OSLOBA\ANJE GENERALA PERI[I]A: BUVLJA PIJACA U HAAGU

dalmirj

www.slobodna-bosna.ba

portal slobodne bosne

dnevnih vijesti u bIh

www.slobodna bosna.ba

najveca tvornica

SADR@AJ
16 MOSTARSKI ALUMINIJ NA KOLJENIMA
Ho}e li najve}i privredni sistem Hercegovine obustaviti proizvodnju?
Proteklu 2012. godinu Aluminijski kombinat Mostar okon~ao je s rekordno visokim gubitkom od 65,8 miliona KM; Slobodna Bosna analizira za{to je nekada uspje{ni privredni gigant postao hroni~ni gubita{ ~iji je nastavak proizvodnje krajnje upitan zastupljenosti konstitutivnih naroda, niti o zastupljenosti uposlenika tih ustanova

www.slobodna-bosna.ba
a za Slobodnu Bosnu ovaj put govori o Hajduku, Jugoplastici, Mediteranskim igrama, sportskoj i kulturno-umjetni~koj splitskoj sceni sedamdesetih i osamdesetih godina, Sarajevu...

28 PRAVDA ZA SRPSKOG GENERALA

[pijun je nevin
Pro{lonedjeljna osloba|aju}a presuda MOM^ILU PERI[I]U, na~elniku General{taba VJ, koji je prvostepenom presudom bio osu|en na 27 godina za zlo~ine u Sarajevu, Srebrenici i Zagrebu, ustalasala je javnost u regionu; na{a novinarka otkriva pozadinu ove neo~ekivane odluke Ha{kog tribunala

20 (PRE)SKUPO PLA]ENA PUTOVANJA DR@AVNIH ZASTUPNIKA

Kako se tro{i novac poreskih obveznika

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

20

Na putovanja zastupnika Parlamentarne skup{tine Bosne i Hercegovine tokom pro{le godine potro{eno je gotovo {est stotina hiljada konvertibilnih maraka. Na{a novinarka pi{e o tome ko je od zastupnika 46 SPORT gdje i zbog ~ega putovao, i kakvu korist Hamzino srebro su od toga imali gra|ani ove zemlje koji to pla}aju iz svojih d`epova Proteklog vikenda HAMZA ALI] (34) bacio je kuglu preko 20 metara i osvojio srebrenu medalju na Prvenstvu Evrope u Geteborgu; ZDRAV BOLESNOM NE najbolji bh. atleti~ar za SB pri~a o najve}em uspjehu u VJERUJE svojoj karijeri, ali i te{koj sudbini izbjeglice Doktori porodi~ne medicine iz Srebrenice, novcu kojeg nema i stanu koji mu je obe}an Izborom Sebije Seke Izetbegovi} na mjesto generalnog direktora Op}e bolnice Abdulah Naka{ bit }e u potpunosti 58 provedena ~istka politi~ki nepodobnih kadrova u javnim zdravstvenim institucijama Sarajevskog kantona. Ovom ~inu prethodilo je ~i{}enje nepodobnih kadrova u upravnim i nadzornim odborima desetak zdravstvenih javnih ustanova, pri ~emu se nije vodilo ra~una ni o
7.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

IZ BILJE@NICE OLIVERA D.
Dubok trag u beskraju karijere
OLIVER DRAGOJEVI] ima 66 godina i barem isto toliko antologijskih pjesama; sve je do sada rekao u otprilike milion intervjua koje je dao tokom svoje karijere,

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

MINI MARKET
VAISTINU SE RADI

DA ME HO]E STIPE

Pomo}nik direktora DGS-a @arko Laketa o dr`avnom tro{ku proslavio Bo`i} - ra~un 1.334 KM
Posljednji u nizu incidenata vezanih za tro{kove reprezentacije u Grani~noj policiji natjerao je direktora Vinka Duman~i}a da izda nove instrukcije za kori{tenje reprezentacije u ovoj dr`avnoj policijskoj instituciji. Naime, od 1. februara 2013. godine uposlenici Grani~ne policije morat }e direktoru uputiti zahtjev za odobrenje tro{kova reprezentacije, i to prije ostvarenih tro{kova, a da bi naplatili tro{kove reprezentacije pored ra~una, morat }e se dostaviti i zahtjev potpisan od strane Vinka Duman~i}a. Ono {to je natjeralo Vinka Duman~i}a da poo{tri kontrolu tro{kova reprezentacije jeste ra~un od 15. januara iz restorana My name is Luka iz Isto~nog Sarajeva od 1.334 KM. Prema slu`benom obrazlo`enju, rije~ je o ra~unima ~etiri slu`bena ru~ka koji su objedinjeni u jedan ra~un. Prvi je bio ru~ak sa predstavnicima Parlamentarne skup{tine BiH - Komisija za odbranu i bezbjednost, a u vezi s dogovorom oko organizovanja sjednice Komisije u Zenici. Drugi ru~ak bio je sa predstavnicima Tu`ila{tva BiH, Tu`ila{tva Isto~no Sarajevo i Suda BiH vezano za suspenzije policijskih slu`benika Grani~ne policije. Sljedio je ru~ak sa predstavnicima Agencije za za{titu li~nih podataka i predstavnicima IDEA-e, a zatim ru~ak sa predstavnicima Agencije za {kolovanje i stru~no usavr{avanje? Ovi podaci navedeni su u fingiranom opravdanju reprezentativnih tro{kova iz restorana My name is Luka, a stvarni tro{kovi nastali su, prema tvrdnji na{eg izvora, prilikom obilje`avanja, odnosno proslave pravoslavnog Bo`i}a. Naime, 10. januara u slu`benim prostorijama Grani~ne policije zvani~no, ali vrlo skromno je obilje`en pravoslavni Bo`i}.

Stipe Prli zaposlio kerku mostarskog gradonaelnika Ljube Belia i sina predsjednika Opinskog suda Marina Zadria
Iako je ~lanovima Nadzornog odbora Javnog preduze}a Hrvatske telekomunikacije Mostar mandat istekao prije tri mjeseca, jo{ uvijek nema ni naznaka kada }e biti izabrani njihovi nasljednici. Kako smo objavili u jednom od pro{lih brojeva Slobodne Bosne, imenovanje novih ~lanova Nadzornog odbora HT-a Mostar blokirali su SDP-ovi ministri u Vladi Federacije BiH, kako bi sprije~ili nekada{nje koalicijske partnere iz SDA, HSP-a i Narodne stranke Radom za boljitak da preuzmu kontrolu nad jedinom preostalom profitabilnom hercegova~kom kompanijom. ^injenica da su zbog isteka mandata Nadzornog odbora u HT-u Mostar zaustavljene sve kapitalne investicije i da Uprava preduze}a radi bez kvalitetnog nadzora nije nimalo uticala na resornog federalnog ministra prometa i komunikacija Envera Bijedi}a, koji ve} mjesecima opstruira rje{avanje tog problema. O~ekivano, budu}i da predsjednik Uprave HT-a Mostar Stipe Prli} ionako ra~une ne pola`e ni ~lanovima Nadzornog odbora ni ministru Bijedi}u, nego isklju~ivo njegovom strana~kom {efu Zlatku Lagumd`iji. Me|u uposlenicima Hrvatskog telekoma je, naime, javna tajna da Stipe Prli} vi{e vremena provodi u Sarajevu nego na svom radnom mjestu u Mostaru. Jednako se tako zna da je Prli}, premda se na poziciji predsjednika Nadzornog odbora HT-a Mostar nalazi SDP-ovac Ante Kre{i}, sve poslove dogovora sa njegovim zamjenikom Sini{om \uranovi}em, ina~e operativnim direktorom za pravne i regulatorne poslove u Hrvatskom telekomu Zagreb. U tom se smislu naga|a kako je upravo \uranovi}, kao predstavnik zagreba~ke tvrtke u Nadzornom odboru HT-a Mostar, oficir za vezu izme|u lidera SDP-a Zlatka Lagumd`ije i predsjednika Uprave, odnosno generalnog direktora HT-a Zagreb Ivice Mudrini}a. Sam \uranovi} je najzaslu`niji {to je za novog ~lana Uprave HT-a Mostar i izvr{nog direktora za nepokretnu telefoniju postavljen Jerko Dumani}, koji je na toj
Foto: Mario Ili~i}

POLITI^KA I PRAVOSUDNA PODR[KA

Prije nego {to je zaposlio djecu Ljube Be{li}a i Marina Zadri}a direktor HT-a Mostar Stipe Prli} u toj tvrtki udomio je i svog zeta

funkciji zamijenio kompromitiranog Davora Darabo{a. Kako Uprava mostarske kompanije posluje bez ikakvog nadzora, tako se i zapo{ljavaju novi slu`benici, naj~e{}e bez adekvatne stru~ne spreme, ali sa jakim politi~kim preporukama. Nakon {to je najprije svog zeta, po zanimanju fizioterapeuta, zaposlio u poslovnici u Grudama, po nalogu Stipe Prli}a posao u HT-u Mostar nedavno je dobio i sin predsjednika Op}inskog suda u Mostaru Marina Zadri}a. No, da je Prli} vodio ra~una i o djeci svojih politi~kih protivnika (vjerovatno u strahu da bi kadrovi HDZ-a uskoro mogli preuzeti kontrolu nad HT-om Mostar) potvr|uje ~injenica da je u sektoru prodaje nedavno zaposlio k}erku gradona~elnika Mostara Ljube Be{li}a. (E. Hod`i})
SLOBODNA BOSNA I 7.3.2013.

MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MILUTIN STOJ^EVI]

Sveano obiljeen Dan nezavisnosti BiH

Dru`enje odabranih pod vodstvom @arka Lakete, pomo}nika direktora za organizaciju i operacije, nastavljeno je u My name is Luka. Slavljenici su pojeli 30 menija, popili 32 rakije, 10 fla{a vina, 20 sokova, 33 espresso kafe i 8 obi~nih voda. Naravno, ra~un od 1.334 KM platili su poreski obveznici. (E.H.)

FUAD NA[AO HLAD

Smijenjeni doministar financija Fuad Kasumovi} skrasio se u Upravi za indirektno oporezivanje

Nakon {to je koncem oktobra smijenjen sa funkcije doministra financija BiH, snala`ljivi Fuad Kasumovi} brzo je na{ao novo namje{tenje, dakako, ponovno u dr`avnoj slu`bi. Kasumovi} se, kako doznajemo, poslije petogodi{nje stanke, vratio u Upravu za indirektno oporezivanje BiH, gdje je anga`iran kao savjetnik u Regionalnom centru u Sarajevu. Kasumovi} je, podsjetimo, nakon rata bio zamjenik direktora Carinske uprave Federacije BiH, potom direktor Uprave za indirektno oporezivanje, a nakon {to je protiv njega podignuta optu`nica zbog zlouporabe polo`aja radio je kao savjetnik za me|unarodnu suradnju. (S.M.)
Fuad Kasumovi}

7.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

SUDE MI, ZATO [TO SVOJE HRANIM

Pi{e: SENAD AVDI]

Oslobaajua presuda generalu Momilu Periiu pravno je krajnje diskutabilna, kao to je bila i ona prvostupanjska, prema kojoj je bio osuen na 27 godina zatvora. Ali, naalost, ovdje se ne radi o (meunarodnom) pravu, posrijedi je nedvojbeno politiki dirigirana i usmjeravana presuda

stoga dana, mogu}e i u isto vrijeme, pro{loga ~etvrtka, dok je u jednoj sudnici Tribunala u Haagu @albeno vije}e osloba|alo srpskog generala Mom~ila Peri{i}a od objektivne komandne odgovornosti za bilo kakve zlo~ine, u drugoj je sudnici, onoj rezerviranoj za optu`enoga ratnog zlo~inca Radovana Karad`i}a, u svojstvu svjedoka odbrane svjedo~io Momir Bulatovi}. Biv{eg predsjednika Crne Gore Bulatovi}a narednog je dana u stolici svjedoka Karad`i}eve odbrane zamijenio Aleksandar Vasiljevi}, {ef Kontraobavje{tajne slu`be JNA. Bulatovi} je u svojoj besedi u Haagu krvoproli}e u Bosni i Hercegovini u vrijeme kada je bio predsjednik Crne Gore, aktivni ~lan Vrhovnog savjeta odbrane svje`e formirane Savezne Republike Jugoslavije, hladno pojednostavio: Bilo je to vrijeme ludaka. U daljnjem eloboriranju dosta slo`ene situacije u Bosni i Hercegovini, magistar ekonomskih nauka iz Crne Gore Bulatovi} je, sa `alo{}u konstatovao da se takvi nemili doga|aji, klanja, ubijanja, protjerivanja, raseljavanja..., de{avaju

uvijek traju sudski postupci protiv Vojislava [e{elja, Jovice Stani{i}a, Franka Simatovi}a i Gorana Had`i}a, optu`enih pripadnika udru`enog zlo~ina~kog poduhvata. @eljko Ra`natovi} Arkan je ubijen, Radomir Stoji~i} Bad`a, tako|er. Generale mrtve vojske Veljka Kadijevi}a (`iv jo{ uvijek, u Rusiji nastanjen) i Blagoja Ad`i}a (umro nedavno) ha{ki pravosudni `rvanj zaobi{ao je u {irokom luku; ministra odbrane Srbije Tomislava Simovi}a vi{e se niko i ne sje}a iako je je bio klasificiran kao va`an ~imbenik Milo{evi}evog udru`enog zlo~ina~kog pothvata. Osloba|aju}a presuda generalu Mom~ilu Peri{i}u pravno je krajnje diskutabilna, kao {to je bila i ona prvostupanjska, prema kojoj je bio osu|en na 27 godina zatvora. Ali, na`alost, ovdje se ne radi o (me|unarodnom) pravu, posrijedi je nedvojbeno politi~ki dirigirana i usmjeravana presuda. Srpski advokat Branislav Tapu{kovi}, koji je u su|enju Slobodanu Milo{evi}u imao status prijatelja suda, ka`e da se definitivno, nakon osloba|-

Osloba|anjem Mom~ila Peri{i}a (prije toga G demaskirao kao trgova~ko dru{tvo jednog li
cikli~no, svakih pedeset godina. Drugi svjedok Karad`i}eve odbrane, umirovljeni general JNA Aleksandar Vasiljevi} u svom objektivnom, nepristrasnom, oficirskom ~a{}u potvr|enom svjedo~enju kazao je da je Jugoslovenska narodna armija na po~etku nemilih doga|aja u ex-Jugoslaviji bila neutralna, ali kada su je izdali svi drugi narodi, onda se, htjela-ne htjela, stavila u slu`bu Srba, ma gdje oni `ivjeli. Mom~ilo Peri{i}, Momir Bulatovi}, Aleksandar Vasiljevi} u kartoteci Tu`iteljstva u Haagu uknji`eni su kao ~lanovi udru`enog zlo~ina~kog poduhvata na ~ijem je ~elu bio Slobodan Milo{evi} ~iji je cilj bio etni~ki o~istiti dijelove Hrvatske i Bosne i Hercegovine od Hrvata i Muslimana radi stvaranja Velike Srbije. Sa spiska zlo~inaca Tu`iteljstva kao udru`eno zlo~ina~ki pojektanti u Haagu su tretirani i procesuirani kninski policajac Milan Marti} i kolega mu Milan Babi}. Jo{
6

anja Mom~ila Peri{i}a, uvjerio da je Tribunal u Haagu skup i neuspe{an eksperiment. Osloba|anje Peri{i}a, iz pravno-advokatskog ugla, jo{ je jedan dokaz nekompetentnosti i {lampavosti Tu`iteljstva koje, tvrde eksperti-analiti~ari, nije uspjelo, van razumne sumnje dokazati izravnu odgovornost komandanta Vojske Jugoslavije Peri{i}a za genocid u Srebrenici. Ha{ko tu`iteljstvo, koje se posljednjih mjeseci raspada, svi va`ni ljudi tra`e sebi drugi, podjednako dobro pla}en posao, od Bejruta do Afganistana, dokazalo je da se po Srebrenici tokom srpskog uragana u julu 1995. godine sa podjednakom, nesmiljenom `estinom pucalo sa dvije strane dr`avne granice Bosne i Hercegovine. Jedne kojom je zapovijedao Ratko Mladi} i druge kojom je komandovao prekaljeni artiljac Mom~ilo Peri{i}. Kineski sudija Li, koji je preglasan u @albenom vije}u Ha{kog tribunala koje je oslobodilo Peri{i}a, navodi da su
SLOBODNA BOSNA I 7.3.2013.

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

PODSTREKA^ PODSTREKA^ U U ZLO^INU, ZLO^INU, A A NE NE ZLO^INAC ZLO^INAC
General General Mom~ilo Mom~ilo Peri{i} Peri{i}

Peri{i}eve radnje pravi primjer pona{anja koje se kvalifikuju kao pomaganje i podr`avanja zlo~ina te da je kazna koja je Peri{i}u prvostupanjski izre~ena (27 godina zatvora) primjerena, imaju}i u vidu opseg, klju~ni zna~aj i kontinuiranu prirodu pomo}i koju je Peri{i} pru`ao Vojsci Republike Srpske. Daleko bi nas odvela i dugo bi trajala usko stru~na pravna, dakle fah idiotska specijalizirana debata o tome da li je general Peri{i} kada je (po)slao granate Vojsci Republike Srpske znao, ili morao znati, da }e tim granatama njegov kolega Ratko Mladi} razvla~iti pamet gra|anima Sarajeva. Uostalom, u prvom (i za

Departmanta nazo~io Rimskom sporazumu od prije petnaest godina. Meron, ameri~ki Jevrej i osobno `rtva holokausta, najodgovorniji je za pravni revizionizam, odnosno narodski re~eno pojeftinjavanje me|unarodne pravde, fundamentalnih postulata na kojima pravda po~iva - @enevske konvencije i iz nje proisteklih akata o spre~avanju genocida. Grubo je mo`e biti nesenzibilno, neprili~no pore|enje: ko bi od nacisti~kih zlo~inaca bio u Nirnbergu osu|en po standardima umjerene komandne odgovornosti: kako je {ef plinovoda mogao znati da }e neki pojedina~ni ludak, komandir radnog voda u Auschwitzu, to

Gotovine, Marka~a, Haradinaja) Tribunal u Haagu se ica - ameri~kog diplomate-suca Theodora Merona!
sada jedinom) intervjuu nakon izlaska iz {eveningenskog pritvora, koji je dao Televiziji B92, general Peri{i} je oficirski hladno, nemilosrdno rekao da je Sarajevo u ~isto vojni~kom, tehni~kom pogledu bilo privremeno zaposednuta teritorija, a samim time i legitiman vojni cilj, to jeste meta. Sve su ovo va`ne, ali ne i najva`nije teme; mnogo je bitnije pitanje: kako se Ha{ki tribunal, formiran prije ta~no 20 godina sa inicijalnim plemenitim ciljem - za{tite `rtava i ka`njavanja zlo~inaca - pretvorio u epicentar najodvratnije politi~ko-birokratske, diplomatsko-obavje{tajne trgovine. Ta~no je, istina je, ono {to tvrdi srpski advokat Tapu{kovi}, da je Me|unarodni sud pravde za biv{u Jugoslaviju (ICTY) u osnutku bio ekpseriment, ali se ta eksperimantalna etapa pet godina kasnije, 1998. godine kroz tzv. Rimski sporazum transformirala u univerzalni, permanentni krivi~ni sud za sve zlo~ine protiv ~ovje~nosti i genocid bilo gdje da su po~injeni. Theodeor Meron, aktualni predsjednik Suda u Haagu, aktivno je kao visokopozicionirani djelatnik ameri~kog State
7.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

materijalno-tehni~ko sredstvo, plin, dakle, koristiti u svrhu ubijanja miliona ljudi!? Nije ovo lokalna, specifi~no bosanskohercegova~ka trauma, ona ima globalne, na`alost svje`e, akutne reperkusije: ho}e li kreatori zlo~ina, dakle vrh zlo~ina~ke piramide, predsjednici-diktatori, komandanti vojnih hunti biti po{te|eni od kaznene odgovornosti, a ka`njavani biti samo i isklju~ivo operativci, izvo|a~i radova na terenu? Ili }e se me|unaradno kazneno pravo primjenjivati na licu mjesta i po kratkom postupku: kao u libijskom jezivom strijeljanju diktatora Moamera Gadafija, odnosno besprizornom medijskom spektaklu, sve~anom vje{anju Sadama Huseina u Iraku. Gdje me|unarodno pravo, pravda, poka`e slabosti, nedosljednosti, otvara se prostor ulici, rulji, da svoje zakone uspostavi i nametne. Me|unarodni krivi~ni sud u Haagu nedosljedno{}u, politiziranjem, gubi vjerodostojnost i tako ohrabruje najgrublje, najflagrantnije udare na pravne temelje na kojima po~iva moderni svjetski poredak...
7

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 28. FEBRUAR

Intervju predsjednika Republike Srpske MILORADA DODIKA na Radio-televiziji Srbije doima se vrlo odmjerenim, pristojnim, uravnote`enim, nekonfliktnim, da ne ka`em napokon normalnim, ulju|enim. Kasnije, iz srpskih medija saznajem da ga je prije intervjua direktor RTS-a ALEKSANDAR TIJANI] u nekoj beogradskoj kafani brifovao, kazao mu da ne bude isklju~iv, nadmen, bahat, konfliktan, bezobrazan, uvredljiv, ksenofoban... Dodik ga je, uistinu, poslu{ao - bio je sve ono {to Aleksandar Tijani} nije... heroji krlja~i, kostolomci, u kojoj sudija dijeli `ute kartone svake sekunde, utakmica iz 74. mi izgleda kao otmjena, pristojna baletska predstava. nim bo{nja~kim autodestruktivnim sociopatolo{kim disciplinama. Umjesto da rje{ava te{ke, djelomi~no naslije|ene probleme Muzeja na ~ijem je ~elu, ljenguzi, vanvremeni profesor Busulad`i} serucka o Daytonu, njegovoj nesavr{enosti, dakle politizira cijeli slu~aj, umjesto da radi svoj posao. Ako ga umije i `eli raditi. Izvrstan ameri~ki film B.T. Barnun prati fascinantnu biografiju ameri~kog prevaranta, cirkusanta, filantropa i na kraju dr`avnika sa kraja 19. stolje}a PHINAESA TAYLORA BARNUNA, koji je ~itav `ivot, djelovanje koje je naj~e{}e bilo sa one strane zakona, podredio o`ivljavanju jednog muzeja umjetnosti u New Yorku. Uveo je Barnun, na zgra`avanje umjetni~ki profinjene javnosti u muzejski prostor i cirkus i atraktivne plesa~ice i ~itav niz sli~nih }udorednih nepodop{tina, e samo da bi muzej bio samoodr`iv i slu`io svojoj osnovnoj namjeni. Poznajem barem pet ozbiljnih poduzetnika, koji nisu kunst-histori~ari, kao {to nije ni Busulad`i}, koji bi od Zemaljskog muzeja u vremenski kratkom roku napravili ekonomski i tr`i{no uspje{nu pri~u. Meni bi se, burazeru, danono}no u ba{ti Muzeja smjenjivale Cece, Karleu{e, Nikoli}ke, Severine..., ali bi klinci koji nikada muzeja vidjeli nisu, barem bacili pogled na Hagadu, ste}ke i milion drugih eksponata, ka`e mi jedan od tih poduzetnika.

NEDJELJA, 3. MART
Bitno je biti Bo{njak: tako je naslovljena vjersko-prosvjetno-nacionalna medijska kampanja koju je pokrenula grupa gra|ana, Bo{njaka sa dna kace, okupljena oko biv{eg reisu-l-uleme MUSTAFE CERI]A. Ju~er su u Sarajevu tribinu na tu teme odr`ali muftija novopazarsko-sand`a~ki MUAMER ZUKORLI] i povampireni naibu muftija, papansko-prigradski SEJFUDIN TOKI]. Za{to je bitno biti Bo{njak pred predstoje}i popis stanovni{tva, sve su to objasnili Zukorli} i Toki}. Upozorili su da su sve svjetske tajne i javne sile poduzele robusne, podle, najopskurnije operativne mjere (akcija kodnog imena Bijeli Ciganin otkrio je Zukorli}) da Bo{njake razbo{nja~e i tako ostave Bosnu i Hercegovinu bez njenog temeljnog, jedinog pravog, autohtonog i autenti~nog etni~kog stuba. Ko se izjasni, recimo, kao Bosanac, taj je najcrnji bijeli Ciganin. Ko je taj, {ta je taj, odakle je, je li ~emu taj Bo{njak, da p(r)osti{? Evo jednog od mogu}ih odgovora. U rje~niku manje poznatih rije~i na kraju dobre knjige, romana Legenda o Alipa{i pisca Envera olakovi}a pi{e: Bo{njakbo{!(tur.) - turska rugalica za Bosance: Bo{njak-ni{ta! olakovi}eva knjiga do`ivjela je desetine izdanja, ali ja sam se referirao na ono ~iji je izdava~ Islamska zajednica Zagreb, objavljenu 1989. u sklopu edicije Biblioteka Muslimanski `ivot. Koji je bijeli Ciganin, koji je dindu{manin stajao iza ovog antibo{nja~kog pamfleta, prema kome }afiru treba odmah strijelu odapeti? Prema glavnom i odgovornom uredniku koji je smogao toliko drskosti da Bo{njake svrsta u nule i ni{tice (D. Haarms) i da se potpi{e: MUSTAFA CERI]. Tada je efendija Mustafa Ceri} usred Zagreba bio beli Ciganin. Al najlep{i!

PETAK, 1. MART
U filmu HITCHCOCK redatelj Sacha Gerasi upoznaje nas sa dramom, osobnom, obiteljskom, umjetni~kom... genijalnog re`isera ALFREDA HITCHCOCKA uo~i i tokom snimanja njegovog najpoznatijeg (ne i najboljeg) filma PSICHO. Sve najbolje filmove (Sjever-sjeverozapad, Vrtoglavica, 39 stepenica...) stari majstor je ve} snimio, dokazao se, proslavio, ali mora s novim filmom krenuti ispo~etka, producenti su skepti~ni, brutalni prema scenariju, cenzori rade svoj d`elatski posao - tra`e izbacivanje kultne scene, ubistva u kupatilu, sve je protiv ve} ostarjelog klasika. Hitch odlu~uje hazardirati, riskirati - svu imovinu, nekretnine, ku}u, oku}nicu, bazen stavlja pod hipoteku samo da bi izgurao svoj tvrdoglavi naum snimiti film do kojeg mu je stalo... Sve ostalo je legenda, odnosno povijest filma. Ne poznajem nijednog bh. redatelja koji nema manje ili vi{e pristojnu ku}u, neki od njih (A Ademir Kenovi}, recimo) vi{estruko skuplju od Hitchcockove, i ne prestaju godinama cviliti kako ih dr`ava podriva, ne daje im pare za njihove genijalne projekte; ne poznajem, tako|er, nijednog koji toliko vjeruje u svoj film da bi za njega `rtvovao ku}u, gra|anski konformizam...

UTORAK, 5. MART
Ne znam {ta ti misli{ o Anti Tomi}u, ali on je meni savr{en, po~inje BO[A TANJEVI] jedan od najduhovitijih nesporazuma u kojem sam se na{ao. Odli~an, nemam {ta misliti, MVP pro{log kola Eurolige, prodisao je otkako je iz Reala pre{ao u Barcelonu, odgovaram poluoprezno. Ama, pusti njega, govorim o piscu Anti Tomi}u, valjo sam se od {ege njegovom tekstu neki dan u Jutarnjem listu. Aaaa, pa on je jo{ bolji, priznadnem mada tako ne mislim i pokunjim se i poklopim u{ima.

SUBOTA, 2. MART
Pred dana{nji El Classico, obra~un Reala i Barcelone, jedna {panska televizija vrti historijsku retrospektivu tih mitskih (ne samo) nogometnih obra~una. Ve}inu od njih prvi put gledam, pa i utakmicu koju su odigrali 1974. Barcu na terenu vodi Nizozemac Johan Cruyff, a madridske ljute rivale, Nijemac Gnter Netzer, veliki, mo`da i najve}i nogometa{i toga vremena. (Te su godine Nizozemci i Nijemci odigrali fantasti~no finale Svjetskog prvenstva u Minhenu, pobijedili, naravno Nijemci.) Fascinantno je, iz kuta dana{njeg nogometnog kulta snage, tr~anja, mi{i}a, da niko Cruyffa nije faulirao (kasnije je izmi{ljen idiotski termin nesportski prekr{aj, ko biva ima i nekih drugih, druga~ijih), kao {to ni Netzera nije nesportski omeo. U pore|enju sa dana{njom utakmicom u kojoj su
8

SRIJEDA, 6. MART
Modri} dao gol Manchesteru i zapalio Madrid, o tome tamburaju svi mediji, govori mi prijatelj iz Zagreba. Sve je drugo medijski irelevantno, politi~ko, istra`iva~ko novinarstvo je izumrlo, nastavlja jadikovku moj drug, ako nema{ kvalitetnu medijsku robu koju brendira{ kao Severina i Milan - ljubav zauvijek, Modri} pokopao Fergusona..., nema{ izgleda da pre`ivi{ na tr`i{tu. Brega zapalio Zetru, pisalo je prije godinu dana na naslovnoj strani najtira`nijeg bh. dnevnog lista. Halid zapalio beogradsku Arenu, sa lica mjesta svjedo~i isti list. Izgleda da jedino student iz Sala{a u malom ritu nije zapalio `ito...
SLOBODNA BOSNA I 7.3.2013.

PONEDJELJAK, 4. MART
Cijeli svijet, butum dunjaluk vi{e se zabrinuo za propast Zemaljskog muzeja od direktora te strate{ke kulturne institucije ADNANA BUSULAD@I]A. Svako je kriv za uru{avanje institucije na ~ijem je ~elu, tvrdi u bezbrojnim javnim istupima potpuno anonimni, u nau~nim krugovima prezreni profesor Busulad`i}, a jedino je on prav: umjesto da taj akademski mufljuz, recimo, tra`i novac od dr`avnog Ministarstva civilnih poslova, kao {to su tra`ili i dobili (H)istorijski muzej, Umjetni~ka galerija BiH, pozori{ta, on ne prestaje sa lamentiranjem, prenemaganjem, kukumav~enjem, omilje-

Svim Bosankama i Hercegovkama ~estitamo 8. mart - Me|unarodni dan `ena

Federalno Ministarstvo rada i socijalne politike

MINI MARKET
ZA LOM SPREMNI

GOST U GRLU

Nova serija (fizi~kih) obra~una u Hrvatskoj stranci prava

Sedam od devet ~lanova Izvr{nog odbora HSP-a u ^itluku napustilo je tu stranku u znak protesta nakon fizi~kog obra~una njihovih strana~kih kolega na pro{lotjednoj sjednici Nadzornog odbora Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosna. Sada ve} biv{i prava{i, naime, smatraju da je tu~u izme|u ~lanova Glavnog stana HSP-a @eljka Asi}a i Mile Andri}a, s jedne, i predstavnika te stranke u Nadzornom odboru EP HZHB Marija Bencuna, s druge strane, izazvao upravo Bencun, koji je u javnosti predstavljen kao `rtva. Premda je Bencun i predsjednik HSP-a u ^itluku, njegove doju~era{nje kolege tvrde da je raskol me|u prava{ima izazvao na

Bugari upozorili Tuiteljstvo BiH da bi Milorad Barain mogao biti uhapen

Biv{i glavni dr`avni tu`itelj Milorad Bara{in na{ao se nedavno u sredi{tu novog, me|unarodnog skandala, koji su njegovi {efovi u Tu`iteljstvu BiH bri`ljivo zata{kali, kako bi i sebe i svog kolegu spasili javne blama`e. Tu`itelj Bara{in je, naime, kao predstavnik Posebnog odjela za ratne zlo~ine Tu`iteljstva BiH trebao putovati na regionalnu konferenciju u Bugarsku, ali su mu doma}ini u posljednjem trenutku otkazali gostoprimstvo. U dopisu koji je upu}en Tu`iteljstvu BiH, organizatori su konfere ncije finim, diplomatskim rje~nikom zamolili da se u Bugarsku po{alje drugi tu`itelj, izra`avaju}i bojazan kako bi Milorad Bara{in mogao imati problema prilikom prelaska granice?! Milorad Bara{in je, podsjetimo, odlukom Visokog sudskog i tu`iteljskog vije}a sa funkcije glavnog dr`avnog tu`itelja suspendiran po~etkom jula 2011., zbog bliskih veza sa me|unarodnim trgovcem oru`ja sa crne liste UN-a Slobodanom Te{i}em. Iako su za trajanje istrage o {vercu oru`ja iz BiH (koju su vodili OSA, SIPA i federalni MUP) prona|eni brojni dokazi koji ozbiljno inkriminiraju ovog tu`itelja, ~lanovi su VSTV-a ipak stali u njegovu za{titu, nakon ~ega je sredinom maja pro{le godine vra}en na mjesto dr`avnog tu`itelja za ratne zlo~ine. U me|uvremenu je istraga protiv Milorada Bara{ina obustavljena i u Tu`iteljstvu BiH, {to nikako ne zna~i da kompromitirani tu`itelj nije pod istragom nekih drugih policijskih agencija?! (S.M.)

FARMA KOZA NOSTRA

Penzionirani brigadir Armije BiH Salko Gui dobio donaciju za farmu koza
Kada je u ljeto pro{le godine, nakon sastanka sa Alijem Babacanom, zamjenikom premijera Turske, Bakir Izetbegovi} najavio veliku tursku investiciju u poljoprivredu BiH, mnogi su se ovda{nji poljoprivrednici obradovali toj informaciji. Rije~ je o, podsjetimo, projektu 1000 farmi koza {irom BiH u okviru kojeg Turska ula`e oko 500 miliona maraka u farme koza na kojima bi trebalo biti zaposleno oko 3.000 ljudi. Me|utim, kao vrijeme odmi~e, ~ini se da u projektu sve vi{e u~estvuju i oni koji sa sto~arstvom i kozama i nemaju ba{ prevelike veze. Tako je, kako nezvani~no saznajemo, donaciju od 15 hiljada maraka i 70 koza dobio i Salko Gu{i}, brigadir Armije BiH, biv{i komadant [estog korpusa. Gu{i} je vojni penzioner sa primanjima od 1.800 maraka i petosobnim stanom u elitnom sarajevskom naselju Ciglane. Ina~e, Gu{i}ev ratni put veoma je sumnjiv, stan mu je pretresala SIPA u okviru istrage o ratnim zlo~inima. U vrijeme rata u Hrvatskoj bio je pripadnik Kninskog kopusa i li~ni pratilac optu`enog ratnog zlo~inca Ratka Mladi}a, zatim nakon rata ha{ki svjedok optu`be u slu~aju protiv Sefera Halilovi}a te, kona~no, osoba koja je na televiziji izjavila da je Ratko Mladi} ~astan oficir. Gu{i} je donaciju dobio kao povratnik u Republiku Srpsku, me|utim, prema informacijama SB, s ovim entitetom ve`u ga tek slabe veze. Njegov je dedo imao ku}u i zemlju u selu av~i}i, u okolini @epe, u op}ini Han Pijesak. Ku}a je nakon rata obnovljena donatorskim sredstvima a to Gu{i}u valjda nije bilo dovoljno pa je dobio donaciju za obnovu staje i kona~no donaciju za nabavku koza. (N.H.)
SLOBODNA BOSNA I 7.3.2013.

Zvonko Juri{i}

10

MINI MARKET
Priredila: Ma{a ]osi}

PRO ET CONTRA

Smatrate li da je preuzimanje ovlasti Vlade FBiH od strane Parlamenta protuustavno?

@ELJKO KOPANJA
Glavni i odgovorni urednik Nezavisnih novina
koje donose zakone, apsurd je u demokratskim dru{tvima. vati uredbama. Parlamentarcima se o~ito `uri i ne ti~e ih se ni Ustav ni zakoni.

ADIS ARAPOVI]
Politolog

nagovor strana~kog {efa Zvonka Juri{i}a, koji mu je ranije zabranio da podr`i prijedlog zapo{ljavanja 120 novih radnika u mostarsku elektroprivredu. No, da situacija bude jo{ kompliciranija, pobunjeni ~lanovi HSP-a otvoreno su optu`ili Juri{i}a da su ga ~elnici HDZ-a ucijenili sa sedam kaznenih prijava, koje su protiv njega podnesene Tu`iteljstvu Zapadnohercegova~ke `upanije. Kako nezvani~no doznajemo, nakon raskola me|u HSP-ovcima u ^itluku, sli~an bi se scenario uskoro mogao dogoditi i u mostarskoj podru`nici stranke, koja je ve} odavno otkazala poslu{nost Zvonku Juri{i}u. (S.M.)

AHMED @ILI]
Advokat

DA
Smatram da, ako Vlada ne funkcioni{e, Parlament ima apsolutno pravo da preuzme ve}inu poslova i odre|ene du`nosti.

DA
Smatram da je bez promjene zakona o Vladi ili intervencija u Ustavu Federacije preuzimanje ovlasti vlade jednim parlamentarnim zaklju~kom naru{avanje temelja parlamentarizma u BiH.

DA
Ustavno na~elo podjele vlasti ovim je grubo naru{eno. Moglo bi se re}i da je Parlament FBiH izvr{io dr`avni udar na Vladu FBiH.

JAO, OPET SAO

[EMSO TUCAKOVI]
Profesor FPN-a

AMIR ZUKI]
Generalni sekretar SDA

KASIM TRNKA
Profesor ustavnog prava na UNMO

DA
Apsolutno ne podr`avam preuzimanje ovlasti Vlade FBiH od strane Parlamenta jer to je vrsta diktatorskih manira. Preuzimanje ovlasti druge institucije, posebno institucije

DA
Preuzimanje ovlasti ne samo da derogira Ustav i niz zakona nego i trodijelnu podjelu vlasti, na izvr{nu zakonodavnu i sudsku. Samo u vanrednim prilikama Vlada mo`e preuzeti nadle`nost Parlamenta i djelo-

DA
Ovu ~injenicu mora utvrditi Ustavni sud FBiH ili sam Parlament mora zakonom urediti tu materiju pa prema tome odmah suspendovati uredbu kao ni`i pravni akt u odnosu na zakon.

^etiri op}ine Livanjskog kantona inicirale osnivanje novog kantona sa srpskom ve}inom
Prijedlog SDP-a i HDZ-a da se preko nejednake vrijednosti glasa osigura nacionalna ravnopravnost u Federaciji BiH potaknuo je srpske funkcionere u ~etiri op}ine Livanjskog kantona na osnivanje saveza srpskih op{tina koji bi bio prete~a novog kantona s ve}inskim srpskim stanovni{tvom. Prema zamislima SNSD-a, u novi kanton sa srpskom ve}inom u{le bi op}ine Drvar, Bosansko Grahovo, Glamo~ i Bosanski Petrovac, pri ~emu bi delegati iz ovih op}ina, zahvaljuju}i nejednakoj vrijednosti glasa, imali odlu~uju}u rije~ u srpskom klubu Doma naroda Parlamenta Federacije BiH. Njihov glas bi naime vrijedio vi{e nego glas svih ostalih Srba zajedno koji `ive u ostatku Federacije BiH. Po istom, etni~kom modelu, 1991. godine formirane su SAO - srpske autonomne oblasti - ~ijim je kasnijim udru`ivanjem nastala Republika Srpska. (M.A.)

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

by MARIO BRANCAGLIONI

7.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

11

NOVA ISTRAGA O SMRTI GENERALA [ANTI]A

Osamnaest godina nakon ubojstva ratnog zapovjednika HVO-a u Bihau VLADE ANTIA zajedniki tim inspektora Federalne uprave policije i MUP-a Unsko-sanskog kantona otvorio je novu istragu o misterioznom nestanku hrvatskog generala; anti je posljednji put vien iv 8. marta 1995., u hotelu Sedra kod Bihaa, nakon to su ga uhapsili pripadnici Vojne policije 502. brigade Petog korpusa Armije BiH, pretpostavlja se da je iste veeri nasmrt pretuen i ukopan na tajnoj lokaciji, koja ni do danas nije pronaena

TAJANSTVENI SVJEDOK TVRDI:

ZNAM GDJE SU ZAKOPALI VLADU [ANTI]A

Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MARIO ILI^I], ARHIV SB

samnaest godina nakon ubojstva ratnog zapovjednika HVO-a u Biha}u Vlade [anti}a, zajedni~ki istra`ni tim inspektora Federalne uprave policije (FUP) i MUP-a Unsko-sanskog kantona ponovno je otvorio istragu o misterioznom nestanku hrvatskog generala kojem se u no}i izme|u 8. i 9. marta 1995. izgubio svaki trag. Posljednji je put Vlado [anti} vi|en `iv u hotelu Sedra kod Biha}a, na proslavi Dana `ena, odakle su ga odveli pripadnici Vojne policije 502. brigade Petog korpusa Armije BiH. Iako je [anti} iz hotela izveden nao~igled tridesetak svjedoka, me|u kojima su bili biv{i zapovjednik Petog korpusa Atif Dudakovi} i njegovi najbli`i suradnici Hamdija Abdi} Tigar, Aleksandar Mrenica, Be}ir Sirovina i Mirsad Sejdi} sa svojim pratiljama, nitko od prisutnih gostiju, kraji{ke vojne elite, kasnije nije znao, ili nije htio otkriti gdje je zavr{io njihov ratni suborac. Tijelo zapovjednika biha}kog HVO-a, i pored brojnih potraga, ni do danas nije prona|eno.

DUDAKOVI] JE [ANTI]U ZABRANIO ODLAZAK U ZAGREB

Kako Slobodna Bosna doznaje iz izvora bliskih federalnom MUP-u, nakon {to je u jesen pro{le godine reaktivirana istraga o likvidaciji Cvijana Radi}a iz Biha}a (ubijen koncem januara 97.), inspektore koji su bili anga`irani na rasvjetljavanju tog zlo~ina kontaktirao je tajanstveni svjedok, nude}i informacije o ubojstvu Vlade [an12
SLOBODNA BOSNA I 7.3.2013.

TRAGI^AN KRAJ VOJNI^KE PROSLAVE DANA @ENA

Hap{enje Vlade [anti}a naredio je Atif Dudakovi}, u hotel Sedra su ga doveli vojni policajci pod komandom Hamdije Abdi}a Tigra
ti}a. Navodno je svjedok bio spreman otkriti mjesto na kojem je nesretni [anti} zakopan, ali i imena njegovih ubojica, no problemi su nastali kada je zauzvrat tra`io nov~anu nagradu. Federalni su policajci tada, na temelju prikupljenih saznanja, napisali slu`benu zabilje{ku koja je odmah proslije|ena Tu`iteljstvu BiH. U me|uvremenu su do{li i do drugih svjedoka koji su, istina u strogoj konspiraciji, dali dragocjene informacije o smaknutom generalu i doga|ajima koji su prethodili njegovom tragi~nom kraju. Me|utim, iz posve neobja{njivih razloga, istragu o smrti Vlade [anti}a preuzeo je Posebni odjel za ratne zlo~ine, odnosno tu`itelj Dragan orlija, premda je od po~etka bilo jasno da je posrijedi kazneno djelo ubojstva, a nikako ratnog zlo~ina. Nakon {to se Tu`iteljstvo BiH prije mjesec dana proglasilo nenadle`nim za procesuiranje tog zlo~ina, uz preporuku da dalju istragu nastavi Federalna uprava policije, predmet je upu}en Federalnom tu`iteljstvu, koje je, ba{ kao i u slu~aju ubojstva Cvijana Radi}a, donijelo kona~nu odluku. Iako se, naime, zbog posve izvjesnih pritisaka na Tu`iteljstvo Unsko-sanskog kantona razmatrala mogu}nost da se istraga o smrti Vlade [anti}a ustupi Kantonalnom tu`iteljstvu u Livnu, glavni je federalni tu`itelj Z dravko Kne`evi} presudio kako nema osnova za izuze}e, uz obrazlo`enje da su biha}ki tu`itelji i ranije poduzimali radnje na otkrivanju ubojica. O dosada{njem anga`manu Kantonalnog tu`iteljstva u Biha}u najbolje svjedo~i ~injenica da su istragu o ubojstvu Vlade [anti}a zvani~no otvorili u ljeto 96., a da ni poslije osamnaest godina ona skoro nije makla s mjesta. Ni{ta u~inkovitije nije bilo ni Tu`iteljstvo BiH, budu}i da su isti predmet preuzeli prije ravno {est godina, ali se istragom nitko nije ozbiljnije bavio, sve dok im u jesen 2012. nije upu}ena slu`bena zabilje{ka iz federalnog MUP-a. Premda postoji vi{e verzija o motivima i okolnostima misteriozne smrti Vlade [anti}a, doga|aji koji su prethodili njegovom nestanku manje-vi{e su poznati i o njima su, jo{ ranije, svjedo~ili ~lanovi generalove obitelji. Prije vi{e od {est godina [anti}eva sestra Tonkica Blagojevi} kazala je u razgovoru za SB kako je njezin brat dva dana prije nestanka, zajedno s tada{njim konzulom Republike Hrvatske u Biha}u Bernardom Jurlinom, trebao putovati u Zagreb. No, pred sami polazak s improviziranog aerodroma u ]orali}ima, Vlado [anti} je dobio nare|enje od generala Atifa Dudakovi}a da se mora vratiti u Biha}. Kada ga je sestra poslije pitala za{to se vratio, [anti} je odgovorio kako pretpostavlja da se sprema vojna operacija, ali do 8. marta, kada je obitelj saznala da je odveden iz Sto`era HVO-a, u Biha}u nije bilo borbenih akcija.

PRIJETNJE SVJEDOCIMA
Poznato je, tako|er, da je privo|enju generala [anti}a prethodila pucnjava koja se istog dana dogodila u caffeu Flamingo u Biha}u, kada je vojnik 502. brigade Denis Zuli} pucao u S alku D`ani}a, pripadnika HVO-a. (Svjedok vatrenog obra~una bio je, pored ostalih, i [efik Kori~i}, dugogodi{nji direktor Javnog poduze}a Unsko-sanske {ume, ali nije poznato da je ikada saslu{an.) Budu}i da je D`ani} u pucnjavi zadobio te{ke ozljede ki~me, njegov zapovjednik Vlado [anti} je odmah oti{ao u biha}ku bolnicu da ga posjeti, nakon ~ega se vratio u Sto`er HVO-a u centru Biha}a, u upravnoj zgradi tvrtke Tempo. Tada su stigli vojnici 502. brigade koje je predvodio Hamdija Abdi} Tigar i zatra`ili od Vlade da krene sa njima. Znam da je moj suprug izveden u vojni~kim pantalonama i majici kratkih rukava, bez jakne, kape... ak je i krunica koju je
13

MJESTO MJESTO ZLO^INA ZLO^INA

Zapovjednik Zapovjednik HVO-a HVO-a u u Biha}u Biha}u Vlado Vlado [anti} [anti} doveden doveden je je 8. 8. marta marta 1995. 1995. nave~er nave~er u u hotel hotel Sedra Sedra kod kod Biha}a, Biha}a, nakon nakon {to {to su su ga ga pripadnici pripadnici Vojne Vojne policije policije izveli izveli iz iz objekta objekta izgubio izgubio mu mu se se svaki svaki trag trag

7.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

NOVA ISTRAGA O SMRTI GENERALA [ANTI]A

RATNI GOSPODARI @IVOTA I SMRTI U KRAJINI

General Atif Dudakovi}, zapovjednik Petog korpusa ARBiH, i njegov najbli`i suradnik Hamdija Abdi} Tigar, komandant 502. brigade

uvijek nosio sa sobom ostala u Sto`eru. Navodno su dvojica tjelohranitelja mog mu`a, Radovan Klepi} i @eljko Vuji}, razoru`ani, u {to sumnjam, i zato bih voljela da se i oni ispitaju. [anti}a su smjestili u jedno, a tjelohranitelje u drugo vozilo. Posljednje {to znam je da su Vladu odveli u hotel Sedra, svjedo~ila nam je potkraj 2006. J agoda [anti}, supruga zapovjednika biha}kog HVO-a, koja je jo{ tada od Tu`iteljstva BiH tra`ila da pokrenu istragu o tragi~nom stradanju njezinog mu`a. Jagoda [anti} nam je otkrila i kako su joj biv{i vojnici HVO-a u Biha}u poslije povjerili da je Hamdija Abdi} Tigar, kada je 8. marta 95. do{ao po Vladu [anti}a, pred vi{e svjedoka rekao da postupa po nare|enju generala Atifa Dudakovi}a.

KRAJI[KI CSI

Istragu o nestanku Vlade antia vodi tuitelj Husein Huzeirovi

Prvu istragu o nestanku generala Vlade [anti}a vodio je vojni tu`itelj Abdulmed`id Mu{i}, koji je kasnije postao sudac Kantonalnog suda u Biha}u. No, za trajanja strogo kontroliranog istra`nog postupka ~iji cilj nije bio da se otkrije, ve} da se istina zata{ka, nisu saslu{ani ni [anti}evi pratioci Radovan Klepi} i @eljko Vuji}, niti tada{nji zamjenik zapovjednika HVO-a u Biha}u Franjo Grgi}. Nakon {to je Federalno tu`iteljstvo donijelo odluku da obnovljenu istragu o ubojstvu Vlade [anti}a vodi Tu`iteljstvo u Biha}u, predmet je preuzeo vr{itelj du`nosti glavnog kantonalnog tu`itelja Husein Huzeirovi}. Tu`itelj Huzeirovi} je do rata radio kao kriminalisti~ki inspektor u Bosanskom Novom, nakon rata je bio zaposlen u MUP-u Unsko-sanskog kantona, da bi se potom posvetio pravni~koj karijeri. Sada{nji vr{itelj du`nosti i izgledni kandidat za novog glavnog kantonalnog tu`itelja u Biha}u Huzeirovi} je s inspektorima FUP-a ve} uspje{no sura|ivao na otkrivanju ubojice Amine [abanagi} iz Sanskog Mosta.

TAJNO IZVJE[]E FOSS-a

Tragaju}i za istinom o suprugovom nestanku, Jagoda [anti} se kasnije sastala i sa tjelohraniteljem Radovanom Klepi}em, ali joj je on jasno stavio do znanja da o [anti}evom nestanku ne smije ni{ta re}i, jer se prijeti njegovoj obitelji. lanovi naju`e obitelji generala [anti}a, njegova majka, dvije sestre, zet i njihovo troje djece su iz Biha}a u Zagreb evakuirani helikopterom, 22. marta 1995., nakon {to im je general
14

OD OD POLICAJCA POLICAJCA DO DO TU@ITELJA TU@ITELJA

Husein Husein Huzeirovi} Huzeirovi} karijeru karijeru je je zapo~eo zapo~eo kao kao krim-inspektor krim-inspektor

SLOBODNA BOSNA I 7.3.2013.

TRAGI^AN KRAJ VOJNI^KE PROSLAVE DANA @ENA

ZELENA SI RIJEKA BILA Armije BiH Ramiz [uvali} rekao kako je za njihovu sigurnost najbolje da {to prije odu iz grada?! General [uvali} je, podsjetimo, u Biha} do{ao iz Sarajeva, kao ~lan zajedni~ke vojno-policijske komisije koja je formirana da bi se ispitale okolnosti dramati~nog nestanka Vlade [anti}a. Pored Ramiza [uvali}a u komisiji su bili Mersad Bilki} i [a}ir Arnautovi} kao predstavnici Armije BiH, Reuf Jahi}, tada{nji pomo}nik za kriminalitet ministra policije RBiH Bakira Alispahi}a i ~asnici HVO-a Vinko Lu~i}, Ljubo Peri}, D ragan Kraljevi} i Ante Damjanovi}. No, zbog otvorenih opstrukcija iz struktura vojne bezbjednosti Petog korpusa istraga nije daleko odmakla, iako je cijeli Biha} svjedo~io kako su vojni policajci pod komandom Hamdije Abdi}a

Tragajui za generalom HVO-a, ronioci u Uni pronali obezglavljena tijela srpskih vojnika
Budu}i da su predstavnici HVO-a u zajedni~koj vojno-policijskoj komisiji inzistirali da se tijelo Vlade [anti}a mora na}i, biha}ka je policija u prolje}e 1995. organizirala pretragu na vi{e lokacija. Izme|u ostalih, tada su u pomo} pozvani i ronioci, jer se sumnjalo da je [anti}ev le{ ba~en u rijeku Unu. No, u potrazi za posmrtnim ostacima generala HVO-a, ronioci su na gradskom kupali{tu Jotanovi prona{li dva obezglavljena mu{ka tijela u uniformama Vojske Republike Srpske. Neugodnom su otkri}u svjedo~ili ~lanovi vojno-policijske komisije iz Sarajeva, a zvani~no je obrazlo`enje bilo da su zarobljene srpske vojnike, nekoliko dana ranije, likvidirali pripadnici HVO-a, po nare|enju zapovjednika Vlade [anti}a.

NA NA PRVOJ PRVOJ LINIJI LINIJI

NOVA SAZNANJA: Inspektori FUP-a su doli i do drugih svjedoka koji su, istina u strogoj konspiraciji, dali dragocjene informacije o smaknutom generalu i dogaajima koji su prethodili njegovom traginom kraju
Tigra divljali 8. marta. U no}i kada je [anti} nestao pripadnici Vojne policije 502. brigade su razoru`ali civilne policajce na punktu u mjestu Kostela i natjerali ih da napuste stra`u. Kasnije se, opet, spekuliralo da je tijelo ubijenog generala sahranjeno u istom mjestu, nakon {to je nasmrt pretu~en kod hotela Sedra. Dvadesetak dana poslije [anti}evog ubojstva u Biha}u su uhap{ena tri vojnika 502. brigade Petog korpusa, Jasmin Topal, Ramiz Bajramovi} i Ramiz Ru`ni}, koji su, navodno, odveli hrvatskog generala. Naknadno su sva trojica oslobo|eni (u pritvoru su proveli {est mjeseci), zbog nedostatka dokaza. Likvidaciju ratnog zapovjednika HVO-a u Biha}u svojedobno su istra`ivali i agenti nekada{nje federalne tajne slu`be FOSS-a. U izvje{}u obavje{tajaca FOSS-a navodi se da je ostatke [anti}evog tijela, nedugo poslije smaknu}a, na lokalitetu CazinSrbljani primijetio slu~ajni prolaznik i o svemu obavijestio de`urnog ~asnika u Sto`eru HVO-a u Biha}u. Potraga, me|utim, nikada nije organizirana, jer su [anti}evi suborci, kako se tvrdi, infomaciju zatajili.
15

Vlado Vlado [anti} [anti} (tre}i (tre}i slijeva) slijeva) sa sa zapovjednicima zapovjednicima 5. 5. korpusa korpusa

JAGODA JAGODA [ANTI] [ANTI]

Moj Moj suprug suprug je je izveden izveden u u vojni~kim vojni~kim pantalonama pantalonama ii majici majici kratkih kratkih rukava, rukava, bez bez jakne, jakne, kape... kape...

7.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

MOSTARSKI ALUMINIJ NA KOLJENIMA

Proteklu 2012. godinu Aluminijski kombinat Mostar okonao je s rekordno visokim gubitkom od 65,8 miliona KM; Slobodna Bosna analizira zato je nekada uspjeni privredni gigant postao hronini gubita iji je nastavak proizvodnje krajnje upitan

[VERCERI STRUJE UNI[TILI PROIZVODNJU ALUMINIJA U BiH

Pi{e: ASIM METILJEVI] Foto: MARIO ILI^I]

rije ravno godinu dana na stranicama Slobodne Bosne dokumentirali smo skandalozni aran`man s preprodajom struje Elektroprivrede BiH posredstvom beogradske firme Rudnap u vlasni{tvu Vojina Lazarevi}a. Sav raspolo`ivi vi{ak struje u 2012. godini vrijedan oko 160 miliona KM sarajevska Elektroprivreda prodala je beogradskom Rudnapu a desetak dana kasnije, struju kupljenu u Sarajevu, Lazarevi} je izvezao u Mostar i prodao je tamo{njoj Elektroprivredi HZHB. Na ovom poslu, bez marke ulo`enog kapitala, Lazarevi} je zgrnuo golemu proviziju koja se mjeri desetinama miliona KM.

REKORDNI GUBICI
Te{ko je precizno ustanoviti stvarne razmjere {tete nastale kriminalnom preprodajom federalne struje, no simptomati~na je ~injenica da su sve federalne kompanije koje su sudjelovale u ovom aran`manu u 2012. godini ostvarile pora`a vaju}e poslovne rezultate. Tako je sarajevska Elektroprivreda, uprkos poskupljenju struje od 15 posto, ostvarila vi{e nego skroman profit od oko 600 hiljada KM, {to je dvadesetak puta manje od planiranog neto profita. Mostarska Elektroprivreda pro{la je neuporedivo gore, njen poslovni gubitak na kraju 2012. godine bio je te`ak 44 miliona KM! Ipak, najgore u cijelom lancu pro{ao je mostarski Aluminijski kombinat, ~iji je poslovni gubitak na kraju protekle godine u rekordnom iznosu od 65,8 miliona KM doslovno ugrozio nastavak proizvodnje. Naravno da kriminalni aran`man s beogradskim Rudnapom nije jedini, ali je nesumnjivo glavni uzrok poslovnih gubitaka dviju federalnih elektroprivrednih kompanija i Aluminijskog kombinata Mostar. Treba se naime podsjetiti na ~injenicu da su obje federalne elektroprivredne kompanije u februaru protekle
16

POTOP MOSTARSKOG GITANTA

Direktor Aluminijskog kombinata Ivo Bradvica zatra`it }e da se dioni~ari izjasne o nastavku ili zaustavljanju proizvodnje

SLOBODNA BOSNA I 7.3.2013.

HO]E LI NAJVE]I PRIVREDNI SISTEM HERCEGOVINE OBUSTAVITI PROIZVODNJU?

KRIMINALNO STRUJNO KOLO

Kupoprodajni ugovor izme|u Elektroprivrede BiH i beogradskog Rudnapa isposlovao je Damir Fazli} uz pokroviteljstvo {efa SDP-a Zlatka Lagumd`ije

godine, kada je dobar dio BiH bio okovan ledom i snijegom, morale uvoziti struju kako bi podmirile doma}e potrebe, pri ~emu je cijena uvozne struje bila pet puta vi{a od cijene po kojoj je ne{to ranije Elekroprivreda BiH prodala struju beogradskom Rudnapu! Golemu {tetu nastalu uvozom skupe struje i manjkom proizvodnje hidroelektrana zbog vi{emjese~ne su{e, dvije federalne elektroprivredne kompanije dobrim dijelom uspjele su nadoknaditi poskupljenjem struje za doma}instva, no Aluminijski kombinat Mostar, ~iji rad i profit presudno ovise od cijene struje, na{ao se u bezizlaznoj situaciji. Osim visoke cijene struje, mostarski kombinat se suo~io i s rekordno niskom cijenom aluminija na svjetskoj berzi, pa je uprava najve}eg privrednog sistema u Hercegovini u jednom trenutku najozbiljnije razmatrala opciju da potpuno obustavi proizvodnju kako bi zaustavila gomilanje gubitaka.

ALUMINIJ ZAUSTAVLJA PROIZVODNJU?

Takva opcija jo{ je uvijek `iva i s njom }e se suo~iti ~lanovi Skup{tine dioni~ara na prvoj narednoj sjednici koja }e se odr`ati po~etkom sljede}eg mjeseca. Prema rije~ima direktora Aluminijskog kombinata Mostar Ive Bradvice, dioni~ari

Na naplatu sti`u fakture kriminalnog izvoza struje iz Sarajeva u Mostar preko beogradskog Rudnapa
7.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

17

MOSTARSKI ALUMINIJ NA KOLJENIMA

}e na aprilskoj Skup{tini odlu~iti ili nastaviti s radom ili zaustaviti Aluminij. Nastavak rada Aluminijskog kombinata u postoje}im uvjetima podrazumijeva i nastavak gomilanja poslovnih gubitaka: udio tro{kova struje u proizvodnji aluminija trenutno dosti`e blizu 50 posto, a takav teret mostarska tvornica ne mo`e izdr`ati makar svi uposleni radnici radili potpuno besplatno. Direktor Aluminija Ivo Bradvica ka`e da je u pro{loj godini mostarska tvornica TE[KA GODINA ZA ALUMINIJSKU INDUSTRIJU

Aluminijski giganti zatvaraju pogone

Protekla godina bila je iznimno te{ka ne samo za Aluminijski kombinat Mostar nego i za cijelu aluminijsku industriju svij eta. Najve}i svjetski proizvo|a~ aluminija, ameri~ka kompanija Alcao, bila je primorana zatvoriti tri svoje tvornice aluminija u Evropi - dvije u [paniji i jednu u Italiji. Aluminijski d`in Rio Tinto Alcan zatvorio je tvornicu u Engleskoj, ~iji je kapacitet 2,5 puta ve}i od kapaciteta mostarske tvornice aluminija. U pro{loj godini zatvoreno je jo{ desetak manjih tvornica aluminija u Evropi (Danska, Holandija, Rumunija), zbog ~ega je ukupna produkcija aluminija u svijetu smanjena za oko 15 posto. No, uprkos manjoj ponudi, cijena aluminija ostala je i dalje jako niska, najni`a u posljednje tri godine. Osim problema s niskom cijenom aluminija, Aluminijski kombinat Mostar suo~ava se i sa dodatnim problemom previsokom cijenom elektri~ne energije.

KOBNI ARANMAN: Simptomatina je injenica da su sve federalne kompanije koje su sudjelovale u aranmanu s Rudnapom ostvarile poraavajue poslovne rezultate

kupovala najskuplju struju u cijeloj aluminijskoj industriji Evrope i da je upravo zbog toga poslovnu godinu okon~ala s rekordnim gubitkom u iznosu od 65,8 miliona KM.

STRUJA UZDRMALA CRVENO-ZELENU KOALICIJU

SDP pokrovitelj mutnog aranmana s Rudnapom

Samo mjesec dana nakon {to je Elektroprivreda BiH krajem 2011. godine oglasila prodaju svih raspolo`ivih vi{kova struje u 2012. godini, mostarska Elektroprivreda HZHB oglasila je kupovinu struje u jednakom iznosu. Umjesto da dvije elektroprivredne kompanije, obje u vlasni{tvu Federacije BiH, nesposredno zaklju~e kupoprodajni ugovor, u posao je uklju~en posrednik, beogradski Rudnap Vojina Lazarevi}a, koji je na izvozu struje iz Sarajeva u Mostar zaradio desetak miliona KM. Aran`man s Rudnapom dogovoren je pod neposrednim pokroviteljstvom naju`eg vrha SDP-a i to je bio jedan od klju~nih razloga za kasnije pucanje crveno-zelene koalicije SDP-a i SDA.

KRALJ KRALJ BOSANSKE BOSANSKE STRUJE STRUJE

Svim Svim vi{kovima vi{kovima struje struje EP EP BiH BiH u u pro{loj pro{loj godini godini gospodario gospodario je je vlasnik vlasnik Rudnapa Rudnapa Vojin Vojin Lazarevi} Lazarevi}

Trenutni uvjeti poslovanja jednako su nepovoljni pa uprava Aluminijskog kombinata ponovo razmatra opciju privremene obustave proizvodnje kako bi zaustavila proizvodnju gubitaka. No, zaustavljanje proizvodnje u najve}oj tvornici Hercegovine prouzrokovalo bi {tetu katastrofalnih razmjera. Aluminijski kombinat neposredno upo{ljava 850 radnika, ali na ovaj privredni sistem koji godi{nje obr}e blizu 600 miliona KM naslonjeno je na stotinu drugih firmi iz metalske, transportne, gra|ev inske... industrije BiH. Mostarski kombinat je okosnica metaloprera|iva~ke industrije BiH. Najve}i je, ali i najkvalitetniji potro{a~ struje u BiH jer struju tro{i ravnomjerno tokom 24 sata dnevno i tokom cijele godine. Spada u red pet najve}ih bh. izvoznika - vi{e od 80 posto proizvodnje redovno plasira na inostrano tr`i{te na kojem u prosjeku godi{nje zaradi oko 200 miliona eura. U uvjetima rasprostranjene privredne krize, porasta nezaposlenosti i op}e nelikvidnosti, makar i privremeno zaustavljenje proizvodnje u Aluminijskom kombinatu Mostar prouzrokovalo bi nenadoknadivu i ekonomsku i socijalnu {tetu. Takav potez mo`da bi i bio opravdan i razumljiv u nekoj dr`avi koja nema dovoljno struje i primorana je manjak struje uvoziti. Ali, situacija u BiH upravo je suprotna - proizvodnja struje u BiH za oko 30 posto je ve}a od potreba lokalnog tr`i{ta, a upravo je golemi vi{ak struje i bio glavni razlog zbog kojeg je sedamdesetih godina pro{log vijeka dr`avno vodstvo BiH odlu~ilo podi}i Aluminijski kombinat u Mostaru, procjenjuju}i da je ekonomski isplativije proizvoditi i izvoziti aluminij nego izvoziti struju. Aktuelna politi~ka garnitura u Federaciji BiH, o~ito, misli druk~ije.
SLOBODNA BOSNA I 7.3.2013.

18

SKANDAL NEDJELJE

Ram za sliku SDP-ovih kadrova

Aerodrom Sarajevo postao igraka porodice Velian; za pola godine napravili gubitak od dva i po miliona maraka
Pi{e: EMIR HOD@I] Foto: MARIO ILI^I]

SARAJEVSKI AERODROM
Uni{tavanje po mjeri nesposobne a grabe`ljive familije Veli~an

vica Veli~an, zimzeleni kadar SDP-a BiH, kojeg je predsjednik ove partije Zlatko Lagumd`ija imenovao na mjesto direktora Me|unarodnog aerodroma Sarajevo, uspio je u nemogu}oj misiji. Od nekada profitabilnog poduze}a napravio je za svega dvije godine te{kog gubita{a. Naime, prema podacima iz finansijskog izvje{taja o poslovanju Aerodroma Sarajevo za prvih {est mjeseci pro{le godine, prihodi su umanjeni za 815.940 maraka u odnosu na isti period godinu dana ranije. Rashodi su, pak, ve}i za dva miliona 663 hiljade maraka! Gubitak iz poslovne djelatnosti je u 2012. godini iznosio milion i 155 hiljada maraka. Dalje, u prvih {est mjeseci protekle godine gubitak nakon oporezivanja bio je dva miliona i 593 hiljade maraka. Pove}ani su i rashodi, pa su tako tro{kovi nabavke materijala i sirovina uve}ani za 266 hiljada maraka a energenata za 176 hiljada maraka. S obzirom da je Veli~an zapo{ljavao kako je htio i koga je stigao, narasli su i tro{kovi pla}a, u prvih {est mjeseci 2012. godine za 650 hiljada maraka, jer u prosjeku, Veli~an svakog mjeseca dovede desetak novih uposlenika. Kada je vidio da je vrag odnio {alu, odlu~io je smanjiti regres uposlenicima. Bunt radnika koji je dugo tinjao time je kulminirao pa se ovih dana u pismima Sindikata tra`i revizija poslovanja i smjena direktora. Ina~e, uposlenici Aerodroma posebno su ogor~eni pona{anjem Darjana Veli~ana, sina direktora Aerodroma, ina~e problemati~nog momka koji je svako malo u sukobu sa zakonom. Veli~anu je izmi{ljeno radno mjesto zamjenika {efa Slu`be komplementarnih poslova. Slu`ba, ina~e, osim {efa i zamjenika, ima tri radnika koji rade na naplati parkinga. [efica slu`be je Mensura Had`iahmetovi}, sestra nekada{nje ministrice Azre Had`iahmetovi}, koja ima diplomu Filozofskog fakulteta, a radi u prodaji. Poslovni rezultati ove slu`be u pro{loj godini su pora`avaju}i. Veli~an mla|i rijetko dolazi na posao, niko nema kontrolu nad njegovim pona{anjem, no i pored toga otac mu je obezbijedio kancelariju van upravne zgrade, odnosno, u
7.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

glavnom terminalu gdje ponekad navrati na posao. Otac mu je obezbijedio i slu`beni Ford. Naime, ovoj je kompaniji obezbije|eno mjesto na aerodromu za reklamiranje, a zauzvrat, mla|i Veli~an vozilo koristi u privatne svrhe. Usto, koristi i usluge voza~a kojeg pla}a Aerodrom. Treba naglasiti da po zakonu ovakva kompenzacija nije dozvoljena. No, to su sve sitnice u odnosu na tro{kove koje pravi posjetama sajmovima {irom Evrope. U medijima se la`no predstavlja kao marketing menad`er Aerodroma. Otac koji vi{e vremena provodi u svom starom poduze}u, Croatia Airlinesu, ne kontrolira poslovanje sina. Ivica Veli~an, tako|er, ne kontrolira niti sastanke rukovodilaca aerodroma, ~iji se kolegiji odr`avaju na jutarnjim kafama u glavnoj zgradi. Sastancima prisustvuju otac i sin, zatim {efica predstavni{tva Croatia Airlinesa Snje`ana Krpan, zatim drugi sin Igor, tako|er zaposlen u ovoj hrvatskoj kompaniji. Ovisi ko se toga jutra zatekne na poslu. Na poslovno-porodi~nim kolegijima se donose sve odluke bitne za poslovanje Aerodroma. Nije nebitno napomenuti kako je Krpan iskoristila poznanstvo sa Veli~anima pa na Aerodromu zaposlila svoga sina u sektor komercijale, zatim sina mu`evog brata u sektor sigurnosti, kao i svoju dobru prijateljicu Milenu, koje se nedavno vratila iz Italije i odmah, bez ikakvog radnog iskustva, zaposlena u

sektor razvoja. Ovakav na~in poslovanja rezultirao je ogromnim nezadovoljstvom uposlenika Aerodroma. Ujedinila su se dva tamo{nja sindikata, a Vije}e uposlenika javno tra`i odgovore na pitanja o finansijskom i organizacijskom uni{tavanju Aerodroma. Mnogi od radnika su na bolovanju, sve ve}i broj izlazi pred komisije za ocjenu radne sposobnosti jer pobolijevaju zbog te{kih uslova rada u vi{estrukim smjenama. S druge strane, oni koje zapo{ljava direktor Veli~an dobijaju radno vrijeme po izboru, dobre pla}e i uslove rada. Donesena je i odluka da se radnicima po~ne napla}ivati parking za vozila kako bi se uve}ali prihodi za 60 hiljada maraka. U isto vrijeme, Veli~ani i njihovi miljenici parkiraju besplatno gdje im je volja. Prodavnica koju su otvorili u prizemlju aerodroma zatvorena je jer je proizvodila godi{nji gubitak od 100 hiljada maraka. Uposlenici koji su trebali biti preba~eni na poslove naplate parkinga, bliski porodici Veli~an, nagra|eni su poslom u free shopu gdje se doslovno sudaraju jer ih je previ{e za obim posla. Aerodrom Sarajevo postao je igra~ka u rukama oca i sina koji su ovu nekada profitabilnu firmu doveli do propasti. Danas na aerodromu ima vi{e konobara i za{titara nego putnika. A sve ovo Ivica Veli~an poku{ao je opravdati genijalnom izjavom da aerodromi ne `ive samo od putnika.
19

(PRE)SKUPO PLA]ENA PUTOVANJA DR@AVNIH ZASTUPNIKA

Na putovanja zastupnika Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine tokom prole godine potroeno je gotovo est stotina hiljada konvertibilnih maraka. Naa novinarka pie o tome ko je od zastupnika gdje i zbog ega putovao, i kakvu korist su od toga imali graani ove zemlje koji uglavnom turistike izlete narodnih poslanika plaaju iz svojih depova

POSLANICI, ILI TRGOVA^KI PUTNICI

Jo{ je nepoznato na kojem se jeziku tokom svojih brojnih putovanja sporazumijeva HDZ-ovka Borjana Kri{to koja te~no govori samo maternji-hrvatski jezik?
Pi{e: DANKA SAVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

U
20

vrijeme dok gra|ani ve}ina evropskih zemalja ste`u kai{eve, a njihovi dr`avni predstavnici i slu`benici na svom primjeru pokazuju kako se mora {tedjeti, bh. dr`avni zastupnici i ne pomi{ljaju da propuste pozive za seminare, konferencije, okrugle stolove, bilo kakvu priliku da malo pro{etaju izvan zemlje. Putuju}i svijetom, posje}uju tijela poput Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Parlamenta Kraljevine [panije i dremuckaju tokom rasprava o svim mogu}im ravnopravnostima o kojima se mo`e govoriti, od rodne pa nadalje, te za{titi manjina ili kulturnog naslije|a. Posebno je pitanja koliko njih uop}e govori neki strani jezik i mo`e razumjeti ono o ~emu se razgovara. Sve to nije bilo razlog da tokom pro{le godine zas-

tupnici Parlamentarne skup{tine Bosne i Hercegovine (PSBiH) na putovanja, u velikom broju slu~ajeva potpuno bespotrebna, ne potro{e gotovo {est stotina hiljada konvertibilnih maraka!

PUTOVANJA LUDA RADOVANJA ZA BH. ZASTUPNICE DERVOZ I KRI[TO

Cifra od gotovo {esto hiljada KM koju smo naveli dobije se nakon {to se zbroje tro{kovi pojedina~nih putovanja (iz mjeseca u mjesec) navedenih pojedina~no kao odgovor na poslani~ko pitanje [emsudina Mehmedovi}a, zastupnika SDA u Zastupni~kom domu Parlamentarne skup{tine BiH, koji je to zatra`io krajem decembra pro{le godine. Uobi~ajena je procedura da se odgovori na zastupni~ka pitanja dostave svim zastupnicima, ali u ovom slu~aju upu}en je samo onom koji je taj odgovor tra`io. Tek nakon toga, i na zahtjev Mehmedovi}a, odgovori su, na kraju, ipak, dostavljeni svima. A iz onog {to odgovor

donosi o~ito je da su se pojedini zastupnici posebno istakli u putovanjima: Ismeta Dervoz, zamjenica stalnog ~lana Parlamentarne skup{tine Vije}a Evrope (zamjenici, ina~e i ne idu na redovna zasjedanja da bi tro{kovi bili manji), ulo`ila je veliku energiju da se aktiviranjem u radu Odbora Vije}a Evrope njeni odlasci na sastanke ovih tijela, uglavnom u Francusku, predstave kao neizbje`ni. Ona je, naime, tokom pro{le godine po toj osnovi putovala desetak puta. U~estvovanje u radu ovih tijela bi generalno bilo pohvalno da je BiH u boljoj situaciji i da ispunjava svoje postprijemne obaveze kao {to su imenovanja u tijela VE, poput Venecijanske komisije, {to bi bilo
SLOBODNA BOSNA I 7.3.2013.

KAKO SE TRO[I NOVAC PORESKIH OBVEZNIKA

VESELA VESELA PARLAMENTARNA PARLAMENTARNA DRU@INA DRU@INA

Predsjedavaju}i Predsjedavaju}i Predstavni~kog Predstavni~kog doma doma Milorad Milorad @ivkovi} @ivkovi} te te njegovi njegovi zamjenici zamjenici Denis Denis Be}irovi} Be}irovi} ii Bo`o Bo`o Ljubi} Ljubi} bili bili su su dio dio delegacije delegacije koja koja je je u u martu martu pro{le pro{le godine godine boravila boravila u u Turskoj, Turskoj, a a ukupni ukupni tro{kovi tro{kovi ovog ovog putovanja putovanja dosegnuli dosegnuli su su gotovo gotovo jedanaest jedanaest hiljada hiljada KM KM

DERVOZNI POTAR: Prema tvrdnjama bolje upuenih, Dervoz je pokuala dobiti status stalnog lana u Delegaciji BiH pri Parlamentarnoj skuptini Vijea Evrope tako da vie ni njeni odlasci na redovna zasjedanja (etiri puta godinje) ne bi bili upitni
neuporedivo va`nije od ovih njenih putovanja. Treba, me|utim pomenuti da je zastupnica Dervoz na nedavno odr`anoj sjednici Parlamenta otvorila pitanje za{to BiH nije imenovala svoje predstavnike u tijela VE. Prethodno, prema tvrdnjama bolje
7.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

upu}enih, Dervoz je poku{ala dobiti status stalnog ~lana u Delegaciji BiH pri Parlamentarnoj skup{tini Vije}a Evrope tako da vi{e ni njeni odlasci na redovna zasjedanja (~etiri puta godi{nje) ne bi bili upitni. Pored zastupnice Dervoz, treba svakako

pomenuti da joj se po broju putovanja pribli`ava Borjana Kri{to, delegat u Domu naroda PSBiH i ~lan Stalne delegacije PSBiH u Vije}u Evrope. Ostaje nejasno kojim se ona jezikom koristi u~estvuju}i u radu ovog tijela. To je, me|utim, nimalo ne spre~ava da tro{i novac poreskih obveznika i odlazi na zasjedanja na kojima je beskorisna. Kada je po~etkom ljeta pro{le godine grupa bh. poslanika u Predstavni~kom domu PSBiH i delegata u Domu naroda putovala u Zagreb pa potom u Brisel, u sklopu tzv. tre}e i ~etvrte sesije Parlamenta za Evropu, tro{kove putovanja i smje{taja snosila je Evropska komisija kao organizator. Ali, u slu~aju Borjane Kri{to, Parlamentarna
21

(PRE)SKUPO PLA]ENA PUTOVANJA DR@AVNIH ZASTUPNIKA

skup{tina je, vjerovali ili ne, platila tro{kove anga`iranja njenog voza~a.

BO@O LJUBI], EKSPERT ZA SVE, OD NATO-a DO POLJOPRIVREDE

Pored gore pomenutih putovanja, evo gdje su jo{ tokom pro{le godine putovali zastupnici: pored nekoliko vezanih za NATO aktivnosti, te zimsko zasjedanje OSCE-a, na spisku je konferencija o ulozi parlamenata u procesu odlu~ivanja o prioritetima smanjenju javne potro{nje ili stimulisanju ekonomije, konferencije komisija za evropske integracije, zasjedanje predsjednika gornjih domova parlamenata evropskih zemalja u Parizu, konferencija o ulozi nacionalnih `enskih organizacija za ravnopravnije dru{tvo, sastanci radnih grupa zemalja Mediterana, posjete Hrvatskom saboru, svjetski samit zakonodavstva, ministarska konferencija o starenju itd. itd. Milorad @ivkovi}, predsjedavaju}i Predstavni~kog doma PSBiH (zapa`en po putovanjima i prethodnih godina), te Beriz Belki} u~estvovali su, recimo, u radu me|unarodne konferencije Cetinjskog par-

PUTNICE NAMJERNICE
Bh. parlamentarke Ismeta Dervoz i Borjana Kri{to uvjerljivo prednja~e po broju putovanja na kojem su bile tokom pro{le godine

LAHAK POSO A PARALI

Sto hiljada KM za parlamentarne komisije

Parlamentarna skup{tina BiH za poslanike i delegate, rije~ je o njih dvadesetak, po osnovu rada u {est parlamentarnih komisija za pro{lu godinu isplatila je gotovo sto deset hiljada KM. Najvi{e dodatnih prihoda ostvarili su Niko Lozan~i} i Du{anka Majki}, Borjana Kri{to, Sulejman Tihi} i Beriz Belki}. Zastupniku Niki Lozan~i}u je tako za rad u dvije komisije (Interresornoj radnoj grupi za pripremu Izbornog zakona i pra}enje rada Agencije za prevenciju korupcije), pla}eno 2.943 za prvu i 9.578 za drugu komisiju. Du{anka Majki} je (tako|er za rad u dvije komisije), dobila preko 12.000 KM, a Borjana Kri{to 2.943 za jednu i 2.854 za drugu komisiju. Beriz Belki} (SBiH) i delegat i aktuelni predsjedavaju}i Doma naroda PS BiH Sulejman Tihi} (SDA) svoj rad u Komisiji za izbor i pra}enje rada Agencije za borbu protiv korupcije naplatili su po 9.578 KM. Milorad @ivkovi} je radom u dvije komisije ostvario dodatni prihod od gotovo osam hiljada KM, kao i Sta{a Ko{arac, tako|er iz SNSD-a. Bo`o Ljubi} (HDZ 1990) za rad u dvije komisije u pro{loj godini naplatio je gotovo pet hiljada KM.

VISOKE NAKNADE ZA SAMOUKE EKSPERTE

Du{anka Majki} je me|u zastupnicima koji su ostvarili najvi{e prihoda od anga`mana u komisijama

lamentarnog foruma: @ene, mir, sigurnost dvije godine kasnije. Na nekoliko tematski vrlo raznolikih seminara i konferencija (od NATO-a, procesa pridru`ivanja do poljoprivredne politike) na{ao se i Bo`o Ljubi}, predsjedavaju}i Predstavni~kog doma PSBiH, koji je, ina~e, me|u top pet, onih koji su se najvi{e putovali pro{le godine o dr`avnom tro{ku. Samo tokom juna pro{le godine na putovanja zastupnika je potro{eno gotovo sto deset hiljada KM. Zasjedanje Generalne skup{tine Interparlamentarne skup{tine pravoslavlja, konferencija o poljoprivredi, sastanak grupe za finansije Parlamentarne skup{tine Mediterana, posjeta parlamentu Velike Britanije, NATO-ov program za nove parlamentarce itd. neki su od skupova na koje se putovalo tokom tog mjeseca. Delegatu u Domu naroda Sta{i Ko{arcu, npr., Parlamentarna skup{tina je tokom juna snosila tro{kove u~estvovanja u emisiji Srbija na vezi u iznosu od osam stotina maraka! I za kraj, osvrnimo se na to ko je od zastupnika i ranije najvi{e putovao po~etkom pro{le godine je objavljeno da su poslanici i delegati Parlamentarne skup{tine Bosne i Hercegovine tokom 2011. godine potro{ili vi{e od 200.000 KM na slu`bena putovanja u inozemstvo. Tokom pomenute godine, najvi{e su putovali poslanici SNSD-a Milorad @ivkovi} i Milica Markovi}, zatim SDP-ovac Sa{a Magazinovi}, SNSD-ovci Ognjen Tadi} i Lazar Prodanovi}, SBB-ovka Ismeta Dervoz, HDZ-ovka Borjana Kri{to te SDAovac Asim Sarajli} i Azra Had`iahmetovi} iz Stranke za BiH.
SLOBODNA BOSNA I 7.3.2013.

22

ZDRAV BOLESNOM NE VJERUJE

PROKLETSTVO IZETBEGOVI]EVIH

(NE)TALENTOVANI, A USPJE[NI
Izborom Sebije Seke Izetbegovi na mjesto generalnog direktora Ope bolnice Abdulah Naka bit e u potpunosti provedena istka politiki nepodobnih kadrova u javnim zdravstvenim institucijama Sarajevskog kantona. Ovom inu prethodilo je ienje nepodobnih kadrova u upravnim i nadzornim odborima desetak zdravstvenih javnih ustanova, pri emu se nije vodilo rauna ni o zastupljenosti konstitutivnih naroda, niti o zastupljenosti uposlenika tih ustanova
24
SLOBODNA BOSNA I 7.3.2013.

DOKTORI PORODI^NE MEDICINE

NAU^NO-NASTAVNE VEZE

Sporan ugovor Sarajevo School of Science and Technology i Ope bolnice

Prema nekim nezvani~nim informacijama, prvo {to }e uraditi Sebija Izetbegovi}, kada bude imenovana na mjesto direktora Op}e bolnice, bit }e raskidanje ugovora potpisanog sa Sarajevo School of Science and Technology (SSST) Ejuba Gani}a. Naime, SSST Ejuba Gani}a namjerava u bliskoj budu}nosti osnovati i Medicinski fakultet, a nau~no-nastavna baza bit }e mu Op}a bolnica. ^injenica je da menad`ment i uposlenici Op}e bolnice ve} desetak godina bezuspje{no poku{avaju dobiti status nau~no-nastavne baze. Ta prilika otvorila im se potpisivanjem ugovora sa SSST-om, koji }e medicinske studije razvijati u suradnji sa engleskim The University of Buckingham. Mogu}nost dobijanja engleske diplome nakon okon~anja studija mogla bi privu}i mnoge koji namjeravaju upisati Medicinski fakultet u Sarajevu na kojem je, ne zaboravimo, Sebija Izetbegovi} {ef katedre za ginekologiju. Raskidanje ugovora sa SSST-om nije jedino {to brine upo slenike Op}e bolnice ukoliko direktorsku fotelju zauzme Sebija Izetbegovi}. Naime, postoji opr avdana bojazan da }e dolaskom na mjesto direktora Sebija Izetbegovi} pomesti {efove odjeljenja u Op}oj bolnici kako bi se na{lo mjesta za strana~ki podobne, po rodbinskim i prijateljskim linijama odabr ane ka drove.

BRA^NI BRA^NI PAR PAR IZETBEGOVI] IZETBEGOVI]

Da Da li li je je Sebija Sebija Izetbegovi} Izetbegovi} napredovala napredovala zbog zbog svog svog znanja znanja ii stru~nosti stru~nosti ili ili zbog zbog ~injenice ~injenice da da je je bila bila snaha snaha Alije Alije Izetbegovi}a Izetbegovi}a ii supruga supruga Bakira Bakira Izetbegovi}a Izetbegovi}a

Pi{e: MIRSAD FAZLI] Foto: MARIO ILI^I]

GANI]EV UNIVERZITET
Op}a bolnica trebala bi biti nau~no nastavna baza za Medicinski fakultet na SSST-u

menovanjem generalnog direktora Op}e bolnice Abdulah Naka{ bit }e u potpunosti provedena ~istka politi~ki nepodobnih kadrova u javnim zdravstvenim institucijama Sarajevskog kantona. Naravno, ukoliko na ~elo ove zdravstvene ustanove bude imenovana Sebija Seka Izetbegovi}. No, ako se uzme u

obzir ~injenica da je Vlada Kantona Sarajevo smijenila Upravni odbor Op}e bolnice i imenovala novi, koji je bez obrazlo`enja poni{tio ve} raspisani konkurs za izbor generalnog direktora Op}e bolnice, raspisao novi i imenovao novu tro~lanu

Komisiju za izbor generalnog direktora, jasno je da }e izbor Sebije Izetbegovi} biti puka formalnost i zadovoljavanje pravnoadministrativnih procedura. Biv{em direktoru Op}e bolnice Bakiru Naka{u, aktuelna vlast oli~ana u novoi-

Snaha Alije Izetbegovi}a Sebija svojevremeno je bila manje zainteresovana za stru~no usavr{avanje a vi{e za {irenje svojih politi~kih stavova i ubje|enja me|u kolegama lije~nicima u Zagrebu
7.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

25

ZDRAV BOLESNOM NE VJERUJE

menovanom Upravnom odboru na ~elu sa ekspertom za zdravstvo Halidom Ganijom, ina~e na~elnikom Policijske uprave Novo Sarajevo, nije dozvolila da ostane vr{ilac du`nosti do imenovanja novog direktora, {to bi se trebalo desiti do kraja ovog mjeseca. BIV[I BIV[I DIREKTOR DIREKTOR I I UPOSLENIK UPOSLENIK

Bakir Bakir Naka{, Naka{, uprkos uprkos svemu svemu dobrom dobrom ii lo{em lo{em napravljenom napravljenom u u Op}oj Op}oj bolnici bolnici za za vrijeme vrijeme njegove njegove vladavine, vladavine, nije nije zaslu`io zaslu`io da da ode ode na na ovakav ovakav na~in na~in

IZBOR VE] IZABRANE

Pored Ganije, u Upravni odbor Op}e bolnice imenovani su i Ismet Gavrankapetanovi} ispred SDU-a(?), Maja Pa{i}Kulenovi}, Eldin Be{lagi} i Ranko ovi}, od kojih su ve}ina iz SDA. Na mjesto vr{ioca du`nosti direkora Op}e bolnice imenovan je Milan Mandilovi}, a kako stvari trenutno stoje Naka{u ne}e biti ponu|en ni novi ugovor o radu u skladu sa njegovim kvalifikacijama i stru~nom spremom doktora infektologa, zbog ~ega }e Naka{, najvjerovatnije, zatra`iti raskid radnog odnosa. Naravno ukoliko ne bude ponovo izabran za direktora Op}e bolnice, s obzirom da je Naka{, pored Sebije Izetbegovi}, jedan od ~etiri prijavljena kandidata. Pored Naka{a i Sebije Izetbegovi}, za mjesto direktora Op}e bolnice prijavio se i dr. Abud Sari}, predsjednik Nezavisnog sindikata zdravstvenih radnika u FBiH, i prim.dr. Dragan Stevanovi}, predsjednik smijenjenog Upravnog odbora Op}e bolnice koji }e za{titu svojih prava tra`iti i sudskim putem. Uzimaju}i u obzir spregu izme|u vladaju}e stranke u Kantonu Sarajevo, novoimenovanog Upravnog odbora i Komisije za izbor direktora Op}e bolnice, nema nikakve sumnje da }e pobjedu odnijeti Sebija Izetbegovi} koja je svoju profesionalnu karijeru, nakon skoro desetogodi{njih temeljitih studija na Medicinskom fakultetu u Sarajevu, zapo~ela 1989. godine kao volonterka na Klinici za plasti~nu hirurgiju. Ubrzo nakon toga Sebija Izetbegovi} kao specijalizant bila je primljena na Kliniku za ginekologiju i aku{erstvo, gdje se kratko zadr`ala jer je njeno profesionalno usavr{avanje naglo i (ne)o~ekivano prekinuo rat. Sebija Izetbegovi} odlazi u izbjegli{tvo, a iz izbjegli{tva se kao specijalizant ginekolo{kih nauka vratila u oslobo|eno Sarajevo.

KOLO MEDICINSKIH SESTARA

Potovana profesorice Seko, vae sestre su uz vas!

Na ovim na{im prostorima jako je te{ko biti `ena, a ako je ta `ena jo{ i uspje{na, e onda se i bli`a i dalja okolina udru`e samo u jednoj jedinoj ideji da joj {to vi{e ote`a i {to bolje onemogu}i dalje napredovanje. Moram jo{ jednom istaknuti da sve {to je na{a direktorica do danas postigla, postigla je samo svojim nesebi~nim radom, uporno{}u i zalaganjem da bi svojim izuzetnim kvalitetama dala veliki doprinos u domenu ginekologije i aku{erstva, a sve samo za dobrobit pacijenata. To su ~ak prepoznali i u svijetu pa su joj dodjelili priznanje svjetskog ranga za najhumaniju doktoricu, a o tome {tampa slova nije napisala. Sigurne smo da i vi sami znate sa kojim kapacitetom znanja, stru~nosti i vje{tine u svojoj profesiji raspola`e ova @ENA, mada ne `elite javno priznati, ali zato, u to ime ~inite javni lin~ koji ona hrabro i dostojanstveno podnosi a to je odluka samo velikih ljudi, stoji, izme|u ostalog, u pismo koje potpisuju medicinske sestre Ginekolo{ko-aku{erske klinike. Iako ne objavljujmo anonimne predstavke, ovoga puta pravimo iznimku.

PROFESIONALNI (B)RAT I MIR

Me|utim, gdje i kako je Sebija Izetbegovi} specijalizirala ginekolo{ke nauke, javnosti ostaje nepoznato. Naime, prema navodima Muradifa Pajta iz Visokog, koji je Sebiju Izetbegovi} upoznao u novembru 1991. godine, ona se polovinom 1992. godine, nakon napu{tanja ratnog Sarajeva i kratkog boravka na Jadranu, smijestila u njegov zagreba~ki stan. Koliko mi je poznato, Seka je ~esto posje}ivala grada26

SESTRE SESTRE SESTRA(MA) SESTRA(MA)

Medicinske Medicinske sestre sestre Ginekolo{ko-aku{erske Ginekolo{ko-aku{erske klinike klinike podr`avaju podr`avaju svoju svoju {eficu {eficu Sebiju Sebiju Izetbegovi} Izetbegovi}

SLOBODNA BOSNA I 7.3.2013.

DOKTORI PORODI^NE MEDICINE

POLITIZACIJA ZDRAVSTVA

Ko e kome ako nee svoj svome

Iza svih politi~ki motiviranih smjena i imenovanja u javnim zdravstvenim institucijama Sarajevskog kantona navodno stoji poslanik u Skup{tini Kantona Sarajevo Esad Radelja{ (BOSS), koji skupo napla}uje svoju podr{ku datu SDA. Radelja{ je najprije imenovan za vr{ioca du`nosti predsjedavaju}eg Upravnog odbora Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo. Nedugo nakon imenovanja Radelja{a, a na prijedlog ministra zdravstva Eldara Lokmi}a, poni{tena je odluka prethodne vlade premijera Fikreta Musi}a o visini nov~ane naknade predsjedniku i ~lanovima Upravnog odbora Zavoda i ta naknada pove}ana je dva i po puta. Sljedila je smjena upravnih i nadzornih odbora u javnim zdravstvenim ustanovama. A koliko se pri tome vodilo ra~una o stru~nim i profesionalnim kvalitetama novoizabranih ~lanova u nadzornim i upravnim odborima najbolje ilustruju sljede}i podaci: saradnik za odnose sa javno{}u ~lana Predsjedni{tva BiH D`enan Selimbegovi} ~lan je Upravnog odbora Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, a Sabina Backovi}, majka Fuada, poznatijeg kao Deen, i supruga Zaima Backovi}a, poslanika u Skup{tini Kantona Sarajevo, imenovana je u Upravni odbor Psihijatrijske bolnice Kantona Sarajevo. Prilikom imenovanja nije ispo{tovana zakonska odredba o zastupljenosti sva tri konstitutivna naroda, a

KUPLJENO, PRODATO

Esad Esad Radelja{ Radelja{ vedri vedri ii obla~i obla~i u u politici politici zdravstva zdravstva

prekr{en je i zakon kada je u pitanju imenovanje vanjskih i ~lanova upravnih i nadzornih odbora koji dolaze iz reda uposlenika. S obzirom da u

Upravni odbor Zavoda za hitnu medicinsku pomo} nije imenovan niti jedan uposlenik ove ustanove, radnici su najavili podizanje tu`be.

~a~ki klub u Zagrebu, a najvi{e se dru`ila sa Delimustafi}ima, odnosno Alijom Delimustafi}em i naravno [ajom, ka`e Pajt navode}i kako je Sebiji Izetbegovi} dodijelio i voza~a Amera Cviku, brata njegove tada{nje supruge Aide Cviko, koji }e kasnije, zajedno sa Senadom [ahinpa{i}em [ajom, pasti u akciji njema~ke policije zbog {verca oru`ja. Ina~e, Pajtova biv{a supruga Aida Cviko magistrirala je kod Asima Kurjaka, a deset godina `ivjela je kod Salima [abi}a, biv{eg predsjednika SDA Hrvatske i oficira za vezu izme|u Hasana engi}a, Franje Tu|mana i Gojka [u{ka. Salim [abi} bio je kum Asima Kurjaka i ta halka bila je zatvorena. Dakle, po dolasku u Zagreb u ljeto 1992. godine Sebija Izetbegovi} je izrazila `elju da `ivi kod svoje kolegice i prijateljice Aide Cviko, te da nastavi svoje profesionalno usavr{avanje. Prema Pajtovim navodima, to je pla}eno nekih tri, ~etiri hiljade tada{njih njema~kih maraka. Sebija Izetbegovi} zadu`ila je par bijelih, doktorskih odora, dobila je doktorsku, odnosno lije~ni~ku propusnicu za ulazak u bolnicu kao dio osoblja, ali njena specijalizacija naglo je prekinuta na njenu inicijativu. Naime, prema Pajtovoj tvrdnji, snaha Alije Izetbegovi}a manje je bila zaintreresovana za svoje stru~no usavr{avanje a vi{e za {irenje svojih politi~kih stavova i ubje|enja me|u kolegama
7.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

lije~nicima. Dalje profesionalno usavr{avanje Sebije Izetbegovi} prekinuto je

Op}a bolnica Abdulah Naka{

krajem 1992. godine kada se privremeno preselila u Tursku. Odlaze}i u Tursku, Sebija Izetbegovi} sa sobom je ponijela magistarski i doktorski rad Aide Cviko, te njene knjige i stru~nu literaturu. Navodno, sve je vra}eno kada su Aida Cviko i Muradif Pajt posjetili Tursku, a primopredaju je u ime Sebije Izetbegovi} obavio ku}ni prijatelj porodice Izetbegovi} [ahinpa{i}. Mnogo energije bespotrebno se tro{ilo na smirivanje duhova i strasti sujetnih `ena. Seka je `eljela biti prva dama u Bo{njaka, a smetale su joj supruga Hasana engi}a Fahira i Salima [abi}a Uma. To je bilo nepodno{ljivo, ka`e Muradif Pajt, navode}i da je Hasan engi} uredno pla}ao tro{kove boravka Sebije Izetbegovi} u Turskoj. Bilo kako bilo, Sebija Izetbegovi} se u Sarajevo vratila kao specijalizant ginekolo{kih nauka. Slijedio je magisterij, a odmah potom i doktorat, da bi 2008. godine dobila i zvanje profesora. Iste godine porodica Izetbegovi} trajno je zamrznula svoje odnose sa [ahinpa{i}em nakon objavljivanja snimke telefonskog razgovora izme|u [ahinpa{i}a i Muhameda Ali Ga{ija. Podsje}anja radi, tom prilikom [ahinpa{i} je rekao da }e poslati crnca da mu siluje k}er od 12 godina. Prijetnja je bila upu}ena policajcu Edinu Vranju, tada{njem {efu Odjeljenja za borbu protiv organizovanog kriminala FMUP-a.
27

PRAVDA ZA SRPSKOG GENRALA

Prolonedjeljna oslobaajua presuda MOMILU PERIIU, naelniku Generaltaba VJ, koji je prvostepenom presudom bio osuen na 27 godina za zloine u Sarajevu, Srebrenici i Zagrebu, ustalasala je javnost u regionu; naa novinarka otkriva pozadinu ove neoekivane odluke Hakog tribunala

GENERAL PERI[I] OSLOBO\EN KAO DUGOGODI[NJI SARADNIK CIA-e I NATO-a

Pi{e: MIRHA DEDI]

eneral Mom~ilo Peri{i} je slobodan ~ovjek! Apelaciono vije}e Ha{kog tribunala je 28. februara oslobodilo biv{eg na~elnika General{taba Vojske Jugoslavije Mom~ila Peri{i}a, koji je u septembru 2011. godine bio osu|en na 27 godina zatvora zbog pomaganja i podr`avanja artiljerijskih i snajperskih napada na civile u Sarajevu sa polo`aja Vojske Republike Srpske od 93. do 95. i ubistva oko 7.000 Bo{njaka i premje{tanja stanovni{tva Srebrenice u julu 1995. godine. Ta presuda Peri{i}u bila je prva kojom je u Tribunalu neki zvani~nik SR Jugoslavije progla{en krivim za zlo~ine po~injene tokom rata u BiH.

upotrijebljena za ~injenje ratnih zlo~ina u Sarajevu i Srebrenici, ve} za op{ti ratni napor VRS. U osloba|aju}oj presudi je navedeno da je SR Jugoslavija pomagala Vojsci RS. Me|utim, dokazi na koje se oslonilo prvostepeno vije}e ne dokazuju van razumne sumnje da je pomo}, koju je Peri{i} konkretno usmjeravao, kori{tena za zlo~ine VRS u Sarajevu i Srebrenici. Pored toga, nema ni dokaza da je politika koju je provodio Vrhovni savjet

odbrane (VSO) bila usmjerena na kriminalne aktivnosti VRS, kao ni da je politikom VSO

PERI[I]EVI TAJNI SASTANCI SA GENERALOM CLARKOM

Peri{i} je bio osu|en i zato {to nije sprije~io i kaznio po~inioce raketnih napada na Zagreb u maju 1995., u kojem je poginulo sedam civila, na osnovu nalaza da je imao efektivnu komandu i kontrolu nad Vojskom RSK. @albeno vije}e Tribunala je, usvajaju}i `albu optu`enog, utvrdilo da pomo} koju je Vojska Jugoslavije, na ~elu s Peri{i}em, pru`ila Vojsci Republike Srpske nije bila data s konkretnim uputstvom da bude
28

POVRATAK GENERALA
Mom~ilo Peri{i} ispred svoje ku}e u Beogradu
SLOBODNA BOSNA I 7.3.2013.

[PIJUN JE NEVIN
^UVAR TAJNIH DEPE[A

Peri{i}eva Peri{i}eva dugogodi{nja dugogodi{nja tajna tajna saradnja saradnja sa sa agentima agentima CIA-e CIA-e znatno znatno je je uticala uticala na na njegovu njegovu osloba|aju}u osloba|aju}u presudu presudu u u Haagu Haagu

Tu`ila{tvo Ha{kog tribunala napravilo je velike propuste zbog kojih je Peri{i} oslobo|en, ali presudna je bila njegova dugogodi{nja saradnja s visokim vojnim me|unarodnim zvani~nicima i najmo}nijom tajnom slu`bom na svijetu
koju je provodio Peri{i} usmjeravana pomo} kori{}ena za ~injenje zlo~ina VRS, kao ni da je Peri{i} preduzimao bilo kakve aktivnosti mimo provo|enja politike VSO kako bi pomagao ili podr`avao takve zlo~ine, pi{e, pored ostalog, u presudi. Me|utim, kako za na{ list tvrde pouzdani izvori, na Peri{i}evu osloba|aju}u presudu
7.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

uticala su dva klju~na faktora. Prije svega, Tu`ila{tvo je napravilo niz propusta prilikom sastavljanja optu`nice, ali Peri{i}eva dugogodi{nja tajna saradnja sa agentima CIA-e i visokopozicioniranim generalima NATO-a bila je presudna {to se Peri{i} ovih dana na{ao na slobodi.

General Peri{i} je jo{ u oktobru 1998. godine tajno sara|ivao sa glavnokomaduju}em NATO snaga u Evropi generalom Weslyjem Clarkom i predsjednikom Vojnog savjeta NATO-a, njema~kim generalom Klausom Naumanom. Kako na{ list saznaje, Peri{i} je s ovom dvojicom generala odr`ao tajni sastanak tokom njihove posjete Beogradu 25. oktobra 1998. godine. Generali su u Beograd do{li kako bi se dogovorili oko implementacije vojnih snaga na Kosovu, me|utim, nai{li su na veliki Milo{evi}ev otpor i ina}enje.
29

PRAVDA ZA SRPSKOG GENRALA

U zvani~nom dijelu razgovora, Peri{i} je upozorio svoje sagovornike da }e Milo{evi} preduzeti nemilosrdnu ~istku u vojnim redovima u slu~aju napada NATO-a. Nakon zavr{etka razgovora, Peri{i} je rastjerao svoje ljude iz obezbje|enja, poveo svoje sagovornike u jednu kancelariju i poja~ao TV, da bi ometao prislu{ne ure|aje. Tada im je, izme|u ostalog, rekao da je armija poslednja demokratska ustanova u zemlji i da bi bila katastrofa ako bi bila razorena u sukobu s NATO-om. Peri{i} je generalima kazao da je zabrinut i odao Milo{evi}ev plan po kojem }e Vojska Jugoslavije na Kosovu izvesti vojnu operaciju Potkovica, osmi{ljenu kako bi se iskorijenila pobunjeni~ka vojska na Kosovu. Operacija je u vojnom vrhu pripremana nekoliko nedjelja, a planirano je da u njoj u~estvuje 14 hiljada vojnika i oficira VJ, oko 300 tenkova i veliki broj te{ke artiljerije. U akciji su u~e{}e uzele i Crvene beretke na ~elu sa Frenkijem Simatovi}em. To nije bio prvi signal koji je Peri{i} uputio visokim generalima NATO-a o akcijama vojske na ~ijem se ~elu nalazio. etiri i po mjeseca nakon ovog sastanka Milo{evi} je smijenio Peri{i}a sa mjesta na~elnika General{taba VJ. Tu, me|utim, nikako nije kraj {pijunskim aktivnostima ovog generala. Peri{i} je bio potpredsjednik u Vladi Zorana \in|i}a od 25. januara 2001. godine do 19. marta 2002., kada je podnio ostavku zbog optu`bi da je {pijunirao u korist SAD-a i da je povjerljive informacije dostavljao ameri~kom diplomati Davidu Neighbouru. Tokom akcije koja je izvedena 14. marta, pored Peri{i}a i Neighboura pripadnici vojne Kontraobave{tajne slu`be uhapsili su i Miodraga Sekuli}a, potpukovnika tada{nje VJ i biv{eg pripadnika VJ Vladimira Vlajkovi}a. Istraga je utvrdila da je potpukovnik Sekuli}, koji je kao informati~ar u General{tabu bio zadu`en za unos tajnih podataka u kompjuter, tajne podatke snimao na diskete, koje je kasnije predavao tre}eoptu`enom Vlajkovi}u, nekada{njem pripadniku elitne jedinice Kobre, a on Peri{i}u. Snimke sjednica General{taba VJ Peri{i} je proslije|ivao ameri~kom diplomati Neighbouru. Mom~ilu Peri{i}u, kao predsjedniku Odbora za bezbjednost jugoslovenskog parlamenta, po funkciji su se slivali svi podaci od zna~aja za zemlju. S te pozicije Peri{i} je raspolagao izuzetno va`nim informacijama. Hap{enje Peri{i}a zbog {pijuna`e bio je prvorazredan politi~ki skandal me|unarodnih razmjera. Uhap{en je u trenutku kad je predavao strogo poverljive dokumente o u~e{}u pripadnika VJ u ratnim operacijama u Republici Srpskoj Krajini i Republici Srpskoj. Dokumenti su bili originalni i
30

(PRE)SKUPI PROCES

Za suenje generalu Periiu potroeno je oko 10 miliona eura

Su|enje generalu Peri{i}u po~elo je pred Tribunalom 2. oktobra 2008., a tu`ioci su izvo|enje svojih dokaza zavr{ili u decembru 2009. Dokazni postupak odbrane okon~an je u januaru, a zavr{ne rije~i odr`ane su krajem marta 2011. U toku 198 dana su|enja, Pretresno vije}e je saslu{alo 108 svjedoka tu`ila{tva i 28 svjedoka odbrane. Od jula 2005. godine Peri{i} je bio na privremenoj slobodi u Srbiji, a u pritvor Ha{kog tribunala vratio se 18. septembra 2008. Peri{i} je vi{e puta na privremenu slobodu bio pu{tan i tokom procesa. Slobodna Bosna izvela je ra~unicu koliko je zapravo ko{talo su|enje Mom~ilu Peri{i}u. Ukoliko imamo u vidu da pravni zastupnici pred Ha{kim tribunalom pla}eni sa 120 eura po satu, ako tome dodamo dnevnice u visini od 150 eura, ra~unica ka`e da advokati mjese~no zarade od 8.000 do 10.000 eura. Tro{kovi odbrane bili su veliki. Me|utim, kako tvrdi na{ izvor iz Ha{kog tribunala, najve}i tro{kovi su samog Tu`ila{tva i iznose preko {est miliona eura. Naime, njihovi istra`ni timovi koji broje i po stotinu ~lanova godinama su bili na terenu i skupljali dokaze koji, po svemu sude}i, nisu na pravi na~in prezentirani i upotrijebljeni.

nosili su oznaku vojne tajne. Javno je iznijeta pretpostavka da je general Peri{i} trgovao s predstavnikom Ambasade SAD-a, da je predao va`ne dokaze protiv Slobodana Milo{evi}a, jer su Haagu tada nedostajali krunski dijelovi njihove slagalice, a zauzvrat je tra`io da ga amnestiraju bilo kakve odgovornosti pred Tribunalom. Neighbour je u Beograd stigao 1997. godine, kao zvani~an ~lan osoblja Ambasade SAD-a i te godine stupio u kontakt sa Mom~ilom Peri{i}em, koga je ubrzo zavrbovao da radi za CIA-u. Neighbour je tokom 1998. godine intenzivno radio na prikupljanju podataka i pripremi terena za NATO bombardovanje. Nezvani~no je obavljao mjesto {efa CIA-e za Balkan, a kao pripadnik ove obavje{tajne slu`be

predstavljao se organima MUP-a Srbije, od kojih je tra`io saradnju. Vojno pravosu|e optu`ilo je 2002. godine Peri{i}a za krivi~no djelo {pijuna`e u korist SAD-a. Krivi~no vije}e Okru`nog suda donijelo je krajem 2005. godine odluku da prekine krivi~ni postupak protiv Peri{i}a do okon~anja postupka pred Ha{kim tribunalom.

PERI[I] JE POSTAO SARADNIK CIA-e PREKO JOVICE STANI[I]A

Beogradski obavje{tajni izvori tvrde da je Peri{i}a sa obavje{tajcima CIA-e povezao Jovica Stani{i}, tada{nji prvi ~ovjek Dr`avne bezbjednosti Srbije. Stani{i} je, naime, osam godina bio glavni ~ovek CIA-e u Beogradu. Njegova

PERI[I] U DRU[TVU SARADNIKA IZ TAJNIH SLU@BI

Mom~ilo Peri{i} u dru{tvu Davida Neighbora iz CIA-e i Anthonyja Moncktona iz britanske obavje{tajne slu`be MI-6
SLOBODNA BOSNA I 7.3.2013.

[PIJUN JE NEVIN
NA^ELNIK NA^ELNIK GENERAL[TABA GENERAL[TABA VJ VJ I I VRHOVNI VRHOVNI KOMANDANT KOMANDANT
Mom~ilo Mom~ilo Peri{i} Peri{i} godinama godinama je je radio radio iza iza le|a le|a Slobodanu Slobodanu Milo{evi}u Milo{evi}u odaju}i odaju}i generalima generalima NATO-a NATO-a najstro`e najstro`e ~uvane ~uvane vojne vojne tajne tajne

glavna veza od 1992. godine bio je oficir CIA William Lofgren. Stani{i} i Lofgren su na tajnim sastancima po brodovima i bezbjednim ku}ama du` Save razmenjivali detalje o funkcionisanju Milo{evi}evog re`ima. U pismu dostavljenom Haagu 2004. godine, CIA pi{e kako je Stani{i} poku{ao da sprije~i neke od najeksplozivnijih doga|aja u Bosni i Hercegovini. U prolje}e 1993., na nagovor CIA-e, izvr{io je pritisak na generala Ratka Mladi}a da nakratko prekine granatiranje Sarajeva. Stani{i} je pomogao u osloba|anju 388 vojnika NATO-a, kojima su skinuli uniforme i vezali ih za stabla da bi slu`ili kao ljudski {tit od bombi NATO. Stani{i} je napisao kako je pregovarao o osloba|anju talaca uz podr{ku rukovodilaca CIA-e. Poku{ao je da interveni{e 1993. kada su oboreni i zarobljeni francuski piloti, stoji u izvje{taju CIA-e. Citirana je i Stani{i}eva izjava :Mladi} nije hteo da prizna da je zarobio pilote, ali moja slu`ba je uspela da otkrije okolnosti i mesto njihovog zarobljavanja i dostavila je te informacije CIA-i i francuskim vlastima. U Beogradu se ve} spekuli{e da bi i Jovica Stani{i} po istom principu, kao dugogodi{nji saradnik CIA-e, mogao u Tribunalu dobiti osloba|aju}u presudu. Me|utim, za advokaticu Vasviju Vidovi} po tom pitanju ne postoji dilema. Prema njenom mi{ljenju, Peri{i} je oslobo|en jer je Tu`ila{tvo napravilo nekoliko krupnih propusta u njegovom slu~aju. Prije svega, Tu`ila{tvo je moralo sastaviti optu`nicu tako da je u stanju da doka`e njene navode. Oni su po mom mi{ljenju morali tu`iti Peri{i}a za u~e{}e u udru`enom zlo~ina~kom poduhvatu. Da su `eljeli da doka`u da je svrha rata bila
7.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

STANII, GLAVNI OVJEK CIA-e: U BEOGRADU Jovica Stanii, ef Miloevieve tajne policije, godinama je saraivao sa CIA-om, zbog ega postoji mogunost da mu u Hakom tribunalu bude izreena minimalna kazna
Jovica Stani{i}

zlo~ina~ka, morali su u optu`nici postaviti, u najmanju ruku, kao pomaganje radnji u udru`enom zlo~ina~kom poduhvatu, koje bi uklju~ivale Peri{i}evo u~e{}e u zajedni~kom planu ili u zajedni~kom zlo~ina~kom cilju. Me|utim, oni su postavili optu`nicu na na~in da su morali dokazivati Peri{i}evu usmjerenost na zlo~in. Jedini neposredni dokaz koji su proveli u pogledu postojanja veze izme|u Peri{i}a i zlo~ina, koja bi ukazivala na to da je Peri{i} imao znatan uticaj na izvr{ioce zlo~ina, jeste saslu{anje svjedoka Kerija Selskog, koji se odnosi na ~ahure prona|ene u Srebrenici. ak i tim dokazom, dakle jedinim neposrednim koje je provelo tu`ila{tvo, utvr|eno je da je samo 378 ~ahura proizveo Prvi partizan iz U`ica, a da su ostalo bile ~ahure doma}e proizvodnje. Dakle, samo 10 posto metaka moglo se pripisati pomo}i SRJ, me|utim nisu ~ak izveli dokaze i da je ta vojna pomo} direktno vezana za generala Peri{i}a, jer je tu po{iljku mogao bilo ko drugi usmjeriti prema Srebrenici, ka`e advokatica Vidovi}. Pru`anje logisti~ke pomo}i nije sporno, ni po prvostepenom, ni po drugostepenom vije}u, iako ~ak nije dokazana veza sa jedinicama VRS koje su dobile pomo}. Nije dokazana veza iako je VSO proglasio Peri{i}a da provodi te aktivnosti. Me|utim, odluka o pru`anju pomo}i Mladi}evoj vojsci nije bila Peri{i}eva. Pored toga, VSO je postojao i donosio odluke i prije nego {to je Peri{i} bio na toj du`nosti. On ~ak nije bio ni ~lan Vrhovnog vojnog savjeta, nego je samo izvr{avao njihove odluke. Da je Tu`ila{tvo zajedno optu`ilo Vrhovni savjet odbrane, Slobodana Milo{evi}a i druge neke aktere iz policijskog vrha za udru`eni zlo~ina~ki poduhvat, onda bi se to moglo druga~ije tretirati jer je VSO donosio odluke koje je Peri{i} provodio. Me|utim, te se odluke odnose na pru`anje pomo}i za ratne napore, a za to on nije mogao odgovarati. Jer kako je konstatovao sudija Bakone Moloto, Peri{i} nije optu`en za vo|enje nelegalnog ili zlo~ina~kog rata, nije optu`en ni za u~e{}e u UZP-u. On je optu`en za pomaganje i podr`avanje zlo~ina koji su ~injeni tokom rata, a ne za sam rat, stoga se njegovo pona{anje mora ocijeniti u odnosu na ~injenje tih zlo~ina, a ne na zavisnost cijele Vojske RS-a od Vojske Jugoslavije u vojnom smislu. Jednostavno re~eno, optu`nica je pogre{no postavljena, tvrdi Vidovi}eva. Nadalje, na{a sagovornica obja{njava da je Peri{i} u prvostepenoj presudi bio oslobo|en optu`be za istrebljenje kao zlo~in protiv ~ovje~nosti, dakle da po neposrednoj i po komandnoj odgovornosti nije bio kriv i da tada javnost nije shvatila da je isklju~ena njegova odgovornost za
31

PRAVDA ZA SRPSKOG GENRALA

najte`e zlo~ine. Drugostepeno vije}e se u cijelosti pridru`ilo mi{ljenju sudije Molota, koji je u prvostepenom postupku glasao za osloba|aju}u presudu. Ono {to je zna~ajno doprinijelo ovom ishodu jeste neaktivnost Tu`ila{tva na prikupljanju dokaza. Prije svega Tu`ila{tvo je moralo detaljno pregledati arhive Isto~nobosanskog korpusa, Drinskog, Sarajevsko-romanijskog korpusa i Drugog kraji{kog korpusa, da bi stvarno utvrdilo odnos izme|u oficira VRS i VJ. U predmetu Ori} u Tribunalu su upotrijebljeni dokumenti koji dokazuju da su komandanti U`i~kog korpusa izravno nare|ivali jedinicama da dejstvuju u Srebrenici. Mogu}e je prona}i takve dokumente, ali je potreban ve}i anga`man. Upitno je zbog ~ega Peri{i} nije optu`en za razaranje Mostara i Zadra, gdje postoje ~vrsti dokazi protiv Peri{i}a. Naime, Peri{i} je bio optu`en za pomaganje i podr`avanje zlo~ina po~injenih tokom rata na podru~ju Sarajeva, Srebrenice i za doga|aje vezane za granatiranje Zagreba. Tu`ila{tvo je moralo dokazati da su njegove aktivnosti vezane za po~injenje tih zlo~ina kako bi se njegova odgovornost mogla okvalifikovati kao pomaganje i podr`avanje tih zlo~ina, ka`e na{a sagovornica. Po dolasku u Beograd Peri{i} je ustvrdio da je njegovim osloba|anjem dokazano da Vojska RS-a nije zlo~ina~ka. To ne stoji, Vije}e se bavilo individualnom krivi~nom odgovorno{}u Peri{i}a i reklo - nema sumnje da su po~injeni ti zlo~ini, me|utim nije mogla biti dokazana izravna veza. U budu}im slu~ajevima vije}e }e se baviti time da li Ratko Mladi} snosi odgovornost za to kao vrhovni komandat, ili Radovan Karad`i}. To su sasvim druge optu`nice i Peri{i} tu nema pravo. PRESLABI DOKAZI TU@ILA[TVA
Tu`ila{tvo nije uspjelo dokazati da je general Peri{i} pomagao Ratku Mladi}u u njegovom zlo~ina~kom poduhvatu u Srebrenici

BRANISLAV TAPU[KOVI], ADVOKAT

Sud je uveo nove principe po kojima pomo u ratnim naporima ne moe da bude dovoljna za krivinu odgovornost
Posle ove presude, nekoliko stvari je vrlo bitno. Ono {to je sud decidirano utvrdio jeste da Vojska Jugoslavije koja je nastala tek posle povla~enja JNA sa prostora biv{e Jugoslavije, nije imala kontrolu nad Vojskom RS-a pa ni kontrolu nad Vojskom Srba u Hrvatskoj, objasnio je za RTS advokat Branislav Tapu{kovi}, biv{i prijatelj suda na su|enju Slobodanu Milo{evi}u. Kao jo{ jedan va`an princip koji je potvr|en u presudi Peri{i}u, Tapu{kovi} isti~e da pomo} jedne armije drugoj armiji u njenim ratnim naporima ne mo`e biti dovoljna za krivi~nu odgovornost pojedinca, ako on nije direktno sudjelovao u nekim akcijama koje su u vezi sa ratnim zlo~inima. Na pitanje da prokomentari{e da li je presuda Peri{i}u kompenzacija za presude hrvatskim generalima Gotovini i Marka~u, Tapu{kovi} je rekao da su za njega mnogo va`nija ova tri principa koja su na Peri{i}evom slu~aju do{la do izra`aja. Slobodan Milo{evi} nijednog jedinog dana nije osporavao da je pru`ena pomo} Vojsci Republike Srpske u hrani i u oru`ju, kao {to su i mnoge druge dr`ave pomagale Armiju Bosne i Hercegovine i Hrvate, isti~e Tapu{kovi}. U svemu tome najbitnije je da se na neki na~in legalizuju ratni napori. Prvi put je re~eno da je tu bio rat, ako nekog
Branislav Tapu{kovi}

poma`e{ u ratnim naporima u kojima se doga|aju ratni zlo~ini, ti za to ne mo`e{ da odgovara{, objasnio je Tapu{kovi}. Kako je rekao Tapu{kovi}, da je Peri{i} prihvatio neku kaznu od sedam do deset godina, koliko mu je nu|eno, i da je svjedo~io tako da je tvrdio da je imao direktne uticaje na vr{enje zlo~ina, to je moglo katastrofalno da se odrazi na mnogo toga drugog i nikada ne bi do{li do tri principa koja su promovisana kroz presudu Peri{i}u. Da je Milo{evi}u su|enje zavr{eno, on bi sasvim sigurno davno bio progla{en krivim, {to ne bi moglo da mu se dogodi da je sud imao ove principe od samoga po~etka, da pomo} u ratnim naporima ne mo`e da bude dovoljna za krivi~nu odgovornost, istakao je Tapu{kovi}.

Na{a sagovornica ka`e da se sudiji Molotu ne mo`e prepisati pristrasnost jer se rije~ o velikom borcu za ljudska prava i vrsnom sudiji. Moramo imati u vidu da je sudija Moloto gotovo identi~an pravni stav zauzeo u predmetu Rasima Deli}a. Kada je ispitivan vid odgovornosti generala Deli}a, za zlo~ine po~injene od mu d`ahedina, Moloto je tra`e}i njegovo osloba|aju}u presudu kazao da Deli} nije imao kontrolu nad mud`ahedinima kada su u pitanju naredbe, izvje{taji i da nije bilo efektivne kontrole nad ne posrednim izvr{iocima. On je konzistentan u svojim stavovima i slijedi me|unarodne pravne standarde, ka`e advokatica Vidovi}.
32
SLOBODNA BOSNA I 7.3.2013.

TAJNI BEOGRADSKI SCENARIJ ZA SKIDANJE DODIKA

Srbijanske vlasti na elu sa Aleksandrom Vuiem napravile su plan po kojem e u narednih godinu i po dana opoziciji RS-a nesebino pomoi da na optim izborima 2014. srui Milorada Dodika i njegov SNSD; pored toga, kako saznajemo, ovih dana istrauju se sve privatizacije u kojima su uestvovali ljudi bliski Miloradu Dodiku i trae dokazi kojih firmi je stvarni vlasnik predsjednik RS-a

SB OTKRIVA
VU^I] SASTAVIO TIM ZA UKLANJANJE MILORADA DODIKA
Pi{e: MIRHA DEDI]

ilorad Dodik realizovao je dio plana za koji smatra da }e zaustaviti njegov dalji sunovrat. Plan, izme|u ostalog, predvi|a promjenu Vlade RS-a, raskid odnosa sa SDS-om na nivou BiH, te brojne i veoma krupne kadrovske promjene. Najva`niji dio plana je ispunjen Aleksandar D`ombi} je pometen sa mjesta premijera, a zamijeni}e ga Dodiku potpuno odana @eljka Cvijanovi}. Me|utim, ove kozmeti~ke promjene ne}e Dodiku puno pomo}i na izborima 2014. godine jer je Aleksandar Vu~i}, koji va`i za najuticajniju politi~ku figuru u regionu, ovih dana ~vrsto odlu~io da na izborima podr`i ujedinjenu opoziciju Republike Srpske. Upravo }e od Vu~i}evog pona{anja u narednih godinu i po dana zavisiti krajnji ishod izbora, a Vu~i} je, kako tvrdi na{ izvor iz njegovog kabineta, odlu~io da zbri{e Dodika i njegov SNSD sa politi~ke scene Republike Srpske. Lider Srpske napredne stranke, kako saznajemo, ne}e za op{te izbore formirati sestrinsku stranku u RS-u, ali }e svim raspolo`ivim sredstvima podr`ati opoziciju Srpske.

VU^I] VU^I] RU[I RU[I DODIKA DODIKA PO PO @ELJI @ELJI ZAPADA ZAPADA

Aleksandar Aleksandar Vu~i} Vu~i} odlu~an odlu~an je je da da sru{i sru{i re`im re`im Milorada Milorada Dodika Dodika u u Republici Republici Srpskoj Srpskoj po po svaku svaku cijenu cijenu

TAJNA I JAVNA POLICIJA UPOZNATA SA RU[ENJEM DODIKA

Saradnici od najve}eg povjerenja Aleksandra Vu~i}a i Tomislava Nikoli}a, me|u kojima je i Neboj{a Rodi}, novi {ef Bezbednosno-informativne agencije, ne kriju svoje antipatije prema Miloradu Dodiku. ak i na zvani~nim sastancima visoki funkcioneri naprednjaka ne kriju da su spremni da u Republici Srpskoj pometu najve}e zlo, kako nazivaju Dodika.
34
SLOBODNA BOSNA I 7.3.2013.

NAPREDNJACI SVE VAM JE U [ACI

Vu~i}evi naprednjaci }e, kako saznajemo, ujedinjenoj opozici RS-a, sa ili bez SDS-a, pomo}i savjetodavno, medijski i logisti~ki. Medijska podr{ka ve} je prisutna preko bijeljinske BN televizije koja je, kako saznajemo, ve} nekoliko mjeseci pod uticajem Aleksandra Vu~i}a, u {ta je i sam Milorad Dodik uvjeren. Vu~i} }e, kako saznajemo, u Republiku Srpsku za nekoliko mjeseci poslati tim svojih savjetnika koji }e opoziciji dati recept koji je i naprednjake u Srbiji napravio najpopularnijom strankom u Srbiji. U prilog ovom Vu~i}evom planu ide i nedavni sastanak nekoliko stranaka opozicije koji je odr`an pod pokroviteljstvom PDP-a, a kojem su prisustvovali DP, SRS RS, NDS i NSP. Na sastanku je usagla{ena platforma da ovih pet stranaka na izborima 2014. godine nastupaju zajedno. Petorka o~ekuje da im se uskoro pridru`i i najja~a opoziciona stranka u Republici Srpskoj, Bosi}ev SDS. Bosi} je, me|utim, ovih dana zaokupljen drugim problemom, kako da sa~uva poziciju Mirku [arovi}u i jo{ nekolicini kadrova u Sarajevu. Vu~i} je nakon po~etka obra~una sa kriminalom i korupcijom u Srbiji do`ivio nevjerovatnu popularnost ne samo u Srbiji ve} u cijelom regionu. Posebno u Republici Srpskoj, gdje politi~ki izbor velikog broja gra|ana ovisi o pona{anju Beograda spram ovda{njih lokalnih politi~kih faktora. Odnos Vu~i}a prema srpskim politi~kim prvacima u RS-u, nema sumnje, veoma bitno }e uticati na opredjeljenje gra|ana i na samim izborima. Vu~i}ev odabir posebno }e biti zna~ajan ukoliko javno, u vremenu koje dolazi, podr`i ili stane uz nekog s ovda{nje politi~ke scene. Milorad Dodik je obavije{ten o Vu~i}evom planu i ve} neko vrijeme poku{ava da do|e do lidera naprednjaka, me|utim to mu nikako ne polazi za rukom. Sredinom JA JA GA GA ZOVEM, ZOVEM, A A ON ON NE NE ^UJE ^UJE pro{le nedjelje, prilikom njegove posjete Beogradu kada je na RTS-u gostovao u emisiji Svedok, Dodik je preko svojih emisara tra`io da mu dogovore sastanak sa Vu~i}em. ak je Aleksandra Tijani}a, direktora RTS-a, pitao da li bi posredovao u toj akciji. Me|utim, svi poku{aji su bili bezuspje{ni jer Vu~i} ne `eli ni da ~uje o bilo kakvim pregovorima sa, za njega ve} otpisanim, Dodikom. Pored toga, Vu~i} namjerava u Beogradu medijski kompromitovati Dodika otvaraju}i nekoliko afera u koje su uklju~eni njegovi bliski prijatelji i saradnici. Jedan od njih je Dragan \uri}, predsjednik FK Partizan. Naime, Specijalno tu`ila{tvo u Beogradu vodi ozbiljnu istragu privatizacija firmi Dragana \uri}a i Slobodana Stankovi}a, za koje se sumnja da iza njih stoji Dodikov kapital.

KOMPROMITACIJA NA LEGALAN NA^IN

Naime, na udaru srbijanskih istra`nih organa na{li su svi biznismeni koji su imali tijesne poslovne veze sa Miloradom Dodikom. Miroslav Mi{kovi}, koji je blizak prijatelja Milorada Dodika, ve} dva mjeseca je iza re{etaka. Izme|u ostalog, pod istragom je i privatizacija banjalu~ke robne ku}e Boska, u kojoj i Dodik imao svoj udio. Ve} nekoliko mjeseci vodi se i istraga oko milionskih kredita koje je izdavala srbijanska Agrobanka, a koji nikada nisu vra}eni. Mnoge poslovne operacije Agrobanke izvedene su upravo u Republici Srpskoj, uz znanje vrha RS-a. Protiv Dodikovog bliskog prijatelja \uri}a vodi se istraga zbog sumnje da je uklju~en u milionsku pronevjeru u Veterinarskom zavodu, ali i u kompanijama Dunavka, Nolit, [umadija, Savremena administracija i Optika. Prema navodima na{eg izvora uklju~enog u istragu, \uri} je napravio finasijsku vrte{ku u kojoj je gotovo bez svojih para sticao milionski vrijednu imovinu. Vlasnik Zekstre, predsjednik FK Partizan i poslovni partner Milorada Dodika kupio je devet dru{tvenih preduze}a, koja danas duguju 20 miliona eura. Za porez duguje pet miliona, a nije vratio ni kredit od 10 miliona eura. Najo~igledniji primjer njegovog gazdovanja je Veterinarski zavod, koji je kupio 2005. Tada je firma imala novac na ra~unu, robu i sirovine u magacinima, posao za oko 400 radnika, a danas je u blokadi zbog dugova od oko 12 miliona eura, a manje od 200 radnika vi{e je na prinudnom odmoru nego u pogonima. Privatizacija Zavoda tako|er je jedna od spornih. Njeno istra`ivanje tra`i EU jer se sumnja da konzorcijum Zekstre i Bankoma nije ispunjavao uslove da ga
35

Milorad Milorad Dodik Dodik je je u u posljednjih posljednjih nekoliko nekoliko mjeseci mjeseci bezuspje{no bezuspje{no poku{avao poku{avao da da se se sretne sretne sa sa Vu~i}em Vu~i}em ii izgladi izgladi odnose odnose s s njim njim

7.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

TAJNI BEOGRADSKI SCENARIJ ZA SKIDANJE DODIKA

NOVI MINISTRI U (STARIM) AFERAMA

Veina novih Dodikovih ministara pokazala da im nije stalo do potovanja zakona

Primjera radi, Radislav Jovi~i}, novi ministar MUP-a RS-a, kojeg je visoki predstavnik Valentine Inzko u SIPA-i smijenio zbog {pijuna`e Raffija Gregoriana, tada{njeg supervizora za Br~ko. Jovi~i} je u posljednje dvije godine bio uklju~en u sve poslove u Republici Srpskoj Ra{ida Serdarova, ruskog tajkuna i graditelja TE Ugljevik-3. Jovi~i}, koji je ina~e iz Ugljevika, bio je Dodikov ~ovjek od povjerenja kojeg je uklju~io u sve poslove tajanstvenog Serdarova. Njemu je pripala uloga direktora preduze}a AD Novi grad u Ugljeviku, u ~ijem Upravnom odboru je i Ra{id Serdarov. Jovi~i} je jedno vrijeme vodio i hotel Energetik u Ugljeviku, ~iji je vlasnik tako|er Serdarov i u ime Serdarova kupovao dionice na berzi. Kako je kapital tajkuna Serdarova sumnjivog porijekla, sve njegove poslovne operacije u RS-u su tako|er krajnje zakonski upitne. Slobodan Stani}, budu}i ministar zdravstva, va`i za ~ovjeka kojeg je njegov prethodnik Ranko [krbi} zadu`io tako {to ga je dva puta nezakonito postavio na ~elo Instituta za javno zdravstvo RS-a. Iako je njegov ponovni izbor na tom mjestu osporen na sudu, on je ipak ostao vr{ilac du`nosti. Upu}eni tvrde da }e najzahtjevniji posao ministra Stani}a biti da prikrije sve afere iza koji stoji Dodikov kum Ranko [krbi} i smatraju da nijedan potez ne}e vu}i bez konsultovanja s njim.

PRVA @ENA NA ^ELU VLADE RS-a

@eljka Cvijanovi} bi trebala da popravi poljuljani rejting Vlade RS-a i samog Milorada Dodika

Kako bi podigao rejting sebi i Vladi RS-a, Dodik je pro{le nedjelje osvje`io Vladu RS-a i dao joj nove impulse. Sru{io je Aleksandra D`ombi}a sa pozicije premijera, a na njegovo mjesto postavio odanu @eljku Cvijanovi}. Me|utim, upu}eni u prilike tvrde da @eljki Cvijanovi} nedostaje politi~ko iskustvo za tu poziciju. Budu}i da ona ima

samo dugogodi{nji sta` prevodioca i pola mandata u Ministarstvu za ekonomske odnose, sumnja se da }e se u javnosti mo}i nametnuti kao autoritet iza kojeg stoji struka. Cvijanovi}ki }e se pridru`iti {est novih ministara, od kojih neki imaju zanimljive poslovne biografije. S ve}inom njih Dodik je i ranije poslovno sara|ivao, a neki su ~ist njegov proizvod.

kupi. U blokadi je i Optika, gdje je ugasio proizvodnju, a Nolit je u posljednjih 12 mjeseci sedam bio blokiran.

Iz firmi koje je privatizovao, \uri} je izvukao gotovinu. Zadr`a}e njihove poslovne prostore, kojih u Srbiji ima preko

DA LI SE DODIK KRIJE IZA \URI]A

Dragan \uri}, Dodikov prijatelj i poslovni partner, na nelegalan na~in postao je vlasnik desetak firmi u Beogradu 36

200, i zemlji{te na atraktivnim lokacijama. Istra`itelji koji pretresaju poslovanje \uri}evih firmi smatraju da je ve}ina kapitala kupljena Dodikovim novcem. Vu~i} je nedavno izjavio da je istraga oko privatizacije Veterinarskog instituta u Zemunu pri kraju, {to zna~i da bi \uri}, koji je privatizovao tu instituciju, uskoro mogao da se na|e iza re{etaka. Kako na{ list saznaje, Vu~i} ima informaciju da Dodik kontroli{e vi{e od 20 beogradskih firmi. Ta mu se Dodikova tajkunska pozicija u Beogradu, koju je stekao zahvaljuju}i Borisu Tadi}u, kako tvrdi isti izvor, nimalo ne dopada. Dodik je u Beogradu prilikom posljednje posjete dobio informaciju da bi na jesen i on li~no mogao dobiti poziv na saslu{anje u beogradsko Specijalno tui`ila{tvo za organizovani kriminal, koje zbog javnosti ne}e mo}i ignorisati. No, ne treba zaboraviti da ga i dr`avljanstvo Srbije na to obavezuje!
SLOBODNA BOSNA I 7.3.2013.

IMA]EMO NOVOG PAPU

Meu 115 kardinala iji glasovi odluuju o novom poglavaru Katolike crkve, svaki etvrti je Talijan - njih 28, a prije dosadanjeg pape, Nijemca, i prethodnika mu, Poljaka, neprekidno su vie od pet stoljea Talijani bili na samom vrhu Crkve; meu estoricom Talijana koji se ovih dana najvie spominju kao novi papa, trojica su imenjaci - AMATO, BAGNASCO i SCOLA, sva trojica ANGELO, a etvrti je TARCISIO BERTONE
Pi{e: AHMED SALIHBEGOVI]

O
38

naj koji u konklav u|e kao papa iza|e kao kardinal - re~enica je to koju ovih dana ~esto ponavljaju u Rimu i drugdje, kao podsjetnik na ~injenicu da za poglavara Katoli~ke crkve naj~e{}e ne bude izabran nijedan od favorita koje spominju medijski i drugi

poznavaoci Vatikana nego neki kardinal kojeg se ve}ina tih znalaca ni ne sjeti u svojim kalkulacijama. Vjeruje se da je u posljednjih stotinjak godina samo dvaput izabran za papu onaj za kojeg se to i najavljivalo.

JAVNE POLITI^KE KONTROVERZE

Prvi od ta dva slu~aja bio je 1963., usred Drugog vatikanskog koncila, koji je u dotad

nezabilje`enim razmjerima otvorio Crkvu iznutra i prema drugima, kada je za nasljednika Ivana XXIII, koji je i pokrenuo taj Koncil, izabran njegov suradnik Giovanni Montini, koji je kao papa uzeo ime Pavle VI. A drugi je slu~aj bio prije osam godina, kad su mnogi predvi|ali da }e Ivana Pavla II naslijediti kardinal Ratzinger, a to se i dogodilo, i to na Konklavu kojim je taj njema~ki sve}enik i predsjedavao.
SLOBODNA BOSNA I 7.3.2013.

AKCIJA, REAKCIJA, KONGREGACIJA, PONTIFIKACIJA

TAJNI IZBOR IZMEU CRNOG, BIJELOG I DIMA MARIHUANE

Mogu}e je naravno da i tre}i papa zaredom bude netalijan, ali Evropljanin
vatikanske diplomacije i administracije pokazao nespretnim, kao kad je izazvao javne politi~ke kontroverze imenovanjem nekih biskupa u Italiji i Poljskoj koje je savjetovao papi, kad je o~uvanjem ispovjedne tajne opravdavao neobavezu prijavljivanja pedofilskih slu~ajeva policiji, a te skandale javno pripisivao infiltraciji homoseksualaca u Crkvu, i kad je propustio upozoriti papu na Richarda Williamsona. Papa Benedikt ukinuo je ekskomunikaciju ~etvorice biskupa ultrakonzervativnog Dru{tva Pija X, koji su iz Crkve bili isklju~eni kao sljedbenici francuskog nadbiskupa Marcela Lefebvrea, o{trog protivnika lijevog skretanja i pretjerane liberalizacije zapo~etih na Drugom vatikanskom koncilu. No, jedan od te ~etvorice biskupa, Williamson, javno osporava da se holokaust uop}e ikad i dogodio, pa je njegovo pomilovanje pogor{alo odnose Vatikana s Jevrejima. Ako Bertone nije favorit - iako je vrlo mogu} i njegov izbor - ne zna~i da novi papa ne}e biti neki drugi talijanski kardinal (prije dosada{njeg pape, Nijemca, i prethodnika mu, Poljaka, neprekidno su vi{e od pet stolje}a Talijani bili na samom vrhu Crkve). Uostalom, me|u 115 kardinala ~iji glasovi odlu~uju, svaki ~etvrti je Talijan - njih 28. Me|u {estoricom koji se najvi{e spominju, a kojima bi ipak trebalo pribrojati i Bertonea, trojica su imenjaci Amato, Bagnasco i Scola, sva trojica Angelo, iako im to najvjerojatnije ne bi bilo i papinsko ime, ve} dugo je tradicija da novoizabrani poglavar Crkve izabere sebi neko novo ime.

KANDIDATI IZ JU@NE AMERIKE

Me|u tom trojicom najvi{e se {ansi daje Scoli (71), nadbiskupu Milana (petorica papa u proteklom stolje}u bili su prethodno nadbiskupi Milana ili Venezije, iako je i to samo jo{ jedna statistika). Teolo{ki intelektualac, Scola je i zagovornik me|uvjerskog zbli`avanja pa je 2004. osnovao i Fondaciju oaza, usmjerenu na bolje odnose katolika i muslimana. Neki mu kao prednost a drugi kao nedostatak spominju istaknutu ulogu u organizaciji Comunione e Liberazione (Pri~est i oslobo|enje), koja okuplja uglavnom vjernike-laike (nesve}enike) ali je konzervativnija od sli~ne organizacije Katoli~ka akcija. Drugi Angelo s ponajboljim omjerima na kladionicama je Bagnasco (70), doktor filozofije i nadbiskup Genove, u {iroj javnosti najpoznatiji po prijetnjama smr}u koje je prije {est godina primao zbog protivljenja tada usvajanom talijanskom zakonu o bra~nim (uklju~uju}i istospolne) partnerstvima. Ovaj trio imenjaka i sunarodnjaka zaokru`uje Amato, koji je kao i Bertone bio Ratzingerov suradnik u Kongregaciji za doktrinu vjere, poznat je i po tvrdnjama da Crkva zapravo nije progonila Galilea, a sredinom ove godine }e uz 75. ro|endan zbog `ivotne dobi ponuditi ostavku na vo|enje Kongregacije za pitanja svetaca, ako ve} ranije ne postane papa.
39

Zbor Zbor od od 115 115 kardinala kardinala iz iz ~itavog ~itavog svijeta svijeta uskoro uskoro }e }e izabrati izabrati novog novog poglavara poglavara Katoli~ke Katoli~ke crkve crkve

OPROSTI OPROSTI IM IM PAPA PAPA

A u ostalim slu~ajevima - pa i spomenutih Ivana XXIII i Ivana Pavla II, kao i njegovog kratkotrajnog prethodnika Ivana Pavla I, povjerenje bar dvije tre}ine kardinala dobio je ~ovjek kojeg je velika ve}ina vatikanologa naprosto propustila uo~iti. Dogodilo se to i u godini po~etka Drugog svjetskog rata, 1939., kad je za papu (uzeo je ime Pio XII) bio izabran kardinal Pacelli. On je u trenutku tih izbora bio na dvije va`ne funkcije - vatikanskog dr`avnog sekretara te kamerlenga (komornika kardinalskog zbora i glavnog rizni~ara rimske kurije, koji prije izbora novog pape nominalno vodi vatikansku dr`avu). I danas je na te obje funkcije isti ~ovjek - kardinal Tarcisio Bertone, sada 78godi{njak (tj. u dobi u kojoj je prije osam godina, kad je izabran za papu, bio i kardinal Ratzinger). Mnogi ipak vjeruju da on ne}e biti izabran jer se u vo|enju
7.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

IMA]EMO NOVOG PAPU

Od ostale trojice talijanskih favorita najvi{e izgleda ima Gianfranco Ravasi (70), koji vodi pontifikalno vije}e za kulturu te komisiju za sakralnu arheologiju. Doma}in je i TV emisije Granice duha, na twitteru - @CardRavasi, ostavlja nekoliko poruka dnevno, mogao bi unaprijediti odnose sa svjetovnim krugovima. Napuljski nadbiskup Crescenzio Sepe (69), aktivan i na Facebooku, je u sklopu pospremanja, koje je proveo Benedikt, bio prvi poslije nekoliko decenija koji je poslan izvan Rima nakon vo|enja neke od vatikanskih kongregacija. Prije tri godine tu`ila{tvo Perugie ga je istra`ivalo zbog mogu}e korupcije u davanju ili vrlo povoljnom iznajmljivanju na kori{tenje politi~arima i drugim javnim osobama crkvenih stanova, ali je tvrdio da tu ni{ta ne skriva i ni~ega se ne srami. U Napulju, nazvav{i ga glavnim gradom ubojstava, pozivao je vjernike, osobito mlade, da anonimno u Crkvi predaju no`eve. Vode}i kongregaciju za evangelizaciju naroda protivio se ukidanju celibata, ali i zagovarao povratak sve}enstvu onih koji su ga bili napustili i vjen~ali se pa uvidjeli pogre{ku. To su pitanja (problem sve manjeg interesa za sve}eni}ki poziv, pogotovo na razvijenom Zapadu i Sjeveru svijeta) kojima se vode}i Kongregaciju za kler proteklih godina najvi{e bavio kardinal Mauro Piacenza (68), sada tako|er spominjan kao mogu}i novi papa. Talijanskog porijekla je i jedan od najspominjanijih kandidata, Leonardo Sandri (69), ali on dolazi iz druge zemlje (Argentine), i iz Latinske Amerike, gdje danas `ivi i vi{e od 40% svih svjetskih katolika. Sandri, koji je u ime onemo}alog pape predvodio bogoslu`ja pred kraj pontifikata Ivana Pavla II, te objavio njegovu smrt, omiljen je diljem katoli~kog svijeta, te~no govori pet jezika, sada je na ~elu Kongregacije za isto~ne crkve, brinu}i o unijatskim (grkokatoli~kim/slavokatoli~kim) zajednicama na istoku Evrope. Drugi najspominjaniji ju`noameri~ki izglednik u ovome Konklavu je nadbiskup Sao Paula, brazilski kardinal Pedro Scherer (64), koji dolazi iz najmnogoljudnije metropolije u dr`avi s najvi{e katolika na svijetu (ali i polaganim opadanjem njihovog udjela, uz porast protestantskih i drugih utjecaja) i koji je brojna poznanstva sklopio i saznanja stekao dok je bio ~lan Kongregacije za biskupe, iako nije pretjerano poznat u {iroj javnosti izvan svoje zemlje, Joao Braz de Aviz (65) jo{ je jedan Brazilac kojeg se spominje. On od pretpro{le godine vodi vatikanski odjel za vjerske zajednice, a od pro{le je kardinal. Od njih je trojice stariji ~etvrti ju`noameri~ki as u ovome pokeru predvi|anja, argentinski kardinal Jorge
40

NEKI OD KANDIDATA ZA NOVOG PAPU

Amato Angelo, Christoph Schnborn, Tarcisio Bertone, Scola Angelo (gore, slijeva na desno); Bagnasco Angelo i Peter Turkson

Bergoglio (76), poznat po skromnosti, nenametljivosti i nesklonosti luksuzu - sam priprema svoja jela, `ivi u malom stanu umjesto u biskupskoj pala~i, koristi javni prijevoz umjesto limuzine sa {oferom. Me|u ozbiljnijim latinoameri~kim kandidatima (od ukupno 19 tamo{njih kardinala-elektora) su i dvojica iz Srednje Amerike, oba 70-godi{njaci - Norberto Rivera Carrera iz velikog i napu~enog Meksika, a Andres Rodriguez Maradiaga iz malog Hondurasa. Na prvi i povr{an pogled oba su ljevi~ari, ali bi pogre{no bilo povezati ih s teologijom oslobo|enja. Rivera zagovara socijalnu pravdu, kritizira korupciju i sumnji~av je prema ekonomskoj globalizaciji, pa je zbog njegovih kritika vlast najavljivala i zakon o zabrani biskupskih komentara o politici, no on je i zatvarao crkvene {kole koje je optu`ivao da naginju marksizmu i konzervativan je u velikoj ve}ini crkvenih pitanja. A Maradiaga je zagovornik ljudskih prava, ekolo{ke svijesti i oprosta dugova siroma{nim zemljama, ali je i podr`ao pu~isti~ko ru{enje vlasti koju je sumnji~io za bliskost sa (ovih dana umrlim) venezuelanskim lijevim populistom Chavezom, a davao je i komentare u talijanskim medijima, koje je poslije poku{ao ubla`iti, o tome da su otkri}a pedofilskih skandala u Crkvi

zapravo povezana s jevrejskim utjecajem na medije.

KANDIDATI IZ SJEVERNE AMERIKE

Uz te latinskoameri~ke, kao favoriti u ve}ini analiza figuriraju i neki kardinali iz SAD-a i Kanade. Me|u njima se najvi{e {ansi daje Kana|aninu - Marc Ouellet }e za tri mjeseca proslaviti 69. ro|endan, pa nije ni premlad, i neiskusan, ni prestar, te se ne o~ekuje da bi njegovo papinstvo bilo ni predugo ni prekratko niti zavr{ilo ostavkom kao Benediktovo. Biv{i nadbiskup Quebeca, mogao bi oja~ati zajedni{tvo anglofonih i frankofonih katolika. Me|u prvima je o{tro osudio pedofiliju u Crkvi. Sada vodi Kongregaciju za biskupe i pobli`e je upoznat sa svjetskim trendovima, iako mu neki prigovaraju da je previ{e usmjeren na Evropu i Sjevernu Ameriku. Mora da su se napu{ili marihuane oni koji {ire te pri~e, tim je rije~ima njujor{ki nadbiskup Timothy Dolan (63) nedavno komentirao glasine da je upravo on favorit za novog papu. Ranije se, u raspravi o religiji i humoru koju je na univerzitetu Fordham vodio zajedno s komi~arom i televizijskim voditeljem Stephenom Colbertom, koji glumataju}i desni~ara ismijava konzervativna stajali{ta, kardinal Dolan poigrao Colbertovim imenom da izjavi:
SLOBODNA BOSNA I 7.3.2013.

AKCIJA, REAKCIJA, KONGREGACIJA, PONTIFIKACIJA

SODANOV GRIJEH mogu}nost da muslimani ~ak postanu ve}ina, pro{le jeseni je na biskupskoj konferenciji u Rimu pa`nju privukao kardinal iz Gane, Peter Turkson (64), kojemu se daju najve}e {anse da postane prvi papa crnac. Kasnije je ustvrdio da prikazivanjem toga sedmominutnog filma s YouTubea nije namjeravao ni{ta lo{e poru~iti o islamu i muslimanima, a time bih i{ao i protiv dijela vlastite porodice. Uz Turksona se kao mogu}i papa spominje jo{ jedan afri~ki kardinal, Robert Sarah (67) iz Gvineje, koji vodi pontifikalno vije}e Cor Unum za kr{}anski i ljudski razvoj. Afrika, u kojoj je sada 15% svjetske katoli~ke populacije, i jedanaest kardinala u ovom izbornom konklavu, jedini je kontinent na kojem udio katolika u stanovni{tvu raste, dok u Evropi i Latinskoj Americi opada (a u SAD-u se ne mijenja opada me|u starosjediocima ali se to nadokna|uje masovnom imigracijom Latinoamerikanaca). U Aziji se ukupni udio katolika sada malo mijenja, a opada (uz arapske zemlje) jedino na Filipinima, najmnogoljudnijoj katoli~koj zemlji na tome kontinentu (i uz mali Isto~ni Timor jedinoj s katoli~kom ve}inom). Me|u najspominjanijim kandidatima za papu upravo je filipinski kardinal, karizmati~ni nadbiskup Manile Luis Tagle (tek mu je 55), blizak masi, dobar komunikator, ekolo{ki osvije{ten, ina~e umjeren ali i vrlo o{tar u osudi pedofilije, nije dosad stekao jako upori{te u Vatikanu, jedni ga smatraju previ{e lijevim, a drugi strepe da mu njegova blagost i ljubaznost ne bi bili saveznici u potrebnom dovo|enju vrha Crkve u red. Uz njega se me|u desetoricom azijskih kardinala-elektora spominje i nadbiskup sa [ri Lanke Malcolm Ranjith (65), ~iji bi izbor oja~ao pozicije Crkve ne samo na njegovom Cejlonu nego i u obli`njoj Indiji. Mogu}e je naravno da i tre}i papa zaredom bude netalijan, ali Evropljanin. Takvih je kardinala, mla|ih od 80 godina, sada 33 a jedini me|u njima iz Britanije, {kotski nadbiskup Keith OBrien, ne dolazi na konklav pred ~iji je po~etak podnio ostavku i zatra`io oprost za nemoralno pona{anje prema nekim sve}enicima koje je ranije poricao. A me|u ostalom trideset i dvojicom evropskih kardinala-elektora izvan Italije je i bosanskoherce gova~ki Vinko Pulji} (67), kao i jo{ mla|i Josip Bozani} iz Hrvatske (ovaj mjesec mu je 64. ro|endan), te znatno stariji France Rode (78) iz Slovenije. Teoretski, i svaki od njih mo`e postati papa za koji dan, iako se to ne o~ekuje. No, me|u favoritima su dvojica kardinala iz nekad nam zajedni~ke Austro-Ugarske monarhije, be~ki nadbiskup Christoph Schnborn (68) i budimpe{tanski Peter Erdo (60).
41

Homoseksualci na ruku kod bekog nadbiskupa

Irska kladionica Paddy Power daje be~kom nadbiskupu Christophu Schnbornu 1/16 {anse koliko su pred pro{li konklav davali i Ratzingeru. Biv{i student dosada{njeg pape, taj se Austrijanac dotjeranih manira i medijske spretnosti zamjerio mnogima u vrhu Crkve, kao kada je otvoreno prozvao biv{eg vatikanskog dr`avnog sekretara Angela Sodana da je prikrivao sve}eni}ku pedofiliju. Konzervativcima se nije svidjelo ni kada je ne samo sprije~io jednog sve}enika da zabrani rad u crkvenom odboru homoseksualcu nego je toga vjernika i njegovog partnera pozvao na ru~ak. Erdo, kojem talijanski dr`avni radio daje velike izglede, pisao je o `ivotinjskim uvjetima `ivota Roma i na~inima njihove evangelizacije, a sada vodi vije}e evropskih biskupskih konferencija. Kao pritajeni favoriti spominju se i po jedan [panjolac (Antonio Canizares Llovera, 62, bio u sukobu sa socijalisti~kim vlastima oko niza reformi zakona, te isticao da su slu~ajevi vjeronau~ne pedofilije manje tragi~ni od milijuna abortusa), Poljak (Stanisaw Dziwisz, 73, bio vrlo blizak suradnik Ivana Pavla II, i kao krakovski nadbiskup suzbijao antisemitizam ali i izrazio potporu kontroverznom Gibsonovom filmu Pasija) te Francuz (Philippe Barbarin, 62, ro|en u Maroku).

Ako budem izabran za papu, a sama ta ideja je vjerovatno najve}i fazon koji smo izgovorili ove ve~eri, uzet }u ime Stjepan III. Kalifornijski kardinal Roger Mahoney (77) ne smatra se uop}e ozbiljnim kandidatom za novog papu ali mnogi su, pa i biv{i sve}enici koji su napustili taj poziv zbog ogor~enosti zata{kavanjem pedofilije, o{tro kritizirali ~injenicu da }e taj penzionirani nadbiskup, kojeg se proziva kao za{titnika pedofilnih klerika, uop}e sudjelovati u izboru novog pape. Mahoneyjev vr{njak, biv{i filadelfijski nadbiskup, kardinal Justin Francis Rigali, poznat po otvorenoj nesklonosti sada{njem ameri~kom predsjedniku Baracku Obami, ponegdje je spomenut kao mogu}i papa, ali vi{e se izgleda daje bostonskom nadbiskupu i jedinom kapucinskom fratru u ovome konklavu, Seanu Patricku OMalleyju (68), koji isti~e da prema pedofilima u Crkvi nije pokazao nikakvu toleranciju. George Pell (71), nadbiskup Melbournea i jedini kardinal iz Australije i Oceanije u ovom konklavu, spominjan je kao mogu}i Benediktov nasljednik, ali su mu izgledi opali nakon {to je kritizirao papinu odluku da odstupi, isti~u}i da je ona destabilizirala Crkvu i da bi mogla biti problemati~an presedan za ubudu}e. Kasnije je ustvrdio da to nije kritika nego samo ponavljanje onoga {to je i papa sam rekao. On je podr`ao rat u Afganistanu, ali ne i u Iraku, pozvao je na zajedni{tvo svih monoteista u suzbijanju ateizma i paganstva, isticao da su mnogi muslimani umjereni ali i da islam nije tolerantna religija i ne}e se puno mijenjati, te da masovno naseljavanje muslimana u Evropi
7.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

nije dobra pojava nego pokazuje koliko su sekularne elite kratkovidne u potcjenjivanju va`nosti vjere. Upozoravanjem na promjene u evropskoj demografiji uz

EVROPA, ODMAH PROPISI O Odlazak borca koji se nije mirio

PAMETNIM GRANICAMA
Evropska komisija (EK) je predlo`ila paket propisa o pametnim granicama koji predvi|a uvo|enje sistema za automatsku provjeru putnih dokumenata u vidu malih skenera. Ovakav sistem trebao bi ubrzati kontrolu, sprije~iti ilegalne prelaske granice i omogu}iti da se uo~e oni koje se u EU zadr`avaju du`e nego {to je dozvoljeno. Portal EurActiv navodi da se paket se sastoji od Programa za registraciju putnika iz zemalja van EU-a i Sistema ulazakizlazak koji }e ubrzati kontrolu i pove}ati sigurnost na granicama Unije. Komisija je ocijenila da praksa lupanja pe~ata u pa{o{ dugo traje, ne osigurava pouzdane podatke i mogu}nost registrovanja onih koji su se zadr`ali u EU du`e nego {to je dozvoljeno. Program za registraciju putnika omogu}it }e jednostavnu registraciju putnika sa paso{ima dr`ava van EU-a na velikim prelazima kao {to su aerodromi. Sistem brzog prolaska postoji na aerodromu u Frankfurtu, tako {to putnik prisloni paso{ na mali skener sa monitorom koji izdaje obavje{tenje da li je verifikovan ili ne.

OSTAV[TINA OSTAV[TINA STEPHANA STEPHANA HESSELA HESSELA

^ovjek ^ovjek koji koji je je svijetu svijetu ostavio ostavio lekciju lekciju o o tome tome da da se se treba treba pobuniti pobuniti protiv protiv svake svake nepravde, nepravde, umro umro je je prije prije desetak desetak dana dana u u Francuskoj Francuskoj

POHVALE EP-a KANTONU SARAJEVO

Predstavnici vode}ih politi~kih stranaka u EU Parlamentu uputili su amandmane na Rezoluciju EU Parlamenta o BiH, u kojima se navodi da je Kanton Sarajevo prva institucija u BiH koja je provela presudu Evropskog suda za ljudska prava. Predlo`eni amandmani na Rezoluciju EU parlamenta bit }e usvajani sredinom marta 2013. godine od strane Parlamentarne komisije za vanjsku politiku EU-a, dok }e Rezolucija u finalnoj verziji biti usvajana na plenarnoj sjednici EU-a Parlamenta sredinom aprila. Isti amandmani predlo`eni su i na mi{ljenje Komiteta regija EU o BiH, od Franza Schusbergera i Luca van den Branda, politi~kih izvjestitelja Komiteta regija EU-a za BiH. Mi{ljenje o BiH Komiteta regija bit }e dato na usvajanje na plenarnoj sjednici u aprilu.

Svijet je prije destak dana ostao bez ovjeka koji je bio utjelovljenje pravog intelektualca devedesetpetogodinjeg Stephana Hessela, jednog od autora Univerzalne povelje o ljudskim pravima, istaknutog lana francuskog Pokreta otpora, koji je preivio koncentracijske logore Buchenwald i Dora

ijeli je svijet nedavno rastu`ila vijest o smrti Stephana Hessela, francuskog intelektualca, pisca, ro|enog u Berlinu, jednog od autora Univerzalne povelje o ljudskim pravima i heroja francuskog Pokreta otpora, ~ovjeka koji se sa nevj-

erovatnom agilno{}u i stra{}u decenijama borio za ljudska prava. Hesselova knji`ica manifest Pobunite se! (Indignez-vous!), prodana je u 4,5 miliona primjeraka u 35 zemalja, bila inspiracija za stvaranje pokreta Okupirajmo Wall Street. U ovom proSLOBODNA BOSNA I 7.3.2013.

42

sa bilo kakvom nepravdom

skrenuo pa`nju na izvje{taj nekada{njeg glavnog ha{kog tu`itelja Richarda Goldstonea iz septembra 2009. u kojem se optu`uje izraelska vojska za zlo~ine tokom tromjese~ne vojne operacije. U posljednjem dijelu knjige govori o nenasilju kao putu koji se mora odabrati za opstanak. Hessela je, kako je sam govorio, u `ivotu do sada odr`alo dobro pam}enje. On, naime, zna napamet stotine pjesama i kad se po~ne dosa|ivati po~inje recitovati pjesme i sebi jednostavno ka`e da treba nastaviti dalje. Ro|en je 1917. godine u Berlinu kao drugo dijete jevrejskih umjetnika Franza Hessela i Helene Grund. Sredinom dvadesetih godina, Hesselovi emigriraju u Francusku. Nakon pada Francuske 1940. Stephane bje`i iz njem-

ZAJEDNI^KA, REGIONALNA NOMINACIJA STE]AKA ZA UNESCO

Ministri Hrvatske, BiH, Srbije i Crne Gore na sastanku u Sarajevu dali su punu podr{ku dovr{etku projekta nominacije ste}aka za upis na UNESCO-ov popis svjetske kulture ba{tine. Cilj je da tehni~ki dio priprema bude dovr{en najkasnije do kraja godine. Cilj projekta je osigurati da na ovaj popis dospiju najvrednije nekropole s vi{e od 3.300 lokaliteta {irom regije na kojima se nalazi vi{e od 70.000 ste}aka. Na temelju inicijative pokrenute 2009. ste}ci su 2011. upisani na tentativnu listu UNESCO-a, i ova je faza uspje{no zavr{ena. Ako dosje bude prihva}en, stru~njaci UNESCO-a na terenu }e provjeriti stanje nekropola i donijeti preporuku o tome mogu li biti uvr{tene na popis svjetske kulturne ba{tine. Kona~nu suglasnost UNESCO bi mogao dati 2014.

UNIJA IZDVAJA 50 MILIONA ZA ISTRA@IVANJA ZA RAZVOJ 5G TEHNOLOGIJE

glasu, kakvog su Francuzi, ali i svi drugi ~ekali u ovim mra~nim vremenima, njen autor, koji je ~itav svoj `ivot posvetio borbi za ljudska prava, poziva mlade generacije da odr`avaju i prenose naslije|e Otpora i njegovih ideala demokracije. Hessel insistira na tome da je ravnodu{nost najgora mogu}a opcija, koja ~ini da ~ovjek ostaje bez sposobnosti da se pobuni i anga`ira. Put ka napretku vodi kroz bunt i neposlu{nost, a dru{tveni anga`man je potreban ne samo za odbranu osnovnih ljudskih prava, kao {to je pravo na rad i socijalnu za{titu, ve} i u borbi protiv sve ve}ih socijalnih razlika, ugro`enih ljudskih prava, neravnopravnog statusa manjina. Glavni razlog Hesselove osobne indignacije, kako je naveo, u tom je trenutku bilo nerije{eno pitanje Palestine. On je tada
7.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

a~kog logora i pridru`uje se generalu De Gaulleu i njegovom Pokretu otpora u Londonu. Zarobljen je tokom misije u Francuskoj i deportovan u Buchenwald. Dva puta bje`i iz njema~kih logora i uspijeva se pridru`iti ameri~koj vojsci u Francuskoj 1945. godine. Nakon rata primljen je u Ministarstvo vanjskih poslova Francuske i 1948. u~estvuje u izradi Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima. Podsjetimo da je, prije tri godine Hessel gostovao i u Sarajevu na otvaranju Evropskih kulturnih susreta koje organizira Centar Andre Malraux. (D. Savi})

EU }e u ovoj godini izdvojiti 50 miliona eura za istra`ivanja koja }e doprinijeti razvoju 5G tehnologije do 2020. kako bi Evropa ponovno postala predvodnik u mobilnoj industriji u svijetu. Do 2020. saobra}aj u mobilnim komunikacijama }e se 33 puta uve}ati u odnosu na 2010., a u pristupu internetu }e dominirati be`i~ni aparati poput pametnih telefona, tableta, strojeva i senzora, {to }e zahtijevati u~inkovitiju tehnologiju za br`i i kvalitetniji prijenos podataka, saop{tila je Evropska komisija. Novi val istra`iva~kih projekata u koje }e EU ulo`iti sredstva, trebala bi u svakodnevni `ivot Europljana donijeti naprednu tehnologiju u mobilnim telekomunikacijama, te omogu}iti vrlo brz prenos podataka i pristup internetu putem {irokopojasne mre`e.

43

BUSINESS

Priredio: ASIM METILJEVI]

Prizemljeni avioni BH Airlinesa Evropska autoindustrija u krizi, njema~ka u procvatu Federacija priprema prodaju obiteljskog srebra Dramati~an porast nezaposlenosti u BiH
BLOKIRAN BLOKIRAN RA^UN RA^UN

BH BH Airlines Airlines ne ne mo`e mo`e pre`ivjeti pre`ivjeti bez bez dr`avne dr`avne donacije donacije i/ili i/ili stratekog stratekog partnera partnera

Rekordna prodaja njemakih automobila

Prema predvi|anjima ekonomskih analiti~ara, 2013. godina bit }e iznimno te{ka za automobilsku industriju Evrope. O~ekuje se drasti~an pad prodaje - svega 11,6 miliona automobila, {to je desetak posto manje u pore|enju s 2008. godinom. Najte`e posljedice pretrpjet }e italijanski i francuski proizvo|a~i automobila: primjerice, Renault je najavio otpu{tanje 7.500 radnika do 2016. godine, kako bi skresao tro{kove poslovanja za blizu 400 miliona eura. Na sli~ne rezove prisiljeni su prakti~no i svi drugi evropski proizvo|a~i automobila, izuzev njema~kih koji, suprotno globalnom trendu, o~ekuju rekordan rast prodaje svojih automobila! U 2013. godini udio njema~ke automobilske industrije na evropskom tr`i{tu dosegut }e rekordnu razinu od 44 posto. Deset godina ranije, njema~ki udio na evropskom tr`i{tu automobila bio je neuporedivo manji svega 33 posto. Tokom narednih pet godina, a najkasnije do 2020. godine, u Njema~koj }e se proizvoditi svaki drugi evropski automobil. Takav razvoj doga|aja na evropskom tr`i{tu automobila iznimno je povoljan za autoindustriju BiH, odnosno proizvodnju rezervnih dijelova za automobile, koja se uglavnom oslanja na njema~ke proizvo|a~e automobila, prvenstveno Volks w a gen. Vode}i proizvo|a~ autodijelova u BiH, grupacija ASA Prevent , ve} tre}u godinu zaredom nalazi se na ~elu liste najve}ih bh. izvoznika. Izvoz ove kompanije u pro{loj godini prema{io je 500 miliona KM, a najve}i dio izvoza ostvaren je upravo na tr`i{tu Njema~ke. U 2013. godini izvoz ASA Preventa mogao bi prema{iti 600 miliona KM, naravno pod uvjetom da se ostvare prognoze o rekordnom rastu prodaje njema~kih automobila.

Hypo banka blokirala raun BH Airlinesa

Federalni ministar prometa i komunikacija Enver Bijedi} na posredan je na~in otkrio stvarni razlog zbog kojeg su posljednjih dana prizemljeni avioni BH Airlinesa. Prema oficijelnom obja{njenju, BH Airlines je otkazao sve letove zbog redovnog servisiranja aviona, no puno je vjerovatnije da su letovi otkazani zbog vi{ednevne blokade transakcijskih ra~una BH Airlinesa. Federalni ministar Enver Bijedi} sastao se prije nekoliko dana sa predsjednikom uprave HYPO ALPE ADRIA banke Alexanderom Pickerom u cilju pronala`enja rje{enja za izlazak iz nepovoljne finansijske situacije u kojoj se na{la ova kompanija. Razlog sastanka je dug BH Airlinesa prema Hypo grupaciji koji se vu~e iz razdoblja kada je BH Airlines poslovao u partnerstvu s Turkish Airlinesom, donedavnim strate{kim partnerom koji je pod nerazja{njenim okolnostima odlu~io prekinuti suradnju. Kako BH Airlines nije blagovremeno izmirio finansijske obaveze, Hypo banka im je bez prethodne najave sjela na ra~un i pra44

kti~no blokirala rad kompanije dok dug ne bude izmiren. Nakon raskida partnerstva s Turkish Airlinesom, uprava BH Airlinesa i resorno federalno Ministarstvo, kojim rukovodi Enver Bijedi}, krenuli su u bezuspje{nu potragu za alaternativnim strate{kim partnerom. Istina, nekoliko aviokompanija pokazalo je stanovit interes za suradnju, no nakon dubinskog snimanja poslovnih knjiga BH Airlinesa pobjegli su iz Sarajeva glavom bez obzira. BH Airlines ne mo`e sam pre`ivjeti tr`i{nu utakmicu i jedini na~in da makar simboli~no pre`ivi jest pove}anje bud`etskih dotacija ili povezivanje s nekom ve}om aviokompanijom. Poslovanje BH Airlinesa dotira se na specifi~an na~in: svi putnici koji koriste usluge Sarajevskog aerodroma moraju platiti dodatnu taksu u iznosu od 10 eura a sav novac prikupljen na ovaj na~in slijeva se na ra~un BH Airlinesa. Rije~ je o oko 1,2 miliona KM godi{nje, {to je prili~no ozbiljan, ali jo{ uvijek nedovoljan iznos za opstanak ove kompanije na sve zao{trenijem aviotr`i{tu.

SLOBODNA BOSNA I 7.3.2013.

Turkcell zainteresiran za BH Telecom

Direktor Agencije za privatizaciju Federacije BiH [uhret Fazli} potvrdio je za agenciju Anadolija informacije da je Vladi FBiH uputio plan privatizacije dijela kapitala u dvije federalne elektroprivredne kompanije i BH Telecomu. Prema Planu koji je usvojio i Upravni odbor Agencije, spremni smo na prodaju ponuditi pet posto dionica jednog telekoma i dvije elektroprivrede. Me|utim, taj Plan jo{ uvijek nije usvojen od Vlade FBiH, a kada su u pitanju elektroprivrede, mora se i}i na Parlament Federacije BiH, kazao je Fazli}. Prema prvobitnom planu, Agencija je namjeravala prodati po 5 posto dr`avnog kapitala u dva telekom operatera, no iz plana je kasnije izostavljen HT Mostar jer bi prodajom 5 posto kapitala u ovoj kompaniji Vlada FBiH izgubila kontrolni paket odlu~ivanja. Naime, u BH Telecomu Vlada FBiH kontrolira 90 posto a u HT Mostaru svega 50,01 posto dionica. Kako agencija Anadolija saznaje, predstavnici federalne vlasti ve} su ostvarili kontakte sa diplomatskim predstavni{tvima Velike Britanije i Ma|arske u BiH, koji su pokazali interes za privatizaciju vode}ih kompanija u Federaciji BiH, uklju~uju}i i telekom operatere. Agencija navodi i da je vode}i turski telekom operater Turkcell zainteresiran za sarajevski BH Telecom. Iz Turkcella su jo{ u novembru pro{le godine potvrdili da izbliza prate rad sarajevskog BH Telecoma i da su spremni iza}i s ozbiljnom ponudom.

SPREMAN PLAN PRIVATIZACIJE

Direktor Agencije za privatizaciju Federacije BiH [uhret Fazli} uputio je Vladi FBiH plan privatizacije velikih preduze}a

Generalni direktor Turkcella Sureyya Ciliv kazao je ranije da turski mobilni operater u narednom periodu `eli pro{iriti svoje djelovanje u inostranstvu. U kasi trenutno imamo 6,2 milijarde turskih lira i `elimo kupiti kompaniju u inozemstvu, kazao je Ciliv. Kako je ranije potvr|eno, Turkcell `eli pro{iriti svoje djelovanje u zemljama Isto~ne i Srednje Evrope. Prof. dr. Vjekoslav Domljan sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu i Univerziteta u Mostaru postavlja pitanje {ta se mo`e

dobiti privatizacijom vode}ih kompanija u FBiH. To je pove}anje ekonomske efikasnosti i pove}anje kvaliteta usluga, a u nekim slu~ajevima i za{tita okoli{a. To su dva ili tri kriterija koji se koriste kad se provodi privatizacija. Treba napraviti analize koje }e to pokazati i provoditi privatizaciju u skladu s tim na~elima. U protivnom, nema smisla provoditi privatizaciju, rekao je Domljan, dodaju}i da se do sada lo{e upravljalo javnim resursima i javnim kompanijama.

U dvije godine broj nezaposlenih povean za 40.000!

U samo dvije godine, od kraja januara 2011. do kraja januara 2013. godine, broj nezaposlenih osoba u BiH pove}an je za oko 44.000! Krajem januara 2011. godine 510.534 osobe bile su nezaposlene a dvije godine kasnije 554.640. Samo u jednom mjesecu, od kraja decembra pro{le do kraja januara ove godine, broj nezaposlenih osoba pove}an je za 4.066, od ~ega 2.478 u Federaciji BiH i 1.697 u Republici Srpskoj.
7.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

45

SPORT

Proteklog vikenda HAMZA ALI (34) bacio je kuglu preko 20 metara i osvojio srebrenu medalju na Prvenstvu Evrope u Geteborgu; najbolji bh. atletiar za SB pria o najveem uspjehu u svojoj karijeri, ali i tekoj sudbini izbjeglice iz Srebrenice, novcu kojeg nema i stanu koji mu je obean

PRVAK POD VEDRIM NEBOM

Pi{e: NEDIM HASI]

HAMZA ALI

ako je godina tek skoro pa po~ela, vrlo je vjerovatno da }e ono {to je proteklog vikenda u Geteborgu napravio H amza Ali} biti najbolji rezultat sezone. Baca~ kugle postao je evropskim doprvakom nakon {to je na Evropskom dvoranskom prvenstvu kuglu bacio 20,34 metra. Nakon osvajanja zlatne medalje Zlatana Sara~evi}a, tako|er u bacanju kugle na Evropskom dvoranskom prvenstvu 1980., Ali}evo srebro predstavlja jedan od najve}ih uspjeha bosanskohercegova~ke atletike i bh. sporta uop{te. I ja sam iznena|en, ostvario sam rezultat koji }e pisati u istoriji bh. sporta, iskoristio spremnost, bio na pravom mjestu i osvojio medalju, kazao je nakon finala 34-godi{nji Ali}. Mislim da je ovo kruna moje karijere, najve}u uspjeh i nastavi}u se boriti da napravim jo{ bolji rezultat.

DANI ZA PONOS I SJE]ANJE

Hamza Ali} je na Dan nezavisnosti BiH osvojio srebrenu medalju na Evropskom dvoranskom prvenstvu u atletici u Geteborgu

BOLJE DA SAM ^UVAO OVCE

Po osvajanju medalje, Hamzu su na sarajevskom aerodromu do~ekali prijatelji, rodbina i navija~i. Izjave za medije, konferencija za novinare u Zenici koji dan kasnije i euforija oko njegovog velikog uspjeha polako se ugasila. Kada su se ugasile kamere i diktafoni, Hamza se vratio brigama koje je brinuo i prije odlaska u [vedsku. U Geteborg je, ka`imo i to, oti{ao gotovo pa slu~ajno. Bila je to Bo`ja volja, lijepo vrijeme i dobri uslovi za treniranje pa sam, iako nije bilo planirano, odlu~io nastupiti na prvenstvu, ka`e nam Ali}. Nekoliko dana sam razmi{ljao i kazao samom sebi, OK, mogao bih probati.

Vjerovao sam u sebe i uspio donijeti ovu medalju. U jednoj od prvih izjava po osvajanju medalje, Hamza je kazao kako je ona osvojena uinat onima koji nisu vjerovali u njega, onima koji su govorili kako je prestar i kako je njegovo vrijeme pro{lo. Mislio sam tada na sve koji sjede u foteljama, primaju pla}u i ne ~ine ni{ta da se sport u BiH razvija, koji u sport ni{ta ne ula`u. Ne}u o imenima, prepoznat }e se oni o kojima sam govorio. Bilo je nekih ljudi koji su sumnjali u mene i govorili da sam prestar, a to su jednostavno gluposti. Ako je neko dobar sporta{, dobar novinar ili ljekar, dobar je i u 50. godini `ivota. Rezultat je

jedino mjerilo, ostalo je neva`no. Iako ka`e kako mu nije u naravi kukati, nego raditi i boriti se, Ali} je odlu~io sada, kada se vratio sa medaljom sa EP-a otvoreno progovoriti o na~inu na koji se BiH odnosi prema sporta{ima. Dr`ava je problem. Nisam ja sebi donio medalju, nego Bosni i Hercegovini. Gore se vijorila bh. zastava i izgovoreno je na progla{enju ime na{e dr`ave. Dr`ave koju vode ljudi u dobro pla}enim foteljama i koji ne rade ni{ta za njen boljitak. Oni su siti, sporta{i su gladni, ne cijene to {to mi radimo, ogor~eno }e Ali}. Ovdje u Zenici je KP Dom. Tu su ljudi koji su krali, ubijali, grije{ili se o

Najbolji bh. atleti~ar `ivi od 600 maraka stipendije ni nju nije dobio posljednjih devet mjeseci
46
SLOBODNA BOSNA I 7.3.2013.

HAMZINO SREBRO
Foto: Mario Ili~i}

OD OD SREBRENICE SREBRENICE DO DO GETEBORGA GETEBORGA

Hamza Hamza Ali} Ali} pre`ivio pre`ivio je je pakao pakao Srebrenice Srebrenice ii nakon nakon skoro skoro mjesec mjesec dana dana lutanja lutanja uspio uspio se se dokopati dokopati slobodne slobodne teritorije; teritorije; osamnaest osamnaest godina godina kasnije kasnije postao postao je je evropski evropski viceprvak viceprvak u u bacanju bacanju kugle kugle

7.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

47

SPORT
zakone i moral. Dr`ava za svakog od njih svaki mjesec izdvoji tri hiljade maraka. Nagradi ih za zlodjela. A {ta ~ini za sporta{e? Ni{ta. A nema nas vrhunskih sporta{a puno u ovoj zemlji, mo`da desetak. Da u nas ula`e, bilo bi nas na stotine. Nemamo penziju, ne znamo od ~ega }emo `ivjeti nakon {to okon~amo karijeru. A samo trebamo prepisati ono {to imaju susjedi. Recimo, Asmir Kola{inac je zlatom u Geteborgu rije{io svoje probleme. Srbija }e mu dati penziju od 700 eura. Mi to ovdje mo`emo samo sanjati. Na na{ upit od ~ega `iv, Ali} odgovara: Od stipendije koju dobijam od Zeni~ko-dobojskog kantona. Ona je 500-600 maraka. I to nisam dobio posljednjih devet mjeseci. Bolje da sam oti{ao raditi na nekoj gra|evini, vi{e bih zaradio sa lopatom. Ili da sam posadio kakav vo}njak ili uzgajao ovce. Makar bih dobio neke poticaje od ministarstva poljoprivrede. Ovako, snalazimo se... Ali je te{ko, u`asno te{ko. Ka`e i kako mu je zeni~ki na~elnik Husein Smajlovi} nakon srebra iz [vedske obe}ao stan. Time bi rije{io egzistenciju i mogao makar mirnije nastaviti karijeru koju `eli okruniti i nastupom na OI u Rio de Janeiru. Ali se bojim za djecu. Kome mi, ovakvi bez para, koji stalno moljakamo pomo} mo`emo biti idoli? Djeca }e se ostaviti sporta ili oti}i u druge zemlje gdje }e ih izgraditi kao sporta{e. A onda }emo mi kukati kako nastupaju pod tu|im zastavama. DVA BRATA RO\ENA
Hamza Ali} i njegov srbijanski kolega Asmir Kola{inac

niraju}i, ostvario svoje snove. S nepunih {esnaest godina Ali} je po~eo trenirati u Zenici, na Kamberovi}a polju. Ro|en 1979. u Srebrenici, ratni je pakao proveo u svom rodnom gradu, odakle je morao bje`ati u ljeto 1995., kada su trupe Ratka Mladi}a probile linije obrane i u{le u grad u kojem }e kasnije po~initi genocid. Ali} je s ocem iz Srebrenice pobjegao nakon {to su Mla-

BOG ME JE SPASIO NAKON SREBRENICE

@ivotna pri~a Hamze Ali}a, najboljeg bosanskohercegova~kog atleti~ara, ~iji je najve}i dosada{nji uspjeh bila bronza sa Mediteranskih igara 1995. i titula balkanskog prvaka u bacanju kugle, mogla bi biti dobar predlo`ak za filmski scenarij. Nakon {to je pre`ivio pad Srebrenice u julu 1995., Ali} je kao izbjeglica, mukotrpno tre-

HITAC ZA PAMENJE: U Geteborg sam otiao sluajno. Nekoliko dana sam razmiljao i kazao samom sebi, OK, mogao bih probati. Vjerovao sam u sebe i uspio donijeti ovu medalju

di}evi vojnici u{li u grad. Deset dana su se, ne znaju}i ni{ta za dva Hamzina brata koji su oti{li na drugu stranu, skrivali u {umama oko Srebrenice, da bi se nakon toga odlu~ili poku{ati probiti do slobodne teritorije. Prebacivali smo se sedam dana i no}i, polugoli, bez hrane i vode, pri~a nam Ali}, prisje}aju}i se najte`ih dana u svome `ivotu. Probijaju}i se prema Kladnju i Olovu, pre`ivjeli su tri zasjede, a prilikom jedne od njih, poginulo je 25 Hamzinih suputnika. Bilo je to prilikom tre}e zasjede. Dvije smo pro{li neokrznuti, no na tre}u smo nabasali i te{ko stradali. Sje}am se da su meci pr{tali pod mojim nogama, fijukali oko glave, no sami me je Bog sa~uvao tada da ne poginem, prisje}a se Ali} koji se sa ocem nakon te zasjede uspio kona~no dokopati prevoja Karaula. Lutali smo danima. Kada je pala Srebrenica, krenuli smo prema slobodnoj teriroriji, ali nismo uspjeli. Lutali smo po {umi, vra}ali se ka Srebrenici pa bje`ali natrag u {umu, ali smo nekako uspjeli pre`ivjeti. I to stradanje, ali i strah jer nisam ni{ta znao o bra}i, od kojih je jedan bio zarobljen. Nakon sedam dana uspjeli su se, gaze}i kroz minska polja a da nisu ni znali da su u njima, dokopati linija obrane koje su dr`ale jedinice Armije BiH. Na{i su se iznenadili kada su nas vidjeli, nisu znali ko smo, niti su vjerovali da smo se tuda uop}e mogli probiti, pri~a nam Ali}. Jednu smo stra`u ~ak probudili kada smo se dokopali rovova. Te{ko je pri~ati o tome, to su stvari koje mo`e objasniti samo onaj ko je pre`ivio takvo stradanje. Danas, kada razmi{ljam o tome, shvatam kako me je samo dragi Bog spasio, sje}a se Ali} dramati~nih ratnih dana. Ali} je vi{e puta progla{avan najboljim sportistom BiH. Njegov li~ni rekord u bacanju kugle iznosi 21,07 m, a postigao ga je 2008. u Podgorici.
SLOBODNA BOSNA I 7.3.2013.

48

TEKIJE, [EJHOVI, DERVI[I

Prve od njih otvorene su u BiH jo prije dolaska Osmanlija, bile su najznaajnija mjesta duhovnosti bh. muslimana, ruene su i paljene i konano zatvarane za vrijeme SFRJ; reporteri SB proteklih dana posjetili su neke od najznaajnijih starih i novoizgraenih tekija u Bosni i Hercegovini

VELIKI POVRATAK DERVIA U BiH

50
SLOBODNA BOSNA I 7.3.2013.

U POTRAZI ZA KRAJNJOM ISTINOM

Nakon Drugog svjetskog rata komunisti~ke vlasti zabranile su okupljanja u tekijama; danas ih u cijeloj BiH ima vi{e od pedeset

VRA]ANJE ISKONU
Iako postoji stereotip o vjerskim fanaticima, ovda{nje tekije pohode gotovo isklju~ivo obrazovani vjernici, me|u kojima je veliki broj akademskih gra|ana

Smje{tena je na samoj obali Bregave, u sredi{tu grada, blizu ~uvene Begovine. Radovi u unutra{njosti tekije jo{ su uvijek u toku, pa je stoga zatvorena. No i pogled spolja odaje dojam impozantnog, trospratnog zdanja u kamenu i drvetu, sa bri`ljivo ure|enim vrtom i travnjakom. U siroma{nom, zapu{tenom i razru{enom Stocu, tekija odudara od zgrada oko nje. Ne zbog svoje ljepote koja je neupitna, ve} upravo zbog izgleda u odnosu na okolne gra|evine. Kako god, stola~ka je tekija jedna od pedesetak gra|evina takve vrste koje postoje u Bosni i Hercegovini posljednjih godina.

[EST STOLJE]A BLAGAJA

Tekija na Mejta{u je mjesto gdje vjernici odr`avaju svoja tijela u ovome svijetu ne osloba|aju}i se potpuno ljudskih `elja, obuzdavaju}i tek one koje su u suprotnosti sa Bo`jim zakonom i onim {to nala`e zdrav razum. To je mjesto gdje, uz {ejha Halila, kroz sufijsku praksu, doktori, politi~ari, trgovci umjetnici, vlasnici privatnih kompanija poku{avaju zaroniti u svoje vlastito naslije|e i tim putem osloboditi svoja srca. Danas nigdje ne postoji tolika prisutnost dervi{kih redova i toliko sna`an dervi{ki `ivot u tekijama kao u BiH. Ovdje tekije okupljaju i ljude iz puka i one iz njegovanih akademskih zajednica. Sufizam u Bosni je trend u porastu, u tekijama se na zikru skuplja i po nekoliko stotina ljudi. Pogledajte na primjer {ejha Halila Hulusija! On okuplja najvi{e ljudi. Ponekad izgubljenu mlade` skupi s ceste i napravi od njih ~udo. On nije izu~eni teolog, on ne mo`e ~itati Ibn Arabija na arapskom, ali uspje{no educira ljude, {to bi Islamska zajednica trebala raditi ali ne radi, kazao je jednom prilikom

Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]

ervi{ki hram mistike, uto~i{te du{a koje tra`e mir, uto~i{te sufija... Sve su to epiteti kojima se poku{ava do~arati magija tekije u sarajevskom naselju Mejta{. Sara~ Ismailova d`amija, jedna od najstarijih u BiH, mjesto je u kojem obitava {ejh Halil Hulusi Nak{ibendi el Bosnevi, {to je dervi{ko ime Halila Brzine, penzioniranog generala Armije BiH, nekada{njeg komandanta Sedme muslimanske brigade i Prvog korpusa ARBiH. Nakon nekoliko godina, {ejh Halil ovih dana dovr{ava gradnju tekije i u Stocu.

profesor Re{id Hafizovi}, poja{njavaju}i djelovanje sufija u bosanskim tekijama. Svakako najpoznatije mjesto okupljanja sufija je tekija u Blagaju, dvadesetak kilometara od Mostara. Spomenik kulture iz osmanskog perioda, smatra se da ju je dao sagraditi tada{nji mostarski muftija, savremenik E vlije ^elebija, A hmed Zijauddin, koji je umro 1697. godine. Dana{nja zgrada potje~e iz 1851. godine, a podigao je u baroknom stilu Omer-pa{a Latas, na molbu tada{njeg {ejha ove tekije A~ik-ba{e. Tekija je nekoliko puta bile o{te}ivana i popravljana, posljednji put davne 1952. godine. Me|utim, ozbiljna restauracija obavljena je pro{le godine i tada su dogra|eni novi objekti kojima }e naredne tri decenije upravljati turska agencija Fidan. Naime, ulo`ili su milione u obnovu i restauraciju, a zauzvrat, dobilu su koncesiju na ugostiteljske usluge i prodaju suvenira. Idejna nota nailazi na prepreke. Tanka je linija do komercijalizacije jer se tekija svakodnevno suo~ava sa izazovima. Posjetom se oduzima od njenog iskustva, ti{ine i mira. Ali poduzeli smo krajnje mogu}e mjere da se odr`i nota duhovnosti unutar tekije, ka`e nam Muhamed Velagi} iz mostarskog muftijstva. Zato i svaka posjeta treba biti upu}ena na izvornu dimenziju tekije. Poku{ava se da se ta ekonomska strana posjete uskladi sa duhovnim, da se odr`i kontinuitet tradicije i vremena. S obzirom da stranci ~ine ve}inu posjetitelja, u tekiji se ~esto suo~avaju sa stereotipima. Ve}ina dolazi o~ekuju}i dervi{e u plesu poput onih iz Konje. Drugi, pak, tekiju do`ivljavaju kao zatvoreno, misti~no mjesto. A sufizam, njegova ideja i sr` je upravo u suprotnosti sa takvim predod`bama. Ako ~ovjek dolazi sa takvom predrasudom, ona je krajnje
51

7.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

TEKIJE, [EJHOVI, DERVI[I

OBALA BREGAVE
[ejh Halil Brzina privodi kraju gradnju tekije u Stocu

zatim halvetijskom, kaderijskom i sada nak{ibendijskom.

OD URJAN DEDE DO HALILA BRZINE

Historijski pregled dolaska dervi{a na ove prostore i otvaranja tekija u BiH dao je Huseyin Abiya u odli~nom radu Kratak pregled sufizma na Balkanu, koji je preveo Edib Urjan Kukavica, a izdao hrvatski ogranak Preporoda. Abiya pi{e kako je jedan od prvih sufija koji je na Balkan stigao prije Osmanlija bio bekta{ijski sveti ~ovjek Sari Saltik. Ni poslije smrti, u 14. stolje}u, legenda o njemu nije zaboravljena. Naime, poznato je da njegovi mezari postoje na sedam ili osam mjesta {irom Balkana, a osim njih i veliki broj mekama (mjesta na kojima je boravio) jo{ stoji u Bosni (Blagaj). Kako su Osmanlije pro{irili vlast, njihovim tragovima stizali su i dervi{i razli~itih redova. Dvije istaknute zavije osnovane su u Sarajevu neposredno nakon

TEKIJA U BLAGAJU
Unutra{njost najposje}enijeg dervi{kog sredi{ta u BiH 52

suprotno onome {to sufizam jeste. To je najinkluzivniji religijski pravac unutar islamskih interpretativnih tradicija. Takva kvalifikacija je suprotnost ideji sufizma, poja{njava Velagi}. S druge strane, kada stranci do|u, pitaju upravo jesu li to ti dervi{i. Da li se ple{e, da li se vrte. Ne vrte se. Taj na~in praktikovanja zikra nije ukorijenjen u tradiciji. Na pitanje ko mo`e postati dervi{, ko mo`e uop}e prisustvovati njihovim okupljanjima, {ta je potrebno za to, Velagi} odgovara: Prvo {to treba je odre|enje, potrebna je `elja. Da ~ovjek zaista osjeti taj poziv u smislu `ivotnog puta. Potrebna je jedna nota umjetni~kog duha. Filozofskog svjetonazora, pitanja koje }e ~ovjek sebi postavljati. Ova tekija ovdje, na izvoru rijeke, savr{ene je simbolike, jer se mi svakako vra}amo se na izvor. Blagajska je tekija mjesto gdje su dervi{i obavljali i danas obavljaju zikr. Najzna~ajnije je okupljanje krajem maja svake godine, tada su u Blagaju Dani mevluda i zikra i tada se u tekiji skupi oko 40 hiljada vjernika. Pripadala je raznim dervi{kim redovima, najprije bekta{ijskom,

njegovog osvajanja 1463. Obje su utemeljili {ejhovi nak{ibendijja reda i izgra|ene su kao zadu`bine lokalnih osmanskih uglednika. Prve osmanske sufije bile su gotovo isklju~ivo iz nak{ibendijja reda i njihovo odredi{te u periodu od 15. do 17. stolje}a bili su Bosna i Makedonija. U BiH su dvojica najpoznatijih bili Urjan Dede i [emsi Dede. Druga dva arapska tarikata, {azilijja i bedevijja, ostali su vezani za po jednu tekiju na Kosovu i u Bugarskoj, i gotovo su u potpunosti nestali iz ovog podru~ja, iako je jedna tekija Kadiri-Bedevi ogranka i danas aktivna u Sarajevu pod vodstvom {ejha Zakira Bekti}a. Kraj osmanske vlasti u BiH nije rezultirao i okon~avanjem sufijskog prisustva na ovom podru~ju. Iako uveliko uznemireni masovnom migracijom ogromnog dijela muslimanskog stanovni{tva, sufijski {ejhovi uspjeli su uspostaviti nova utjecajna sredi{ta u Bosni. Neprestane migracije muslimanskog stanovni{tva iz Bosne vodile su br`em propadanju nekoliko redova. Nak{ibendijja i kadirijja tekije nastavile su sa svojim aktivnostima,
SLOBODNA BOSNA I 7.3.2013.

U POTRAZI ZA KRAJNJOM ISTINOM

reda mevlevija. Nakon odlaska Osmanlija sa ovih prostora i dolaska Austro-Ugarske, kada je nova vlast ure|ivala katastar grada, upravo mevlevijska tekija je bila prva koja je upisana u katastar, ali je i ona kasnije sru{ena. Iako ima i opre~nih mi{ljenja o izgradnji tekije na Kova~ima jer je tu {ehidsko mezarje, a ve} postoji tekija na Bentba{i, koju treba renovirati, iz Op}ine su potvrdili kako je inicijativa za gradnju tekije pokrenuta davno i to na mjestu gdje je i bila sagra|ena, na Bentba{i, ali po{to se tu nalazi saobra}ajnica i arheolo{ke iskopine, to nije bilo mogu}e. Najprihvatljivija je bila tre}a opcija, a to je gradnja replike mevlevijske tekije, na Kova~ima. Nurudin D`iho, direktor Fonda KS za za{titu i odr`avanje grobalja {ehida i poginulih boraca, memorijalnih centara i spomen obilje`ja `rtava genocida, izjavio je da je izgradnja tekije u skladu sa Regulacionim planom koji je donesen 1998. godine. K Kada se zavr{i izgradnja, tekija }e se uknji`iti u vlasni{tvo Fonda memorijala, ali }e tekija biti ustupljena Mevlevijskom tarikatu, pojasnio je D`iho. Sarajevski Stari Grad i turski Seld`uk su pobratimljene op}ine i iz te saradnje potekla je inicijativa izgradnje tekije na Kova~ima koju finansira Seld`uk, ali najve}i doprinos izgradnji dao je po~asni konzul BiH u Konji Ercan Uslu. Za izgradnju tekije izdvojeno je oko 700.000 maraka, a Seld`uk }e izdvojiti i 300.000 KM za ure|enje enterijera tekije. Turski putopisac Evlija elebija prilikom svoje posjete Sarajevu napisao je: Mevlevijska tekija - na obali rijeke Miljacke, na mjestu poput raja, nalazi se vakuf tekija D`elaluddina Rumija. Tekija ima semahanu, mejdan-odaju, sedamdeset do osamdeset sobica za siromahe, mahfil za mutribe (tekijske svira~e), imaret (kuhinju) i blagovaonicu. [ejh ove tekije je u~en ~ovjek ~ija se molba (kod Boga) usli{ava. Nej-ba{a (starje{ina svira~a naja) ove tekije dervi{ Mustafa odli~an je kaligraf. Ina~e, mevlevijski red je nastao poslije smrti Mevlane D`elaluddina Rumija. Pripadnici ovog tarikata prepoznatljivi su i po svom plesu sema, tokom kojeg kru`e}i slave i veli~aju Boga. Iz Konje se ovaj red pro{irio po cijeloj Turskoj i dijelovima zapadne Azije. Pod mesnevihanstvom se podrazumijeva dervi{ka tradicija javnog, u okviru dervi{kog reda, ~itanja i tuma~enja Rumijeve Mesnevije, a mesnevihan je osoba koja kazuje Mesneviju. Rumijeva Mesnevija jedno je od najva`nijih knji`evnih ostvarenja islamske gnoze ili tesavvufa, a imalo je temeljnu ulogu u {irenju sufijske misli. Najzna~ajniji mesnevihani u BiH bili su reis D`emaludin au{evi}, Had`ifejzulah efendija Had`ibajri}, Had`i hafiz Halid ef. Had`imuli} i danas had`i hafiz Mehmed Karahod`i}.
53

POVRATAK MEVLEVIJA U SARAJEVO

Turska op}ina Seld`uk finansira milion maraka vrijednu gradnju tekije na Kova~ima

ali ipak svedene na ~vrsto muslimansko podru~je sredi{nje Bosne. Krajem Drugog svjetskog rata i uspostavljanja komunisti~ke vlasti u Jugoslaviji, po~inje period op}eg pritiska koji je polu~io posljedice na sveukupne tarikatske organizacije. Godine 1952., njihove aktivnosti u BiH u potpunosti su zabranjene, ali ne, kako bi se moglo pomisliti u prvi mah od strane komunisti~ke vlasti, nego od strane moder nisti~ki nastrojene uleme koja je rukovodila Islamskom zajednicom. Sve tekije u BiH zvani~no su zatvorene. Ova zabrana odr`ala se sve do 70-ih godina pro{log stolje}a, kada, zahvaljuju}i najvi{e nastojanjima ~uvenih u~enjaka muslimanske zajednice, dolazi do obnavljanja sufizma u Jugoslaviji. Godine 1974. osnovana je Zajednica islamskih dervi{kih redova (ZIDRA), kao krovna organizacija s ciljem unapre|enja prou~avanja i prakticiranja tesavvufa. Uspostavom ove organizacije, zabrane koje su ranije ograni~avale rad i djelovanje dervi{kih redova u BiH ukinute su i stavljene van snage. Do 80-ih godina, sufizmu i njegovoj ulozi u bosanskoj kulturi ponovo se daje zaslu`eni zna~aj u islamskoj periodici i magazinima, dodatno nagla{avaju}i autenti~nost pokreta. Tokom rata koji je bjesnio biv{om Jugoslavijom od 1991. do 1995., tarikati i njihovi sljedbenici igrali su aktivnu ulogu u odbrani BiH. [ejhovi nak{ibendijja i kadirijja tarikata uklju~ili su mnoge dervi{e u jedinice koje su aktivno u~estvovale u borbama (posebno u sredi{noj Bosni i du` br~anskog koridora). Bosanski sufizam u potpunosti je priznat, kako od vjerskog establi{menta (naime, mnogi od njih sada
7.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

otvoreno su naklonjeni ili su ~ak pripadnici tarikata) tako i od laika. Jedan od najnovijih nak{ibendi {ejhova Halil Brzina, (koji je svoju id`azetnamu dobio od {ejha Mesuda Had`imejli}a, predsjednika tarikatskog centra), a koji ima veoma veliki broj sljedbenika, otvorio je tekiju u Sarajevu. Porodica Had`imejli} sa najstarijom tradicijom tesavvufa u Bosni i Hercegovini, vjerovatno i na Balkanu, dala je nekoliko {ejhova nak{ibendijja reda. U Ka}unima u srednjoj Bosni otvorena je vjerovatno najve}a tekija na Balkanu. Sa izuzetkom vehabijskog prisustva, ponajvi{e usljed misionarskog djelovanja njihovih predstavnika iz arapskih zemalja, koje trenutno uznemirava Bosnu, autenti~nost islamskog misticizma u Bosni nikada nije bila upitna, kako tokom osmanskog doba tako ni danas.

MEVLEVIJE U SARAJEVU
Posljednja u nizu tekija koje se otvaraju u BiH bi}e otvorena u Sarajevu, {estog aprila, na Dan oslobo|enja grada. Rije~ je o tekiji koja }e djelovati pod nazivom Balkanski mevlevijsko-istra`iva~ki centar, a smje{tena je u starom dijelu Sarajeva. Cilj izgradnje tekije je da se u gradu Sarajevu vrati mevlevijski red, kazao je Feni Velija Kukuruzovi} iz Udru`enja za propagiranje i o~uvanje kulture, gra|evina i historijskog naslije|a Osmanske civilizacije Had`i Mujaga. Na pitanje da li u Sarajevu zvani~no ima mevlevija, rekao je da ih je uvijek bilo, ali sa ru{enjem prve mevlevijske tekije, zvani~no je ukinut dervi{ki red. Me|utim, Mesnevija se nikada nije prestala kazivati, a o~ekuje se da }e uslijediti i zvani~no priznanje dervi{kog

SUMRAK IZDAVA[TVA

Bosanskohercegovaki izdavai i knjiari susreu se sa brojnim problemima prilikom uvoza knjiga najee kolskih udbenika i prirunika - iz inostranstva; istraivali smo zato je u zemlji u kojoj je broj nepismenih u porastu toliko komplikovana procedura uvoza knjiga, te kako nadlena ministarstva daju odobrenja za oslobaanje od plaanja carine i procjenjuju koja je literatura kvalitetna, a koja ne...
54

Pi{e: MAJA RADEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

osna i Hercegovina potpisnica je me|unarodnog Sporazuma o uvozu predmeta prosvjetnog, nau~nog i kulturnog karaktera. Ta konvencija naslije|ena je iz biv{e Jugoslavije, koja je prihvatila Sporazum jo{ davne 1951. godine. Kako se navodi u Sporazumu, svrha ovog dokumenta je pomaganje slobodne razmjene knjiga, publikacija i predmeta prosvjetnog, znanstvenog ili kulturnog karaktera. U
SLOBODNA BOSNA I 7.3.2013.

KAKO SE UVOZE KNJIGE U BiH

KNJIGO MOJA, PREI NA DRUGOGA

MUKE DOMA]IH IZDAVA^A

Na{i politi~ari svjesno spre~avaju uvoz znanja i pobolj{anje kvaliteta obrazovanja, ka`u Tajib [ahinpa{i} iz TKD [ahinpa{i} i Damir Uzunovi} iz izdava~ke ku}e Buybook

~lanu 1. Sporazuma, izme|u ostalog, stoji: Dr`ave potpisnice se obavezuju da ne napla}uju carinu niti bilo kakve druge namete prilikom uvoza na knjige, publikacije i dokumente navedene u prilogu A ovog sporazuma...

ADMINISTRATIVNE BARIJERE
Uvoz knjiga iz inostranstva u Bosnu i Hercegovinu je tokom rata bio potpuno liberalan. Ali u poslijeratnom periodu, kako se koja vlast smjenjivala, tako su i bosanskohercegova~ki izdava~i i knji`ari imali sve ve}e probleme sa uvozom beletristike i stru~ne lirerature.
7.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

S ovom aktuelnom Vladom do{li smo u situaciju da je uvesti knjigu iz inostranstva postao nevjerovatno slo`en posao, ka`e Tajib [ahinpa{i}, vlasnik TKD [ahinpa{i} iz Sarajeva. Automobil Ferrari u Bosnu i Hercegovinu mo`ete uvesti bez pla}anja carine, a da biste, recimo, uvezli knjigu o Ferrariju, morate platiti carinu od pet posto. To je potpuni apsurd, posebno kada imamo u vidu da `ivimo u zemlji u kojoj je nepismenost u konstantnom porastu. U takvoj dr`avi na{i politi~ari spre~avaju uvoz znanja i pobolj{anje kvaliteta obrazovanja. Jasno je {ta je njihov motiv i cilj - mnogo je lak{e manipulirati nepismenima, nego obrazovanim ljudima. Me|utim, moja zada}a, kao i zada}a mojih kolega je da te njihove motive poku{amo osujetiti. Zato smo odlu~ili upoznati javnost sa ovim problemom, pri~a [ahinpa{i}. Brojne su administrativne barijere sa kojima se susre}u doma}i uvoznici knjiga, a komplikacije su nastale po~etkom 2006.

nakon dono{enja Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV). Premda ve} godinama tra`e uvo|enje diferencirane stope PDV-a na knjige i upozoravaju kako porezni namet od 17 % uni{tava ionako krhku izdava~ku djelatnost, bosanskohercegova~ki izdava~i i knji`ari do sada su nailazili samo na zatvorena vrata. Istina, knjige se u na{u zemlju mogu uvesti i bez carine, ali je procedura osloba|anja uvoza od carine kompliciranija nego u Sjevernoj Koreji. Da biste bili oslobo|eni od pla}anja carine i carinskih da`bina, du`ni ste da obezbijedite potvrdu od resornog Ministarstva kulture ili obrazovanja. Dakle, ako uvozite beletristiku, morate dobiti potvrdu od federalnog Ministarstva kulture i sporta sa ministrovim potpisom, a ako je u pitanju nau~na knjiga, ud`benik ili {kolski priru~nik, onda vam treba potvrda od federalnog Ministarstva obrazovanja i nauke. Ako vam se dogodi da na jednoj fakturi imate i beletristiku i stru~nu
55

SUMRAK IZDAVA[TVA
literaturu, onda morate praviti dvije deklaracije, za svaku posebno, i pla}ate duple administrativne tro{kove. Pri tome, jedno ministarstvo je u Sarajevu, a drugo u Mostaru, obja{njava Tajib [ahinpa{i}. Konkretno, za uvoz knjige bez carine dobavlja~i moraju platiti 40 KM za uvoznu deklaraciju, 20 KM administrativne takse, 40 KM ko{taju minimalne {pediterske usluge, plus na sve to PDV od 17%. Za uvoz sa carinom pla}a se 20 KM uvozna deklaracija, 12 KM za tro{kove bankarske garancije koju svaki uvoznik mora imati i pet posto carine plus PDV i minimalna {pediterska usluga od 40 KM. Primjera radi, ako jedna knjiga u inostranstvu ko{ta 10 KM, dok pro|e kroz sve tro{kove uvoza u BiH sa carinom i PDV njena kona~na cijena iznosit }e oko 100 KM. Sve to enormno podi`e cijene knjiga u bosanskohercegova~kim knji`arama, te smanjuje kupovnu mo} studenata i u~enika koji su naj~e{}i kupci, ali i svih ostalih gra|ana zainteresiranih za knjigu. Tako|er, za svaku knjigu koja se uvozi, bilo da je rije~ o kvantnoj mehanici ili erotskoj literaturi, mora se prirediti recenzija odnosno opis sadr`aja, koji se zatim {alje nadle`nom Ministarstvu na procjenu. Razlika je izme|u knjiga za {iru ~itala~ku javnost i ud`benika i priru~nika, to jest knjiga koje uvozimo za potrebe {kola. Ministarstvo obrazovanja i nauke u Mostaru izdaje dozvole za uvoz ud`benika i oni to rade prili~no rutinski, imamo ve} izgra|eno me|usobno povjerenje i zna se ko {ta uvozi, tako da tu nema ve}ih problema. Ve}i su problem knjige needukativnog karaktera, za koje mi{ljenje daje federalno Ministarstvo kulture i sporta i za koje smo du`ni dostaviti fakture sa opisom svake pojedine knjige, obja{njava Damir Uzunovi}, suvlasnik knji`arsko-izdava~ke ku}e Buybook. Njihovi ~lanovi komisije PDV NA KNJIGU ME\U NAJVE]IMA U REGIONU

Srbi plaaju 8 %, Hrvati od ove godine pet posto

PDV na knjige u Bosni i Hercegovini i dalje je me|u najve}ima u regionu, a uprkos brojnim akcijama, molbama i kampanjama koje su vo|ene proteklih godina, za sada nema nikakvih naznaka da bi jedinstvena stopa PDV-a od 17% mogla biti sni`ena kada je rije~ o knjigama. U susjednoj Hrvatskoj po~etkom ove godine tako|er je vra}en PDV na knjigu - hrvatski nakladnici sada pla}aju stopu PDV-a od pet posto, a taj porez }e, kako isti~u pojedini mediji, ozna~iti sigurnu smrt izdava~ke djelatnosti u toj dr`avi. U Srbiji je jedinstvena stopa PDV-a od 18 posto za knjige umanjena na 8 posto. U Crnoj Gori jedinstvena stopa PDV-a iznosi kao i u u Bosni i Hercegovini 17 posto, ali se za knjige, novine i ~asopise pla}a sni`eni porez na dodanu vrijedost od sedam posto. Ina~e, me|u evropskim zemljama samo Bosna i Hercegovina i Danska primjenjuju jedinstvenu stopu PDV-a na sve proizvode.

onda na osnovu tih recenzija odlu~uju trebaju li knjige biti oslobo|ene carine ili ne, te u koju kategoriju spadaju. TKD [ahinpa{i} godi{nje uvozi u prosjeku oko 100.000 naslova, a to su najve}im dijelom ud`benici za u~enje stranih jezika. Kada su u pitanju velike po{iljke, onda su tro{kovi uvoza zanemarljivi. Ali kada je po{iljka od dvije ili tri knjige, onda je to katastrofalno, a naj~e{}e narud`be se rade upravo za jednu, dvije ili tri knjige, ka`e [ahinpa{i}. Na{i sagovornici tvrde kako su se nadle`ni iz Uprave za indirektno oporezivanje oglu{ili na sve njihove molbe da rije{e pomenute probleme. S njima se ne mo`e razgovarati, oni jednostavno nemaju ni `elju, ni namjeru da promijene bilo {ta u tom smislu. Mi smo suvi{e mali, nemamo nekakav lobi koji bi ih mogao pritisnuti, a nemamo ni onaj dru{tveni polo`aj koji nam po prirodi stvari pripada, jer ovdje govorimo o dru{tveno korisnoj djelatnosti,

govori [ahinpa{i}. Malo nas je, finansijski smo slabi, tako da nismo u mogu}nosti da razgovaramo s njima na na~in na koji oni to zami{ljaju. A racionalni argumenti, koje mi jedino imamo, kod tih ljudi jednostavno ne prolaze. Ja sam u ovom poslu 42 godine i iz iskustva govorim da na sajmove knjiga najmanje dolaze politi~ari, a najvi{e mladi ljudi i penzioneri. Politi~ari nisu stekli ono {to imaju u~e}i iz knjiga, nego u~e}i iz marifetluka.

MANJA CARINA - NI@A CIJENA

Poseban problem nastaje u vrijeme odr`avanja sajmova knjiga kada se uvoze velike po{iljke, uglavnom iz Srbije i Hrvatske, ka`e Damir Uzunovi}: Dobavlja~i tada naj~e{}e ni ne tra`e osloba|anje od carine i pla}aju sve da`bine, jer bi za tako velike narud`be procedura osloba|anja od carine vjerovatno trajala mjesecima. A i u redovnom procesu uvijek nailazimo na brojne probleme od trenutka kada prijavimo uvoz knjige: ili nema ministra ili nekog drugog ko treba da potpi{e dozvole, pa onda knjige ~ekaju u skladi{tu i po sedam dana, a svaki taj dan skladi{tenja mi moramo platiti oko 50 KM..., ka`e Uzunovi} i zaklju~uje: Umjesto da nam olak{aju, oni ~ine sve da nam iskomplikuju posao. Bosanskohercegova~ki knji`ari i izdava~i koji uvoze knjige iz inostranstva najavljuju da }e uskoro pokrenuti {iru kampanju kako bi skrenuli pa`nju javnosti na ovaj problem. Pojednostavljivanje procedure uvoza knjiga umnogome bi olak{alo i nama i na{im korisnicima, jer bi knjige bile puno jeftinije nego {to su sada, isti~e Tajib [ahinpa{i}. I dalje se nadaju diferenciranoj stopi PDV-a na knjige. U suprotnom, kako ka`u na{i sagovornici, budu}nost izdava~ko-knji`arske djelatnosti u BiH ne postoji.
SLOBODNA BOSNA I 7.3.2013.

SARAJEVSKI SAJAM KNJIGE

Velike porud`bine knjiga iz Hrvatske i Srbije poseban su problem za dobavlja~e 56

IZ BILJE@NICE OLIVERA D.

BRODICA, GLAZBA, HAJDUK

SMISAO IVOTA OLIVERA DRAGOJEVIA:

Slavni Slavni splitski splitski muzi~ar muzi~ar u`iva u`iva u u `ivotu `ivotu sve sve ja~e ja~e ii sve sve intenzivnije intenzivnije

LIPO LIPO MU MU JE, JE, LIPO LIPO MU MU JE JE

OLIVER DRAGOJEVI ima 66 godina i barem isto toliko antologijskih pjesama; sve je do sada rekao u otprilike milion intervjua koje je dao tokom svoje karijere, a za Slobodnu Bosnu ovaj put govori o Hajduku, Jugoplastici, Mediteranskim igrama, sportskoj i kulturno-umjetnikoj splitskoj sceni sedamdesetih i osamdesetih godina, Sarajevu
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

S
58

lavni i sjajni splitski glazbenik i vokalni solista Oliver Dragojevi} odgovorio je ve} odavno valjda na sva novinarska pitanja vezana za njegove antologijske albume i hitove, koncerte i briljantne nastupe koje je prire|ivao i jo{ uvijek prire|uje, i privre|uje, naprosto je bio primoran da o Galebu pri~a gotovo kao \or|e Bala{evi} o Vasi Lada~kom, pitaju ga skoro svaki dan ho}e li nastupiti u Beogradu, a on uporno odgovara da mu ne pada na pamet, i svaka mu ~ast na principijelnosti, govori on ~esto i o Cesarici, i o Nadalini i o tragu u beskraju... Ali, rijetko kada Oliver Dragojevi} govori o onome {to, pored

muzike, najvi{e voli: o moru i o fudbalu. Dobro, o moru ponekad koju i progovori, ba{ je ovih dana u svojoj Veloj Luci na Kor~uli, peca i u`iva povazdan, pa }emo onda mi o fudbalu, uo~i Dana `ena. A bas gitarista u njegovom prate}em bendu Goran Frani}, koji nam je dogovorio telefonski intervju u utorak u 19 sati, kazao nam je da budemo malo kra}i, zato {to tu no} igraju Manchester United i Real.

A mo`e li Hajduk pre`ivjeti? Kako mislite? Financijski? Pa i to, izme|u ostalog. Hajduk }e uvijek `ivjeti. A izgleda da u ovoj regiji svi imaju financijskih problema. Niko nema love i to je problem. Igra~a ima manje, pjesama ima manje, svega ima manje. Jedino Dinamo ima vi{e... Koliko ja vidim, Dinamo ima najvi{e love. Ako klub ima jednog {eika ili uspje{nog biznismena otraga, on je najbolji. A {ta se zapravo de{ava u Hajduku, godinama unatrag? Niti jedna uprava nije dobra, sva|aju se, svaki igra~ ima svoga menad`era. To je ve} postala industrija. Ne vidim vezanost igra~a

TE[KA VREMENA
Za koga }ete navijati? Ne}u navijati ni za koga, volio bih da bude dobra utakmica. Kad igraju Barcelona i Real, onda sam vi{e za Real, zato {to je Barcelona imala vi{e pobjeda posljednjih godina. Postalo je neinteresantno, a ja bih `elio da bude napeto. Nogomet se igra zbog publike.

Ja samo pjevam i u`ivam, a oni koji to vole do|u na moj koncert

SLOBODNA BOSNA I 7.3.2013.

DUBOK TRAG U BESKRAJU KARIJERE

BILI FOREVER: Hajduk e uvijek ivjeti. A izgleda da u ovoj regiji svi imaju financijskih problema. Niko nema love i to je problem. Igraa ima manje, pjesama ima manje, svega ima manje

za klub. Svi oni vjeruju u Hajduka, u taj mit. Za to bi se trebalo odre}i nekih stvari, a ljudi na to vi{e nisu spremni. @ele slavu sad. I sve `ele sad. A nema se vremena ~ekati. Druga su vremena do{la. Mo`e li sada{nji trener Hajduka Mi{o Krsti~evi} {ta napraviti? A, on se bori s njima. Mi{o je emotivac, ne znam koliko }e mo}i izdr`ati. Oni ~ak i dobro guraju, s obzirom da su to sve mladi ljudi, nemaju iskustva. I vje~no su drugi. A ljudi u Splitu i u Dalmaciji jo{ uvijek vole Hajduk. Jer, Hajduk je mitski klub. E, da se vratiti u sedamdesete godine i makar nakratko biti na bilo kojoj utakmici Hajduka Tomislava Ivi}a, tada jednog od najboljih evropskih klubova. Mislite na ekipu koju su svi znali napamet kad se probude? Da, da: Me{kovi}, D`oni, Ro`i}... Ma, to su bila druga vremena. Ljudi su tada `ivjeli za Hajduk. Ali, to je pro{lo stolje}e. Pa, koji Vam je poraz Hajduka najte`e pao u tom pro{lom stolje}u: Saint-tienne, PSV, Beveren, Tottenham, HSV...?
7.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

Onaj od Saint-tiennea. Bilo je 1:1 u 64. minuti, a na kraju smo izgubili 5:1. A u Splitu pobijedili 4:1. To je legendarna utakmica, hahaha. ^etiri gola smo dobili u deset minuta. ini mi se da biv{i igra~ Hajduka Ivica Hlevnjak u dokumentarcu Glava u balunu, koji je snimljen povodom stote godi{njice osnivanja Hajduka, veli da je njegovom voljenom klubu uvijek falio taj jedan gol. Je, je. Bukle na{, Ivicu Hlevnjaka tako zovu u Splitu. U pravu je, uvijek je falio taj jedan gol. Protiv HSV-a, naprimjer. A i Jugoplastika je posebna pri~a. Ne mislim samo na onu ekipu s kraja osamdesetih, trostruke ko{arka{ke prvake Evrope, ve} i na onu koja je igrala kada ste Vi snimili Galeba, 1975. godine... Rato Tvrdi}, Zoran Gra{o i ekipa. Oni su, prije svega, bili stra{ni prijatelji. I generalno mislim da se bez prijateljskog dru`enja u klubu te{ko mo`e bilo {ta napraviti. Ali, imalo se prije i vremena. Danas svako ide za svojim poslom. Tehnolo{ki napredak uni{tio je puno toga ljudskoga. Umjesto u o~i gleda{ u display. Mada to dana{njoj generaciji nije problem.

Bili ste redovni na Gripama? Naravno, bili smo ku}ni prijatelji. Godinama smo se intenzivno dru`ili. Ali, Rato Tvrdi} je izgubio suprugu, koja je uvijek bila s nama, pa bi sada bilo ba{ grubo privatno se dru`iti. Zoran Gra{o ima restoran, sin mu okolo pjeva, pa smo se malo rasplinuli. A i ja imam sinove, unuke... A ono, vrijeme nosi svoje. Petra Skansija vi|am tu i tamo, u Splitu, Ljubljani, jednom smo bili skupa na kruzeru, znam ga od davnih dana. Damira [olmana vidim po Splitu, zauzet je biznisom. Pitali ste me i za Duju Krstulovi}a, a njega dugo, dugo nisam vidio.

MILION POLITI^KIH STRUJA

Pored sportske, i kulturno-umjetni~ka scena u Splitu sedamdesetih i osamdesetih godina naprosto je klju~ala! Govorite o vremenima kad se imalo ne{to para. A sad u Splitu nema ni{ta, niko ne radi, gradski bud`et je vrlo mali, ima milion politi~kih struja. A i kao regija smo dosta zapostavljeni. Ne mo`e{ ti sa puno tisu}a nezaposlenih u jednoj sredini opstati. Ali, htjedoh Vas pitati odakle biste Vi krenuli na sami spomen splitske scene, nekada davno, u jednoj zemlji?
59

IZ BILJE@NICE OLIVERA D.
Foto: Mario Ili~i}

Krenuo bih od Italije, hahaha. Onda se u Italiji svirala stra{na glazba. I u Jugoslaviji je. Kada ste upoznali Zdenka Runji}a? Davnih godina, kada sam osnovao svoj prvi bend Batali, 1963. ili 1964. godine. Onda smo mi svirali pjesmu koju je napisao Zdenko Runji}, bez teksta, to se nije pjevalo. Zdenko je bio i stra{an autor, i direktor firme, Jugoplastike, i matemati~ar, astrologija, astronomija, sve. On je bio vanserijski ~ovjek! Koga se jo{ iz tog perioda posebno sje}ate? Samo glazbenika i sporta{a. Nisam imao {ansu ba{ {etati po rivi, stalno sam svirao ili bio s njima na utakmicama. Ostavili su pe~at neki dobri ljudi. A bilo ih je puno. Ni me|u sporta{ima, ni svira~ima, ni pjeva~ima u Splitu nisam sretao lo{e ljude. I mislim da splitski sporta{i dr`e svjetski rekord po broju osvojenih olimpijskih medalja u odnosu na broj stanovnika svog grada. Osvojili su 73 ili 74 medalje. Da li ste se dru`ili sa velikim umjetnikom Tomom Bebi}em? S njim sam bio dobar. On je bio ~ovjek posve svoj, nije serijski. Neke situacije su se samo njemu mogle dogoditi. Imao je vrlo prepoznatljiv glas. I bilo je puno stvari kojima se bavio, nije on samo pisao pjesme i pjevao. Bio je duhovit, otvoren, bez skrivenih tajni, govorio je ljudima u lice i o~i sve {to bi mislio o njima.

Gibonni Gibonni ii Oliver Oliver Dragojevi} Dragojevi} u u Mostaru Mostaru 1998. 1998. godine godine

DVA JARANA

O BOSANSKOJ METROPOLI: Sarajevo znam iz nekoliko uglova. Recimo, Sarajevo iz perioda Vaeg lagera sezone prije rata i Sarajevo poslije rata. Mislim da to nije isti grad. Malo su se ljudi izmijeali, malo se drugaije gleda na neke stvari, ali za to je kriv rat
A u kakvom Vam je sje}anju ostao pjesnik Mom~ilo Popadi} Pop? Pa, ko je napisao Oprosti mi pape? On je sara|ivao sa Zdenkom, pisao je tekstove, a ja sam pjesme uzimao od Zdenka. Napisao je Pop prekrasne pjesme. Je li Vam veliki Miljenko Smoje ikada htio napisati pjesmu? Nije. Mada su Zdenko i Pop uzimali motive iz njegovih napisa. Tako je, recimo, Pop i napisao pjesmu a je `ivot vengo fanta`ija. Tekstove za Vas, tokom svih ovih ko zna koliko godina, pisali su, dakle, Zdenko Runji}, Mom~ilo Popadi}, potom Krste
60

a kamoli Vi. Bila su to neka te{ka vre mena? Pa i nisu. Bilo je u to vrijeme jako dobrih pjesama, a i puno se radilo. Onda su diskoteke cvale. Radilo se danima zaredom, i svi su radili, ne samo ja. Tada sam nastupao sam, svirao sam klavijature i pjevao. Znate kako je kad je rat. Ljudi tra`e barem jedan mali izduvni ventil.

Juras, Jak{a Fiamengo, Tomislav Zupa, Drago Britvi}. Koliko ste Vi tekstova napisali u Va{oj karijeri? Mogu vam re}i dva. Ili jedan. Ja uzmem tekst koji mi odgovara i to me veseli. Ne dam ja svoju intimu ba{ previ{e, ina~e bih samom sebi pisao pjesme. Ne volim se razotkrivati. A koliko ste harmonija osmislili samom sebi? Dobijem pjesmu, pa je prilagodim sebi. Meni mora biti dobra. Malo je egoizam prisutan, ali to je jedini izlaz. Onaj prvi Porin, 1994., ne mogu zaboraviti ni oni koji su ga gledali na HTV-u,

GIBONNIJEVA CESARICA
Kako se desilo da Vam Gibonni u ratu da Cesaricu? Nije mi on dao. Dao mi je Zdenko. A Gibonni je Cesaricu pisao za Melodije Jadrana. Kad sam poslu{ao pjesmu rekao sam Zdenku: A, ~ekaj, ~ekaj, ovo }u ja uzeti. I eto. Imao sam privilegija kod Zdenka. Jer smo bili prijatelji. Je li Vam dosadilo odgovarati na pitanje: za{to ne `elite nastupiti u Beogradu? Ja sam to sam sa sobom ra{~istio. Nemam vi{e odgovora na to. Samo ka`em: meni se tamo ne ide i to je sve.
SLOBODNA BOSNA I 7.3.2013.

DUBOK TRAG U BESKRAJU KARIJERE

PONOS I DIKA

Sve je lako kad si mlad

[ta je prvo ~ega se sjetite kada Vam neko spomene Mediteranske igre u Splitu, 1979. godine: Tita, Meri Cetini}, Boruta Petri~a...? Sjetim se Oprosti mi, pape, Poete, pjesama koje su bile na Splitskom festivalu godinu prije. I da je bio svjetski rekord na Poljudu, ~ini mi se u bacanju koplja. Meri Cetini} i Vi nastupili ste na otvaranju Igara, je li tako? Da. Bilo je to vrijeme kad se stvarno davalo sve od sebe. ^ovjek mlad, poletan, svjetske igre u nas. To je ponos, isto kao i Olimpijada u Sarajevu. Spomenuh Tita, a ba{ danas slu{am pjesmu Tito i Prva proleterska, koju ste Vi otpjevali. Kvalitetna je to kompozicija, rockerska, poprili~no na tragu Bijelog dugmeta iz sedamdesetih godina. Hej mladosti, hej radosti je vi{a bila na tragu Bijelog dugmeta. Zapravo, tu pjesmu i jeste sviralo Dugme, a ja sam pjevao umjesto @eljka Bebeka. Radilo se o Danu mladosti, natje~aju pjesama za taj dan, ili tako ne{to. Mada se

SPLITSKA IKONA
Oliver Dragojevi} nastupio je i na otvaranju Mediteranskih igara u Splitu 1979. godine

ja tih namjenskih pjesama uglavnom ne sje}am. I mislim da su Trubaduri bili sa mnom kada smo snimali pjesmu Tito i Prva proleterska.

I sve u ona divna vremena... Divna su zato {to sam bio mlad.

U sarajevskoj Zetri }ete nastupiti sa Simfonijskim orkestrom HRT-a, 23. marta. Neko bi rekao da je svirati sa simfonijskim orkestrom kruna karijere, me|utim, Vi ste u karijeri imali vi{e tih kruna. Je li komplikovano sve to harmonijski i aran`manski poslo`iti u cjelinu? Nije. Muzi~ari koji se bave tim, kojima je to posao, sve naprave savr{eno. Alan Bjelinski i Ante Gelo na{timaju, raspi{u i dogodi se koncert. Dobri smo prijatelji, ponovo smo se na{li ba{ u ovom projektu. Meni je ugodno u tom dru{tvu, njima je lijepo, publika u`iva. Nisam pjeva~ spektakla, nisam pjeva~ za neki ekstra

scenski nastup, ja samo pjevam i u`ivam, a oni koji to vole do|u na moj koncert. Evo Vam jedno infantilno pitanje za kraj: {ta za Vas zna~i do}i u Sarajevo? Sarajevo znam iz nekoliko uglova. Recimo, Sarajevo iz perioda Va{eg {lagera sezone prije rata i Sarajevo poslije rata. Mislim da to nije isti grad. Malo su se ljudi izmije{ali, malo se druga~ije gleda na neke stvari, ali za to je kriv rat. Ali, Sarajlije su fenomenalni doma}ini, kao i uvijek. I hrana je savr{ena. I grad je lijep, samo mi se ~ini da nema one super intime kao prije.

Ali, ima tamo i finog svijeta... To uop}e nije upitno. Samo ja tamo ne `elim i}i! Koliko su Vam nudili? Neki su se milioni spominjali, a ja nemam pojma. Ne}ete, dakle, u Beograd, ali zato ho}ete u Sarajevo, 23. marta. Dobro do{li! Hvala!
7.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

61

EX YU ROCK

Meu brojnim knjigama, naunim studijama, akademskim raspravama... koje su se posljednjih godina bavile fenomenom uloge i znaaja rock glazbe u bivoj SFRJ, izdvaja se knjiga Shatle, rattle and roll: Yugoslav Rock Music and the Poetics of Social Critique autora DALIBORA MIINE, univerzitetskog profesora u Kanadi; profesor Miina roen je u BiH i za na list pojanjava prilino hrabre, intrigantne interpretacije socijalnih i politikih obrazaca popularne glazbe u bivoj dravi

Pi{e: OGNJEN TVRTKOVI]

svijetu, posebno na univerzitetima i me|u inteligencijom, postoji posljednjih godina poja~ani interes za kulturne procese koji su se odvijali u drugoj Jugoslaviji, ali i tijekom njena krvava raspar~avanja na manje dr`ave i nakon toga. Sve ~e{}e teoreti~ari poku{avaju (i ~esto uspijevaju!) da dublje analiziraju neke od kulturnih pokreta, situacija i dometa u {irem kontekstu. Kada je popularna kultura, posebno popularna glazba, a rock pogotovo, u pitanju, tu smo svjedoci niza intelektualnih poduhvata koji su dublje prodrli u ne{to {to bi se moglo nazvati (ex) jugoslavenskim rock fenomenom, pa i popularnom glazbom u {irem kontekstu zna~enja. Nabrojimo samo neke od poznatih i manje poznatih sociologa kulture, politologa, muzikologa, kulturnih antropologa i inih znanstvenika koji su se poduhvatili ovih ili onih tema na sebi svojstven na~in i u skladu sa kategorijalnim i znanstvenim aparatom koji ih je pratio. Ameri~ki politolog Eric Gordy je analizirao odnos popularne, posebno turbofolk muzike i dru{tva nasilja u vrijeme Milo{evi}eva re`ima u Srbiji, engleski kulturni antropolog Alexei Monroe se sustavno bavi fenomenom Neue Slowenische Kunst pokreta, posebno grupe Laibach, i svoje je radove objavio u vi{e knjiga i kataloga, beogradski filmski teoreti~ar sa adresom u SAD-u Pavle Levi pi{e sa primjetnim razumijevanjem o pokretu novi primitivizam, dok je engleska {kolarka Catherine Baker svoj postdiplomski rad napravila nakon {to je boravila u Hrvatskoj i analizirala odnos popularne glazbe, rata i nacionalizma (prijevode knjiga Erica Gordyja i C. Baker mo`ete na}i u Srbiji, kao i Pavla Levija, ponajvi{e zahvaljuju}i izdava~kim naporima neprevazi|enog dr. Ivana ^olovi}a i njegove sjajne biblioteke XX vek!). Studije nove narodne pjesme na{e teoreti~arke dr. Ljerke Vidi}-Rasmussen, koja `ivi i djeluje na jednom od univerziteta u Nashvilleu, tako|er zaslu`uju opse`niji tekst u ovoj tiskovini.

JUGOSLOVENSKI POKRETI I PROJEKTI

No, knjiga koja je nedavno iza{la iz {tampe u Engleskoj pod nazivom Shake, Rattle and Roll: Yugoslav Rock Music and the Poetics of Social Critique (engleski izdaSLOBODNA BOSNA I 7.3.2013.

IZME\U SUBVERZIJE I APOLOGIJE SISTEMA

PROF. DR. DALIBOR MIINA

NOVI VAL, NOVI PRIMITIVIZAM, NOVI PARTIZANI

va~ Ashgate u seriji Popular and Folk Music, 2013) nudi jedan nadasve zanimljiv, prodoran i sustavan pregled {to bi to fenomen jugoslavenskog rocka doista mogao i treba biti. I kao umjetni~ki pokret, odnosni pokreti, i kao zrcalo jedne dru{tvene i politi~ke stvarnosti, koja je po mnogo ~emu bila specifi~na u cijelom svijetu. Njen je autor Dalibor Mi{ina, koji je iz na{ih je krajeva i profesor je sociologije na Lakehead univerzitetu u kanadskom gradu Thunder Bayu, provincija Ontario. Osim popularne kulture i medija, Mi{ina se znanstveno bavi i globaliz acijskim procesima, socijalnim transformacijama i drugim dru{tvenim temama. Iznenadilo me je kada me je nedavno kontaktirao. Sje}am se da smo se sreli prije koju godinu u Sarajevu i da sam mu odgovarao na brojna pitanja, a onda je (via Boro Konti}!) stigla i ova opse`na knjiga. Profesor Mi{ina je rado pristao odgovoriti na nekoliko mojih pitanja i dilema i u vezi sa knjigom, a i {ire. Na{ sugovornik je jedan od onih mladih intelektualaca koji su se realizirali nakon {to su napustili ratnu postjugoslavensku stvarnost. Na univerzitetu na kome je sada predava~ je diplomirao, magistrirao sociologiju i povijest i doktorirao, a interes za yu rock je bio prirodan - njime se, kako sam ka`e, zarazio jo{ kao mlad. Ipak, ono dublje je bilo da analizira taj odnos dinami~ne socijalne situacije u Jugoslaviji i ne~ega {to je anga`irani rock, onaj koji neporednu stvarost uva`ava i transformira je u svoje pjesme. Istra`ivanje odnosa oficijelne jugoslovenske kulturne politike, omladinske kulture i rock muzike je bila okosnica moga istra`ivanja. Elementarna sociolo{ka pretpostavka je da je svaki dru{tveni fenomen pa i rock muzika - odraz dru{tva u kome postoji i u okviru koga djeluje. A {iri kontekst je ono {to nazivam oficijelna kulturna platforma socijalisti~ke Jugoslavije tj. ono {to ja zovem nova socijalisti~ka kultura, ka`e profesor Mi{ina na po~etku razgovora za Slobodnu Bosnu.

SUKOB SVJETONAZORA
Na{ sugovornik smatra da prava povijest yu-rocka po~inje sa tzv. novim valom u drugoj polovici 70-ih godina, a da je sve ono prije nekakova pretpovijest. U

Rock je u biv{oj Jugoslaviji imao ambiciju da popravi, pobolj{a, a ne da promijeni vladaju}i re`im!
7.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

63

EX YU ROCK
tom kontekstu on se usredsre|uje na tri potpokreta: novi val, novi primitivizam i novi partizani. Za{to je tomu tako, on obja{njava vrlo razlo`no. Kao prvo, do{ao sam do zaklju~ka da je oficijelna kultura bila permisivna prema omladinskoj kulturi i rocku uop}e i da velikih ostrakisti~kih poteza nije bilo, osim pojedina~nih slu~ajeva (afera crko Mar{al!) tj. da je revolucionisanje rocka u 70-im predstavljalo ne{to {to bi se moglo okarakterisati kao transformacija rock muzike u, da se poslu`im stihom D`onija [tuli}a iz pjesme Sloboda, konstruktivnu kritiku postoje}eg stanja. Mo`e zvu~ati bombasti~no, ali period od sredine sedamdesetih do pojave novog vala par godina kasnije je bilo vrijeme popularnokulturne revolucije, koja je izme|u ostalog izrodila jednu potpuno druga~iju rock muziku od one koja je postojala dotada. Ta revolucija je uspostavila nove parametre o prirodi rock muzike, autenti~nosti rock izraza i o ulozi rock muzike u kulturi i dru{tvu. Rock muzika prije te revolucije i poslije su dva razli~ita svijeta i svjetonazora. Ono {to je posebno zanimljivo jeste da su se znanstveni krugovi kulturnim fenomenima vezanim za jugoslavensku varijantu humanog socijalizma po~eli baviti tek nakon {to je Jugoslavija prestala postojati. Profesor Mi{ina to obja{njava efektom dizanja poklopca tj. da su se stvari tj. procesi odvijali ispod i bili su zata{kavani. Moj je zadatak bio da ispitam vjerodostojnost tih hipoteza. U~inilo mi se to prejednostavnim i unekoliko problemati~nim. Dijelom je svrha moga istra`ivanja fenomena jugoslovenskog rocka bila upravo to: da li je on bio (grubo re~eno) podriva~kog karaktera i jedan od elemenata raspada tog dru{tva. Pokazalo se da se radi o ne~emu sasvim drugom od sredine 70-ih, {to sam i napisao u knjizi.

KULTURNI FENOMENI
Procesi su se odvijali ispod i bili su zata{kavani

PREVESTI KNJIGU - NEOPHODNO

Knjiga profesora Mi{ine donosi detaljan opis prethistorije yu-rocka, potom ~itamo o pojavi novog vala u Zagrebu (Azra, Film, Prljavo kazali{te i drugi), pa o ljubljanskim Pankrtima i o grupama beogradskog BAS kruga. Posebno je detaljno prikazana pojava sarajevskog novog primitivizma s izjavama njenih protagonista (nezamjenjivi Elvis J. Kurtovich, Nele Karajli}, Emir Kusturica i drugi!) i uz obimne navode iz tekstova koji su u to vrijeme objavljivani u omladinskom tisku i drugdje, a na koncu se dohvatio i ne~ega {to se tek fluidno mo`e ozna~iti pokretom novi partizani. U tome on se o~ito oslanja na domete frankfurtske filozofske {kole, potom na englesku {kolu kulturnih studija, ali isto tako u svojim odgovorima nagla{ava da su
64

svi ti teorijski dometi nedovoljni da bi se kompleksni procesi na yu-rock sceni razjasnili do kraja. Uz to Mi{ina nagla{ava da nije imao ambicija da sagleda cjelokopnu povijest tog fenomena, nego tek nekih od njenih odvojaka i njihove korelacije sa socijalisti~kom stvarno{}u u Jugoslaviji. Tri pokreta koje sam analizirao stilski su razli~ita, ali u su{tini su tri podgrupe jednog generalnog popularnog kulturnoumjetni~kog muzi~kog tipa tzv. anga`ovane muzike (music of commitment) i dijele neke su{tinske sli~nosti: svi su

bazirani na pretpostavci da je esencija rock muzike prije svega u kulturnom i dru{tvenom anga`manu, da taj anga`man treba da bude zasnovan na poetici ~ija je stilska osobenost direktnost izraza i poruke kojom taj izraz komunicira, i da je poenta anga`mana ponuditi kriti~ku refleksiju dru{tvene i kulturne stvarnosti. U okviru ovih su{tinskih sli~nosti svaki je od ovih muzi~kih pravaca kreirao vlastitu poetiku i kroz nju ponudio svoje autenti~no vi|enje dru{tveno-politi~ke i kulturne stvarnosti jugoslovenskog dru{tva. Napokon, Mi{ina smatra da najbolja istra`ivanja jugoslavenskog dru{tva i unutar njega popularne kulture, te rocka posebno, tek predstoje i da su prvi radovi o toj temi tek otvorili prostore za daljnje dublje analize. Sam ve} radi na novim sli~nim projektima. Knjiga profesora Mi{ine zahtijeva hitnu reakciju izdava~a koji }e je, nadamo se, prevesti, dodatno opremiti dostatnim pogovorom na neki od jezika kojima se govori u sredinama u kojima su ti pokreti nastajali. Za sada je dostupna djelomi~no tek ako se otvori odli~no realizirana internet stranica www.shakerattle-roll.com sa definitivnom bibliografijom u kojoj }emo na}i i zamjetan broj rock stvaralaca iz na{e sredine u rasponu od Bregovi}a do Elvisa J. Kurtovicha, kao i precizno navedene tekstove kriti~ara i novinara, od glodura ovoga lista i autora ovog teksta pa sve do kruga kriti~ara okupljenih oko Na{ih dana i drugih tiskovina, od Kre{a Palamete, Bojana Koreni}a, Gordana Bobinca, Bora Konti}a i drugih. Odosmo u povijest, pa to ti je! A mi mislili da smo se samo malo zaigrali...
SLOBODNA BOSNA I 7.3.2013.

I NA NEBU I NA ZEMLJI
LEGENDA @IVI
Jimi Hendrix jedan je od najve}ih gitarista svih vremena

Muddyja Wattersa, B.B. Kinga, Roberta Johnsona, velikana ameri~kog bluesa. Sa {esnaest godina Jimi je od oca dobio prvu elektri~nu gitaru, a kako je bio ljevak bio je i prisiljen okrenuti gitaru naopako i zamijeniti redoslijed `ica. Malo je poznato kako je mladi Jimi 1961. oti{ao u vojsku, ali vojni rok nije odslu`io do kraja jer se nakon jednog skoka padobranom te{ko ozlijedio i dobio ~asni otpust iz vojske. Nakon povratka u Seattle, Hendrix zapo~inje jednu od najkra}ih i najva`nijih svjetskih glazbenih karijera.

NOVE PJESME
Kada spomenemo Jimija Hendrixa, prva asocijacija je svakako mladi fr~kavi crni gitarist koji maestralno svira ameri~ku himnu na pozornici ispred koje se nalazi pedesetak tisu}a ljudi koji u`ivaju u njegvoj svirci, dok mladi} nastup zavr{ava razbijaju}i gitaru o binske monitore. I, ~etrdeset i tri godine nakon smrti Jimija Hendrixa, sti`e album People, Hell and Angels. Album sadr`i dvanaest pjesama, a otvara ga pjesma Earth Blues. Nakon odli~nog zemaljskog bluesa na red je do{ao i najavni singl Somewhere. Odli~na blues rock pjesma, koja je nekim ~udom do sad ostala neobjavljena. Apsolutno zaslu`uje mjesto na jednom od najboljih Hendrixovih albuma Band of Gypsies. Genijalni blues Hear My Train A Comin se jednostavno nadovezuje na prethodnu pjesmu. Slijedi klupski blues Bleeding Hearth, produkcijski pomalo suh, ali virtuozno odsviran i otpjevan. Let Me Move You je kona~no jedna brzinska, hendriksovska pjesma. Jimi je sve skupa za~inio na sebi svojstven na~in, doziraju}i gitarski efekt vah vah uz dojmljive solo gitarske dionice. Doista je Jimi bio u pravu, pojava puha~a u ovoj pjesmi pravo je osvje`enje. Na albumu se nalazi i izvrsna Izabella, ali i jo{ jedan odli~an Easy Blues. Zapravo, svaka pjesma na albumu je povijest. Nemogu}e je i nezahvalno izdvajati posebno neku kompoziciju. Ima tu energijom nabijenih blues rock himni poput pjesme Crash Landing, ne{to sporijih ali ne manje vrijednih vo`nji kao {to je ona u pjesmi Inside Out ili balada poput Hey Gipsy Boy. Povijesni Hendrixov album People, Hell and Angels zatvara instrumentala Villanova Junction Blues. Kona~no, kako je majstor ~itav svoj `ivot i na WC i{ao s gitarom u ruci, nadati se kako }e i u budu}nosti ljudi koji se brinu o Hendrixovoj ostav{tini iskopati poneku novu pjesmu i vratiti nas u vrijeme kada je glazba ipak bila glazba.
65

Upravo je objavljen album PEOPLE, HELL AND ANGELS, iji je autor JIMI HENDRIX; pa, etrdeset i tri godine nakon njegove smrti, presluavamo CD maestralnog gitariste koji sadri dvanaest pjesama

DO PAKLA I NATRAG
Pi{e: MARIO ILI^I]

akon {to je prije mjesec dana objavljen singl Somewhere kao najava jo{ jednog posthumnog albuma jednog od najve}ih svjetskih gitarista Jimija Hendrixa, u kratko vrijeme pjesma je dosegnula prvo mjesto na ameri~koj Billboardovoj ljestvici 100 najboljih singlova. Album People, Hell and Angels trebao je biti nastavak sjajnog albuma iz 1969. godine Electric Ladyland. Igrom slu~aja, ljevoruki gitarski genije u jednom trenutku osjetio se sputan i ograni~en od strane ~lanova orkestra, bubnjara Michela Michella i basiste Noela Reddinga. Pa je Jimi, neposredno pred smrt, odlu~io promijeniti postavu.

RANI RADOVI
Za bubnjeve je sjeo Buddy Miles, bass gitaru je zasvirao Billy Cox, a saks Lonny Youngblood. Hendrix se okrenuo suradnji s multiinstrumentalistom Stevenom Stillsom iz tada uspje{nih Buffalo Springfielda. Na`alost, Jimi je umjesto u studio upravo nekoliko mjeseci poslije u{ao u Klub 27.
7.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

Ba{ kao {to su u 27. godini `ivota ovozemaljski svijet napustili, ne{to kasnije, Janis Joplin, Jim Morrison, sve do Curta Cobaina i Amy Winehouse. Slu`beno, Jimi Hendrix se predozirao 18. rujna 1970. u londonskom hotelu, iako i oko toga postoje brojne kontroverze. Zanimljiv je i podatak kako je gitarski majstor za `ivota objavio svega ~etiri samostalna studijska albuma, od kojih je jedan Live, dok je pos thumno objavljeno ~ak dvanaest albuma, na~injenih uglavnom od recikliranih pjesama. Za razliku od prethodnih posthumnih albuma, People, Hell and Angels sadr`i i nekoliko pjesama koje nikad do sad nisu ugledale svjetlo dana. Jimi je ro|en kao James Marshall Hendrix 1942. godine. Presudan utjecaj na njegov glazbeni put imao je njegov otac Al Hendrix, preko ~ijih plo~a je mladi Jimi u{ao u svijet rock nrolla i bluesa. I sam je, u jednom od malobrojnih intervjua koje je u karijeri dao, izjavio kako su presudan utjecaj na njegovu karijeru imali albumi

ELEKTRI^NO, A POLUAKUSTI^NO

On se zove SAA IRI, izvrsno svira gitaru i pjeva, sam je na sceni, ne treba mu na istoj niko nikada u ivotu; gledali smo ga prole sedmice u sarajevskom Klubu AG, oduevili se njegovim nastupom, a onda ga i posjetili u stanu njegovih roditelja na Palama, gdje je iro roen i gdje i danas ivi

IRINIM STAZAMA EVOLUCIJE

Sa{a ]iri}: Bio sam pod velikim uticajem mog starog, hipika i rockera ~itavog `ivota
Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: MARIO ILI^I]

oznajete li ]iru? Ma, ne Bla`evi}a, njega svi znaju. Nego Sa{u ]iri}a ]iru, vrsnog rock gitaristu i vokalnog solistu s Pala, nadomak Sarajeva. Mada i njega u glavnom gradu BiH mnogi znaju, jer je ve} svirao u nekoliko tamo{njih klubova, iako to ne traje tako dugo. Ali, kako je krenulo, potraja}e.

RAJA, GAZDE, SVIRKE, TEZGE

U Sarajevu sam prvi put svirao 6. novembra 2011., u Yu Caffeu Selvera Ze}irovi}a na Ilid`i, sje}am se, bio je Kurban-bajram. Nastupao sam, dodu{e povremeno, na nekim tezgicama na Palama, negdje od 1999., kad mi je stari od svoje otpremnine kupio gitaru i ne{to opreme, a onda sam se godinama poslije sam krpio. Imao sam ovdje, na Palama, neke raje, gazde kafana, poku{avao sam ~e{}e svirati, ali nije to ba{ i{lo. Tek od Yu Caffea po~injem ozbiljno i aktivno svirati po klubovima, pri~a nam 4. marta ]iro u stanu svojih roditelja na Palama, ~etiri dana nakon {to smo ga mi, iz ove redakcije, prvi put gledali u sarajevskom Klubu AG: U Sarajevu sviram redovno. Jednom mjese~no sam u Yu Caffeu. Mirza Golo iz grupe Dblavors, moj brat, zavr{io mi je sve `ivo u Sarajevu, povezao me s ljudima, uspostavio kontakte me|u nama. Svirao sam i sviram, zahvaljuju}i njemu, i u Celtic Pubu, u Pro ROCK Clubu Johnny, u Balkan Expressu, a evo sada i u AG-u Imao sam i izlete u Olovo i Kakanj, tamo je bilo super. Evo, recimo odmah, da u Johnnyju ]iro ponovo svira 7. marta, kada, dakle, ovaj broj Slobodne Bosne budete slobodno mogli kupiti. Ro|en je ]iro i odrastao na Palama. Bio sam pod velikim uticajem mog starog, koji je kao mlad skakao po gradu, bio je hipik i rocker ~itav `ivot. Jebiga, da sam se
66

Sa{a Sa{a ]iri} ]iri} od od novembra novembra 2011. 2011. najvi{e najvi{e svira svira u u sarajevskim sarajevskim klubovima klubovima

ROCKER ROCKER SA SA PALA PALA

SLOBODNA BOSNA I 7.3.2013.

PO[TENO, KVALITETNO I HRABRO

KAKO KAKO TRESE, LUPA, LUPA, UDARA

]iro ]iro je je izvrstan izvrstan gitarista gitarista ii pjeva~, pjeva~, a a repertoar repertoar mu mu se se sastoji sastoji od od klasika klasika doma}eg doma}eg ii svjetskog svjetskog bluesa bluesa ii rocka rocka

rodio kod guslara, onda bih, je li, guslao. A gitaru sviram otkad znam za sebe. Prva koju sam dobio od tate na poklon, i jo{ uvijek je `iva, bila je neka Melodija Menge{, godi{te 1988. U Domu kulture na Palama organizovana je tih godina {kola gitare, ne{to kao ispostava {kole Mecena iz Sarajeva, gdje sam i ja po~eo svirati. Bio sam dobar, govorili su mi da sam talentovan, znate, ona standardna pri~a. Me|utim, u~itelji gitare su bili pravi tezgaro{i, puno su fu{erili. U tu {kolu gitare i{la je i moja sestra, koja je bila talentovana, ali ne ba{ i previ{e zainteresovana za to. Danas `ivi u Kanadi. A ja sam uvijek volio biti u centru pa`nje, `elio sam da me ljudi gledaju kako sviram gitaru. Jelde, stari, da sam po~eo svirati prije nego {to sam krenuo u osnovnu {kolu?, pita ]iro. Jesi, sa ~etiri i po godine, veli Neboj{a ]iri}. Ma, daj, ~uj sa ~etiri i po, nemoj pretjerivati, veli sin. Jesi, `ivota mi moga, tvrdi otac. E, onda sam pomalo svirao s jednim maminim ro|akom, koji je ne{to i pjevu{io. Prva pjesma koju sam nau~io bila je Wind of Change grupe Scorpions. Ne znam da li bih je sada znao odsvirati. Onda je na red do{la pjesma Dont Cry od Guns N Rosesa. Svirao
7.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

sam prstima, a tek od 2000. sam po~eo koristiti trzalicu. Kad sam ja odrastao, moj stari nije bio onakav kakav je bio sedamdesetih godina. Nije bio toliko, da ka`em, aktivan. Pa sam onda tra`io plo~u koja je najvi{e sjebana, zna~i plo~u koju je najvi{e slu{ao. I utvrdim da je to prva plo~a Black Sabbatha. Tako da sam Sabbath slu{ao jo{ u osnovnoj {koli, ali nisam poku{avao to svirati. Tada sam slu{ao i klasike rocka, od Beatlesa pa da dalje ne nabrajam. A od 1995. slu{am isklju~ivo heavy metal, Metallicu i Iron Maiden najvi{e, normalno. A u posljednjih desetak godina odu{evljava me System Of A Down.

PU[ENJE, I PO^ETAK I KRAJ

Kad je po~eo tezgariti, ka`e, nije na Palama poznavao nekoga ko i{ta zna svirati. Ne znam da li je uop{te neko i imao gitaru na Palama. A repertoar koji sada izvodim na vlastitim nastupima formirao se jo{ od osamdesetih godina: kad idemo na more, kad bilo {ta u ku}i radimo... A Zabranjeno pu{enje meni je i po~etak i kraj pri~e. I kad sviram, sedamdeset posto tog cover koncerta mo`e biti sastavljeno od pjesama te grupe. Mada muzi~ari koji tezgare po kafanama u gradu i ne vole ba{

Pu{enje, kao, izlizano je, veli Sa{a ]iri}. Ne, Pu{enje nikada ne mo`e biti izlizano, pogotovo kada ubode{ momenat. Kao on, u AG-u u no}i koju spomenusmo, nekako na prelazu iz 28. februara u 1. mart, Dan nezavisnosti BiH, kada je odsvirao: Danas je Dan republike i stari je popio malo... A bio mu je i stari u AG-u, tu ve~er kada ba{ i nismo slavili Dan republike, ali to je - to, ublizu. Vratimo se sekundu na po~etke Sa{inog tezgarenja, s tim da ova izvedenica od rije~i tezga nije nimalo omalova`avaju}a niti diskvalificiraju}a, Bo`e sa~uvaj, posebno zbog ~injenice da ]iro ima izvrstan repertoar, koji izvrsno svira i pjeva, i zato {to je sve po{teno, kvalitetno i hrabro. Iza|i ti, maj~in sine, sam pred raju samo s gitarom. Radi to i fenomenalni Damir Avdi} Graha, ali on svira elektri~nu gitaru i koristi distorziju. Sa{a nastupa u poluakusti~noj varijanti, zada}a, recimo, na uzavrelom rockerskom terenu kakav je u svakom slu~aju AG, ponekad mu se sastojala od poprili~no kompleksnih hvatova, dok mu je desna ruka, zna~i ruka ritma, br`a od ultrazvuka! Da ne gledate, u nekim trenucima povjerovali biste da uz Sa{u sviraju jo{ dva muzi~ara, od kojih je jedan perkusionista. Zbog ~ega po~esto nastrada i sama gitarska glava. E, da, idemo jo{ malo na sami Sa{in po~etak `ivih nastupa: U startu, krajem devedesetih godina, imao sam ~ak i nekoliko narodnjaka na repertoaru. Ali, nisam se zadr`ao na tome. Mogu fino svirati narodnjake, ali ne znam pjevati. Tako da sam se odlu~io za Dugme, orbu, Azru, Pu{enje. Kako sam ve} rekao, moji pravi nastupi, oni u kontinuitetu, po~eli su od novembra 2011. godine. Sada je taj repertoar bogat i sadr`ajan, mogu se ~uti i blues standardi ali i Red Hot Chili Peppersi. Nemojte da sad objavljujem njegovu set listu. Mrsko mi je, ali i neka to bude iznena|enje za vas, ako vam se ]iro na|e negdje na putu. Re}i su samo da nema balada i pjesama uspavljuju}eg tempa i dinamike. Naravno, kad neko tako dobro svira i pjeva, sam samcat kao duh s gitarom, logi~no je bilo da ga upitamo i da li razmi{lja repertoar obogatiti vlastitim kompozicijama. Moram vam priznati da sam do`ivio jedan veliki {ok u `ivotu. Bio sam na moru i svirao na nekoj terasi. Mnogi su se tada interesovali imam li svojih pjesama. Ja stanem i {utim. Jedan lik me pita: [ta je, je li to jo{ uvijek nema{ {ta da ka`e{? A meni trideset godina. Tada. Sada i tri vi{e. Znate {ta, imam kompleks od svih tih silnih autora, od Dylana pa do danas. Svi su sve rekli, tvrdi Sa{a ]iri}. Po{teno. Ali, ]iro, bez obzira na kompleks, itekako ima {ta re}i. Najvi{e, gitarom, a kupio je i Fender Stratocaster.
67

KNJIGA MJESECA
Satiri~ni romaneskni poku{aj ruganja izopa~enostima ameri~kog dru{tva

Terorista na razmjeni
Pi{e: ADISA BA[I]

O AUTORU Ameri~ki knji`evnik Charles Michael Chuck Palahniuk (1962.) je {iroku popularnost i slavu stekao djelom Klub boraca, uspje{no ekraniziranim romanom o ljudima zasi}enim udobno{}u koji autenti~no `ivotno iskustvo nalaze u brutalnim tu~ama.

inejd`eri se ba{ i ne trude biti najsimpati~niji ljudi na svijetu, ali Kepec je i za njihove standarde monstruozan. To se, me|utim, na prvi pogled ne vidi. On iz neke neodre|ene antiutopijske komunisti~ke zemlje dolazi u Ameriku na razmjenu u~enika da bi u~io engleski jezik i upoznao tamo{nju kulturu. [kolska razmjena je samo paravan: Kepec je tajni agent obu~en da se infiltrira u ameri~ko dru{tvo i sa jo{ nekoliko kolega pripremi Operaciju hara~enje, teroristi~ki ~in koji }e zadati smrtonosni udarac omra`enoj Americi. Seksualno nasilan, pun bijesa i zga|en glupim debelim stanovnicima zemlje koju planira uni{titi, Kepec se samo naizgled dobro uklapa u porodicu Cedar i {kolsko okru`enje. U jednoj prilici ~ak postane lokalni heroj tako {to zaustavi pomahnitalog ubicu i spasi grupu svojih novih drugova. Ali on je zapravo terorista koji ~eka svoju priliku. Chuck Palahniuk, autor romana Kepec, stvorio je antijunaka ~ijim posredstvom se ruga svekolikom licemjerju: i onom ameri~kom koje tobo` prihvata kulturne razli~itosti i onom izvanameri~kom koje ispod krinke saradnje i fascinacije krije duboku mr`nju i nerazumijevanje prema Americi. Roman je pripovijedan u prvom licu, iz perspektive Kepeca, a sa~injen je od izvje{taja koje ovaj infiltrirani terorista {alje nekoj svojoj centrali. Jezik je

iako je eksplicitna i agresivna seksualnost sveprisutna, kad upita svoje drugarice mo`e li ih oploditi, Kepec izazove op{tu sablazan. Roman Chucka Palahniuka Kepec ahinpai, Sarajevo, 2012. nepravilan, konfuzan, na granici razumljivog i smislenog, a namjera je o~ito da se takvim govorom simulira junakov lo{, autsajderski engleski. Nejasno je zapravo za{to bi svojoj zemlji {pijun slao izvje{taje na lo{em engleskom pa ovo pisanje na tu|em jeziku ostaje kao pomalo nategnuta motivacija za `ivopisni, na momente skoro zaumni jezik kojim je roman napisan. osobinama ovog dru{tva i Palahniuk tu perspektivu jako dobro koristi: stranac koji mrzi i slabo poznaje odre|eni na~in `ivota jasnije vidi ono {to prosje~ni posmatra~ smatra razumljivim i prirodnim. Zemlja koju ovaj autor posmatra o~ima svog junaka je pohlepna, primitivna, prevrtljiva i seksualno nezasita (naprimjer, majka simpati~ne porodice Cedar sve baterije do kojih mo`e do}i potro{i na svoje vibratore). Satiri~ni potencijal Kepecovog lika je tako|er dobro upotrijebljen, gorko se smijemo njegovim otkri}ima o novoj domovini: aman kad se stekne dojam da je Palahniukovo obra~unavanje s la`nim moralom beskompromisno, on nas pomalo iznevjeri, ponudiv{i nam hepiend. Sve ono {to mu je izazivalo ga|enje, Kepec }e prigrliti, a svoju rigidnu komunisti~ku doktrinu koja je prikazivana jednako suludom kao i kapitalisti~ka, samo }e zamijeniti izlizanim ameri~kim snom. Kepec odustaje od svog teroristi~kog napada i biva pripitomljen ljubavlju prema privla~noj posestri. Ovakav kraj bitno otupljuje kriti~ku o{tricu romana, i na{ smijeh na kraju ostaje pomalo gorak jer su glupost i pohlepa jo{ jednom izvojevale pobjedu.

epecova pozicija mrzitelja Amerike je vrlo zahvalna da se iz nje progovori o nakaradnim

68

SLOBODNA BOSNA I 7.3.2013.

VRIJEME KNJIGE

IZ KNJI@EVNOG SVIJETA
PREMINUO STEPHANE HESSEL V.B.Z. U TUZLI

Poznati stranac: izabrane pjesme

Smrt je krivina na drumu./ Umreti zna~i samo ne biti vi|en./ Ako oslu{nem, tvoje korake ~ujem/ Koji postoje kao {to postojim i ja... Poznati stranac (Paideia, Beograd, 2012.), izabrane pjesme lisabonskog genija, sa portugalskog je prevela Jasmina Ne{kovi}. Cijena je 20 KM.

Ostaje manifest pobune

Svako je, kao pojedinac, odgovoran. Nema te vlasti ni tog boga koji pojedinca mogu amnestirati od dru{tvene odgovornosti. Najgori od svih stavova je indiferentnost, osje}aj da ne mo`emo u~initi ni{ta da bi svijet bio bolji. Pobunite se! rekao je prije tri godine karizmati~ni francuski starac Stephane Hessel i inspirisao ovim manifestom ljude da razmisle o svojoj mo}i i odgovornosti. Hessel koji je pre`ivio koncentacioni logor i bio u~esnik pokreta otpora, preminuo je u 95. godini.

Zatvara se jo jedna knjiara

Knji`are nestaju sa lica na{ih gradova, uporno i tiho. Ubijaju ih PDV, nelojalna konkurencija, slaba kupovna mo} ljudi i slab generalni interes za knjigu... Svakog mjesaca nestane po neka knji`ara sa kratkog spiska onih koje smo proteklih godina pozivali i obilazili pitaju}i {ta se to najvi{e ~ita u na{oj zemlji. Ovaj put tu`na vijest dolazi iz Tuzle, gdje se zatvara V. B. Z.-ova knji`ara.

Ne profitu
Obrazovanje se sve ~e{}e smatra tro{kom umjesto faktorom napretka, kultura se podozrivo gleda kao luksuz, umjetnost opet kao besposlica. Filozofkinja Matha C. Nussbaum podsje}a za{to za zdravo funkcionalno dru{tvo nije dovoljno odgajati u~inkovite ljude konkurentne na tr`i{tu rada. U svojoj knjizi Ne profitu: za{to demokracija treba humanistiku (AGM, Zagreb, 2013.), ona razlo`no obja{njava za{to je presudno da se u~imo kriti~kom razmi{ljanju, kreativnosti i globalnoj odgovornosti, u ~emu nam poma`u upravo humanisti~ke discipline i umjetnost. Cijena je 35 KM.

SJE]ANJE NA JOZEFINU, MARINU I FARAH

ena u zrcalu obinog dana

U srijedu, 6. marta, u sarajevskom Domu pisaca, bh. pjesnikinje (Bisera Alikadi}, Ferida Durakovi}, Vesna Hlava~ek, Sonja Juri}, Marina Kljajo, Nermina Omerbegovi}, Ljubica Ostoji}, Lidija Pavlovi} Grgi}, Aida [e~i} Nezirevi}...) odr`ale su knji`evno ve~e u spomen na tri izuzetne `ene koje su zadu`ile bh. knji`evnost i kulturu, a koje na`alost vi{e nisu sa nama: Jozefinu Dautbegovi}, Marinu Trumi} i Farah Tahirbegovi}.

Ste}ci
Histori~ar Dubravko Lovrenovi} u svojoj novoj knjizi Ste}ci (Naklada Ljevak, Zagreb, 2013.) jo{ jednom se vra}a temi kojom je ve} ranije talasao bh. javnost. Ovaj medijevalist daje nove argumente svojoj interkonfesionalnoj interpretaciji ste}aka, obra~unava se sa tezom o bogumilstvu i podsti~e nove rasprave o ste}cima, zna~ajnom dijelu materijalnog naslije|a Bosne i Hercegovine. Cijena je 45 KM.

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU

(Amazon) 1. Phil McGraw: Life Code 2. Janet Mills: The Four Agreements 3. Shigeru Miyamoto: The Legend of Zelda 4. Gillian Flynn: Gone Girl 5. Dan Brown: Inferno

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH

(Knjiara V.B.Z., Tuzla) 1. E. L. James: Pedeset nijansi sive 2. E. L. James: Pedeset nijansi slobodniji 3. E. L. James: Pedeset nijansi mra~niji 4. Rhonda Byrne: Tajna 5. Abdulah Sidran: Otkup sirove ko`e
69

7.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

KULT MARKET
ERIC BURDON

MUZIKA The Next Day, novi studijski album Davida Bowiea

Til You River Runs Dry

Novi album legendarnog Erica Burdona nosi naziv Til Your River Runs Dry. CD nekada{njeg pjeva~a The Animalsa, koji je u dugoj i bogatoj karijeri snimio ~ak trideset studijskih albuma, kona~no je, dakle, objavljen. Na albumu se nalazi dvanaest pjesama u blues i rock formatu. Uz manje izlete u oblasti metala i funk rocka Burdon je bio i ostao istinski blueser.

Bez starca nema udarca

NEWSTED

POVRATAK ROCKNROLLU
David Bowie snimio je izvrstan album

Metal (EP)
Vjerojatno se svi pitaju gdje je zaglavio stra{ni basist iz najplodonosnijeg razdoblja jo{ slavnije Metallice. E, pa, Jason Newsted snimio je EP, na kojem se nalaze ~etiri pjesme. Jason je naslijedio tragi~no preminulog Cliffa Burtona na poziciji basiste, izvrsno se uklopio u band s kojim je poharao stadione i dvorane, ali nije izdr`ao pritisak te se osamostalio.

BAD RELIGION

Truth North
Stari ohrndali punk-rockeri koji se odazivaju na ime Bad Religion ponovno ja{u. Ovoga puta tu je i novi studijski album pod nazivom Truth North, s ~ak {esnaest novih pjesama. Ameri~ki punkeri od osnutka davne 1979. do danas snimili su {esnaest studijskih albuma, na kojima su se po pravilu bunili protiv svega i sva~ega.

Kada u rukama imate najnoviji glazbeni uradak genijalnog Davida Bowiea, to zna~i da treba odraditi visinske pripreme. Ostaviti sve zapo~ete poslove po strani, pripremiti stereo ure|aj, upozoriti djecu da ne galame, i ni{ta ne prepustiti slu~aju. Iako nikad nisam bio neki pretjerani fan, iznimno cijenim glazbeni opus i trag koji je David Bowie dosad ostavio u sferi pop rock glazbe. Mnogi glazbeni kriti~ari bavili su se spekulacijama te su nakon nedavnog sr~anog udara pomislili kako }e Bowie zbog zdravstvenih problema u skoru glazbenu mirovinu. Demanti je uslijedio u obliku najavnog singla za album The Next Day, nakon ~ega je vrlo brzo na red do{la i promocija novog studijskog albuma koji vam predstavljamo. The Next Day sadr`i ~etrnaest pjesama, a otvara ga naslovna pjesma. Ve} u startu svima mo`e biti jasno da slu{amo novog-starog Bowiea, koji se i u produkcijskom ali i u autorskom smislu vra}a rock korijenima, od kojih se poprili~no odmaknuo u proteklih tridesetak godina. @iva, vesela, harmoni~na The Next Day, kojom dominiraju gitarske podloge i izvrsni refreni uz Davidov neprevazi|eni crescendo, izvsno otvaraju novi album. Uslijedila je pjesma Dirty Boys, u kojoj se stvari odvijaju ne{to sporije, ali se zato Bowie glasom vratio u vrijeme Morrisona i The Doorsa. Nakon bowievske The Stars tu je i Love is Lost. Jo{ jedna izvrsno isproducirana pjesma, s hammondom u glavnoj ulozi. Nakon prve ~etiri pjesme ovaj CD se doima kao istinski povratak u najplodonosnije godine stvarala{tva, u vrijeme albuma Diamo-

nd Dogs. Nakon balade Were Are We Now, jo{ jedna pjesma koja podsje}a na starog Bowiea. Valentines Day, iako ima ljubavni tekst, Bowie je tako|er uprljao, kako se ne bi razlikovala od ostatka albuma. Osim povremenih crnih rupa, poput one u pjesmi If You Can See Me, iz kojih Bowie s lako}om izlazi, ~itav album obiluje nekim ~udnim spojem iskustva i neke skrivene mladala~ke energije, koju Bowie nesumnjivo zna maksimalno iskoristiti. Drugi dio albuma nosi pjesma How Does the Grass Grow?, klasi~na bowievska nabrajalica, uz ~vrsti beat i nagla{ene gitaske dionice. Uz nju, rame uz rame, stoji pjesma Set The World. Na koncu, slu{amo mra~nu kompoziciju Heat, kojom David Bowie zatvara izvrstan album The Next Day. ^ini se kako bi, kada je u ovakvoj formi, Bowie mogao i jelovnik zajedni~kih institucija otpjevati za Grammyja. (M.Ili~i})
TOP LISTA (iz Top 40 BH radija 1)
1. 2. 3. 4. 5. 6. C2C ft. Derek Martin: Happy Bad Religion: Fuck You Battle Box: Battle Box Non Tiq: Love Machine Miss Li: Plastic Faces Rudimental ft. John Newman & Alex Clare: Not giving in 7. The Postal Service: A tattered line of string 8. Basement Freaks ft. MC Rayna: Work it out 9. Depeche Mode: Heaven 10. Blaudzun: Flame on my head
SLOBODNA BOSNA I 7.3.2013.

70

KULT MARKET
KINO KRITIKA Film The Imposter (Velika Britanija, 2012.), reditelja Barta Laytona
DNEVNIK MOJEMU OCU I MOJOJ MAJCI

Marta Meszaros
Ma|arski film iz 1990. godine. Rije~ je o posljednjem filmu iz trilogije filmske autorice Marte Meszaros. Sva tri ostvarenja su djelomi~no autobiografska, a tretiraju period protusovjetskog ustanka u Budimpe{ti. U ovom filmskom djelu nalazi se i pri~a Janosa, ~ovjeka koji je sudjelovao u tom ustanku. Ujedno, on je i ljubavnik njene tetke. Ocjena: 4

Slojevito, kreativno, istinito

DOCU FICTION DRAMA

The Imposter je pri~a o gubitku, traumi, manipulaciji...

NACIONALNI LOV
Ovaj tjedan predstavljamo zanimljivo dokumentarno igrano ostvarenje koje je re`irao Bart Layton. Rije~ je o filmu The Imposter (Uljez), premijerno prikazanom na Sundance Film Festivalu. Ovaj dokumentarac progla{en je za najbolji dokumentarni film na British Independent Film Awardsu. The Imposter je pri~a o gubitku, traumi, manipulaciji, emocijama, prevari... slojevit, kreativan britanski film iz 2012., o Fredericu Bourdinu koji je ukrao identitet Nicholasu Barclayju iz Texasa. Polovinom devedesetih godina pro{log stolje}a, dje~ak star trinaest godina, bez traga je nestao i od tada se nikada vi{e nije vratio u svoj dom u teksa{kom San Antoniju. Tri i pol godine nakon toga, dolazi do obrata. Pojavila se vijest da je prona|en, da je `iv te da se nalazi u nekom selu na jugu [panjolske. Nakon pro`ivljene traume zbog nestanka, obitelj do`ivljava ushi}enje. Dje~ak, mladi}, dolazi u Ameriku. No, javlja se niz sumnji, zbog mnogo promjena na samom dje~aku. On tvrdi da je pro`ivio strahovite turture, silovanja, mu~enja. U prvom dijelu filma saznajemo o strategiji prevaranta. Gledatelji od samog starta znaju da se radi o prevari, a napetost je i zanimljivost u tome kako }e se odvijati situacija. Rije~ je o istinitim doga|ajima koje je u ovome filmu ovjekovje~io iskusni dokumentarist Bart Layton. Nije rije~ o klasi~nom dokumentarnom filmu, ve} o docu fiction drami, u kojoj se istinita pri~a i doga|aji prezentiraju i kroz igrane scene uz pomo} glumaca itd. Film je dobio BAFTA nagradu za najboljeg debitanta. Autori The Impostera osvojili su i niz drugih me|unarodnih nagrada.
7.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

Bart Layton `ivi i radi u Londonu, a re`irao je niz hvaljenih dokumentarnih filmova za britanske i ameri~ke ku}e. Nekoliko puta bio je u finalu nagrade Kraljevskog dru{tva za televiziju za najbolji dokumentarni film, a bio je i finalist Nagrade Grierson u istoj kategoriji. Kreativni je direktor vode}e britanske produkcijske ku}e Raw. Osmislio je i re`irao Locked Up Abroad, najdulju seriju svih vremena kanala National Geographic, trenuta~no u devetoj sezoni. Ovaj film isti~emo jer za glavne aktere ima djecu i mlade ljude, o kojima se kao pojedinci i dru{tvo jako malo brinemo. Djeca i mladi su budu}nost svake zajednice, dru{tva. ^inimo ih boljima! (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE
1. Identity Thief (Seth Gordon) 2. Snitch (Ric Roman Waugh) 3. Escape from Planet Earth (Cal Brunker) 4. Safe Haven (Lasse Hallstrom) 5. A Good Day to Die Hard (John Moore)

Luis Garcia Berlanga

Nacionalni lov je {panjolski film iz godine 1977. godine. Re`iju potpisuje Luis Garcia Berlanga, koji s Rafaelom Azconom potpisuje i scenario za film. Jedan poslovni ~ovjek iz Katalonije nastoji privu}i investitore za svoj poslovni projekt. Organizira lov u kojem se okuplja sama krema dru{tva: imu}ni, sve}enici, ~lanovi vlade... Ocjena: 4

GOLA]I

Miklos Jancso
Gola}i je crno-bijeli igrani film iz 1956. godine. Snimljen je prema istinitom doga|aju, kao moderni dokumentarac, a prikazan je na Filmskom festivalu u Cannesu deset majeva kasnije, te ostvario sjajan me|unarodni uspjeh. Film govori o uhi}enjima i likvidacijama Kossuthovih prista{a 1948. godine. Ocjena: 4

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Sammy 2: Morska avantura (Ben Stassen, Blitz film & video) 2. Step Up 4 3D (Scott Speer, Offspring Entertainment, Blitz film i video) 3. Bez zakona (John Hillcoat, Weinstein Company, Blitz film i video) 4. Kraljevstvo izlaze}eg mjeseca (Wes Anderson, Focus Features, Discovery film i video) 5. Vjen~anje za pam}enje (Nigel Cole, Media International Pictures, Blitz film i video)

71

KULT MARKET
AUTOMOBILI

SPORT Ikona kolektivne svijesti

Dacia

Zlatni deko Napulja

Dacia je pripremila karavansku verziju novog Logana za Sajam u @enevi, zajedno sa osvje`enim SUV modelom Duster. Logan sa sedam sjedi{ta imat }e vi{e prostora za prtljag od aktuelnog modela.

DIEGOVA CRKVA
U sredi{tu Napulja navija~i Napolija stvorili su kapelicu u kojoj je svetac najbolji nogometa{ svijeta svih vremena

MOTOCIKLI

Ducati

Vrsni in`injer Filippo Preziosi podnio je ostavku na poziciju {efa odjeljenja za istra`ivanje i razvoj Ducatija. Preziosi je dugi niz godina vezan za invalidska kolica zbog povreda koje je zadobio usljed pada sa motocikla.

DESIGN

Honda
Honda je objavila fotografije koncepta karavanske verzije Civica uo~i predstavljanja u @enevi. Koncept je veoma blizak proizvodnoj verziji, a odlikuju ga LED svjetla, nagla{ene linije karoserije i veliki aluminijski naplaci.

U kolektivnoj svijesti Napolitanaca on je bio i ostao Pibe de oro, Zlatni de~ko iz Napolija. Dugi niz godina je zajedni~ki susret nogometnog idola i njegovih fanova u Napulju stajao pod znakom pitanja. Naime, italijanske porezne vlasti Diega Maradonu tra`e zbog toga jer im je ostao du`an nekoliko informacija o svojim prihodima i poreznoj obvezi. Godinama je Maradona tvrdio da su mu ruke ~iste, ali je ipak u velikom luku zaobilazio svoju biv{u domovinu. Maradona je nakon {to je posjetio Napulj proteklih dana opet tema dana i na glavnoj napuljskoj `ili kucavici, ulici Spaccanapoli koja se prote`e kroz stari dio Napulja. Ugostitelj Carmine Alcidi zvani Bruno je ponosni vlasnik bara Nilo i to u tre}oj generaciji. Ovaj bar je poznat i izvan Napulja jer je u osamdesetima pretvoren u pravo sveti{te posve}eno Maradoni. Kada je Maradona do{ao u grad, svi smo poludjeli. I mi smo htjeli u~initi ne{to posebno. I tako je nastala Capella di Maradona koje je postala poznata u cijelom svijetu, ka`e ponosno Alcidi. U unutra{njosti malog bara sve je u znaku SSC Napolija: {alovi, posteri i role toaletnog papira s amblemima suparni~kih klubova. No ono po ~emu je bar poznat nalazi se na vanjskom zidu. Tipi~ni tabernakul sa slikom sveca, svije}ama i cvije}em kakvi se mogu na}i po ~itavom Napulju. No umjesto slike Sv. Marije, Isusa ili Sv. Gennara, za{titnika grada, ovdje se nalazi slika igra~a u dresu broj 10 - Diega Maradone. I ne samo to. Kao i sva druga sveti{ta i Maradonin oltar sadr`i relikvije: jedan pramen kose i ampulu s Maradoninom suzom. Najfanati~niji su ipak turisti iz Argentine koji nerijetko kle~e pred oltarom u uli~ici koji je u me|uvremenu postao jedan od obaveznih foto-motiva Napulja. Alcidi ipak od ne~eg mora `ivjeti, pa

pored oltara zato stoji natpis: Nakon {to ste sve poslikali, sad jedan espresso? No na ~emu po~iva ovo slijepo obo`avanje jednog nogometa{a? Nakon {to je 1984. iz FC Barcelone do{ao u napuljski zaljev, Maradona je, dotada ne ba{ uspje{nom, nogometnom klubu Napoli udahnuo novi `ivot. Pa je 1987. i 1990. Napoli osvojio talijansko prvenstvo a 1989. ~ak i Kup UEFA. No nogometa{ iz Buenos Airesa nije samo zbog nogometa stekao takav status. On je za ~itavu jednu generaciju siroma{nih Napolitanaca postao simbolom borbe protiv omra`enog (i bogatog) sjevera. O Napulju se vi{e nije samo izvje{tavalo kad je bila rije~ o mafiji nego i o lijepim stvarima. I zato i dan danas volimo Maradonu, obja{njava Alcidi. Na spomen tamnije strane nogometnog idola, poput problema s drogama ili poreznom upravom, dolazi odre{it i gotovo uvrije|en odgovor. To su stvari koje se mogu svakom dogoditi. Mene ne zanimaju negativne strane. On je u na{im srcima bez obzira na sve, odgovara ponosni vlasnik bara s oltarom. I Giovanni Durante, koji u obli`njoj Via Forcelli vodi jedan klub za mlade i ~ija k}i je ubijena u sukobima bandi preprodava~a droge, uzima Maradonu u odbranu. Kad je Maradona prije nekoliko godina zbog zloupotrebe droga i prekomjerne te`ine le`ao u bolnici a `ivot mu je visio o koncu, Durante mu je poslao sliku svoje ubijene k}erke te mu poru~io da je to an|eo iz Napulja koji ga ~uva. To je samo jedna od mnogih emotivnih pri~a koje povezuju grad pod Vezuvom sa njihovim idolom iz Buenos Airesa. Trenutno drugo mjesto Napolija na tabeli budi sje}anja na slavne osamdesete. I kada se Maradona napokon pojavi me|u svojima sigurno }e pote}i koja suza radosnica. I to ne samo ispred Maradoninog oltara. (dw.de)
SLOBODNA BOSNA I 7.3.2013.

72

KULT MARKET
LIFESTYLE Kako se rijeiti ovisnosti o tehnologiji
BiH

O~istimo zemlju
Oko 100.000 ljudi iz svih dijelova BiH 18. maja udru`it }e svoje snage s jednim ciljem o~istiti na{u dr`avu od sme}a za jedan dan. Akcija Lets do it o~istimo zemlju za 1 dan je najve}a volonterska akcija u historiji BiH posve}ena prvenstveno ~i{}enju ilegalnih deponija sme}a, ali i ~i{}enju zelenih povr{ina i drugih prirodnih vrijednosti, odnosno za{ti}enih podru~ja. Ovaj projekt se realizira drugi put u na{oj zemlji, a pro{le godine u globalnoj akciji ~i{}enja planete u~estvovalo je vi{e od 37.500 bh. gra|ana.

Na digitalnoj dijeti
rovati anketama, neki ni za vrijeme seksa), mo`da biste trebali razmisliti o digitalnoj dijeti. Iako jo{ uvijek postoje podru~ja na planeti na kojima nema signala mobilne mre`e, a na televizoru su dostupni jedino zemaljski programi, takvih je mjesta sve manje. Ipak, kako biste izbjegli konstantno provjeravanje svog mobilnog telefona ili e-maila na tabletu ili ra~unalu, stru~njaci savjetuju da jednostavno zaboravite te gadgete kod ku}e i odete na izlet u prirodu. Lagana {etnja kroz obli`nju {umu ili jednodnevni izlet u drugi grad pokazat }e vam da postoji svijet koji nije nu`no vezan uz tehnologiju. Odva`ite li se na du`e putovanje ili godi{nji odmor bez mobitela i laptopa, vjerovatno }ete prvih dana osje}ati blagu krizu. Ali bez brige, ona }e pro}i bezbolno ukoliko se zabavite drugim stvarima. Kada ste, recimo, posljednji put rje{avali kri`aljku u novinama? Jo{ jedan dobar savjet je da organizujete dru`enje s prijateljima i natjerate ih da na ulazu u stan ostave svoje gadgete u ko{ari. Postavite pravila da }e ih dobiti na izlasku iz stana, ali i kaznu za onoga ko popusti pred isku{enjem. Isklju~ite kompjuter i televizor i zabavite se na staromodan na~in. Razgovarajte, igrajte stare igre poput ^ovje~e, ne ljuti se ili se kartajte. Muziku pu{tajte s radija ili s tavana skinite stare kasete i dajte cijeloj zabavi retro {tih. Cilj je dru`iti se s prijateljima bez mobitela u d`epu ili ruci. Ukoliko vam je nekoliko sati bez pametnog telefona ili kompjutera previ{e, poku{ajte malim koracima. Ugasite ure|aj dok vje`bate u teretani ili {etate svog ku}nog ljubimca. Odredite pola sata ili sat vremena dnevno koje }ete provesti daleko od svog omiljenog gadgeta. A za okorjele ovisnike, koji nikad ne `ele i ne mogu bez svojih gadgeta, jedino je rje{enje prisilno isklju~ivanje. Aplikacija Unplug and Reconnect (za Android), odnosno Do Not Disturb (na iPhoneu) omogu}avaju korisnicima da odre|eno vrijeme postanu nedostupni drugima, a samim tim i prestanu koristiti svoj pametni telefon barem na nekoliko sati. (Priredila: M. Radevi})

VELIKA BRITANIJA

Ma~ke
Dvije tre}ine vlasnika o drugim ljudima formira mi{ljenje na temelju toga kako se pona{aju prema njihovoj ma~ki, a ~ak jedan od deset ispitanih izjavilo je da se radije maze s ma~kom nego s partnerom. Preko 50 posto ispitanika u novom istra`ivanju Whiskasa otkrilo je da redovno razgovaraju sa svojim dlakavim ljubimcima, 87 posto ka`u da im ma~ka ubla`ava svakodnevni stres, vi{e od dvije tre}ine vjeruje da ih njihova ma~ka razumije, a 40 posto smatra da im ma~ka pru`a posebnu pa`nju ako se ne osje}aju dobro.

UNPLUG AND RECONNECT

Nove aplikacije poma`u korisnicima da postanu nedostupni

Mo`ete li se sjetiti kada ste posljednji put odlu~ili `ivjeti analogno? Ostavili svoj mobilni telefon kod ku}e i pre`ivjeli dan bez SMS poruka, poziva ili e-mailova? Htjeli mi to priznali ili ne, postali smo ovisni o tehnologiji. Pametni telefoni, tableti, laptopi, osobna ra~unala, pa ~ak i kablovska televizija ili MP3 playeri postali su neizostavan dio svakodnevnice savremenog `ivota. Prema istra`ivanju koje je proveo Pew Internet, gotovo 67 posto ispitanika konstantno provjerava svoje telefone iako nisu zazvonili ili vibrirali, a 44 posto spava s njima kako ne bi propustili neku poruku ili poziv. Ukoliko ste i vi u skupini ljudi koji se ne odvajaju od svojih gadgeta ni kad idu u toalet (a ako je vje7.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

KINA

Panda hotel
Panda Hotel nalazi se na planini Emei u kineskoj provinciji Sichuan, a njegovo zvani~no otvaranje bit }e uprili~eno u maju. Za Kineze pande predstavljaju ljubav, sre}u, toplinu i prirodu. Sve hotelske prostorije i njihov dekor su inspirisani pandama, uklju~uju}i papu~e, ru~nike i pid`ame, a osoblje hotela je obu~eno u kostime pandi.

73

KULT MARKET
NJEMA^KA

CRVENI FENJER Zbirka mukih ponosa

Toni Garrn

Muzej penisa na Islandu

Njema~ka manekenka imala je radni vikend na St. Bartsu. Toni je ro|ena u Hamburgu, a sa samo 15 godina prepoznao ju je Calvin Klein, koji ju je anga`irao za revije u New Yorku.

SAD

Melissa King

NEOBI^NA INSTITUCIJA
Muzej Islan|anina Sigurdura Hjartarsona

Nakon {to je objavljeno da joj je, u novembru okrunjenoj za Miss Delaware Teen USA, oduzeta laskava titula, kao i kruna, zbog snimanja porno filma, u javnost je dospjelo i vi{e materijala o svemu tome.

ENGLESKA

Lucy Collett
Vatrena crvenokosa ima obo`avatelje diljem svijeta. Lucy je na svojoj slu`benoj stranici objavila nove fotke na kojima je pozirala u bijelom donjem rublju.

Ako vas ikad put nanese u Rejkjavik, nemojte da propustite priliku da posjetite Islandski falolo{ki muzej, posve}en penisima svih veli~ina i oblika. Posebno su zanimljivi primjerci za koje se tvrdi da pripadaju mu`jacima sirena, duhovima, ma~kama koje su se hranile le{evima, zombi bikovima i vilenjacima. Naravno, ima i fascinantnih primjeraka mu{kih genitalija ljudi. Osniva~ i direktor muzeja S igurdur Hjartarson jo{ je sedamdesetih godina, kao direktor osnovne {kole, po~eo iz hobija da sakuplja i preparira primjerke mu{kih polnih organa svih mogu}ih vrsta `ivotinja. S vremenom je njegova kolekcija toliko narasla da, kad mu je svekrva ponudila da preuzme poslovni prostor u centru Rejkjavika, koji je njoj bio prevelik, bez razmi{ljanja je prihvatio, s namjerom da od

njega napravi prirodnja~ki muzej posve}en penisima. Moja supruga me je strpljivo podr`avala u ovoj namjeri. Godinama je tolerisala moj ~udni hobi, iako joj nije ba{ uvijek bilo drago to {to sam njenu kuhinju koristio kao prostoriju za prepariranje udova `ivotinja. Neki od njih u`asno su smrdili, pri~a Hjartarson. On isti~e da nijedna `ivotinja nije namjenski ubijena zarad uzimanja eksponata za muzej, ve} da njegovu zbirku isklju~ivo ~ine dijelovi tijela koje su mu ljudi slali sa svih strana svijeta. Po{to je njegov muzej postao ~uven kako na Islandu tako i diljem planete, mnogi prirodnjaci, lovci i turisti potpomagali su mu da upotpuni kolekciju. U muzeju su prikazani primjerci velikog broja `ivotinjskih vrsta od kojih su svakako najimpresivniji oni velikih sisara, poput slonova i kitova. A ni ljudi nisu zapostavljeni. Prikazano je vi{e primjeraka penisa koje su pokojni vlasnici zavje{tali muzeju, a postoji i lista jo{ `ivih ljudi koji `ele da doniraju svoj ponos. Na pitanje da li planira da i svoj penis zavje{ta muzeju, ~ije }e upravljanje jednog dana naslijediti njegov sin, Hjartarson ka`e da to zavisi od toga ko prvi bude preminuo, on ili njegova supruga. Ukoliko ona bude umrla prva, muzej }e ga sigurno dobiti. Ukoliko ja odem s ovog sveta, nisam siguran {ta }e se dogoditi, pri~a ovaj neobi~ni Islan|anin. (N.H.)
SLOBODNA BOSNA I 7.3.2013.

74

KULT MARKET
PREKO EX-YU GRANICA Hrvatska ponovo na mapi atraktivnih lokacija
BEOGRAD

Smrt bioskopa
Zavr{nica 41. FEST-a u Beogradu protekla je 3. marta u znaku jo{ jedne u nizu akcija grupe Bioskopi: Povratak otpisanih, koja od 2011. skre}e pa`nju javnosti na uni{tenu kino-mre`u u srbijanskoj metropoli. U okviru akcije pod nazivom [ta ste gledali, gledali ste. Bioskopi su mrtvi, na platou ispred Sava centra postavljeno je 14 krstova sa imenima kina uni{tenih u privatizaciji Beograd filma.

Kao u doba Jadran filma

ZAGREB
POREZNE OLAK[ICE ZA STRANE FILMA[E
U Hrvatskoj je pro{log ljeta snimljen film o princezi Diani s Naomi Watts u glavnoj ulozi

Tzvetanka
Bugarsko{vedski dokumentarac Tzvetanka Youliana Tabakova pobijedio je u regionalnoj konkurenciji devetog ZagrebDoxa, a ameri~ki Kudzu loza Josha Gibsona osvojio je Veliki pe~at u me|unarodnoj konkurenciji. Ovogodi{nji ZagrebDox zavr{en je 2. marta dodjelom nagrada za najbolja ostvarenja i projekcijom {vedskog filma Cijena medalje.

U Zagrebu je ovih dana zavr{eno snimanje filma A Patriotic Man (Patriot) u re`iji uglednog finskog sineaste Arta Halonena, u kojem glumi nekoliko velikih evropskih gluma~kih imena. Rije~ je o svojevrsnom nastavku rada na dokumentarnom filmu When Heroes Lie (Kad heroji la`u) u kojem je Halonen, jedan od najpoznatijih sjevernoevropskih dokumentarista, istra`ivao fenomen dopinga u svijetu vrhunskog sporta. U sporednim ulogama anga`irano je nekoliko hrvatskih glumaca i oko 900 statista, a na filmu je radilo i oko 60 ~lanova ekipe iz Hrvatske, pri ~emu je u toj zemlji potro{eno oko tre}ine ukupnog bud`eta filma, pi{e Ve~ernji list. ^injenica da se strane filmske produkcije polako vra}aju u Hrvatsku izuzetno je va`na za filmsku industriju, ali i ekonomiju op}enito i promociju te zemlje u svijetu. U Hrvatskoj su u vrijeme Jugoslavije snimani klasici poput Oscarom nagra|enih ostvarenja Gusla~ na krovu Normana Jewisona, Limeni bubanj Volkera Schlndorffa, te Pukovnik Redl Istvna Szabe i Sofijin izbor Alana J. Pakule u kojem je Oscar dobila glumica Meryl Streep. Ve}inu stranih snimanja organizovao je Jadran film anga`uju}i doma}e radnike koji su na setovima u~ili zanat, a neki su i sami postali dijelom filmske povijesti, poput dvostrukog oskarovca Branka Lustiga. Slom biv{e dr`ave i propast Jadran filma ozna~io je i kraj velikih stranih koprodukcija. Zalaganjem nekih novih, manjih producenata i njihovih privatnih produkcijskih ku}a, ali i
7.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

zato jer je Hrvatski audiovizualni centar u Saboru izborio izglasavanje poreznih olak{ica za strane filma{e, Hrvatska se danas prvi put od osamostaljenja ponovo mo`e smatrati relevantnom ta~kom na mapi evropskih filmskih lokacija. Godine 2004. u Hrvatskoj je snimljen The Fever Carla Gabriela Nera, u kojem su glumili Vanessa Redgrave, Michael Moore, Rade [erbed`ija i Angelina Jolie. Tu su i film Bijela munja Dominica Murphyja prikazan na Sundanceu i Berlinaleu, zatim Goltzius and the Pelican Company poznatog britanskog reditelja Petera Greenawaya, te Diana, dugometra`ni igrani film o pokojnoj princezi Diani Olivera Hirschbiegela s Naomi Watts u glavnoj ulozi, koji je sniman u Opatiji pro{log ljeta... Promociji Hrvatske kao atraktivne filmske lokacije pomoglo je i snimanje Igri prijestolja, jedne od najgledanijih TV-serija u posljednjih nekoliko godina, ~ija su se druga i tre}a sezona snimale u Dubrovniku. Za hrvatske lokacije, {u{ka se ve} dugo, zainteresirani su i predstavnici Pinewood Studios, velike me|unarodne kompanije sa studijima u Velikoj Britaniji, Njema~koj, Dominikanskoj Republici, Maleziji i Kanadi, koji vide hrvatsku obalu kao idealno mjesto za gradnju velikog podvodnog filmskog studija, ali i drugih objekata za snimanje visokobud`etnih filmskih i televizijskih produkcija. Pinewood je dom filmskih serijala o Jamesu Bondu, Harryju Potteru, Pirata s Kariba i drugih blockbustera. (Priredila: M. Radevi})

NOVI SAD

Instalacije
Muzej savremene umetnosti Vojvodine predstavlja od 5. marta izlo`bu posve}enu pojavama i zna~aju umjetni~kih instalacija u Vojvodini od njihovog nastanka do danas. Prema koncepciji kustosice Sanje Koji} Mladenov, projekat Situacije. Instalacije u Vojvodini razmatra idejni korpus i aktivnosti konceptualnih umjetnika, ranih instalacija iz 80-ih godina 20. vijeka, te njihovog razvoja u galerijskom, alternativnom, javnom i virtuelnom prostoru.

75

U ^ETIRI OKA
BH. INFO
Nova samostalna izlo`ba bosanskohercegova~kog umjetnika Admira Mujki}a zove se Ribe iz Japodije i otvorena je 5. marta u Galeriji savremene umjetnosti Java u Sarajevu. Svi zainteresovani mogu pogledati {ezdesetak Mujki}evih radova - grafika i objekata - koji su nastali u prethodne dvije godine. Putuju}e kino Sarajevo Film Festivala doputova}e u Mostar 12. marta i u [iroki Brijeg 15. marta. Operacija kino na prvoj destinaciji traja}e tri, a na drugoj pet dana. Filmski program u Mostaru bi}e prire|en u OKC-u Abra{evi}, a u [irokom Brijegu u kinu Borak. Ulaz je besplatan.

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

ALMIR BAOVI, dramski pisac

Be~ki Poto~ari party

Foto: Milutin Stoj~evi}

Po~eo je 6., a zavr{i}e 7. marta Me|unarodni Festival vina i gastronomije - Sarajevo vinofest 2013, u organizaciji agencije Max Style. I drugog dana, od 16 do 22 sati, u hotelu Holiday Inn }e se predstaviti istaknuti vinari iz svijeta vina, do}i }e i degustatori da podijele ocjene, a tu }e biti, naravno, i novinari, da popiju koju na guzove. Bo{nja~ki institut - Fondacija Adila Zulfikarpa{i}a i Asim \elilovi} imaju zadovoljstvo pozvati vas na predstavljanje Mape grafika, 7. marta u 19.30 sati, dobismo informaciju. Autor Mape je ve} spomenuti \elilovi}. Namjera autora je, da u nizu simboli~kih slika, ispripovijeda noviju istoriju Bosne i Hercegovine.
Foto: Mario Ili~i}

Odli~na je ovogodi{nja Sarajevska zima. Jer, naprosto, organizatori su bili vrijedni i pripremili bogat program. Pa }e u okviru tog festivala, u Kamernom teatru 55 gostovati Dramski ansambl be~ki teatar Nestroyhof-Hamakom i odigrati predstavu Poto~ari party, koja je re`irana po drami Privi|enja iz srebrenog vijeka dramskog pisca iz Sarajeva Almira Ba{ovi}a. Predstava Poto~ari party premijerno je izvedena u aprilu pro{le godine u Be~u. Ra|ena je u be~kom Nestroyhof-Hamakom teatru u koprodukciji sa ku}om Poolparticipants, govori Almir Ba{ovi} za na{ magazin: Re`iju potpisuje beogradski reditelj Stevan Bodro`a, a gluma~ki ansambl ~ine Ana Stefanovi}-Bili}, Jaschka Lmmert, Tim Breyvogel i Alexander Braunshr. Predstava }e biti izvedena 13. marta, dakle, u Kamernom teatru 55, a planirane su dvije izvedbe: jedna sa po~etkom u 20 sati i druga sa po~etkom u 22 sata.

ELJKO JANUI, suvlasnik Pro ROCK Cluba Johnny u Sarajevu

Duo ^aroban svijet, ili ako vam je lak{e: Vedrana Peji} i Azur Jahi}, proslavljaju pet godina postojanja. Pa su tako objavili i novi singl Sve {to trebam, koji je najava njihovog drugog albuma Savr{en tren, koji }e biti objavljen tokom 2013. godine. Prvijenac Ne volim te slu~ajno promovisali su prije dvije godine. Od 9. do 11. maja u kinu Tribeca u New Yorku bi}e odr`an Bosanskohercegova~ki Filmski Festival (BHFF). Filmski odbor BHFF-a }e birati filmove u razli~itim kategorijama, kao {to su dokumentarni, igrani, kratki i animirani. Javni konkurs za prijavu filmova bi}e zatvoren 15. marta 2013. godine.

Iako Iako je je ro|en ro|en u u Nik{i}u Nik{i}u ii studirao studirao u u Dubrovniku, Dubrovniku, Miladin Miladin [obi} [obi} je je vrhunac vrhunac karijere karijere do`ivio do`ivio u u Sarajevu Sarajevu

@ELJKO @ELJKO JANU[I] JANU[I]

76

SLOBODNA BOSNA I 7.3.2013.

DAMIR IMAMOVI, muziar

Spremam se za ljetnu turneju po Balkanu

U subotu, 2. marta, u Sarajevskom ratnom teatru premijerno je izvedena predstava Tajna d`ema od malina, koju je re`irala Selma Spahi} po motivima pri~a Karima Zaimovi}a. [ta je Vama najinteresantnije u Karimovom narativu i da li ste, kao autor muzike, imali dileme oko zvuka koji bi trebalo uvu}i u kompletno teatarsko uprizorenje? Vrlo mi je stalo da sam u funkciji cjeline kada god radim u pozori{tu. Dakle, bez obzira na to kako ja funkcioniram u svojim projektima, kada radim u korist pozori{nog procesa, najva`nije mi je prilagoditi se su{tini onoga {to cijela kreativna ekipa, na ~elu sa rediteljem, `eli da ka`e. Ova predstava nam je svima posebno va`na i za potrebe te produkcije zaronili smo u svijet Zaimovi}eve omiljene muzike. Festival se zove Balkan Trafik, odr`ava se u Bruxellesu, a Vi sa Va{im Sevdah Takhtom nastupate 20. aprila. Je li to samo jedan u nizu koncerata u narednom periodu? Prvi CD Takht je izdao u oktobru 2012. i od tada se sva{ta izde{avalo, od spota za Hajriju , na kojeg smo svi vrlo ponosni, do nastupa u Berlinu, Oslu itd. Trenutno se spremamo za ljetnu turneju po Balkanu, za ljubljansku Drugu godbu u maju, briselski Balkan Trafik u aprilu. Krajem godine me ~eka najvi{e koncerata, {to solo, {to kao Takht .

Podr{ka slavnom crnogorskom studentu

Miladin [obi}, kantautor iz Nik{i}a, nikada nije bio zvijezda. Ali, bio je, osamdesetih godina, i omiljen i hvaljen i cijenjen. Na podru~ju ~itave biv{e SFRJ. I nikada nije nastupao u nekim velikim salama. Ako ne ra~unamo hol Osnovne {kole Andrija Ra{o, danas Me{a Selimovi}, u C fazi naselja Alipa{ino polje u Sarajevu. Gdje ga je autor ovih redova gledao, bi}e da je bila, 1983. godina. I jo{ mu uvijek u glavi odzvanjaju stihovi: Davimo se me|u ~etri zida, glupo popodne i ja/A sve bi mnogo ljep{e bilo, kad bi do{la Marija... Vlasnici Pro ROCK Cluba Johnny u Sarajevu organizuju 30. marta Tribute to Miladin [obi} O`iljak umjesto gluposti. Iako je ro|en u Nik{i}u i studirao u Dubrovniku, Miladin [obi} je vrhunac karijere do`ivio u Sarajevu, gdje je prije tridesetak godina objavio svoja dva jedina albuma - O`iljak i Umjesto gluposti. Tre}i, pod nazivom Barutana ljubavi je bio pripremljen, ali zbog porodi~ne tragedije nikada nije ugledao svjetlost dana. Miladin [obi} je zbog smrti svoje sestre zauvijek napustio muzi~ku karijeru. Po~etkom ove godine Miladin [obi} je do`ivio mo`dani udar, nakon kojeg se dobro oporavlja, a ishod lije~enja pomno prate [obi}evi fanovi, koji se sada ve} nalaze na svim dijelovima planete, obja{njava nam @eljko Janu{i}, suvlasnik Pro ROCK Cluba Johnny. Mahir Bajri}, koji }e na ovom koncertu preuzeti ulogu Miladina [obi}a, je apsolvent psihologije, a u muzi~kim vodama
Miladin [obi}

poznat je po svom multiinstrumentalnom talentu, jer jednako dobro svira gitaru, bubnjeve, bas, saxofon i usnu harmoniku. Za ovu priliku, naravno, Mahir }e se osloniti isklju~ivo na gitaru, te uz pomo} publike se prisjetiti i poslati rije~i podr{ke slavnom crnogorskom studentu. Nadamo se da }e sarajevska ljubav prema [obi}u dospjeti do ovog crnogorskog umjetnika, te da }e mu biti motivacija za br`i oporavak, veli Janu{i}. Ne znam koji dan za redom, sam sebi sve sam manji drug... Ulaz je besplatan.

7.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

77

by DINO BAJRAMOVIC

Dragan Marinkovi, glumac i TV voditelj: vi ko ivcira me Dragan Marin

11. Koja je sljede}ih najsuptilnija od rije~i: zah toilette, } od, hala, en Kenjara. ifa, abort?

Foto: Milutin Stoj~evi}

e ili a~ke vod ru, m lu g e ij hladn u lavo 1. Jesu li elja? Kad zavr{i{ dnih i it je mora vod am. Ina~e, i kod odila. lj k v ro ta s k o o tp n pu pre ala bara a m , ih g ru d
2. Da li ste kao m ali sanjali da }ete biti pilot? Ne sje}am se, bio sam mali.

12. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup? Kako kad... U garsonijeri, ako si lijep, d`aba ti pamet, odra{e ti guzove. 13. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna Me~ka Pa, ja sam u Me~kici. Donedavno sam mislio da me lajkuju, a ono me stopirali. 14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? Dao ostavku.

rajevu? 3. Kako se osje}ate u Sa Dabiju, ali takve u Ponekad kao krme u Ab sati i u`ivati sa ori ign osje}aje poku{avam Raja). Grad ~ine FGR-om (Fina Gradska ljudi, ne zgrade i parkovi.

4. [ta ne morate imati u fri`ideru? Ni{ta sem reklamnih flajera na kojima su brojevi za dostavu. 5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Jebo pusto ostrvo. Pusto, {ta god da je, o~ajno je. 6. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Porno zvijzda. Ja{e{ i jo{ ti plate. Savr{eno! 7. [ta ste bili u pro{lom `ivotu? Ah, toliko je toga... Emocije nadiru. Samo kad se sjetim rimskog carstva i dana{njeg mene kao tada{njeg Kaligule... avaj.
8. Gdje ste do~ekali smak svijeta pro{le godine? Skromno, u krugu porod ice.

i rije {a Bojani}a u tr 15. Opi{ite Milo k{u. Pa [upak. Paka{.

~i?

16. S kim biste voljeli otplesati tango? Sa Zoe Saldana. 17. Osoba koja vas `ivcira? Dragan Marinkovi}.

18. [ta obla~ite kada `elite izgledati moderno? Ga}ice.

ili badi}? 19. Tange Halteri.

9. Jeste li meteoropata? Pa jesam, zna me zaboliti. Neopisiva bol, da ne ka`em gdje. 10. Koliko ima istine u izreci: Ne dade se usranom do potoka? Toliko da se mnogi od nas svakodnevno uvjeravaju u istinitost i iskustvo na{ih predaka.

20. A, begova ili {kembe ~orb a? Begova.

21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Jebite se. Mislim, vodite ljubav.

78

SLOBODNA BOSNA I 7.3.2013.

KLIN ^ORBA

BITI ILI SE POPISATI

Pi{e: FADILA NURA HAVER

Jedan od brojnih komino-traginih paradoksa ove drave upravo je ta uvredljivo glupa tvrdnja teroristike i faistike bagre da je za neke nas ili sve nas poguban demokratski sistem, kao da bi bez tog poretka oni uope mogli drati svoje teroristike i faistike vazove

ko se ikada popi{emo, neka to ne bude u prolje}e. Pogotovo ne prvoga aprila. Nije red s prebrojavanjem krvnih zrnaca {egu zbivati. Jesen je za tu manipulativnu nacionalisti~ku `etvu du{u dala, npr. Dan mrtvih iliti Du{ni dan. I nema nikakve potrebe zamarati stanovni{tvo Bosne i Hercegovine duga~kim spiskom statisti~kih pitanja, tipa {ta imate od imovine, da li ste zaposleni, {ta imate od {kolske spreme, jeste li uop}e pismeni, kolika su va{a mjese~na primanja, koliko imate djece, ~ime ih hranite, ide li koje u {kolu, koliko je krovova na {koli i koliko {kola pod svakim krovom...? Za koje babe zub tro{iti toliki papir i mu~iti ljude podsje}anjem na te{ki egzistencijalni status u dr`avi koja je nakanila popisati ~etiri miliona otpisanih. Politi~ki je neproduktivno i neprofitabilno da se slika sve na{e bijede ugleda i objelodani. Bit }e vi{e nego dovoljno samo jedno pitanje: Du{e, Du{e, ~iji ti? Tako nam otprilike sugeriraju, ~ak na nas apeliraju Poglavica i Doglavica Svjetskog bo{nja~kog kongresa. Ne odri~u oni nama pravo na vlastiti osje}aj identiteta (ajde!), ali ipak, jedina mudra i dalekovidna glava je Glava Svih Bo{njaka Ovoga Svijeta, kojoj imamo zahvaliti {to se dosjetila da je dr`ava mati samo onima koji su ve}inski. Ostalima nije ni ma}eha, eno im tamo njihova mati~na matere{ina! ti, dobri du{e bo{nja~ki, imat }e{ bri`nu i dobru maj~icu Bosnu i Hercegovinu samo ukoliko ta~no odgovori{ na jedino relevantno popisno pitanje, a ta~an odgovor glasi: Ja sam Bo{njak-musliman, jezik mi je bosanski. Nema tu trte-mrte, ne{to Bosanac ne{to Hercegovac, to ti je isto kao da si Bijeli Ciganin, {to je barem sto puta gore nego Ciganin Crni. Vjeruj meni, tvrdi Glava, plaho ti je bolje biti Crni Bo{njak nego Bijeli Ciganin, a najgore ti je biti Bosanac i Hercegovac. U tom slu~aju (i{ [ejtane od mog Naroda!) slomit }e ti ki~mu i Bosna i Hercegovina i Republika Srpska, a, pritom, imam neki (h)i{aret da se ta nacionalnost ni na Onom Svijetu ne ra~una u dobra djela i lijepu narav. U nastavku, a nastavka nema bez prvog i gore navedenog koraka, Glava Svih Bo{njaka Svijeta, {alje nam {ifriranu poruku (da se Vlasi i Fuj-demokrati ne dosjete): Kud }e{ ljep{u narav od naravi muslimanske (svi su ljudi muslimani, samo to jo{ ne znaju) i dr`ave {erijatske, kako nas u tu jednu, jedinstvenu i neporecivu

istinu lijepo upu}uje na{ premili, preblagi i nadasve po naravi pitomi Brat Nusret iz Republike Mao~a Gornja, koji je, hudnik, o temi Sve-{to-vam-je-potrebno-da zaslu`ite-D`ehennem, pardon D`ennet prisiljen govoriti na tribini (na tom mrskom demokratskom minberu) u vra`joj Tuzli, samo zato {to su mediji stigmatizirali njegovu Republiku kao leglo tzv. nelegalnih d`enaza i masakriranja tj. sune}enja `ena, a koje je ko biva u ratu stvoreno odrubljivanjem inovjernih glava motornom pilom.

li, evo, da malo i mi obi~ni ble}ci, po pitanju nevidljivih nam blagodati nekog nadislamskog islama, osluhnemo {ta nam to u na{e prljave i ogluhle u{i s najudaljenijeg Neba, onog iza posljednjeg za koje smo ~uli, skida Nusret, Veliki Brat Velike Glave i Ravnogorskih ^etnika. Za sve je kriva demokratija!, potpuno i jedino ta~no tvrdi Ono u svom tuzlanskom vazu. Jedan od brojnih komi~no-tragi~nih paradoksa ove dr`ave upravo je ta uvredljivo glupa tvrdnja teroristi~ke i fa{isti~ke bagre da je za neke nas ili sve nas poguban demokratski sistem, kao da bi bez tog poretka oni uop}e mogli dr`ati svoje teroristi~ke i fa{isti~ke vazove. Bi mogli, jedni da je ovo islamska dr`ava, drugi da je ~etni~ka. Ali, opasan po sve nas je upravo izostanak njihovog dodira s realno{}u: Bosna i Hercegovina niti jeste niti je bila niti }e biti ni islamska ni ~etni~ka dr`ava. Koliko god oni podizali glave i pru`ali sipljive jezike, to je samo dokaz da se javni prostor kako-tako demokratizirao, {to nipo{to ne zna~i da se u njemu svaki govor mr`nje, zastra{ivanja, manipuliranja politi~kom voljom i identitetom treba i smije tolerirati. ko se ikada popi{emo, pa makar i na Du{ni dan, mo`da }e na{oj djeci u budu}nosti vi{e biti od koristi ako se sjetimo da to {to smo na nekom prostoru u ve}ini, nipo{to ne zna~i da `ivimo serbeznije, sretnije, bogatije, rahatnije, ispunjenije `ivote od na{ih malobrojnih drugih i druga~ijih susjeda. Po principu spojenih posuda, `ivot kao i voda ima svojstvo da bol i patnju iz tu|e ~a{e propusti u na{u, te tako zamuti i razrijedi svako na{e dobro koje je umislilo da mo`e potrajati nau{trb drugih; manjinskih, ostalih.
79

7.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

PETA BRZINA
Pi{e: Nedim Hasi} Foto: Mario Ili~i}

Golf VII: Odli~an. Da nije skup, bio bi savr{en

Buraz, jel to sedmica? Joj, jest dobar, pravo auto!, ustvrdio je bez mnogo okoli{anja radnik na benzinskoj pumpi u Jablanici. Njegove su kolege zakratko ostavile svoje poslove i bacile se u ocjenjivanje auta koji }e koji dan kasnije u @enevi biti progla{en za najbolji ove godine. Njima to mi{ljenje nije trebalo. Magi~an zvuk rije~i Golf i tri slova TDI bila su dovoljna da to i sami zaklju~e. Jest skup, al Golf je Golf. [vabo je to za{arafio, ispratili su nas ~eznutljivo. Pogledi znati`eljnika, nerijetko i zavidni, ustvari su prva stvar na koju }ete se nekako morati navi}i kada sa na|ete za ko`nim, preciznim upravlja~em sedmog po redu Golfa. Nama je, pak, trebalo ne{to du`e vremena da se u gradskoj gu`vi sarajevskih ulica naviknemo na njegov start-stop sistem kojim {tedite gorivo dok milite u koloni ili stojite na semaforu. Prije svega zbog ~injenice da je taj sistem postao dio standardne opreme, {to je do sada za Nijemca bilo nepojmljivo, ali i zbog ~udesne sinhronizacije starta i rada DSG mjenja~a koji reagira doslovno u treptaju oka. Start-stop nije jedino {to dobijate u po~etnom paketu opreme. Tu su novi sigurnosni sistemi, zatim Cruise Control sistem s ko~enjem u slu~aju opasnosti od naleta na vozilo ispred, ekran osjetljiv na dodir, klima, sedam zra~nih jastuka, elektri~na ru~na ko~nica, elektri~no podizanje stakala, ESC Kada je ve} o sjedanju rije~, posebnu pa`nju obratili smo na presvlake i tapacirunge. Za{to ba{ na njih? Zato {to u svakoj sedmici sjedite na presvlakama koje su krojili na{i ljudi u Preventovim tvornicama i Visokom i Gora`du. Nije {to su na{i, ali uradili su zaista odli~an posao. Presvlake su otporne na prljanje i lako se ~iste (testirano, tako|er, zahvaljuju}i jednom 13-mjese~nom mali{anu), a sjedala tijelo dr`e zakovanim u o{trim zavojima. E, upravo su ti o{tri zavoji i na~in na koji se izvla~ite iz njih, po nama, najbolja osobina Golfa. Koristili smo za to jednu od naj~e{}e vo`enih cesta u BiH, onu koja od Sarajeva vodi ka Mostaru. Uspinjanje uz prijevoj Ivan bilo je sjajno voza~ko iskustvo. Brzina kojom bez ikakvog mu~enja Golf prolazi tom dionicom u ~udu je ostavljala i voza~e ja~ih vozila a lako}a i preciznost kojom, bez ikakvih proklizavanja, ulazi i izlazi iz krivina bila je zaista fascinantna. Savr{eno. [to se potro{nje ti~e, iznimno va`ne stavke sa ovakvim cijenama goriva, prosjek gradske i vo`nje ka Hercegovini iznosio je jedva iznad pet litara. Tvornica tvrdi da sa Bluemotion motorom (koji je dizajnirao na{ ~ovjek, in`injer u Wolfsburgu D`emal Sjenar) potro{nja spada i do tri litra. Nama to nije uspjelo. Ali je mogu}e, jer kako se Golf razra|ivao (dobili smo ga sa sedam hiljada pre|enih kilometara), osje}ali smo kako se potro{nja lagano sni`ava. Zaklju~ak? Iako, iskreno, nismo ljubitelji Golfa, i to isklju~ivo zato {to je naj~e{}a meta kradljivaca, odu{evio nas je ve} nakon prvih kilometara. Ljepota je u o~ima posmatra~a, ka`e stara izreka. U na{im o~ima Golf je prelijep auto, mo`da i najljep{i ikada, mada }e to vjerovato izazvati polemike, jer kriti~ari ovog vozila uvijek potegnu pri~u o tome kako se zapravo radi o faceliftu prethodnog modela. No, ovaj put nisu u pravu. Rije~ je o zaista odli~nom automobilu, pokretanom motorom i opremom koji }e zadovoljiti sve potrebe voza~a. Ka`emo odli~an, ali ne i savr{en. Cijena kvari ukupan dojam, jer je za koju hiljadu maraka skuplji od konkurencije. Dakle, da je jeftiniji, bio bi savr{en. No, ne sumnjamo kako i to ne}e biti prepreka da kod nas i takav potvrdi kultni status koji s pravom u`iva ve} godinama.

80

SLOBODNA BOSNA I 7.3.2013.

REAGIRANJA
Odbor d`emata Ihlas Graz - Uredni{tvu

Ahmed Dinovi nije imao, niti ima ikakvih veza sa Nusretom Imamoviem, niti je ikada bio u Gornjoj Maoi
(Nusret Imamovi}, poduzetni {ejh iz Gornje Mao~e, SB, br. 845) Tek prije nekoliko dana saznali smo za ovaj ~lanak, pa iz tog razloga nismo mogli ranije da reagujemo. Razlog na{e reakcije jeste da je u navedenom tekstu spomenut i na{ imam Ahmed D`inovi} od strane novinara koji je tekst potpisao sa S. Mijatovi}. Ne znam odakle je navedeni novinar preuzeo informacije u vezi s na{im imamom koje je naveo, ali u tekstu je iznio niz te{kih neistina o Ahmedu D`inovi}u. Tako va{ novinar doslovno pi{e: Dru`enje s Nusretom Imamovi}em skupo je stajalo jo{ jednog njegovog donatora, priprostog Ahmeda D`inovi}a, porijeklom iz Zenice, koji `ivi i radi u asutrijskom gradi}u Grazu. [to se ti~e ovih tvrdnji, istina je posve druga~ija. Ahmed D`inovi} nije imao, niti ima ikakvih veza sa Nusretom Imamovi}em, niti dru`enja s njim, niti je ikada bio u Gornjoj Mao~i. Tako|e, on nikada nije bio njegov donator. [tavi{e, me|u nama nema niko ko je naseljen u Gornjoj Mao~i, niti neko ko posje}uje to mjesto. Zatim, va{ novinar optu`uje na{eg imama da je zalu|en Imamovi}evim radikalnim predavanjima, te je i sam po~eo propovijedati kako treba sru{iti austrijski sistem i uvesti {erijatsku dr`avu, napadati kr{}ane itd. Ovo je zaista te{ko za povjerovati i onome ko ne poznaje na{eg imama. On se godinama obra}a ljudima u na{em d`ematu, koji je otvoren za sve i nikada nismo od njega ~uli takve ideje. Ve}ina na{ih d`ematlija u Austriji `ive i rade godinama, neki imaju i austrijsko dr`avljanstvo i sasvim smo normalni gra|ani ove dr`ave, koju samo izgra|ujemo, a nikako ru{imo, niti napadamo njene stanovnike. U tekstu novinar dalje pi{e: Kako njegovi javni istupi nisu mogli pro}i nezamije}eno, u njegov stan je ubrzo upala austrijska policija i zaplijenila kompjuter, CD-ove itd. Uistinu, prije pet mjeseci to se i desilo, ali povod su zapravo bili tekstovi sli~ni ovome od strane va{eg novinara, koji neargumentovano bacaju krivicu i ljagu na odre|ene ljude. Tako su pojedini eksperti
7.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

za borbu protiv terorizma iz BiH pripisali Ahmedu D`inovi}u tu|i tekst i {irili to internetom pod njegovim imenom, {to je privuklo i austrijsku policiju. Pri tome Ahmedu D`inovi}u nisu izre~ene nikakve posebne sigurnosne mjere u vidu ograni~enja slobode i zabrane kretanja, te bavljenja redovnim poslovima. Na{ imam koristi pravne puteve u dokazivanju istine, {to }e i dalje nastvaiti po potrebi i u budu}nosti, a protiv onih koji bespravno iznose klevete i neistine protiv njega.

Navode o bakteriji Escherichia coli u proizvodu Shake, najbolje }e vam precizno pojasniti i negirati, kao i na Dnevniku 3 BHT 1 gospodin Eniz ^olakovi}, {ef Odjela za javno zdravstvo HNK, a kojeg niste kontaktirali iako ga pominjete i koji je jedini ovla{ten tuma~iti bilo kakav nalaz. Notorna la` je i prodaja bilo kojeg proizvoda kojem je istekao rok proizvodnje. Na na{ zahtjev, od prvog dana se u svakom restoranu svi proizvodi redovno provjeravaju od strane lokalnih zavoda za javno zdravstvo. Mi vjerujemo u rad institucija dr`ave BiH, kojima je blagovremeno dostavljena dokumentacija o prijetnjama, poku{aju iznude novca, kra|i, te la`nom predstavljanju od strane biv{ih uposlenika i uvijek smo podr`avali i podr`avat }emo rad svih inspekcijskih slu`bi sa kojima redovno sara|ujemo i koje su relevantne za tuma~enje kvaliteta i ispravnosti proizvoda.

Odbor d`emata Ihlas Graz

GLIESE 581g d.o.o DL McDonalds - Uredni{tvu

Apsolutno svi proizvodi McDonaldsa su zdravstveno ispravni i ni u jednom McDonaldsovom restoranu u BiH niko se nije otrovao
(McDonalds na bosanski na~in: Escherichia coli u milkshakeu, SB, br. 851) U izdanju Slobodne Bosne broj 851 izneseno je niz neistina i kleveta o radu McDonaldsa i kvaliteta na{ih proizvoda. Umjesto da navode provjerite u McDonaldsu gdje bi dobili dokumentirane odgovore na bilo koje pitanje, iz samo vama znanih interesa ste prenijeli slijede}e la`i: 21. decembra 2012. godine, niti bilo kojeg drugog dana ni u jednom McDonalds restoranu u BiH ili bilo gdje u svijetu niko se nije otrovao. Prijevoz namirnica sa posebnim temperaturnim re`imom za bilo koji restoran ne radi se redovnim autobusnim linijama, ve} specijaliziranim kamionima firmi Nelt ili BH Foods, {to je veoma lako provjeriti. Igor Buri} nikada nije bio menad`er za kvalitet, uslugu i ~isto}u u McDonaldsu, a Lejla Mari} {efica McDonalds restorana u Tuzli. Isto tako, unutar McDonaldsa nikada njima ili bilo kome nisu upu}ene bilo kakve prijetnje, a kamoli prijetnje smr}u. Apsolutno svi na{i proizvodi podlije`u va`e}im zakonima BiH, te standardima McDonaldsa koji su u ve}ini segmenata iznad onih koje tra`i lokalno zakonodavstvo.

Adi Had`iarapovi}, direktor marketinga i komunikacija

81

U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., Slobodna Bosna, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!