You are on page 1of 20

SADRAJ

Popis ilustracija...........................................................................................................................2 UVOD.........................................................................................................................................3 1. POSLOVNA PUTOVANJA...................................................................................................4 1.1. Kongresni turizam.........................................................................................................6 2. OBILJEJA KONGRESNOG TURIZMA U EUROPSKOJ UNIJI....................................10 2.1. Osnovne karakteristike kongresnih centara ...............................................................13 2.2. Kongresni turizam u Beu..........................................................................................14 2.3. Kongresni turizam u Barceloni...................................................................................15 2.4. Kongresni turizam u Maarskoj.................................................................................16 3. EFEKTI KONGRESNOG TURIZMA U EUROPSKOJ UNIJI..........................................17 ZAKLJUAK...........................................................................................................................19 Literatura...................................................................................................................................20

Popis ilustracija

Slika 1: etiri osnovna stila postavki sala u kongresnim centrima..........................................14 Tablica 1: Udio odranih meunarodnih kongresa u svijetu po kontinentima.........................10 Tablica 2: Top 10 destinacija za odravanje kongresnih sastanaka u svijetu za 2010. godinu 11 Tablica 3: Grafiki prikaz odravanja kongresam po zemljama Europe u periodu od 1997. do 2001. .........................................................................................................................................12

UVOD Tema ovog seminarskog rada je kongresni turizam u Europskoj Uniji. Tijekom vremena definicija turizma i potrebe turista su se znatno izmjenile. Odmor, razonoda i zdravlje vie nisu jedini razlozi za odlazak na putovanje. Danas su sve vie zastupljena poslovna putovanja, iliti kongresni turizam. Seminarski rad se sastoji od tri dijela. Prvo poglavlje obrauje pojam i opa obiljeja kongresnog turizma i poslovnih sastanaka (vrste i definicije). Drugo poglavlje se bavi kongresnim turizmom u Europskoj Uniji i sastoji se od etiri potpoglavlja. U ovom poglavlju se navode pojedini statistiki podaci pronaeni na razliitim internet stranicama (npr. www.uia.be, www.emeca.com i drugi) vezeni za obiljeja kongresnog turizna u Europskoj Uniji. U prvom potpoglavlja se navode ope potrebne karakteristike za realizaciju i razvoj ovog oblika turizma. Slijedea tri potpoglavlja govore o turistikoj ponudi kongresnog turizma u Beu, Barceloni i Maarskoj. Zadnje poglavlje seminarskog rada govori o uincima kongresnog turizma u Europskoj Uniji. Tijekom izrade seminarskog rada su koriteni podaci sa slubenih stranica raznih turistikih organizacija kako za praktini, tako i za teorijski dio. Meu koritene tehnike u izradi seminarskog rada mogu se navesti: metoda deskripcije, metoda komparacije, matematike i statistike metode, metoda analize i metoda sinteze.

1. POSLOVNA PUTOVANJA Pojam turizma se danas, u moderno doba znatno promijenio u odnosu na njegovo prvobitno znaenje. Sve vie istie se vanost i ostalih domena turizma koji nemaju nuno veze sa putovanjem radi klasinog odmora i uitka. U suvremenom poduzetnitvu poslodavci, sve vie kao sredstvo poticaja alju svoje zaposlenike na putovanja na kojima im se ujedno prua mogunost odmora, edukacija i ostvarenje poslovnih kontakata s potencijalnim kako domaim tako i inozemnim partnerima. Meu poslovnim sastancima razlikujemo vie pojavnih oblika:1 Kongres Konferencija Znanstveni tjedan, znanstveni sastanak (dani) Simpozij Diskusiona grupa Seminar Ad hoc (specijalni) Panel diskusija Trustovi mozgova Konferencije okruglog stola Zuj grupa (buzz group) Ostali (radni rukovi, rukovi po sekcijama, slobodne tribine, susreti)

Kongres okuplja veliki broj sudionika (vie stotina do vie tisua). Sudjelovanje na kongresima je iroko otvoreno za sve organizacije i kompetentne osobe, a njihovo odavanje se dogaa u intervalima od nekoliko godina. Zakljuci doneseni na kongresu su namijenjeni najiroj javnosti. Konferencija oznaava termin za vane sastanke i po njihovu predmetu i po moguim posljedicama. Za razliku od kongresa, konferencija je ui sastanak ali ipak moe okupljati vie stotina sudionika, moe se baviti ogranienijim predmetom od kongresa i fokusira se na samo jednu profesionalnu grupu u okviru jedne discipline. Znanstevi tjedan, znanstveni sastanak (dani) oznaava termin za vane sastanke u vremenskom trajanju od 2 do 5 dana, izriito informativnog zaaja, namjenjene rjeavanju nekog problema. Potrebno je napomenuti da su znanstveni dani otvoreni za vrlo iroku javnost.
1

Frani, A., Meunarodni kongresni turizam, Privredna komora za dalmaciju-Ispostava Dubrovnik i A.F., Dubrovnik, 1977., str. 13

