Crni kavijar plaćen zlatom: koliko kavijara na jednoj strani vage, toliko zlata na drugoj

jesetra
Riba sa sjevera svugdje se bori za opstanak
Jesetrovke su raširene ribe sjeverne polutke, ali od samo 27 poznatih živućih vrsta njih je 70 posto pred izumiranjem! Da bi zaštitila barem morunu Rumunjska je od 2004. godine potpuno zabranila njen lov. Rusi su zabranili lov u Kaspijskom jezeru još 1962. iako su potpuno usavršili njen uzgoj pedesetih godina prošlog stoljeća. Ipak populacijamorune kao da ide nizbrdo. Posljednja je pastruga (Acipenser stellatus) prije pregradnje Đerdapa ulovljena u mađarskom Mohaču nedaleko hrvatske granice 1965. godine, a osamljena moruna slučajno se ulovila kod Paksa u Mađarskoj 1987. Jedan je sim (Acipenser nudiventris) ulovljen 1989. u Dravi kod Heresznya nedaleko Pitomače.

Trgovina kavijarom na crno navodno je unosniji i od trgovine drogom, oružjem, ili ljudskim robljem. CITES, forum međunarodnog washingtonskog Sporazuma o zaštiti trgovine ugroženih vrsta i florom i faunom iz divljine ima zakonodavnu moć da nameće zabrane ili odmjerava kvote trgovine proizvodima određenih vrsta. Za trgovinu kavijarom od morune ta je kvota npr. bila 2002. samo 200 tona, a 2003. ona je smanjena na 180 tona. Državna tijela zabilježila su tih godina prosječno po 20 tona ilegalnog crnoga kavijara, ali se procjenjuje da ga je na ilegalnom tržištu barem toliko koliko i legalnoga. To ne treba čuditi jer ga bogati sladokusci plaćaju zlatom: koliko kavijara u jednom tanjuriću vage, toliko zlata u drugom. Ilegalni kavijar je uglavnom iz ubijenih moruna.

U rijeci Po jesetra bi uspjela da u nju nije ubačen som
Giacinto Givannini iz Brescie neumorno pokušava u Jadran vratiti jadransku jesetru, koje kod nas još ponegdje ima. Od sredine sedamdesetih godina prošloga stoljeća uspio je ubaciti pola milijuna mlade ribe koja teško preživljava dok od 2,5 centimetra ne naraste do 60-70 centimetara. Onečišćena rijeka možda i ne bi bila prepreka da se jesetra održi, ali strašan je problem som koji je tu ubačen radi ribolovaca, iako ga tu nikad nije bilo. Ipak, ima već 12 tisuća označenih jesetri.

Blagi div opet u Dunavu
Riba koja je neizmijenjena preživjela dinosaure dobit će priliku da preživi

Punih 2800 kilometara dug je Dunav od širokog estuarija boćate vode uz Crno more do njegova izvora. Moruna se na mriješćenje upućivala sve do Bratislave, čak i Beča, ali je bila redovito i u bližim plićacima Save, Drave i Mure. Lov na jesetru je ipak dio drevne tradicije na Dunavu. Dokazano najstarija moruna imala je 118 godina.

Kečiga
Ta se jesetrovka u nas
još zatekne u Dunavu, Savi, Dravi i Muri. Ugrožena je vrsta. Kečiga je posve izumrla u njemačkom dijelu Dunava, a vrlo je rijetka u austrijskom. Na mriješćenje ne migrira više od 200 km.

Aljoša Duplić specijalizirao se za zaštitu slatkovodne ribe

Moruna je naš lav, nosorog ili slon
Podsjećamo U Muri je između Mađarske i Slovenije 2004. godine ulovljena moruna duga 1,60 metara. To je dobar znak da je u Dravi i Muri možda preživjela neka reliktna zajednica i bez dijela života u slanoj vodi. Svejedno, mi morunu moramo vratiti, jer bi to uradile i najsiromašnije afričke države ako bi na sličan način zaprijetilo izumiranje lavova, slonova ili nosoroga – kaže nam Aljoša Duplić. – Učimo kako ih se umjetno razmnožava iz uzgoja. Rusi su to unapređivali od sredine XIX. stoljeća, a i sada je radi kavijara ne ubijaju, nego ženke “muzu”. Učimo i od Rumunja kojima je jako stalo da se moruna održi, a dobrodošlo nam je i iskustvo Giacinta Giovanninija iz Brescije koje od sedamdesetih u rijeku Po pokušava vratiti jadransku jesetru – opisuje napore Aljoša Duplić.

