You are on page 1of 17

UVOD

Sve to uradimo u naoj vezi sa djecom ima formu komuniciranja,i to ne samo rijei,nego i boja tona,izraz lica ili govor tijela.Nain komuniciranja sa djecom alje poruke potovanja,empatije i brige,ali isto tako moe slati i suprotene poruke.Aktivnim sluanjem.podsticanjem djece da govore o sviojim osjeanjima,i koritenjem pozitivnog,opisnog jezika,mi dajemo djeci do znanja da nam se mogu povjeriti.Uz to,nain na koji mi komuniciramo sa drugima,da rjeavaju probleme,da budu samosvjesni i da znaju sluati. Pokuavamo djecu nauiti samodisciplini kako bi ona,kad odrastu,bila u stanju za sebe donositi dobre odluke.Postojanja izbora ui djecu samostalnosti i saznanju da oni imaju mo utjcaja na svoje ivote.pravilno shvatanje posljedica uzi djecu da ih odrasli ne kanjavaju sluajno,nego da njihove aktivnosti imaju prirodne i logike posljedice koje su usko povezane sa njihovim odlukama ili izborom. Najvanije stvari u djeijim ivotima su sigurnost,ljubav,prihvaanje i ohrabrivanje.Odgijati djete je vrlo teak posao.pomagati djetetu u razvoju je jedan od najteih poduhvata na koji se bilo ko od nas moe odluiti.Vano je da djecu podstiemo da budu snana,inteligentna,osjeajna,kreativna,savjesna,pouzdana i produktivna. Roditelji esto udare dijete u bijesu jer su sami toliko isfrustrirani da nisu imali vremena razmisliti koja bi disciplinska mjera mogla imati bojli efekat.batine ue djecu da je prihvatljivo pribjei nasilju ukoliko si vei ili utjecajniji. Mali broj roditelja i natavnika zaista razumiju koliko mogu povrijediti rijei izreene u ljutnji.Prema tome,od krucijalne vanosti je razumjeti da negativan pridjev ili prijetnja,poniavanje,zastraivanje ili omaloavanje,mogu imati razorni efekat na samopouzdanje djeteta.Ovo je knjiga savjeta koja moe pomoi roditeljima da odgoje svoje djete,da se mogu hvaliti kvalitetima svoje djece,da im prue sigurnost i pouzdanost,jer ve sutra oni e biti odrasli ljudi.

KOMUNIKACIJA
Najtei problem i roditelja a i djece danas je da ni jedno nezna kako da komunicira uspjeno-sa potovanjem,dotojanstvom ili na taj nain da se obje strane osjeaju sasluane i shvaene.Mi komuniciramo s ciljem da izrazimo nae razmiljanje,osjeanja i ideje. Nain da se izgradi samopotovanje kod vaeg djeteta i ojaa va odnos je da zapamtite da ono jednostavno eli:1.da ga sluate, 2.da mu priete sa ozbiljnou 3.da ga volite i prihvatite bezuslovno. -Kontroliite ton svog glasa. Samo ih jo vie razdraujete ako viete,zahtijevate ili pridikujete. -Nemoj te muiti i stalno ponavljati iste zahtijeve. -Pojasnite svoja oekivanja -Ako kritikujete,ograniite se na konkretno ponaanje koje ne odobravate. -Zadrite se na trenutnim problemima i rjeavajte ih jedan po jedan -Kada dijet ima problem,gubljenje ivaca i pretjerana reakcija e samo pogorati situaciju. -Kada hvalite svoje dijete svoju pohvalu usmjerite na trud,ne na postignua. -Neka sluanje bude prioritet Aktivno sluanje treba da sadri:a)sluanje sa svrhom b)podstaknite dalji razgovor-otvaranje vrata c)postavite sebe u njihov poloaj d)opravdaj te njihova osjeanja(ini mi se da si stvarno tuan zbog toga...) e)budite radoznali f)prepriaj injenice i osjeanja Djecu treba ohrabriti da nastave sa govorom i da koristimo podsticajna pitanja.Da se ne raspravnjamo sa njima,da ne sudimo vec da pitamo zato i da dajemo savjete.moramo malo vie koristiti pozitiavn govor tijela,da damo djeci do znanja da vam je stalo i da im poklanjate potpunu panju.Koristite vie pozitvne fraze tipamoe;houumjesto ne smije;neu. Odnos imeu roditelja i djeteta je iskustvo koje najvise nagrauje i donosi najvie zadovoljstva.u isto vrijeme ono je jedno od najteih i najsloejnijih iskustava.Ovaj odnos esto je optereen frustacijama ili nerazumjevanjem zbog loe komunikacije.Sluajte ih sa