Simpozij predstavalja sastanak specijaliziranih tehniara u odreenoj domeni. Glavna tema ili predmet simozija je da se ispituju podneseni izvjetaji strunjaka u nekim odreenim tokama, ili da se raspravlja o izloenim pitanjima u tim izvjetajima kako bi se sukladno tome dolo do odreenih pretpostavka o predstavljenim problemima. Diskusiona grupa predstavlja sastanak koji je ui od simpozija, kako po zadatku, tako i po sastavu.2 Seminar je sastanak ili serija sastanaka gdje odreeni broj osoba od znaenja u jednoj tehnioj domeni imaju prigodu postignuti vei domet u jednom odreenom sektoru svoje profesionalne aktivnosti. Takoer postoji i podvrsta seminara, takozvani rezidencijalni seminar koji oznaava vrstu sastanaka iji sudionici stanuju u istoj zgradi u kojoj se seminar i odrava. Ad hoc, ili specijalni sastanak je vrsta sastanka koji se primjenjuje za organe stvorene posebno za studij jednog odreenog problema koji treba da sastavi izvjetaj u nekom maksimalnom roku. Panel diskusija je vrsta sastanka na kojem odreeni broj govornika zauzima podij i svaki od njih daje krai izvjetaj u vremenskom trajanju od desetak minuta. Nakon toga se otvara rasprava izmeu auditorija i tribine. Ovu vrstu rasprave mora voditi vrlo iskusna osoba koja je ujedno i predsjednik jer je njegova dunost postavljati pitanja i toke rasprave alanovima tribine. Trust mozgova odlikuje se slinim karakteristikma kao i panel diskusija. Najvea razlika lei u tome da lanovi panel diskusije sami predlau predmet rasprave, dok kod trusta mozgova odgovaraju na postavljena pitanja. Konferencija okruglog stola predstavlja tip konferencije koji se sastoji od tridesetak osoba okupljnih da ravnopravno raspravlja o predmetu razmatranja. Naime, svaki lan treba i sam osobno pridonijeti opoj spoznaji i informiranju. Takve konferencije zahtijevaju takoer iskusnog predsjednika i odgovaraju sastancima namijenjenim za izmjenu preciznih podataka. Da bi se zadovoljila takva izmjena sudionici moraju raspolagati dovoljnim fondom vremena te bi bilo poeljno da zasjeda svakodnevno tijekom cijelog trajanja kongresa. Zuj grupa odnosno buzz group je manje poznata u Europi, dok se u SAD-u uspjeno koristi kod brojnih konferencija. Ova vrsta sastanka okuplja 200 do 300 osoba. Na kraju izvjetaja, a koji put i za vrijeme izvjetaja o nekom pitanju kjoje otvara brojne probleme, predsjednik predlae auditoriju da se o tome raspravlja. Sluaoci koji raspolau pokretnim sjeditima, formiraju tada krugove od deset do petnaest osoba. Svaka od tih grupa bira privremenog predsjednika i diskutira o elementima pitanja, nakon ega svaki od njih daje izvjetaj o raspravi svoje grupe. 3 Ova metoda dozvoljava slobodno izraavanje razliitih gledita i uvjerenja.

2 3

Ibidem, str. 15. Ibidem, str. 16.

1.1. Kongresni turizam U okviru turistikih kretanja izdvojili su se razliiti oblici turizma, uvjetovani promjenama u nainu ivota ovjeka, obavljanju, usavravanju i organizaciji njegovih poslovnih aktivnosti. U ovom kontekstu, znaajno mjesto pripada MICE privredi iji su ekspanzija i znaaj evidentni na osnovu mnogih pokazatelja. Iz godine u godinu raste broj onih koji se ukljuuju u ova kretanja. Pod poslovnim putovanjima u svjetskim razmjerima podrazumijevaju se kongresi, konferencije, izlobe i poticajna putovanja. Stoga se za ova putovanja koristi akronim MICE (meetings, incentives, conventions and exhibitions), koji se udomaio u stranoj, a sve vie ulazi i u domau literaturu. Ovaj dio turistikog trita predstavlja izuzetno vaan dio poslovanja, naroito kada se govori o produetku turistike sezone, poveanju stupnja atraktivnosti turistike destinacije i o ekonomskim efektima koji se postiu razvojem ovog dijela turistikog trita. Kratica MICE stoji za: M - sastanci (meetings) I - poticajna putovanja (incentives) C - kongresi, konvencije, konferencije (conventions, conferences, congresses) E - izlobe (exibitions) Kongresni turizam je specifian oblik turizma u kojem glavni motiv putovanja nije odmor, ve sudjelovanje pojedinaca na skupovima koji mogu imati razliiti karakter. Posjetitelji u okviru kongresnog turizma nisu dokoliari, jer putuju zbog specifine potrebe koja je najee vezana za njihovo radno mjesto. Premda putovanja u okviru kongresnog turizma spadaju u domenu poslovnih putovanja koja su esto obavezna i uvjetovana radnim mjestom, zadatkom ili projektom, sve turistiki receptivne zemlje vrlo rado i ove putnike svrstavaju u skupinu turista, pribrajajui prihode od kongresnog turizma ukupnim prihodima od turizma. Sukladno obiljejima sudionika koji posjeuju razne skupove, kongresni turizam se smatra jednim od unosnijih oblika turistikih kretanja. Potronja uesnika u poslovnim putovanjima je u prosjeku nekoliko puta vea od potronje obinih turista i zbog toga se moe razumjeti zainteresiranost mnogih zemalja za razvoj ovog vida turizma. Meutim, ulaganja zahtijevaju velika novana sredstva, obrazovanje i pripremu kadrova u cilju pribavljanja adekvatne ponude infrastrukture i kapaciteta koji bi po svojoj ponudi mogli zadovoljiti specifine potrebe ovog segmenta turistike potranje. Za ova ulaganja je potrebno dosta vremena, angairanje strunjaka iz razliitih podruja u planiranju, osposobljavanju kvalificiranih kadrova kao i adekvatna promocija i propaganda odreenih prostora i kapaciteta koji trebaju privui panju kongresne (poslovne) javnosti. Upravo iz ovih razloga ove djelatnosti imaju veliki znaaj za privrede mnogih zemalja i gradova i svakako predstavljaju zanimljivo podruje za mnogobrojna istraivanja i ispitivanja turistikog trita. Ovo je sektor turistike privrede koji ima najvei i najbri rast kada su u pitanju ekonomski efekti koje ostvaruje. Kongresni turizam danas predstavlja jedan od najznaajnijih oblika kretanja na turistikom tritu. U svijetu se smatra veoma ozbiljnom granom turizma, jer predstavlja priliku za susretanje ljudi, razmjenu poslova, naunih saznanja, a ujedno i priliku da se popularizira turistika ponuda. Iako su ljudi od svog postanka imali potrebu da se sastaju i

razmjenjuju miljenja i ideje, kongresni turizam, kao spoj posla, turizma i nauke, predstavlja fenomen novijeg datuma, star neto vie od pet desetljea. Sve do nedavno, ovaj oblik turistikih kretanja je privlaio malu panju istraivaa, akademskih krugova, ali i vlada u turistikim zemljama, te je stoga oigledan nedostatak adekvatno definirane i prihvaene terminologije u oblasti kongresnog turizma, to se dalje odrazilo i na raspoloivost i pouzdanost statistikih podataka o veliini i vrijednosti trita poslovnih putovanja. Na kongresima i konferencijama ostvaruje se komunikacija meu strunjacima, lanovima udruenja, poslovnim ljudima. Znaaj kongresne djelatnosti evidentan je sa sljedeih gledita:4 tehniko-tehnolokog razvoja i napretka svjetske nauke uope; ekonomsko-poslovne suradnje;

