Ivan Marinković

SKLOPNI APARATI
pitanja i odgovori za 3. kontrolnu zadaću

16. ožujka, 2013.

prof. Mario Lamešić, mag.el. 1. Kako dolazi do KS? Kako trebaju biti dimenzionirani uređaji i vodiči? - do kratkog spoja dolazi vodljivim premoštenjem (ili probojem) izolacije (prekoračenjem probojne čvrstoće) između dijelova električnog postrojenja koji se nalaze na različitim potencijalima - prilikom dimenzioniranja i izbora električnih uređaja treba, dakle uzeti u obzir ne samo kontinuirano opterećenje koje odgovara pogonskoj struji i naponu, već i opterćenja uslijed kratkih spojeva 2. Koje su mjerodavne SKS? -> prekidna moć prekidača -> uklopna moć prekidača -> elektrodinamička naprezanja vodiča i SA

3. Koje su glavne značajke KS? -> trajanje (prijelazni KS, trajni KS) -> uzrok nastanka (mehanički, sklopni ili atmosferski prenapon, slom izolacije djelovanjem topline, vlage i korozije) -> mjesto nastanka (unutar el. aparata, u mreži) 4. Kakvi KS mogu nastupiti u trofaznoj mreži?

5. Koje su posljedice SKS? (na mjestu kvara, u kratko spojenom strujnom krugu, u drugim strujnim krugovima) 1. na mjestu kvara djelovanjem el. luka može doći do: -> oštećenja izolacije -> zavarivanja vodiča -> opasnosti od požara po život 2. u kratkospojenom strujnom krugu može doći do: -> djelovanja elektromagnetskih sila, koje mogu deformirati sabirnice i otkinuti kabele -> pretjeranog povećanja temperature zbog povećanih Joule-ovih gubitaka, što je povezano s opasnošću oštećenja izolacije 3. u drugim strujnim krugovima ili susjednim mrežama može doći do: -> smanjenja napona za vrijeme trajanja otklanjanja kvara, što može trajati od nekoliko ms do nekoliko stotina ms -> iskapčanja jednog dijela mreže, čija veličina ovisi o konfiguraciji mreže i o nivou selektivnosti što pruža sustav zaštite -> dinamičke nestabilnosti i/ili gubitka sinkronizma generatora -> smetnja u strujnim krugovima mjerenja, regulacije i upravljanja, itd...

1

Ivan Marinković 6. Što znači KS daleko od generatora? Nacrtaj istosmjernu i izmjeničnu komponentu SKS. - u najvećem broju slučajeva do KS dolazi daleko od generatora - to znači da se kratkospojeni strujni krug priključuje na točku s krutim naponom

7. Objasni KS blizu generatora. (neopterećen) - ako do KS dođe blizu generatora, na promjenu SKS najveći utjecaj ima impedancija (osobito reaktancija) generatora koja u takvom slučaju dominira u kratkospojenom krugu 8. Koje su karakteristične veličine (struje koje se određuju pri proračunu KS)? 1. subtranzijenta (početna) struja i snaga KS 2. udarna SKS 3. rasklopna struja i snaga KS 4. trajna SKS 5. termička SKS