panjom,uzdrite se od davanja savjeta,pridika i optuivanja ve podstaknite ih da sami rjeavaju svoje probleme,ali paljivo sluajte i podrite ih u nijhovim nastojanjima.

GRAENJE POTOVANJA I EMPATIJE


Djeca koja su stabilna i imaju samopouzdanja imaju manje anse da u ivotu zapadnu u potekoe.Ukoliko potovanje i dostojanstvo karakteriu na odnos sa djecom,te iste odlike su poruka kako bi smo mi eljeli da se naa djeca ponaaju prema nama ili prema drugima.Pomaui djeci da se stave u tui poloaj i da razumiju osjeanja drugih,mi za njih gradimo put koji e ih voditi da postanu zrele i brine osobe.

ta je empatija? Empatija je sposobnost jedne osobe da uoi osjeanja,potrebe i elje drugih.To je sposobnost ovjeka da se stavi u poloaj drugog i osjeti kako je to.

Kako razvijati empatiju? 1)Koritenje nenasilnih odgajateljskih,empatikih naina za disciplinu,pojanjenih u ovom priruniku(disciplina). 2)pokazivanjem osjeanja 3)prepoznajte i podrite osjeanja djece 4)izraavajte empatiju 5)razvijte porodini osjeaj moralnosti 6)uticaj ponaanja(pomozite djeci da shvate uzrono-posljedini konceptempatije.) 7)uite djecu da dijele i da posuuju stvari. Samopohvala je nain na koji djeca stiu samopouzdanje i bolju sliku o sebi samima.Da bi djetetu pomogli da naui da samo sebe pohvali roditelji trebaju opisati koliko neko djelo utie da se dijete dobro osjea.POHVALITE DIJETE U SVAKO DOBA-JER HVALJENJA NIKADA NE MOE BITI PREVIE.Dajte do znanja svojoj djeci da su dostojna onoga to jesu i onoga to rade.

Suprostavite pozitivnim injenicama negativnu priu npr.glupa sam,nikada nita ne uradim kako treba-prole si sedmice zavrio posao u rekordnom vremenu,i to potpuno tano.Ukoliko je zaista bilo problema ranije,pomenite napredak koji je postignut.Ova tehnika govori djetetu da nije glup nego da se suoava s neim tekim.

LJUBAV I LOGIKA
Ovo poglavlje se bavi nainima na koje roditelji mogu usmjeravati djiete u odreenom pravcu,a da istovremeno ne budu suvine dominantni ili da nemaju suvie zatitniki stav prema njima.Temelji ovog pristupa si koritenje empatije,ovlaivanjedjeteta u preuzimanju odgovornosti za sopstvene probleme,i doputanje da iskusi posljedice svojih aktivnosti. TRI VRSTE RODITELJA: KONSULTANT(ovaj roditeljljubavi i logikepuza savjete i konsultuje se sa djecom) 1. HELIKOPTER(ovaj roditelj lebdinad djecom i spaava ih neprijateljskog svijeta u kojem ivi) 2. VOJSKOVOA(ovaj roditelj komanduje i upravlja ivotima djece) 3. 1.-roditeljljubavi i logike alje poruke djetetu o njegovoj linoj vrijednosti i snazi.On vrlo rijetko spominje odgovornost.Pokazuje kako se brinuti o sebi i biti odgovoran.Dijeli lina osjeanja o svom ponaanju i odgovornostima.On prua alternative djetetu,pomae mu da ih istrai i dozvoljava mu da donese sopstvene odluke.Prua vremenske okvire unutar kojih dijete