ukupne komunikacije meu ljudima razliitih shvaanja, kultura, rasa i razliitih podneblja; ukupne pokretljivosti nove grupe turista; ekonomskih efekata za sve inioce kongresne djelatnosti; propagande nacionalnih i turistikih vrijednosti zemlje domaina; mira u svijetu. Prema podacima Svjetske turistike organizacije (World Tourism Organization - WTO) oko 30% meunarodnih turistikih kretanja pripada takozvanim neturistikim kretanjima meu kojima su i kongresna. Iz godine u godinu broj kongresa, savjetovanja, konferencija, sastanaka raste u svim zemljama. Danas se kongresni turizam smatra jednim od najznaajnijih sektora turistike privrede. Zbog organiziranja skupova izvan glavne turistike sezone i visoke vanpansionske potronje, najvei dio turistikih prihoda u svijetu pripada upravo ovom segmentu turistike ponude. Prema predvianjima Svjetskog turistikog savjeta (World Travel and Tourism Council), u periodu od 2003. do 2013. godine ukupna potronja na poslovnim putovanjima e narasti za 73,4%, a natprosjeni rast od 170,6% oekuje se u Istonoj Europi, pogotovo u Poljskoj i Maarskoj od ak 200%.5 Kada se radi o izboru destinacije za odravanje sastanaka, istraivanja su ukazala da asocijacije poklanjaju naroitu panju na nekoliko kljunih faktora:6 1. tehniku opremljenost za kongrese: kongresne centre, kongresna mjesta, kongresne sale sa hotelskim kapacitetima, tehnike instrumente i opremu, 2. smjetajne kapacitete,
4

Hoyle, L., H., Dorf, Jones, D., C., Managing Conventions and Group Business, The Educational Insitute of AHMA, East Lansing, MI, 1989., str. 21. 5 Kongresni turizam, http://www.dgt.uns.ac.rs/download/kongtur_skripta.pdf, 3.12.2011. 6 Hoyle, L., H., Dorf, Jones, D., C., Ibidem str 22.

3. prometna infrastrukturu 4. kongresni biro, profesionalne kongresne organizacije, turistike agencije, kvalificirane za kongresne aktivnosti. Pored ovih elemenata kongresni turizam zahtijeva i kvalitetne karakteristike mjesta, regije i zemlje u kojima se odrava. Ove karakteristike imaju veoma veliki utjecaj na odabir mjesta za odravanje sastanaka. To su prije svega: povezanost politika i socijalna sigurnost ugodna klima adekvatna hotelska infrastruktura kulturno-povijesni spomenici prirodne atraktivnosti dobra organizacijska struktura servisa gastronomska ponuda mogunost organiziranja originalnih i jedinstvenih dogaaja. Potranja na tritu kongresnog turizma ima dve dimenzije: kupac i potroa. Kupac je zapravo preduzee, organizacija, poslodavac ili sponzor, koji za svoje osoblje, slubenike ili predstavnike, snosi trokove putovanja i sudjelovanja na skupovima. Trite poslovnih putovanja je stoga manje elastino kada je rije o cijenama usluga, u odnosu na klasino trite odmora.7 Osoba koja putuje radi uea na nekom skupu obino ne snosi trokove putovanja, te promjene u cijenama usluga (prijevoza, smjetaja i drugo) nee utjecati na realizaciju samog putovanja. Krajnji potroa proizvoda kongresa, konferencija i drugih skupova je sam uesnik, te je za budunost i uspjeno poslovanje kongresne djelatnosti od izuzetne vanosti stupanj zadovoljstva sudionika samim skupom i ponuenim uslugama. Stoga je neophodno vriti redovito istraivanje kvaliteta usluga, organizacije skupova i stupnja zadovoljstva sudionika. Veliki broj organizatora kongresa u svijetu alje sudionicima upitnike nakon kongresa, s ciljem da se utvrde eventualni nedostaci i propusti.8 Imajui u vidu kako sudionici kongresa, konferencija i drugih skupova utjeu na formiranje specifinih potreba, standarda, oekivanja i tijekova na tritu, bilo da se radi o ponudi ili potranji, neophodno je odgovoriti i na pitanje tko su zapravo sudionici kongresa. To su visokoobrazovane, kvalificirane osobe, starosti izmeu 25 i 55 godina, preteito mukog spola, iako neka istraivanja pokazuju da je sve vei broj sudionika enskog spola. Prema istraivanju provedenom u oujku 2003. godine meu poslovnim putnicima (Frequent Bussines Travellers Survey), 63% poslovnih gostiju zarauje vie od 100.000 dolara godinje. Izvan mjesta stalnog boravka, ostvarili su u prosjeku 73 noenja pri emu je 41% rezervacija
7 8

Swarbrooke, J., Horner, S., Business Travel and Tourism, Oxford, 2001., str. 153. Davidson, R., Rogers, T., Marketing Destinations and Venues for Conferences, Conventions and Business Events, Butterworth-Heinemann, 2006., str. 78.

izvreno putem interneta. Tijekom poslovnih putovanja 50% klijenata odsjeda u hotelima vie i visoke klase, a 61% se radije opredjeljuje za poznati lanac hotela, dok samo dva posto sudionika eli boraviti u nezavisnim i/ili obiteljskim hotelima. Zakonitosti vremenske distribucije i sezonske koncentracije koja je izraena u turistikom prometu primjenjuju se i na trite kongresnog turizma. Koncentracija meunarodnog kongresnog turizma izraena je u predsezoni (oujak, lipanj) i podsezoni (rujan, listopad), to je veoma znaajno zbog ravnomjernijeg korienja smjetajnih kapaciteta i ostalih turistikih usluga. ezdeset posto meunarodnih skupova se odrava jednom godinje, a ostali se odravaju u razmaku od dvije, tri ili etiri godine. Svjetski kongresi se najee organiziraju svake druge ili etvrte godine. Postoje i kontinentalni kongresi, skupovi koji imaju prefiks internacionalnog, balkanskog, mediteranskog, juno i centralno europskog ili nacionalnog kongresa. Sa turistikog znaaja neki od najatraktivnijih su mediteranski kongresi, jer se odravaju na destinacijama kao to su Tunis, Maroko, Grka, Italija, panjolska. Trajanje skupova i prosjean boravak sudionika na njima omoguavaju toniju ocjenu privrednog uinka samog skupa. Prema istraivanjima UIA (Unija meunarodnih udruenja), samo 9% meunarodnih skupova traje jedan dan, 39% dva do tri dana, najvie je skupova koji traju etiri do pet dana (42%) i samo 10% od ukupnog broja meunarodnih skupova traje est i vie dana. Istraivanja ICCA (Meunarodno kongresno udruenje) pokazuju da se prosjena duina skupova kree od 4,4 dana u Europi, do 5,2 dana u Junoj i Centralnoj Americi i 5,5 dana u Africi.9 Prosjean boravak sudionika na meunarodnim sastancima je redovito dui od vremena trajanja sastanka. Istraivanja pokazuju da sastanak od est dana uobiajno doputa osam dana boravka.10 Prema mnogim statistikim evidencijama sastanci se mogu podijeliti na one do sto sudionika, zatim od sto do petsto i od petsto do tisuu i vie sudionika. U strunoj literaturi se spominje i sljedea podjela:11 mali sastanci do 100 osoba; srednji sastanci od 100 do 500 osoba; veliki sastanci od 500 do 1.000 osoba; izuzetno veliki sastanci od 1.000 do 10.000; ''jumbo'' sastanci preko 10.000. Najvei dio meunarodnih skupova u prosjeku okupi do 500 sudionika, to se moe objasniti injenicom da je lake organizirati skup s manjim brojem sudionika, a i za same sudionike to stvara ugodniju atmosferu i na taj nain je takoer lake pristupiti kolegama i strunjacima iz odreenih oblasti.

Davidson, R., Rogers, T., Marketing Destinations and Venues for Conferences, Conventions and Business Events, Butterworth-Heinemann, 2006., str. 99. 10 Kongresni turizam, http://www.dgt.uns.ac.rs/download/kongtur_skripta.pdf, 3.12.2011. 11 Taliman-Kouta N., Turistiki savez Hrvatske Sekcija znanstvenih radnika u turizmu Hrvatske; Meunarodno trite sastanaka i kongresa, Zagrebaka tiska, Zagreb, 1991/5, str. 152.-156.

2. OBILJEJA KONGRESNOG TURIZMA U EUROPSKOJ UNIJI Europa se oporavlja unato turbulencijama na svjetskom ekonomskom tritu. Graani Europske unije posljednjih godina poeli su smanjivati trajanje svojih putovanja i istovremeno smanjivati svoju potronju zbog svjetske ekonomske krize. Unato svemu, broj putovanja koje ostvaruju graani Europske unije porastao je za 1% od sijenja do kolovoza 2010., ali je s druge strane broj noenja pao za 2%, a potronja je 3% nia, prema statistikim podacima ETM-a (European Travel Monitor). Zahvaljujui oekivanom porastu u jesen, predvia se rast od 1-2% za izlazno europsko trite za cijelu godinu, to 2010. godinu ini "godinu stabilizacije". Kratka putovanje prema europskim destinacijama doivljavaju stagnaciju, dok s druge strane raste broj putovanja na duge relacije i to za 5%. Istovremeno, Europljani odlaze na kraa putovanja. Prosjena duljina boravka je pala za 7% do 8 noenja, sa porastom od 10% u realizaciji kratkih putovanja (1-3 noi). Potronja po putovanju je pala za 4%, to iznosi 874 .12 Ukupan promet konresnog turizma se na teritoriju Europske unije se poveao za 10,2% u 2009. u odnosu na 2000. godinu.
Tablica 1: Udio odranih meunarodnih kongresa u svijetu po kontinentima

KONTIENTI Europa (EU-27) Amerika Azija Afrika Australija Ukupno

1954. 73 19 4 3 1 100

1999. 57 21 13 5 4 100

2008. 53 18 21 4 4 100

Izvor: Weber, C., 2002 i www.uia.be

Iz gore navedenih podataka (Tablica 1.) isitava se da u navedenom periodu najvei udio u ukupnim odranim kongresnim sastancima u svijetu zauzima Europa, odnosno EU-27. Udruenja vana za unapreenje kongresnog turizma u Europskoj uniji su: EFCT European Federation of Conference Towns EMECA European Major Exhibition Centres Association EFCT European Federation of Conference Towns je osnovan 1966. godine s ciljem unapreenja i razvoja kongresnog turizama kako cijele Europe, tako i Europske unije. EFCT igra vanu ulogu u implementaciji novog zakonodavstva i smjernica za svaki aspekt pruanja ovog vida turistike usluge. EFCT je takoer aktivan u ETAG (the European Travel and Tourism Action Group) i uiva savjetodavni status s ECOSOC (the United Nations Economic and Social Council).Ova organizacija je pravi izvor novosti sa podruja cijelog kontinenta, za otkrivanje novih proizvoda i usluga i iskustva vezana uz kongresni turizam. EMECA odnosno European Major Exhibition Centres Association je utemeljena s ciljem da osigura ekonomske uinke svi industrijskih podhvata na teritoriju Europe. Zauzimaju aktivnu ulogu u razvoju lokalne trgovine. Izvan Europe EMECA pomae europskim tvrtkama u prilagodbi globalizacijskim trendovima i poduzimanju odgovarajue trite inicijative,
12

ITB World Trends Report: 2010/2011:www.itbberlin.de/media/itb/itb_media/itb_pdf/worldttr_2010_2011~1. pdf, 3.12.2011.

poput uvoenja stranih izlagaa na sajmovima, primjenu i prijenos novih tehnologija i saznanja na novonastala trita. EMECA ima za cilj udruiti glavne europske izlobene centare s jakim investicijskim profilom i meunarodnom dimenzijom.13 Ona nastoji poboljati kvalitetu i dostupnost tehnikih i komercijalnih podataka o sajmovima i izlobama u Europi i takoer promie razmjenu ideja i iskustava u upravljanju centrima istraivanja izlobi i prostora za usklaivanje tehnikih propisa na europskoj osnovi.

Tablica 2: Top 10 destinacija za odravanje kongresnih sastanaka u svijetu za 2010. godinu

Izvor: UIA: www.uia.be, 03.12.2011.

Tablica 2 prikazuje top 10 destinacija za odravanje kongresnih sastanaka u svijetu u 2010. godini, te prema navedenim podatcima uoljivo je da najvei veliki udio u ukupnim meunarodnim kongresnim sastancima ine i pojedini gradovi Europske unije. Na top 10 listi Pariz zauzima tree mjesto, Be etvrto, Barcelona esto, Madrid deveto a Berlin deseto mjesto.

13

EMECA: www.emeca.com/whatisemeca/aims, 03.12.2011.

Tablica 3: Grafiki prikaz odravanja kongresam po zemljama Europe u periodu od 1997. do 2001.

Izvor: UIA: www.uia.be, 03.12.2011.

U gore prikazanom grafikonu naveden je udio pojedinih zemalja Europske unije u ukupnom broju odranih kongresnih sastanaka u periodu od 1997. do 2001. godine. Uoljivo je da se najvei broj sastanaka realizirao na podruju Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Njemake i Italije, koje su ujedno i najjae zemlje lanice EU. Iz navedenog grafikona je takoer uoljivo da je najvei broj kongresnih sastanaka odran 1998. godine, a da je s druge strane prosjean broj skupova ove vrste u promatranom periodu iznosio cca 5.200 na teritoriju Europe. Fakulteti kako u svijetu, tako u Europi razvijaju studijske programe i teajeve iz domene kongresne djelatnosti na preddiplomskim i diplomskim studijima. Na univerzitetu Sheffield Hallam u Ujedinjenom Kraljevstvu jo od 1992. godine postoje moduli koji se odnose na domenu poslovnog turizma, kongresa i menadmenta dogaaja. Prvi teajevi iz menadmenta u kongresnoj djelatnosti na master studijama su uvedeni 1999. godine, kao rezultat suradnje sektora za kongresne usluge pri Europskoj komisiji (the Joint Interpretation and Conference Service of the European Commission), Udruenje Europskih univerziteta i koleda na kojima se izuava turizam (the Association of European Universities and Colleges - ATLAS), etiri vodea europska univerziteta: Deusto, Bilbao iz panjolske (Universidad de Deusto, Bilbao), Bologna iz Italije (Universit degli Studi di Bologna), Berufsakademie iz Ravensburga (Berufsakademie Ravensburg) iz Njemake i ve spomenuti Sheffield Hallam iz Ujedinjenog Kraljevstva, i vodeih organizacija iz oblasti kongresne djelatnosti. Program podrazumijeva 12 do 15 mjeseci redovitog studiranja uz mogunost pohaanja programa na 4 ve navedena univerziteta, i namjenjen je prvenstveno menaderima na viim pozicijama.

2.1. Osnovne karakteristike kongresnih centara Kako bi turistika destinacija postala centar razvoja kongresnog turizma, ona mora zadovoljiti odreene pretpostavke, mora uspostaviti i odravati kontinuitet u kvalitetu usluga, te mora biti spremna na razvijanje dvije vrste ponude: turistike ponude, koja predstavlja atraktivnu ponudu destinacije, i kongresne ponude koja se odnosi na adekvatnu infrastrukturu za podrku razvoju kongresnog turizma. Ove dvije vrste ponude su meusobno povezane i uvjetuju jedna drugu.14 Najvei broj kongresa se odrava u gradskim centrima ili primorskim odmaralitima, koja nude adekvatan prostor, odnosno objekte za odravanje skupova, dovoljno kvalitetnih smjetajnih kapaciteta, prirodnih i kulturnih atraktivnosti, dobru prometnu povezanost, efikasan promet na samoj destinaciji, ali i odreeni stupanj sigurnost iza sudionike skupa.15 Gradovi sa velikim aerodromima i mnogobrojnim avio-vezama imaju prednost, osobito kada su u pitanju meunarodni skupovi. Sudionici skupova oekuju i smjetajne kapacitete visokih kategorija, sa veim brojem jednokrevetnih soba i s pristupom internetu. Takoer, prvenstvo imaju hoteli u blizini mjesta odravanja skupa i hoteli velikoga kapaciteta, koji mogu da prime sve sudionike odreenog skupa ili bar vei dio. Turistika atraktivnost grada je naroito vana za one sudionike koji namjeravaju produiti svoj boravak nakon skupa i koji dolaze sa pratnjom. Moderni kongresni centri pruaju irok spektar usluga za organiziranje kako malih tako i velikih skupova. esto u svom sastavu imaju i sale, odnosno prostore namjenjene za izlobe i sajmove, koji se mogu organizirati paralelno sa odravanjem kongresa, konferencija, seminara i slinih skupova u kongresnom centru. Takoer, neophodno je osigurati i bar jednu multifunkcionalnu salu za bankete, prijeme i velike skupove. Poloaj, odnosno lokacija budueg kongresnog centra ima veliki utjecaj na sam projekt i trokove izgradnje. U tom smislu, posebno se moraju sagledati sljedei aspekti: veliina i izgled kongresnog centra, okruenje, ogranienja i uvjeti na terenu. Tako npr. za kongresni centar povrine 8.000 m u gradskim centrima neophodno je osigurati prostor od 1,2 do 1,5 ha, pri emu se mora voditi rauna o uklopljenosti arhitekture kongresnog centra u postojei ambijent. Takoer, poeljno je da se u blizini kongresnog centra nalaze hoteli viih kategorija (etiri i pet zvjezdica), restorani, trgovine, pjeaka zona. Neophodno je i analizirati stupanj buke, prvenstveno buke koja je poslijedica prometa, kao i istraiti konfiguraciju terena, podzemne vode prije poetka samih radova. Kongresni centar mora imati odvojene ulazno-izlazne prostorije za posjetioce, osoblje, robu i slubena vozila, pristup za nepokretna lica, parking u neposrednoj blizini, kao i izlaze u sluaju opasnosti. Kako je prvi utisak izuzetno vaan, prijemni lobby, koji predstavlja mjesto okupljanja sudionika skupova i sjedite cirkulacije u kongresnom centru, treba biti prostran, sa jasnom signalizacijom ka registracijskim, informativnim pultevima, salama u kojima se odrava skup i drugim prostorijama. U veim kompleksima, u prijemnom lobby-ju se nalaze i turistika agencija, agencija za iznajmljivanje automobila, banka, mjenjanica, trgovina i sl. Ukoliko se u centru organiziraju kazaline predstave, koncerti, modne revije, poeljno je osigurati alternativni ulaz za publiku, kako bi se istovremeno omoguio nesmetani rad sudionika kongresa i izbjegla nepotrebna guva. Glavni ulaz treba orijentirati ka ulici tako da se pjeakim stazama omogui direktan pristup do stajalita javnog prijevoza.
14 15

Kongresni turizam, http://www.dgt.uns.ac.rs/download/kongtur_skripta.pdf, 3.12.2011. Swarbrooke, J., Horner, S., Business Travel and Tourism, Oxford, 2001., str. 193.

Slika 1: etiri osnovna stila postavki sala u kongresnim centrima16

Stil uionice (zahtjeva dosta prostora, te nije prigodan za velike skupove)

Bodrum stil (pogodan za poslovne sastanke diskusije do 30 osoba)

Postavka u obliku slova U (pogodan za radionice, treninge i diskusije)

Kazalini stil (pogodan za skupove sa velikim brojem sudionika)

Glavne sale sa nizom sjedita rasporeenim u redove (kao u kazalitu) omoguuju prijem velikog broja osoba i najee se koriste za predavanja, ali i za izvoenje kulturnoumjetnikih sadraja, bilo za sudionike skupa ili za iru javnost. Veliki kongresni centri obino raspolau sa dvije glavne sale, prva kapaciteta do 2.000 (izuzetno do 3.000) mjesta i druga kapaciteta do 800 mjesta. U kongresnim centrima srednje veliine uobiajno se nalazi jedna glavna, i istovremeno multifunkcionalna sala za 2.000 do 2.500 osoba. Plan sala je najee u obliku pravokutnika, poligona, potkovice ili lepeze, to ovisi prvenstveno od namjene sale. Oblik osnove sale direktno utje na kapacitet sale, kao i na samo ureenje i raspored sjedita. Velike multifunkcionalne sale najee imaju oblik pravokutnika, odnosno poligona, i s obzirom da se u njima organiziraju razliiti dogaaji, pokretnim pregradama se omoguuje preureenje sale prilagoeno potrebama, odnosno podjela na manje sale za potrebe rada po sekcijama, ili za vie manjih skupova koji se odvijaju paralelno. Bez suvremene audio-vizuelne opreme i tehnike podrke danas se ne moe zamisliti poslovanje jednog kongresnog centra. U salama je neophodno osigurati opremu za projekciju (video bim, projektore), dobru zvunu izolaciju, osvjetljenje, ventilaciju, komunikaciju sa predsjedavajuim stolom (mikrofoni), kabinu za tehniku podrku (reiju) i, kada su u pitanju veliki meunarodni skupovi, kabine za simultano prevoenje.17

2.2. Kongresni turizam u Beu Kongresni biro Bea (VCB) je osnovan 1969.g. uz pomo opine Be i Privredne komore Bea. Jedanaest specijalista za kongrese rade na dobijanju organizacije kongresa, korporativnih sastanaka i poticajnih putovanja irom svijeta. Be je grad koji meunarodna
16 17

Swarbrooke, J., Horner, S., Business Travel and Tourism, Oxford, 2001., str. 194. Hoyle, L., H., Dorf, Jones, D., C., Managing Conventions and Group Business, The Educational Insitute of AHMA, East Lansing, MI, 1989., str. 53.

udruenja najee koriste za organizaciju svojih kongresa. Ovaj predivni grad je godinama na vrhu rang-liste ICCA (International Congress & Convention Association Meunarodnog udruenja kongresa i konvencija) najpopularnijih destinacija/gradova za organizaciju kongresa meunarodnih udruenja u svijetu.18 Prema ICCA rang listi vodeih drava i gradova prema broju odranih konferencija za 2007. godinu, Be ima najvei broj organiziranih skupova (154).19 Vanost kongresa se najbolje oituje kroz ukupnu privrednu dobit. U 2009., 556 meunarodnih kongresa je inilo 22% od ukupnog broja od 2.569 kongresa i korporativnih dogaaja odranih u Beu. Taj relativno nizak postotak, meutim, donio je 581,58 miliona eura ukupnom dravnom proraunu. Beka kongresna industrija ostvarila je ukupno 14.548 stalnih poslova u 2009. godini. Uz odlinu poziciju Bea u kongresnom poslovanju, posebno zahvaljujui dugoronom, sistematskom radu na dobijanju organizacije dogaaja od strane Kongresnog biroa Bea, beka kongresna industrija je ostala skoro nepogoena ekonomskom krizom.

2.3. Kongresni turizam u Barceloni Kao i mnogi drugi gradovi, koji su bili domaini velikih dogaaja i skupova, Barcelona je iskoristila organizaciju Olimpijskih igara 1992. kako bi lansirala svoju turistiku strategiju za novi milenij, a uz to i program projekata obnove. etiri kritina elementa u dugoronom razvojnom planu grada, bili su proirenje aerodroma, poveanje broja kvalitetnih hotela, gradnja kongresnih objekata i integriranje cjelokupnog paketa. Barcelona je jedna od vodeih turistikih destinacija, kao i idealno mjesto za sastanke i kongrese. Ona je jedno od mjesta sa najveim hotelima u Europi i kongresnih objekata. U neto vie od dva desetljea, Barcelona je u potpunosti transformirala svoju infrastrukturu i objekte koji prikazuje dinamian i pionirski duh, to je savreno vidljivo u novom urbanistikom i arhitektonskom rasporedu. Prema ICCA rang listi vodeih drava i gradova prema broju odranih konferencija za 2007. godinu, Barcelona ima 106 organiziranih skupova20 i to ju ujedno ini i jednim od najveih konkurenata Beu kao top destinacije za kongresni turizam kako u EU tako i u svijetu. BCB (Barcelona Convention Bureau) je specijalizirani program turizma u Barceloni, organizacija koju su osnovale Opinsko vijee Barcelone, slubene privredne komore, industrije i Barcelone za promociju fondacije. Ona takoer prima doprinose od poduzea u privatnom sektoru i ima za osnovni cilj promociju grada kao mjesto za kongrese, konvencije i poticajna putovanja. Osnovan je 1983. i bio je prvijenac u svojoj domeni u panjolskoj. Barcelona ima odlian izbor hotela koji nude 60.000 kreveta kao i vee prostorije koje su prigodne i savreno odgovaraju na zahtjeve kongresa, poslovnih sastanaka, izlobi...Meu najpoznatijim hotelima za odravanje kongresa posebno se izdvajaju: B-Hotel (4*), Expo Hotel Barcelona (4*), Best Western Hotel Mediterraneo (4*)
18

See business travel and meetings: www.seebtm.com/udruzena-destinacija-%E2%80%93-dobitna-kombinacija, 3.12.2011. 19 Kongresni turizam: www.dgt.uns.ac.rs/download/kongtur_skripta.pdf, 3.12.2011. 20 Kongresni turizam: www.dgt.uns.ac.rs/download/kongtur_skripta.pdf, 3.12.2011.

2.4. Kongresni turizam u Maarskoj Prema podacima Centralnog statistikog biroa, 29% stranih posjetitelja u Maarskoj u 2009. godini posjetilo je zemlju iz poslovnih razloga ili zbog sudjelovanja na konferencijama. Iste godine je u Maarskoj odrano 356 meunarodnih kongresa i 90 meunarodnih sajmova i izlobi, to je 33% manje odranih meunarodnih konferencija, odnosno 58% vie odranih sajmova i izlobi, u odnosu na 2008. godinu. Prema geografskoj distribuciji, najvei broj kongresa u 2009. godini odran je u Budimpeti (73%), to ukazuje na veliku centralizaciju kongresnog turizma na maarsku metropolu. Pored Budimpete, brojni kongresi se odravaju i u Segedinu, Debrecinu, Peuju i turistikoj regiji jezera Balaton, ali u veoma malom, gotovo neznatnom broju. Postavi lanicom Europske Unije (2004.), raste broj odranih meunarodnih kongresa, sve do 2009. godine, kada usljed ekonomske recesije, dolazi do pada u broju odranih meunarodnih kongresa, dok broj meunarodnih sajmova i izlobi od 2004. godine konstantno biljei rast. U 2009. godini, prosjean broj sudionika po kongresu bio je 230 osoba. Duina trajanja kongresa u prosjeku je bila 3,3 dana, to znai da su sudionici kongresa proveli 1,175 dana u Maarskoj.21 Promociju Maarske kao destinacije za poslovne dogaaje vri Maarski kongresni biro (Hungarian Convention Bureau), koji je osnovan 1990. godine, a od 2000. godine posluje u sastavu nacionalne turistike organizacije. Biro objedinjuje kongresnu ponudu Maarske i promovira je u meunarodnim organizacijama, kao i na turistikim i specijaliziranim meunarodnim sajmovima, te kroz ambasador programe i razliite promotivne materijale.

21

Kongresni turizam: www.dgt.uns.ac.rs/download/kongtur_skripta.pdf, 3.12.2011.

3. EFEKTI KONGRESNOG TURIZMA U EUROPSKOJ UNIJI Turizam je sloena drutveno-ekonomska pojava, koja izaziva mnogostruke efekte u privredi i drutvu. Kongresni turizam sa visoko-platenom klijentelom, koja troi znatno vie od klasinih turista, prvenstveno privlai pozornost zbog povoljnih ekonomskih efekata, koji su naroito izraeni kada se organiziraju meunarodni skupovi sa velikim brojem stranih sudionika. Organizacije iz oblasti kongresne djelatnosti, ali i akademski krugovi znatno manje panje posveuju istraivanju socio-kulturnih utjecaja i utjecaja kongresnog turizma na okruenje, koji se svakako moraju pratiti i kontrolirati ukoliko se eli osigurati odrivi razvoj turizma na odreenoj destinaciji. Ekonomski efekti. Sa ekonomskog aspekta, kongresni turizam se smatra najznaajnijim oblikom turizma. Istraivanja irom svijeta pokazuju da poslovni turisti, sudionici razliitih skupova, troe dva do etiri puta vie od klasinih turista. Najvie novca se troi na smjetaj, a zatim na hranu, pie i kupovinu.22 Razvoj kongresnog turizma takoer stimulira investicijske aktivnosti, to se prvenstveno odnosi na poboljanje i izgradnju prometne infrastrukture, izgradnju smjetajnih kapaciteta, zabavnih, portskih i kulturnih sadraja to ujedno i stvara mogunost za otvaranje novih radnih mjesta. Dio potronje se odljeva kroz plae djelatnika, a treba imati u vidu da se jedan dio zarade koju fizika i pravna lica ostvare od primarne turistike potronje izdvaja na stranu (tednja) i tako iskljuuje iz ciklusa multiplikacije.23 Takoer, dio sredstava se prelijeva u druge zemlje, kada se na primjer uvozi roba iz inozemstva, ili kada sudionici kongresa i drugih skupova koriste usluge meunarodnih hotelskih lanaca umjesto hotela koji su u vlasnitvu lokalne zajednice. Negativni ekonomski efekti kongresnog turizma po lokalno stanovnitvo nastaju u sluaju kada vlada ulae znaajna sredstva u izgradnju infrastrukture neophodne za kongresni turizam (npr. aerodrom, kongresni centar) ili, pak, za promoviranje zemlje kao kongresne destinacije, a na drugoj strani smanjuje investicije u zdravstvo ili obrazovanje.24 Socio-kulturni efekti razvoja turizma na odreenoj destinaciji su raznovrsni, i mogu biti i pozitivni i negativni. Za vrijeme odravanja skupa, ostvaruje se interakcija izmeu ljudi razliitog geografskog i socio-kulturnog porijekla. Ukoliko je razlika u fizikom izgledu, ponaanju, oblaenju, stupnju obrazovanja i slino, manja izmeu lokalnog stanovnitva i sudionika skupa, utoliko e i socio-kulturni efekti turizma biti manje izraeni. Turizam generalno doprinosi boljem razumijevanju i komunikaciji meu pripadnicima razliitih naroda i kultura. Skupovi, a naroito oni meunarodnog karaktera, potiu razmjenu ideja, iskustava, te naj taj nain pozitivno utjeu na lokalnu intelektualnu i poslovnu elitu. Kongresni turizam potie razvoj komplementarnih djelatnosti, podie kulturni i obrazovnu razinu lokalne zajednice, doprinosi ouvanju i afirmaciji lokalne kulturne batine, te podrava ureenje i izgradnju infrastrukturnih sadraja, koje uz turista koristi i lokalno stanovnitvo. Pozitivan efekat kongresnog turizma u gradskim centrima se obino uoava kroz izgradnju nove infrastrukture i kroz ekonomski razvoj koji potom slijedi.
22

Frani, A., Meunarodni kongresni turizam, Privredna komora za dalmaciju-Ispostava Dubrovnik i A.F., Dubrovnik, 1977., str. 57. 23 Kongresni turizam, http://www.dgt.uns.ac.rs/download/kongtur_skripta.pdf, 3.12.2011. 24 Davidson, R., Rogers, T., Marketing Destinations and Venues for Conferences, Conventions and Business Events, Butterworth-Heinemann, 2006., str.115.

