzervatizma te izražavala u to vrijeme dominirajuću politiku etničkog pansrbizma. Sudland. V. Crnu Goru i Staru Srbiju. Hrvatska demokratska zajednica. Glasnik Rijaseta Islamske zajednice u BiH. Zagreb. 52. Otuda i možemo konstatirati: jedina njegova misao koja pripada emancipatorskim idejama njegovog vremena jest i misao o očuvanju autentičnosti jezika. A taj pansrbizam je. antidemokratskih. str. 8 Obacujući projeket aneksije Bosne i Hercegovine zamišljenoj Velikoj Srbiji. i po strandardima onovog vremena.. 3 O tome u: L. Zgodić. Zgodić.

Kod autora ovog rada postoji svedočanstvo da je Ćorović poginuo u Grčkoj pri pokušaju bekstva avionom u aprilu 1941.april 1913. br. jedan od onih čestih tipova bosanskih Muslimana. Pregled. str. 126). neaktivnoj.. XI 1917.Ćorović. leksikon Ko je ko u Jugoslaviji. Beograd.str. uzor glavnih četničkih (ravnogorskih) ideologa . Studirao je slavistiku i istoriju na Bečkom univerzitelu 1904-08. 1937. cit. jun. str. Muslimani u novijoj srpskoj književnosti. Ovdje u lekiskonu Ko je ko u Jugoslaviji o njegovoj se biografiji više ne govori. str. 13 Cit. avgusti 1912.dj. 443. godine. Beograd. Mehmed beg Kapetanović " . 15 V Ćorović. Kult Svetog Save. godine 1909.10. 447. Kalendar Kola srpskih sestara "Vardar". Ekspanzionizam Hrvata i rastrojstvo Srba. socijalislička leksikografija je išla i dalje pa su upuštala u falisifakte prešućujući.. Unutar ovog kluba bio je ". dj. Ćorović. Bio je glavni sekretar Narodnog vijeća za Bosnu i Hercegovinu i ćlan privremenog predstavništva. Nakon usavršavanja u Minhenu. korifeja velikosrpske ideologije . l. Istorija Jugoslavije. Ta dehumanizirajuća predstava još jednom se iskazuje u opisu sredine iz koje je potekao Mehemed beg Kapetanović.. Beograd. koji osjećaju samo bosanski i koji su smatrali za težak grijeh biti onim sto su: ili Srbi ili Hrvati" (cit.. 11 i 12.11 Ne samo u doba Kraljevine Jugoslavije nego i doba našeg socijalizma Vladimir Ćorović je slavljen kao jedan od najvećih srpskih i jugoslovenskih historičara. 10. str. 443. Izvojićemo njegova značajnijih djela: Velika Sibija.Simovićeva vlada nije ovog velikosrpskog ideologa bezbedno evakuisala u okviru svojih prvih avio-ešalona. 19 V. Srpska kraljevska akademija. str. 26. 281) bavio reakcionarnim poliličkim radom (Mihailo Slanišić. dj. 9. str. ili 1924. str. X.. 11 i 12. Kao rektor beogradskog univerziteta za vrijeme diktature bio je omrznut među studentima i liberalnom inteligencijom jer se kao "prva marioneta režima" (cit. dj. 10. i 8. na 8 godina robije. 1." (cit. br. 1933. str. . sporoj. str. Sarajevo. 281). jul. l. O kultu vidovdana. godine" (cit. Mehmed beg Kapetanović. izdat u decembru 1939.. dj. 12. 20 Cit. Ćorović. Borba za nezavisnost Balkana. Misli i napomene povokm "Prosvjetine" ankete o tom pitanju. a zatim na višoj instituciji. april 1913. dj. Bio je sekretar glavnog odbora kulturnog društva Prosveta. 1. Poslije amnestije od 4. 281) Pa ipak. Muslimani u novijoj srpskoj književnosti. iz jedne konzervativne sredine i bio vjećito u njoj. njegovo angažman u formuliranju i populariziranju ideologije Ravnogorskog četničkog pokreta Draže Mihailovića. str. 14 Cit. uz sav takav angažman ". Bio je "poznati velikosrpski ideolog i "kraljev profesor" i "doajen velikosrpstva" (cit. Bio je profesor istorije na Beogradskom univeratetu i član Srpske akademije nauka. 