moe preuzeti odgovornosti.On konkretno djeluje i manje govori i dozvoljava djetetu da iskusi prirodne posljedice ivota i doputa im da slue djetetu kao uitelj. 2.-alje poruke slabosti i niske line vrijednosti.Opravdava dijete,ali se ali ako neke odgovornosti nisu ispotovane.Preuzima odgovornosti djeteta.titi dijete od bilo kojeg mogueg negativnog osjeanja i odluuje za dijete.Ne prua takvu strukturu ali se ali:Nakon svega to sam uinila za tebe....Kuka i koristi krivicu:Kada e vie nauiti.Uvijek moram pospremati za tobom.Koristi mnogo rijei i djela koja spaavaju ili pokazuju da dijete nije sposobno ili odovovorno da uini neto:titi dijete od prirodnih posljedica i koristi krivicu kao poruku. 3.-alje poruke slabosti i niske line vrijednosti,Mnogo zahtijeva i oekuje u vezi s odgovornou,te govori djetetu kako bi se trebalo osjeati.Prua samo apsolutna rjeenjato je odluka koju mora donijeti.Zahtijeva da se poslovi urade,a odgovornosti preuzmu odmah.Nareuje i prijetioisti tu sobu ili ,,,.Preuzima probleme koristei i prijetnje i nareuja da bi se problem rijeio.Koristi mnogo grubih rijei,veoma malo djela.Kanjava:bol i ponienje mogu posluiti kao pouka.

NAGRADE ZA DJEIJE PONAANJE


Nagrade su najsnanija sredstva koja pomau djeci da naue kako da se prikladno ponaaju.Nagrade utiu na djecu da stvore pozitivnu predstavu o sebii daju im do znanja ta vam se svia u njihovom ponaanju.Djeca e uiniti vie da bi dobila nagradu nego to e odbiti da uine neto iz straha od kazne.Nagrade je veoma jaka MOTIVACIJA. Pohvala je najvea nagrada koju dijete,kao i bilo ko drugi,moe dobiti.Pohvalite ih za ono to jesu.Takoe i privilegije su odline nagrade za djecu.Privililegija nikada nesmije biti osnovna potreba koju dijete ima.Nekada se djeca mogu nagraditi i stvarima ovisno koje dijete ta voli. Da dijete nagradite bez potcjenjivanja,moete uraditi sljedee: -opisati ono to vidite(vidim ist pod,uredan krevet...) -opisati ono to osjeate(zadovoljstvo je ui u ovu sobu) -jednom rijeu pohvalite njegovo ponaanje(to je ono to ja zovem organizacijom)

DISCIPLINA
Svrha disciplinskih pravila je da podue i da usmjeravaju,a ne da kazna bude svrha sama sebi.Na cilj je da djecu nauimo samodisciplini,tako da mogu uiti na svojim grekama,te da mogu razvijati vrijednosti i moralnu svijest.Mnoge vrste nensilnih disciplinskih mjera su obraene u ovom poglavlju. Motivi loeg ponaanja:Panja,otpor,osveta,obeshrabrenost. Ne poklanjajte djetetu panju za kojom udi kada je ono nastoji dobiti svjesnim loim ponaanjem.Vritanje,prigovaranjem i psovanjem ui djecu da mogu privui panju(pa makar ona bila negativna)Obeshrabljeno djijete e najee rei:Ne mogu..Nauite ga da je uredu pogrijeiti,te da se na grekama ui.Naglaavajte talente i sposobnosti koje vae dijete ima i pravite male korake do uspjeha.

POZITIVNE DISCIPLINSKE STRATEGIJE-PREVENTIVNE MJERE:


-Pripremite dijete tkao to ete mu rei ta e se desiti -Saznajte ta vae dijete osjea i recite mu ta mislite da ono osjea Postavite limit za ponaanje o kojim se ne diskutuje -Ponudite izbor umjesto da dajete naredbe -Rijeite problem zajedno ali nemoj te donositi sudove.(djeca od 4 god.) -Kada se vaa djeca ponaaju lijepo,podstaknite to pohvaljivanjem i ohrabljivanjem. -Skrenite djetetovu panju sa konflikta i usmjerite je prema nekoj novoj aktivnosti. -Dopustite djeci da iskuse posljedice svojih postupaka.