2

Ivan Marinković 9. Koje četiri vrste sklopki razlikujemo? 1. podjela prema načinu rada: a) postavna sklopka (bezpovratna sila, uklapanje i isklapanje ručno) primjer: grebenasta sklopka, izolacijska sklopka b) zaporna sklopka (potrebna je meh. sila pri uklapanju i isklapanju za oslobođenje zapora) primjer: automatski instalacijski osigurač c) impulsne sklopke (s povratnom silom) primjer: tipkalo 2. podjela prema vrsti pogona: a) ručni pogon mehaničkom silom b) daljinski pogon (pneumatski s motorom) 3. podjela prema mogućnostima uklapanja: a) bezteretna sklopka (kada nema opterećenja ili uz malo opterećenje) b) teretna sklopka (uklopi raznovrsnu struju IN, a isklopi 2 ∙ 𝐼𝑁 ) c) motorna sklopka (uklopi i isklopi struje koje se javljaju pri pokretanju i preopterećenje motora) d) prekidači ili učinske sklopke (sklopka koja uklapa i isklapa struje do SKS) 4. podjela prema primjeni: a) zaštitne sklopke (za zaštitu od nedopustivih iznosa struje, zagrijavanja napona pogreške ili podnapona) b) upravljačke sklopke (ovisno o ulozi u tehnološkom procesu uklapaju ili isklapaju strujne krugove) c) rastavljači (rastavljanje strujnog kruga svih vodiča s pokazivačem sklopnog položaja gdje nije neophodno da se vide rastavljeni kontakti; moraju biti bezteretni i motorni) d) preklopke (sklopke kojima po 2 ili više strujnih krugova izaberemo željeni strujni krug) primjer: relej e) krajnje sklopke (u ovisnosti o fizikalnoj veličine koje nazive uklapaju ili isklapaju strujni krug) primjer: nivo sklopke, tlačne sklopke, membranske sklopke f) pomočne sklopke (za uklapanje ili isklapanje pomoćnih strujnih krugova) 10. Koje struje kao poticajne veličine razlikujemo kod SA? - razlikujemo sljedeće struje koje se mogu javiti kao poticajne ili druge mjerodavne veličine kod sklopnih aparata čija je jednakost = ili > od nazivne IN – nazivna struja sklopnih aparata Ia – struja poticanja ili aktiviranja sklopnih aparata gdje iznos struje koja treba teći neko određeno vrijeme nakon koje sklopni aparat tjeluje 𝐼𝑎

= 𝑘 ∙ 𝐼𝑁
višekratnih nazivne struje kod koje SA isklapa u željenom vremenu Ip – odrezana struja KS ili struja propuštanja Ik – SKS na mjestu ugradnje SA IU – udarna SKS Ir – rasklopna struja Općenito vrijedi: 𝐼𝑁 < 𝐼𝑎 < 𝐼𝑘 < 𝐼𝑟 11. Koja je podjela NN sklopki prema mogućnostima isklapanja. -> bezkontaktne sklopke -> teretne sklopke -> motorne sklopke -> prekidači

3

Ivan Marinković 12. Kakve su to instalacijske sklopke i u koja dva spoja mogu biti? - upotrebljavaju se kao zasebno postavljeni aparati u vlastitoj razvodnoj kutiji ili kućištu - one mogu biti: -> postavne -> ručne -> zračne -> upravljačke 13. Koja je podjela instalacijskih sklopki prema načinu ugradnje, prema načinu rukovanja s obzirom na mehaničku zaštitu i prema izvedbi unutrašnjih spojeva. - prema načinu ugradnje: -> izvedba nad žbukom -> izvedba pod žbukom -> izvedba za ugradnju raznih aparata -> izvedba za specijalne namjene - prema načinu rukovanja: -> pokretne -> pregibne -> mikro -> potezne -> vodotpornu -> grupne -> izmjenične -> križne

- prema izvedbi s obzirom na mehaničku zaštitu: -> izvedba za opću primjenu (zaštita pod IEC) - prema izvedbi unutrašnjih spojeva: -> jednopolne -> dvopolne -> serijske