22 V. je najzad. 1885. Beograd. 281). dj.26. a promovisan za doktora filozofije 1908." (cit. 35. No. dj. Sarajevo. 37).. na Banjalučkom procesu osuđen na 5. Institut za proučavanje Balkana. 18 Mehmed beg Kapelanović. 1925 ili 1926. dj. Historija Bosne. br... izd. dj. 1. cit. 1940.. na primjer. izd. Sarajevo. koji su samo Bošnjaci i Muslimani. skrivajući." (cit. punoj predrasuda. 24. a potekao je ". postavljenje za šefa slovenskog odjeljenja u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. 1921. 6. str.. br. 7. prelazi u Zagreb. Naše ujedinjavanje za vreme svetskog rata. 9. Javno preduzeće Službeni list SR Jugoslavije. 1934. 1911. Beograd. 1). str. za 1940... Rođen je u Mostaru 15. str. Zatvoren 1914. 12 Vladimir Ćorović. 9. Pregled. od najuticajnijih ako ne i najuticajniji. kako to radi. 443. 17 V. 21 Cit... Za narodno prosvjećivanja. Prosvjetna anaketa društva Prosvjete. str. 278) djelovao je kao ključni lider Srpskog kultunog kluba. Kao jedan ". 11 i 12. str. 350. Pregled. godine zbog veleizdaje i. 16 Mehmed beg Kapetanović. knj. dj.. str. Pregled. str. gdje učestvuje u uređivanju Književnog juga.april 1913. str. Beograd.

Sarajevo. 30 Na primjer. str. Napisao prof. i 8. 15. 24 Poziva se. str. (cit.". na primjer. on će o njoj još jednom reći: "Mehmed beg Kapetanović je.. dotjerao najdalje. 32 Poslanica g. 35. izd. 443).. izd. str." kao i na V Glušca koji je ". 50). On je u tom bio dosljedan i gotovo nepristupačan drugom razlogu ili uvjerenju. ona sadrži u sebi i njegovo načelno stanovište (Istorija srpskog akademskog društva "Zore" u Beču (prilog istoriji omladinskog pokreta). kao što vidimo.. 38 Mehmed beg Kapetanović. (cit. Vaso Glušac." (Povelje Matije Ninoslava bana bosanskoga i narodnost njegovih podanika.. 24) Apostrofira još jednom kako je "bosanstvo" djelo austrougarske vlasti: "Ujedno je doba i vlast iz vrlo providnih namjera bila istakla "bosanstvo" naše nacije i istupila sa svojim autoritetom. anacionalne ili s tragovima izvjesnog bosanskog nacionalizma. nap. str. izd. identifikovali Srbe iz bosanske i srpske države. svojih drugih vaspitnih sredstava. Beograd... pri tome. dj. str. pomagao "zvanično bosanstvo".. 35). dr. . cit.januar 19] I. str. cit.. Sa faksimilom dviju povelja. dj. Beograd. 36 Ova vrijednosna preferencija nadmoći pansrpski pericpirane nadmoći narodnosti nad vjerskim diferencijma komplemtira neposredno srpskom omladinskom društvu Zora. gube se jer (izuzevši neke kolonije) nemaju svojih škola. br. samo prividno neutralno. dj. nemaju svoje sredine. EZ) banovih podanika dao vrlo lijep i provjeren materijal." (Mehmed beg Kapetanović. dj. br. obezvređujući tu postojanost. Vukićević.. insistira na afirmaciji srpskih a ne državnih škola koje su ". izd. dj. 39 Cit. da nas ubijedi u njemu. cit. str. Matije Murka povodom moje ocjene njegove "Historije starijih jugoslovenskih književnosti". 506. 26) svojim je bošnjaštvom. (cit. Banja Luka 1912. 1912. str. na dubrovačke izvore koji su "." (cit.za potvrdu o narodnosti (srpskoj. 508). a. 24. Cincara. str. Oni zadržavaju samo vjeru i prema njoj se. str. 15. str. str. Pregled. Pregled. da se ne kaže porijeklo ma koje ono vjere bilo?" (cit. Znameniti Srbi muslomani. 27 Mehmed beg Kapetanović. str. Pregled. 33 Cit. 249). 35). 1. 37 Milenko V. 40 O toj kritici posebno vidjeti u kritičkim tekstovima Osmana Hadži Nurija objavljivanim u listu Behar.. izd. 4-5. 29 Otuda. Malorusa. cit.. 35. dj. sa koncepcijskoin averzijom. dj. navodno. to znamo. posredovana. dj. 26 A Mehmed beg Kapetanoviće. no. str. 25 Mehmed beg Kapetanović." (Muslimani u novijoj srpskoj književnosti. Srpska književna zadruga. kad je govor o poturčenjacima. cit. 35 Komplemitira toj srpskoj asimilacionoj snazi navodeći primjere asjmilacije u srpstvo Rumuna. ekspertističkom kritikom književnog djela i političkih koncepcija Mehmeda Kapetanovića Ljubušaka. Sarajevo.23 Zasnovaće on ovu averziju u paradigmatičnom smislu. 31 "I šta smeta. koji je u "svom bosanstvu. 34 Superiornost srpske asmilacione nacionalne snage manifestira se posebno u nacionalnom centru: "A to je važan i odlučan elemenat. 35). Sarajevo. u stvari. pa će je drugi intelektualci posebno Petar Kočić samo dovršiti u njenim ekstremnim dimenzijama. 508).. Omladinska knjižnica. str. bio Bošnjak i znao samo za bošnjačku narodnost. izd. str. cit. 13. Kritika bošnjaštva kod Ćorovića je. str.. 28 Prosvjetna ankta društva Prosvjete. 508... nacionalno opredjeljuju" (cit. 7. Jer u centrumu jedne čisto srpske ili hrvatske rase gube se pojedinci stranci kao kaplje u moru. u stvari. 1906. maj. nemajući jasnih nacionalnih osjećanja.

dj. 47 Muslimani u novijoj srpskoj književnosti. 442. koji danas u našim udžebenicima prevladuju . br. cit. str. 46 Citira Vuka Karadžića: "Srpski se govori najčistije i najpravilnije u Hercegovini i u Bosni". 9. izd. Josipa Tomića. 50 Dakle. str. na tim primjerima. (Naš zvanični jezik. Sarajevo. cit. 444) Dolaze novi Srbi-muhamedanci-književnici: Dervišbeg Ljubović. cit. str..I Duvanjsku arzulah. zaslužuje da se istakne kao najljepši" (cit. dj. 153. Avgusta Šenoe i drugih. cit. Hatidža Đikićeva. Avdo Karabegović Hasanbegov. 45 Cit. dj. 159). 1. 52 Srpski jezik je ". bez sumnje. 445.ne na primjerima Petra Preradovića. u jeziku pola srpskom pola turskom . 42 Muslimani u novijoj srpskoj književnosti.htm . (cit. str. Pregled. str. izd. 444-449). ranog Bašagića i Saliha Kazazovića. str. ".... dj. 450. 20). 43 Cit. l. pa ili uskočili među Hrvate ili se pasivisali" (Muslimani u novijoj srpskoj književnosti. 20. spis . str. cit.. izd.br. 442. str. 10... djelo. 11 i 12. 48 Mehmed beg Kapetanović. Pregled.41 U ovu grupu ubraja Mustafu Hilmi Muhibića. 3. 44 Cit. 448.com. str. juni 1910. No. Osman Đikić.. str. Ali Riza Dutović. 20. izd.. Avdo Karabegović Zvornički.ba/arhiva/diwan5_6/sadrzaj/sadrzaj8. str. svi su oni docnije napustili rad u srpskoj javnosti. Omer-beg Sulejmanpašić. 159) http://www. " (cit. str.. izd. čiji jezik ne znači mnogo. 159." (Naš zvanični jezik. april 1913. dj. godine.. ovdje toliko svež i lijep .. 51 Naš zvanični jezik. ".diwanmag. str.molba jednog duvanjsko age iz 1806. također. dj. str. pisana je ". 49 Cit.