ta je disciplina? Pod disciplinom podrazumjevamo parvila,smjernice i standarde za prihvatljivo ponaanje koje roditelji ele uspostaviti kod svoje djece.Discipline ine granicu unatar kojih dijete ui da djeluje. ta je kazna? Kazna predstavlja kanjavanje djeteta od strane roditelja kada dijete prekri jedno ili vie pravila,smjernica ili normi prihvatljivog ponaanja. Vrste kazne:ukidanje privilegija,zabrana izlaska,roditeljsko razoarenje,time out(oak) TIME OUT je metoda uenja djece da njhovo ponaanje nije prihvatljivo i da ne mogu dobiti ono to ele nerimjerenim ponaanjem.Time out je izolacija djeteta od svake vrste panje,ukljuujui i negativnu panju kojoj tei.Djetetu je dato vrijeme da se smiri i da razmisli o tome koji je to drugi nain na koji bi mogli osvariti svoj cilj.Indikacije:namjerno razbijanje,bacanje predmeta u kui,ignorisanje zahtjeva da prestane sa neim,nasilno ponaanje prema drugima kao npr.udarnje,utanje,psovanje.Ova kazna je najefikasnija kod djece predkolskog i kolskog uzrasta. Pravila koja su roditelji postavili moraju biti pravedna,jasna i dosljedna.Kazna mora biti trenutna,dosljedno primjenjiva i nenasilna.

ta su nagrade? Nagrade mogu biti nekonkretne poput pohvale,osmijeha za ono ta ini, i konkretne poput specijalnih privilegija,doputanjea ili koritenja telefona. Osnovano je stvoriti kunu atmosferu sa jasnim i dosljednim posljedicama za neodgovarajue ponaanje.kada takva atmosfera postoji,onda u sluaju povrede pravila i normi kazna nastupa kao logina posljedica ponaanja.

IZBORI I POSLJEDICE
Pokuavamo djecu nauiti samodisciplini kako bi ona,kad odrastu,bila u stanju za sebe donositi dobre odluke. Postojanja izbora ui djecu samostalnosti i saznanju da oni imaju mo utjcaja na svoje ivote.pravilno shvatanje posljedica uzi djecu da ih odrasli ne kanjavaju sluajno,nego da njihove aktivnosti imaju prirodne i logike posljedice koje su usko povezane sa njihovim odlukama ili izborom. Da bismo pomogli djeci da svoju mo usmjere u pozitivnom pravcu,dajte im izbor da odluuju o onim dijelovima svog ivota koje oni smatarju vanim.Djeca e se osjeati monije i koristit e svoju mo na pozirivan nain,jer izbori: -daju djeci pozitivan nain da koriste svoju mo; -pomau djeci da naue upravljati svojim ponaanjem; -daju djeci do znanja da imaju mo; -su dobar nain da smanje potencijalne borbe za mo; -pomau djeci da preuzmu odgovornost za svoja ponaanje. Imati mogunost izborau ponaanju i shvatiti posljedice koje takav izbor nosi predstavlja odlinu tehniku kojom e se pomoi djeci da upravljaju svojim ponaanjem.Izbori i posljedice osposobljavaju djecu,koja razlikuju dobro od loeg,da preuzmu odgovornost za svoje ponaanje.Samostalan izbor i posljedica koriste se samo onda kada su djeca sposobna da

razlikuju dobro od loeg,kada se mogu ponaati kako elimo i kada su mentalno sposobni da naprave razuman izbor.

Posljedice koje ukljuuju zlostavljanje nisu nikada prihvatljive bez obzira kakvo je ponaanje.Kada dijete shvati da e odreno ponaanje za posljedicu imati ili nagradu ili kaznu,ono odluuje da li e se ponaati na odreeni nain ili ne.Postojanja+e izbora je najjai nain izgradnje line moi kod djece. Primjeri:Sine,koju majicu eli da obue-plavu ili zelenu?,Dino,da li eli da se prvo igra,a poslije da se kupa ili da se okupa prvo?

RJEAVANJE PROBLEMA
Veina nas misli da kad postoji neki nesporazum da jedna strana treba pobijediti a druga izgubiti.U ovom poglavlju se govori o nainima na koji sve srane mogu biti pobjednici,prvenstveno kroz metode sluanja razliitih stanovita,ispitivanje razloga koji stoje u pozadini konflikta,i kroz komunikaciju koju karakteru potovanje i nastojanje da se iznae rjeenje na obostrano zadovoljstvo. EST KORAKA POBJEDNIKE METODE: 1)Otkrivanje i definiranje sukoba 3)procjena alternativnih rjeenja 2)razmiljalje o moguim rjeenjima 4)odreivanje najprihvatljivijeg rjeenja

5)donoenje odluke o rjeenju koje e najbolje biti primjenjeno 6)praenje i vrjednovanje efikasnosti rjeenja

RIJEE KOJE PODSTIU SARADNJU


Ponekad kad odrasli izdaju nareenja ili zahtijeve neto,djeca postaju oportunisani upravo zbog naina na koji se od njih trai da neto urade.Ovo poglavlje obuhvata metode koje pomau da djeca i tinejdere nauimo da saruju sa eljama odraslih.

Da bi podstakli samostalnost:dopustite djeci da biraju,pokaite potovanje prema naporima djeteta,ne postavljajte previe pitanja,ne urite da odgovorite na pitanja,ohrabrite dijete da koristi izvore van kue,ne oduzimajte nadu djetetu. Da biste naveli dijete da sarauje:-opiite ono to vidite ili opiite problem(na krevetu je mokar pekir), -objasnite im(taj pekir e mi umokriti pokriva), -opiite ta osjeate(ne svia mi se da spavam na vlanom krevetu), -recite rijeju(pekir), -napiite poruku(molim te vrati me na vjealicu da se osuim).

UMJESTO BATINA
Roditelji esto udare dijete u bijesu jer su sami toliko isfrustrirani da nisu imali vremena razmisliti koja bi disciplinska mjera imati boli efekat.Batine ue djecu da je prihvatljivo pobjei nasilju ukoliko si vei ili utjecajniji.Kad bi roditelji zastali samo na trenutak i zapitali se ta ele nauiti,sigurno bi se odluili za neke druge metode. Dijete nikada ne treba udarati predmetima kao to su opasai,drvene kutlae,tapovi,itd.ak i prijetnja batinama izaziva strah i oblik nasilja.Bilo kakav oblik fizikog kanjavanja umanjuje samopouzdanje djeteta.Djeca koja se plae svojih roditelja esto poinju osjeati strah i od drugih odraslih.Dijete koje stalno dobija batine trai osvetu Kada roditelj dok tuku dijete kauovo inim iz ljubavidijete poinje mijeati ljubav i bol i uspostavlja vezu izmeu ljubavi i nasilja.Dijete postaje povueno a time se teti njihovom meusobnom odnosu.

KONTROLISANJE LJUTNJE
Ljutnja je normalna emocija koju esto osjete i roditelji i djeca.Pomaui djeci da postanu svjesna svojih osjeanja,kako pozitivnih,tako i negativnih poput tuge ili ljutnje,pravi se prvi korak ka uenju samokontrole.Nazivanje osjeaja njihovim imenom i prihvatanje osjeaja ljutnje djeci alje poruke da oni imaju pravo na razliite osjeaje.
10

Djeca treba da naue: -Ispoljavati ljutnju bez nasilja -Prepoznati ljutnju u sebi i drugima -Kontrolisati impulse ljutnje -Savladati tehnike smirivanja -Ispoljiti ljutnju na pozitivan nain -Kako rijeiti problem -Kako da se izdvoje iz nasilne ili ljutite situacije -Kako da izbjegnu ulogu rtve neije ljutnje.

IMATI RAZGOVOR KOJI TRAJE

Kada su vaa djeca veoma mlada, naviknite se da im govorite o pravdi i drugim pitanjima morala. Priajte s njima o nasilju i kako se vi osjeate u vezi s tim. Drei linije komunikacije otvorenim dok djeca rastu, pruate djeci priliku da istrauju vlasite ideje o moralnosti i da podstiu vrijednosti koje su vane vama i vaoj porodici. ivot je pun moralnih odluka i neprilika. Svuda postoje prilike da sa svojom djecom razgovarate o porodinim vrijednostima i moralnosti. Kao platformu za razgovor o moralnim pitanjima koristite nove prie, filmove, TV emisije, knjige i dogaaje iza svakodnevnog ivota. Jo u ranom djetinjstvu hrabrite svoju djecu da iskazuju svoja miljenja, da misle o tome ta bi uradili u raznim situacijama i da se pokuaju staviti u cipele rtava nepravde.

Ponite razgovarati sa svojom djecom o osjeanjima dok su ona jo sasvim mala. Ponudite im rijei koje identificiraju osjeaje Znam da si ljuta jer ne moe gledati televiziju.

11

Tuno je to si bolesna, pa se danas ne moe igrati sa drugaricama. Pomozite svojoj djeci da razumiju da se osjeanja razlikuju od djelovanja. Sve vrste osjeanja su prihvatljive, ali sve vrste ponaanja nisu prihvatljive. U ovom smislu je posebno vano da djeaci razumiju da su sve vrste osjeanja prihvatljiva i pozitivna. Djeci treba pomoi da naue da izraze ljutnju bez fizikog i psiholokog ranjavanja drugih

Da bi bili dobar slualac, morate prvo HTJETI UTI ta vam vaa djeca imaju rei i VJEROVATI da je to to kau BITNO. Sluajte njihove osjeaje, a ne samo rijei. Govorom tijela, oima i fizikim kontaktom pokaite da sluate, postavite pitanje kako bi pokazali svoje interesovanje ili da pomognete neto razjasniti kako ne bi dolo do nesporazuma. Aktivnim sluanjem vi poveavate djeije samopouzdanje i spoznaju o sopstvenoj vrijednost

USPOSTAVLJANJE ODNOSA
esto postavljamo pitanje kako neko dijete, adolescent pa i odrasla osoba s lakoom uspostavljaju odnose s okolinom, a kako s nekim osobama usprkos nae elje i truda nismo u mogunosti uspostaviti kvalitetan odnos. Bitni imbenici u procesu stvaranja odnosa su nasljee, bioloke karakteristike i promjene, te uenje koje zapoinje samim poetkom naeg ivota, a na temelju uenja i iskustva stvaramo zakljuke i stavove. Ako je rije o bolesnom djetetu, tada moramo jo bolje poznavati djetetove bazine psiholoke potrebe kao i odnose djeteta s okolinom, jer samo tako moemo razumjeti djetetovu reakciju na bolest, sam tijek i ishod bolesti, te nai svoje mjesto kao zdravstveni djelatnik koje e najoptimalnije zadovoljiti djetetova oekivanja i potreb

Kako uspostaviti uspjenu komunikaciju? Uspostaviti uspjenu komunikaciju znai s jedne strane dobro poznavanje karakteristika djeje dobi, promjena koje donosi bolest, poznavanje obiteljske dinamike i specifinosti odnosa roditelj-dijete, a s druge strane biti psiholoki stabilna osoba koja je sigurna u svojim postupcima,

12

moe pruiti maksimalnu sigurnost djetetu uz razumijevanje za njegove probleme, a da pritom sama zbog iscrpljenosti i suosjeanja ne razvije brojne simptome sagorijevanja. Istovremeno zdravstveni djelatnik usprkos optereenja mora moi razumjeti roditelje i dati im maksimalnu podrku te prema mogunosti omoguiti im aktivniju ulogu u procesu lijeenja djeteta. Psiholoki stabilna osoba koja je sigurna u svojim postupcima, moe pruiti maksimalnu sigurnost djetetu uz razumijevanje za njegove probleme, a da pritom sama zbog iscrpljenosti i suosjeanja ne razvije brojne simptome sagorijevanja.

Vano je naglasiti da svaki uzrast ima svoje specifinosti i da uspjena komunikacija ukljuuje ne samo vjetine komuniciranja ve i dobro poznavanje psiholokih specifinosti svake faze razvoja koje zahtijevaju razliite pristupe modificirane i prema djetetovim emocionalnim reakcijama. Vano je poznavati ne samo specifinosti klinike slike kojom dijete iskazuje svoje strahove i alje poruke za pomo, ve i imbenike koji su do toga stanja doveli. Jednom e biti naglasak na odvajanju, drugi put strah od smrti, narcistika povreda zbog bolesti, obiljeenost i sl. Svaki od navedenih imbenika zahtijeva drukiji pristup, a zdravstveni djelatnik mora iznai nain kako da pristupi svakom djetetu i adolescentu kako bi zadobio njegovo povjerenje, jer samo ako dijete ima povjerenje u osobu s kojom komunicira moe prihvatiti i ono to mu takva osoba daje ili od njega trai, a to je bitno za proces lijeenja. Kako bi zdravstveni djelatnik mogao zadovoljiti navedeno, neophodno je da bude u stalnoj edukaciji, moraju mu se osigurati odgovarajui uvjeti za rad te primjena optimalnih metoda lijeenja.

Djetetov razvoj i odnosi unutar obitelji

Rani odnos s roditeljima, zadovoljenje djetetovih potreba te kroz to razvijanje osjeaja sigurnosti ili nesigurnosti prenosi se na sve djetetove kasnije komunikacije i odnose. Dijete unutar obitelji razvija vjerovanja kroz koja percipira svijet oko sebe i ponaa se sukladno svojim

13

vjerovanjima. Ako npr. dijete vjeruje da ga nitko ne voli jer nije dovoljno dobro, a takvo vjerovanje je stvorilo kroz odnose s roditeljima, tada e u sve kasnije odnose polaziti sa stajalita da nije dovoljno dobar niti kao dijete, adolescent i odrasla osoba da bi ga netko volio te nesvjesno otpisuje bilo kakvu mogunost uspostavljanja odnosa, jer ionako e sve zavriti neuspjehom, ili se pak maksimalno trudi da zadovolji elje i potrebe drugih kako bi kroz to dobio neije prihvaanje i ljubav i pritom potpuno zanemaruje vlastite potrebe. Roditelji najee nisu svjesni koliko velike posljedice po razvoj djeteta i njegovu sliku o sebi imaju neke njihove primjedbe u odnosu na dijete i njihov kasniji odnos prema sebi, drugima, posebice autoritetima. Adolescentno razdoblje je vrijeme u procesu razvoja u kojem se vrlo esto oivljavaju ranija traumatska iskustva i vjerovanja, samo tada intenzivirana zbog specifinosti faze razvoja.

14

ZAKLJUAK
Komunikacija sa djecom stalni je podtekst svega to inimo; ne moemo prestati pokazivati izraze lica ili dranje, ili prikrivati razgovor kojim neto govorimo. Ako grijeimo u odabiru emocionalnih poruka koje upuujemo bit emo odbacivani. Ta spoznaja naglaava koliko je za drutvene sposobnosti kljuno opaati, tumaiti i odgovarati na emocionalne i meuljudske signale. Od iznimne je vanosti usvojiti neizgovorena pravila drutvenog sklada, ija je funkcija omoguiti svima koji sudjeluju u drutvenoj interakciji da se osjeaju ugodno; nelagoda potie tjeskobu. Osobe kojima nedostaju ove vjetine nesposobne su, ne samo kada je rije o uljudnom razgovoru i gestama, nego i u suoavanju s emocijama onih s kojima se susreu. Promatrane zajedno, vjetine komunikacije sa djecom stvar su meuljudske uglaenosti, nuni sastojci arma i drutvenog uspjeha. Osobe koje ostavljaju sjajan dojam u drutvu vjete su u praenju vlastitih izraza emocija i sposobne su empatizirati s drugima, dakle, socijalno su vjete.

15

SADRAJ

Uvod...............................................................................................................................1 Komunikacija..................................................................................................................2 Graenje potovanja i empatije.....................................................................................3 Ljubav i logika..................................................................................................................4 Nagrada za djeije ponaanje..........................................................................................5 Disciplina...........................................................................................................................6 Izbor i posljedice...............................................................................................................8 Rjeavanje problema.........................................................................................................9 Kontrolisanje ljutnje..........................................................................................................10 Imati razgovore koji traju..................................................................................................11 Uspostavljanje odnosa.......................................................................................................12 Djetetov razvoj i odnosi unutar obitelji.............................................................................13 Zakljuak............................................................................................................................15 Sadraj................................................................................................................................16

16

17