Negativna strana socio-kulturnih uticaja turizma posebno dolazi do izraaja u nerazvijenim sredinama, kada je jasno uoljiva razlika u nainu ivota, ivotnom standardu i vrijednostima izmeu domaina i gostiju. Imuni, visokoobrazovani, poslovni turisti mogu kod lokalnog stanovnitva izazvati osjeanje netrpeljivosti i nie vrijednosti, to dalje moe prouzrokovati razliite kriminalne radnje. Stabilnost lokalnih socijalnih prilika moe naruiti i prostitucija, koja gotovo uvjek prati velike skupove, naroito, politikog karaktera. Takoer, guva u prometu, te visok stupanj osiguranja za vrijeme velikih meunarodnih skupova moe negativno utjecati na kvalitetu ivota lokalnog stanovnitva.25 Utjecaji kongresnog turizma na ivotnu sredinu. Razvoj turizma je, znatno vie nego kod drugih djelatnosti, uvjetovan kvalitetom ivotne sredine. Obujam i vrsta utjecaja na ivotnu sredinu razlikuju se u zavisnosti od vie faktora: broja posjetilaca, uestalosti njihova putovanja, duine boravka, vrste prijevoznog sredstva koji koriste, ponaanje posjetitelja, prirodne specifinosti, vrste turistikih atraktivnosti, kvalitete upravljanja turizmom i ivotnom sredinom, ovisnosti lokalne privrede od turizma i svijest o povezanosti kvalitete ivotne sredine i ekonomske odrivosti turistikog razvoja. Izgradnja infrastrukture, osobito prometne, koja je neophodna za razvoj svih oblika turizma, dovodi do naruavanja i devastacije prirodnih stanita i izvornog izgleda pejzaa. Poslovni putnici i uesnici skupova najee koriste avion i automobil kao prijevozno sredstvo od mjesta boravka do mjesta odravanja skupa, to ima za poslijedicu emisiju tetnih plinova i zagaenje zraka. Takoer, za kongresnu djelatnost se vezuje i velika potronja elektrine energije, vode i naroito papira, te stoga mnogi kongresni centri u svijetu pruaju savjete planerima i organizatorima skupova kako da smanje potronju energije i koliinu otpada. Kongresni centar iz Edinburga na svom sajtu (www.eicc.co.uk) daje organizatorima kongresa itav niz ideja koje e uiniti njihov skup odrivim: za printanje materijala za skup koristiti reciklirani papir bez klora, koristiti javni prijevoz ili ekoloke autobuse za prijevoz sudionika skupa u destinaciji, proslijediti informacije elektronskim putem kako bi se smanjila nepotrebna uporaba papira, osigurati osvjeavajua pia u staklenim bocama ili aluminijskim konzervama koje se mogu kasnije reciklirati, gasiti svjetla i elektrine aparate za vrijeme pauza i kada se zavre sekcije, kako bi se smanjila potronja elektrine energije. Negativni efekti kongresne djelatnosti po okruenje ogledaju se i u neadekvatnom izboru lokacije kongresnih centara i arhitektonskom stilu koji se ne uklapa u lokalno okruenje. Meutim, kongresni turizam moe doprinijeti zatiti, obnovi, restauraciji i revitalizaciji arhitektonski, kulturno i povijesno vrednih zdanja, preureenjem u objekte za odravanje skupova.

25

Swarbrooke, J., Horner, S., Business Travel and Tourism, Oxford, 2001., str. 188.

ZAKLJUAK Pojam turizma se danas, u moderno doba znatno promijenio u odnosu na njegovo prvobitno znaenje. Sve vie istie se vanost i ostalih domena turizma koji nemaju nuno veze sa putovanjem radi klasinog odmora i uitka. U suvremenom poduzetnitvu poslodavci, sve vie kao sredstvo poticaja alju svoje zaposlenike na putovanja na kojima im se ujedno prua mogunost odmora, edukacija i ostvarenje poslovnih kontakata s potencijalnim kako domaim tako i inozemnim partnerima. Tijekom godina, kao poseban i veoma znaajan oblik turizma u Europskoj Uniji pojavio se kongresni ili poslovni turizam. Kako bi turistika destinacija postala centar razvoja kongresnog turizma, ona mora zadovoljiti odreene pretpostavke, mora uspostaviti i odravati kontinuitet u kvaliteti usluga, te mora biti spremna na razvijanje dvije vrste ponude: turistike ponude, koja predstavlja atraktivnu ponudu destinacije, i kongresne ponude koja se odnosi na adekvatnu infrastrukturu za podrku razvoju kongresnog turizma. Ove dvije vrste ponude su meusobno povezane i uvjetuju jedna drugu. Moderni kongresni centri u Eoropskoj uniji pruaju irok spektar usluga za organiziranje kako malih tako i velikih skupova. Svaki od prostorija za odravanje poslovnih sastanaka mora raspolagati i adekvatnom tehnologijomi opremom. Prilikom odabira kongresnog centra pozornost se usmjerava na geografski poloaj, lokaciju i okruenje objekta, kulturne i rirodne sadraja destinacije a posebno tehnikoj opremljenosti samog prostora u kojem se oni odravaju. Promet kongresnog turizma se u posljednjih nekoliko godina poveao za 10,2% posto, to ukazuje na veliku popularnost i znaaj ove vrste turizma na teritoriju Europske Unije. Kao top destinacija za odravanje kongresnih sastanaka, ve dui niz godina je Be a njegovi najvei konkurenti su Pariz i Barcelona. Promatrajui u odnosu na cijeli svijet, u Europskoj Uniji je 2008. odran najvei broj kongresnih susreta, taj udio iznosi 53%. Razvoj ovog segmenta turistike ponude donosi visoke diretne i indirektne prihode, upravo zbog potranje za ovom vrstom usluga koja konstantno raste. Broj odranih skupova u Europskoj Uniji je u stalnom porastu te zbog toga kongresni turizam predstavlja okosnicu budueg razvoja turizma na tom podruju.

Literatura

Knjige Frani, A., Meunarodni kongresni turizam, Privredna komora za dalmaciju-Ispostava Dubrovnik i A.F., Dubrovnik, 1977. Hoyle, L., H., Dorf, Jones, D., C., Managing Conventions and Group Business, The Educational Insitute of AHMA, East Lansing, MI, 1989. Swarbrooke, J., Horner, S., Business Travel and Tourism, Oxford, 2001. Davidson, R., Rogers, T., Marketing Destinations and Venues for Conferences, Conventions and Business Events, Butterworth-Heinemann, 2006. Taliman-Kouta N., Turistiki savez Hrvatske Sekcija znanstvenih radnika u turizmu Hrvatske; Meunarodno trite sastanaka i kongresa, Zagrebaka tiska, Zagreb, 1991/5

Internet See business travel and meetings: www.seebtm.com/udruzena-destinacija-%E2%80%93dob itna-kombinacija, Kongresni turizam: www.dgt.uns.ac.rs/download/kongtur_skripta.pdf UIA: www.uia.be/sites/uia.be/files/documents/statistics/meetings/2001/top_countries.pdf ITB World Trends Report: 2010/2011:www.itbberlin.de/media/itb/itb_media/itb_pdf/worldttr _2010_2011~1. pdf EMECA: www.emeca.com/whatisemeca/aims