Ova mrcina je samo prosječna jedinka svoje vrste, a tamo gdje je smiju loviti, kao npr. na Aljasci, više ih vole u brzacima s kamenitim dnom jer ondje dopliva iz mora da izbaci ikru

Miroslav Ambruš-Kiš

miroslav.ambrus-kis@vecernji.net

Naraste do šest metara, kada bude teška i 1,5 tonu, a dvije stotine milijuna godina posve je nepromijenjena. A u posljednjih 150 godina dovedena je do ruba istrebljenja. To je moruna, najkrupnija jesetrovka, u nas regionalno izumrla vrsta. Ima svjedočenja s početka stoljeća da su te morskoriječne divove lovili i u Savi kod Zagreba, ali toga se danas malo tko sjeća. Ima li kakva fotografija ribiča s takvim ulovom rado bismo je objavili. To je jesetra moruna ili beluga, poznata i u nas kao bjeluga, desnica i morun, a u prirodoslovlju Huso huso, najkrupnija iz reda jesetrovki. Od šest u nas izumrlih vrsta riba, pet čine upravo jesetrovke: obična (crnomorska) jesetra, sim ili aralska jesetra, pastruga ili šarka, atlantska jesetra te, naravno kraljica – moruna. Kritično je ugrožena jadranska jesetra tuponoska. Ali, vrijeme je za dobre

vijesti: osam od deset podunavskih država, među kojima je i Hrvatska, zajedno sa svojim nevladinim udrugama, ekologistima i ribičima, odlučile su svoriti akcijski plan i u Dunav vratiti najkarizmatičniju slatkovodnu ribu!

Živi fosil
– To je tiha kraljica voda, blagi div ništa manje karizmatičan od morskih pasa, a mi kao da smo već zaboravili da je nastavala i naše vode – zažareno nam govori Aljoša Duplić iz Državnog zavoda za zaštitu prirode. Priroda joj je dala sve što joj treba jer je živi fosil. Ne razlikuje se bitno od naj-

Naraste do šest metara i težine od 1,5 tonu, a ženki je ikra desetina težine!

starijega fosila starog 300 milijuna. Umjesto krljušti jesetrovke imaju pet nizova koštanih pločica, jedan na hrptu, dva po bokovima i još po dva na granici između bokova i ravnog trbuha. Usta su im s donje strane i njima pročišćuju mulj s dna mora i rijeka hraneći se puževima, školjkama, račićima... Gotovo su slijepe, ali imaju vrlo osjetljive brkove. Ipak, lak su plijen krivolovcima, jer nemaju naviku da se šuljaju, nego po dnu slijede maticu rijeke čisteći poput kombajna. Tako se ulove na zmijoliko postavljene parangale cijelom širinom rijeke, a na povećoj udici čak ne mora biti nikakvog mamca. Nekoliko je nevolja morunu dovelo na rub potpunog istrebljenja. Nemilosrdno je krivolove zbog najcjenjenije crne ikre za kavijar. Kumuje joj i raspad SSSR-a u kojemu se lov moruna oštro nadzirao, država je trgovala kavijarom, a pritom je razvijen njen umjetni uzgoj koji joj i danas jedva održava populaciju. Sada

su ilegalni izlov i još zabranjeniju trgovinu kavijarom preuzele lokalne mafije u zemljama sljednicama SSSR-a. Svoj obol daje i onečišćenje Crnoga mora, ali smrtnu su joj ozljedu zadale brane hidroelektrana Đerdap I. (1972,) i II. (1985.) kroz koje se riba ne može iz Crnoga mora probiti mnogo sjevernije, prema brzim dunavskim vodama i kamenitom dnu, na koje ženke polažu ljepljivu ikru, a mužjaci je rasipajući sjeme u vodu oplođuju.

ID: 24374727 size: 2.077 by 229.606 REHAU D.O.O.

Đerdap je briga politike
Male morune dugo su plijen grabljivica, a som je na duvskom dnu mlađi najveći neprijatelj. Spolnu i fizičku zrelost dohvate ako prežive punih 25 godina, a neki autori tvrde da na putovanje uzvodno odlaze tek svake četiri godine. Dragovoljci i znanstvenici, među kojima je rumunjski znanstvenik Radu Suciu moruni darovao cijeli radni vijek, mogu mnogo, ali države će se morati dogovoriti kako da se premosti Đerdap