14. Gdje se postavljaju instalacijske sklopke? - postavljaju se samo u fazne vodiče i moraju istovremeno isključiti sve polove strujnog kruga koji su pod naponom prema zemlji 15. Kakve su to grebenaste sklopke? - višepolne sklopke za izmjenični napon do 660V, a istosmjerne do 600V - mogu biti ručne i zračne 16. Kakve su to motorne sklopke? Koje sklopne aparate možemo ubrojiti u njih? - mogu uklapati i isklapati struje koje se pojavljuju pri pokretanju i preopterećenju elektromotora - u SA možemo ubrojiti: -> motorska zaštitna sklopka (najčešće se izrađuje s bimetalnim i elektromagnetskim okidačem) -> sklopnik (kontakta) – ima ulogu pojačala u jakoj struji 17. Što je to sklopnik, koji su njegovi osnovni elementi i kako možemo njime upravljati? - aparat u kojem počiva osnova daljinskog upravljanja i regulacije u jakoj struji - ima ulogu pojačala u jakoj struji - osnovni elementi sklopnika: -> glavni strujni kontakti -> pomoćni strujni kontakti -> magnetski svitak za upravljanje -> komore za gašenje el. luka - sklopnikom možemo upravljati: -> tipkalima (kratkotrajni kontakt) -> sklopnikom s trajnim kontaktom (grebenaste sklopke) 18. Što su to osigurači i koje dvije vrste razlikujemo? - sklopni aparat koji služi kao zaštitni organ, osigurači su vrlo važni dijelovi i elementi strujnih krugova, pa moraju biti propisno dimenzionirani, ugrađeni i podržavani - razlikujemo dvije osnovne vrste osigurača: 1. rastavni 2. automatski 19. Kako moraju biti izrađeni osigurači? - moraju biti izrađeni u dva osnovna oblika: -> za priključivanje s prednje strane

-> za priključivanje sa zadnje strane

4

Ivan Marinković 20. Kakvi su to rastalni osigurači? Navedi razliku prema izvedbi. - kod ovih se osigurača zaštita strujnih krugova izvodi namjernim slabljenjem presjeka vodiča, ugradnjom tankih žica izrađenih od posebnih materijala određenog presjeka i za određeno područje jakosti električne struje - rastavni vodiči u osiguračima izrađuje se od cinka, srebra i ostalih metala i legura - ovi se vodiči u osiguračima moraju uvijek rastaliti, prije nego što se ugriju ili rastale ostale vodiči strujnog kruga - po izvedbama razlikuje se sljedeće vrste nisko naponskih rastavljača osigurača: 1. rastavni osigurači D-tipa 2. NN rastavni osigurači ili NH-tipa 3. rastavni mali osigurači za el. uređaje 21. Kakvi su to NN visokoučinski rastalni osigurači NH tipa? - ovi osigurači su namijenjeni prekidanju velikih struja koje se mogu pojaviti prigodom preopterećenja trošila i KS zato se nazivaju visokoučinski osigurači ili osigurači velike prekidne moći - takve struje se javljaju najčešće u industrijskim i distribucijskim el. mrežama, pa se ovi osigurači tu najčešće koriste i to za nazivne napone do 500V, a u posebnim izvedbama i do 660V - ti se osigurači uspješno primjenjuju i za ograničenje SKS, čime se ograničavaju i poteškoće koje donosi ta struja - NH osigurači se sastoje od osnove ili podnožja i topljivog umetka ili patrone - pored ova dva osnovna dijela uz te se osigurače može koristiti izolacijska ručka koja služi za zamjenjivanje topljivih umetaka (jednopolne ili tropolne) i indikator pregaranja koji pokazuje je li osigurač djelovao - naš standard određuje da naponi NH osigurača mogu biti 220V, 380V, 500V, 660V i 900V - nazivni napon kod topljivog umetka mora biti niži od nazivnog namota osnove osigurača gdje se koristi topljivi umetak 22. Objasni rastalne male osigurače el. uređaja.

- ulošci osigurača se sastoje od zaštitne staklene cijevi (1), kontaktnih kapljica (2) i žice uložaka osigurača spojene između kapica i napete malom oprugom (3) - karakteristične dimenzije su im duljina l i promjer d - ulošci malih osigurača i njihovih kućišta imaju jednostavnije izvedbe - ovakvi osigurači se koriste u električnim uređajima automatike - područje struja ovih osigurača je od nekoliko mA do nekoliko A - za struju od 5 do 63 mA koriste se većinom malim osiguračima izvedeni osigurači tipa B

5

Ivan Marinković 23. Objasni klasifikaciju osigurača prema funkcionalnim razredima.

- funkcionalnim razredima se određuje po kojem strujnom području uložak treba isklopiti - funkcionalne osobine rastavnih osigurača određuju se prema karakteristici – vrijednosti struja 24. Objasni funkcionalni razred g. - osigurači za opću uporabu, rastalni uložak trajno provodi struje od najmanje do nazivne i može isklopiti struje od najmanje struje aktiviranja do prekidne moći (nazivne rasklopne struje) 25. Objasni funkcionalni razred a. - ubrajamo osigurače za pojedina područja, rastalni uložak trajno provodi struje od najmanje do nazivne, ali može isklopiti struje veće od određenog višekratnika svoje nazivne struje do prekidne moći 26. Objasni selektivnost zaštite osigurača. - za osiguranje nekog strujnog kruga bitno je da pri pojavi prekomjerne struje strujni krug prekine onaj zaštitni organ koji je najbliži uzroku povećanju struje – odnosno onaj drugi organ koji mi želimo da isklopi - taj zahtjev jedan je od osnovnih pravila za uporabu SA i naziva se selektivnost zaštite - pri uporabi osigurača vrijeme njegova isključenja mora se podesiti tako da osigurač ne isključi strujni krug pri pokretanju trošila - da bi se osigurala selektivnost zaštite osigurača potrebno je: -> ne popravljati topljive umetke -> ne ugrađivati brzi osigurač iza tromog -> ako se brzi osigurač ipak ugrađuje iza tromog, tada on mora biti 2x jači -> ispred instalacijskog automatskog prekidača ne ugrađivati rastalni - pogrešan izbor osigurača izaziva probleme: -> onemogućuje zaštitne mjere od previsokog dodirnog napona -> preopterećenjem vodiča, a time prekomjerno zagrijavanje može nastati požar -> ako se ne primjeni princip relektivnosti dogodit će se da zbog male greške na trošilu mali osigurač izbaci veći dio objekta iz napajanja

6

Ivan Marinković 27. Što su to automatski osigurači? Navedi vrstu. - radi na taj način da kad nastupi preopterećenje prekida strujni krug, a po otklanjanju uzroka preopterećenja može se ponovno uključiti bez ikakve zamjene njegovih dijelova - ima više vrsta automatskih osigurača: 1. termički osigurači -> u uključenom stanju osigurača podizni i pridržni zapinjači su međusobno zahvaćeni i oni preko podiznih opruga pritišću dio kontaktnog sloja na ulazne i izlazne kontakte osigurača pa je tako ostvaren spoj ulaznih i izlaznih stezaljki -> sastoje se od sljedećih dijelova: - tipkalo za uključivanje - tipkalo za isključivanje - bimetalni prekidač - podizni zapinjač - pridržni zapinjač - kontaktni sloj - prijenosna poluga s nateznom polugom 2. prekostrujni automatski osigurači -> umjesto bimetalnog osigurača priključuje se se često prekostrujni osigurač - relej -> koji svojom kotvom okreće pridržni zapinjač i sve druge dijelove osigurača do prekidanja strujnog kruga -> obično ima i dodatne dijelove kojima se točno može ugoditi struja prekidača 3. naponski automatski osigurači -> koriste se kao podnaponski osigurači i isključivači -> rađeni su slično kao prekostrujni s tim da relejni dio osigurača isključuje osigurač kada vrijednost napajanja osiguranih strujnih krugova padne na vrijednost 30-50% nazivne vrijednosti 28. Što su to prekidači? Koje sklopne aparate ubrajamo u njih? - prekidači ili učinske sklopke uklapaju i isklapaju struje do SKS - SA koje možemo ubrojiti u prekidače: -> instalacijski automatski prekidač -> tarifni prekidač -> prekidač velike preklopne moći

7

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful