----------------------- Page 1----------------------Duško Petrović Zagreb duspetrov@yahoo.com UDK 172.15:111.821 323.14:111.

821 Pregledni članak Primljeno: 14.07.2006. Prihvaćeno: 10. 08. 2006. Anatomija identiteta Teorijsko problematiziranje identiteta U ovom ćemo se istraživanju baviti teorijskim defi niranjem kolektivnog identiteta i čimbenika koji utječu na njegovu izgradnju. Pritom ćemo se oslanjati na sada već “klasičnu”, zapadnoeuropsku i američku literaturu s tog područja, tj. na djela B. Ande rsona. F. Bartha, A. D. Smitha i E. Gellnera. Svaki od ova četiri auto ra svojim je teorijskim konceptima donio bitne doprinose području pr oučavanja kolektivnog identiteta. Naša je pak namjera pružiti cje lovitu teoriju koja bi trebala ujediniti bitne točke njihovih teorijs kih koncepata. Možda je u našem nastojanju izbor ključnih autora pre uzak. To može predstavljati problem ako bi uvjetovalo izostan ak nekoga bitnoga teorijskog zaključka. Stoga je konzultirana i novija sociološka literatura koja ja i nacionalizama. Kao vodič, koristit ćemo knjigu V. Katunarića „Sporna zajed nica“ koja je svojevrsni pregled svih novijih teorija s područj a proučavanja nacije i nacionalizama. Pristup je temi problemski, uz pozivanje na suv remene povijesne dogaaje. Iz tog će razloga pojedini teorijski uvidi biti prekidani kratkim esejističkim odlomcima. Usmjerenost na recentne povijesne dogaaje odve st će nas na aktualna pitanja koja se tiču globalizacijskih procesa. U tom će se kontekstu ukratko prikazati kako globalizacijski procesi mogu utjecati na izgradnju kolektivnog identiteta. Svrha prikaza neće b iti pružanje iscrpne slike tih procesa, već pružanje šire teorijske perspe ktive u proučavanju kolektivnog identiteta. Ključne riječi: kolektivni identitet, nacij se bavi proučavanjem fenomena naci

a,

nacionalizam, država 209

----------------------- Page 2----------------------Etnološka istraživanja/Ethnological Researches Uvod suvremenim teorijskim pristupima id entitetu naglašaUva se činjenica da je identitet dinamična po java koja se gradi kroz procese. U tom kontekstu često se govori o izgradnji, projekt iranju ili konstruiranju identiteta. Ovakav pristup podrazumijeva da pri stvaranju i dentiteta postoji neki plan ili projekt koji se nastoji realizirati. Projekte zamišlj aju i provode odreene grupe i pojedinci. U literaturi se takve grupe nazivaju elitama. Elite mogu biti političke, kulturne i ekonomske. U kulturnu elitu ubrajamo i znanstvenike koji svojim djelovanjem mogu dop rinijeti konstruiranju identiteta. U ovom će se članku pokazati da je to samo jedan od aspekata koji odreuje nastanak identiteta. No, toj ćemo se činjenici vratiti nešto kasnije. Na početku izlaganja nastojat ćemo dokazati činjenicu da je kolektivni identite t bitno proces . Procesi u kojima nastaje identitet bitno su odreeni ljudskim dje lovanjem i meudjelovanjem na skupnoj i pojedinačnoj razini. U prvom će se poglavlju nazn ačiti vrste meudjelovanja te istaknuti da se svijest o zajedništvu i razlici d ogaa u sferi kulture. Iako identitet nastaje u meudjelovanju više sfera, sami proc esi identifikacije dogaaju se u sferi kulture. Različite kulturološke odrednice (jezik, tradicija, religija, vjerovanje u zajedničko porijeklo) služe kao materijal za te proces e. Iako se, po jednoj definiciji, etnologija ponajprije bavi etnosima, njiho vom kulturom, porijeklom tj. etničkim identitetima, ovdje će se posebna pozornost posvetiti naciji i nacionalnom identitetu.1 Isključivo kulturalni i povijesni pristup u etnologiji često je bio kritizira n zbog zanemarivanja političke dimenzije. Politička besvijest etnologije “mirisala” je na ideo logiju. Meutim, svrha je tematiziranja nacionalnog identiteta to što nas analiza naci je nedvo-

smisleno prebacuje iz sfere kulture u sferu politike, države i moći. Vidjet ćem o da je za konstituciju nacionalnog identiteta (i svakog drugog) bitna moć i odnos spr am moći. Bavit ćemo se nadnacionalnim karakterom moći te državama za koje ćemo ustvrditi da su najsolidniji spremnici moći u modernom svijetu. Takva će nas razmišlja nja odvesti do kategorija društva te nadnacionalnog sustava moći i nejednakosti. Naš izlet u globalni svijet završit će cjelovitom teorijom što se odnosi na čimbeni ke koji utječu na izgradnju kolektivnog identiteta. 1 Bratanić u članku Poimanje rada na etnološkom atlasu Europe i susjednih zemal ja navodi definiciju etnologije: „Etnologija je znanost o kulturi i ljudskim grupama kao nosiocima kulture.“ L judske grupe koje se proučavaju jesu etnosi: “Nakon Bromleja glavni predmet etnologije su etnosi, nar odi.“ „Pojam etnos je prvi put upotrijebio Širokogorov koji ga je definirao (1923) kao grupu ljudi koj a govori istim jezikom, priznaje zajedničko porijeklo, ima zajednički kompleks običaja i načina života, koje čuva i pr enosi tradicija, a po kojem se razlikuje od ostalih takvih grupa (Bromlej 1973).“ Etnosi se ne st varaju voljom ljudi: “Ove se jedinice ne stvaraju voljom ljudi već kao rezultat historijskog procesa.“ „Kao karakteristika tog etnosa specijalnu ulogu igra recipročna diferencijacija antiteze ‘mi’-’oni’, jedan vrlo ka rakterističan trag etnosa je takoer njegova odreena stabilnost.“ 210 ----------------------- Page 3----------------------Duško Pet rović: Anatomija identiteta Identitet O čemu je u stvari riječ kada govorimo o identitetu? Naše razmatranje možemo početi kratkim izletom u povijest zapadne filozofije koja je pojam identiteta smatra la svojom središnjom ontološkom kategorijom. Nećemo se ovdje posebno baviti pojedinim filozofima, nego ćemo naznačiti nekoliko bitnih značajki pojma identitet. Zašto počinjemo s filozofskim pojmom identiteta? Zato što smatramo da je misaona tradicija zapadne filozofije uvelike utjecala na pojmovne okvire koje i danas ko ristimo kako u znanstvenom diskursu, tako i u svakodnevnom govoru. Dodatno smatramo da će nam kratko tematiziranje povijesti pojma identitet pomoći da teorijski iscr pno ocrtamo tu ‘neuhvatljivu zvjerku’ koju nazivamo identitet. Naime, smatramo da će nam povijest filozofije najbolje pokazati što pojam identiteta više nije . Riječ identitet dolazi od latinskog identitas koje u korijenu ima riječ idem što znači i sto. Identitas bismo mogli prevesti kao istost ili istovjetnost. Dakle, riječ identitet označuje

činio bićima. U tom bi smis lu pojam identificirati značio poistovjetiti . ‘priroena’ ili. dakle. U prirodna bića spadaju i svi prirodni predmeti i prirodni objekti (iz uzev životinja). kako stvar stoji s modernim pojmom identiteta u okviru dosadašnjih razmatranja? Kada u svakodnevnom govoru upotrebljavamo pojam identitet opisujući nekog pojedinca ili osobu. pojava ili svojstvo jednako samom sebi. Dakle. kako bi rekao Aristotel. tvorac kulture. pojam identitet je. koji je sastavljen od sku pa pojedinaca. prirodna stvar koja sama od sebe postoji te se sama od sebe mijenja? Je li nacija prirodni predmet neovisan o ljudskom djelovanju i spoznaji? Ili. Prirodna bića postoje neovisno o čovjekovom djelovanju i spoznaji. popularno filoz ofski rečeno.. spada li identitet u kategoriju prirodnih bića. Bića koja je čovjek svojim djelovanjem stavio u kretanje i na taj način stvo rio su tzv. točnije za Aristotelom. No. i dentitet je bio središnja ontološka kategorija. jednostavnije rečeno. opet ćemo posegnuti za filozofskom tradicijom. upravljanog vlastit om sviješću i voljom.Page 4----------------------Etnološka istraživanja/Ethnological Researches Je li neki kolektivni identitet (npr.odnos po kojem je neko biće. kamen činilo kame nom. uopće. što nam ta spoznaja danas znači? Uzimamo li danas pojam identiteta u gore naznačenom smislu? Da bismo odgovorili na ova pitanja. pokrivao. odreenog njegovim djelovanjima i razmišljanjima? 211 ----------------------. No. Identitet je. opisujemo li pritom tog pojedinca kao prirodno biće odreeno svo jom vrstom ili pak uvijek mislimo na tog odreenog pojedinca. ono trajno svojstvo koje je. nacija). prirodno biće odreeno svojom vrstom. bića kulture. na primjer. ob jekata koji postoje neovisno o ljudskoj volji i djelovanju? . shodno tome. ona koja se sama od sebe kreću. Drugim riječima. nešto samoniklo. označavao bitna svojstva nekog predmeta ili bića. Podjela je umjetna te služi samo za olakšano razumijevanje j er je i čovjek. Pojam identitet proizašao je iz logike i filozofije i prvotno je značio istovjetnost stvari i bića u sveopćoj mijeni. Prirodna su bića ona koja su ‘samonikla’. ‘cjelinu bića’ i bio agens koji je ta bića. u logici i filozofiji. u kontekstu filozofske tradicije koju smo ponajprije naslijedili od starih Grka. i njegovom podjelom na prirodna i umjetna bića.

Iz ovoga slijedi da stav koji. znanje koje je produk t ljudske povijesne prakse. ne znači da pojam objekta u spoznajno-teorijsk om smislu. U spoznajno-teorijskom smislu pri istraživanju identiteta (i u drugim istraži vanjima).Ako se složimo s tvrdnjom da pri modernom korištenju pojma identitet uvijek p osežemo za jedinstvenom ljudskom jedinkom koja nije jednaka ni jednoj drugoj. riječju. Istraživač koj i je subjekt spoznavanja. U konstituciji identiteta. tj. istraživač-znanstvenik susreće se s poznatim paradoksom lašca. onda zasigurno možemo zak ljučiti da skup takvih jedinki što čini neki kolektivni identitet nije prirodni predmet neovisan o ljudskoj volji. djelovanju i spoznaji. naciju svrstava u klasu prirodnih predmeta s biologijskim karakteristikama (poznati su znanstveni stavovi koji naciju promatraju kroz pojmove etnogeneze i krvnog srodstva naroda) postaje prvorazredno po litičko pitanje. na koju smo ograničili p ojam identitet.2 Ovaj stav zamagljuje činjenicu da je identitet produkt djelovanja te zanema ruje gore iznesenu fundamentalnu istinu da u društvenoj sferi. imamo ‘posla’ sa subjektima. na primjer. To. Objekt koji se pro matra ujedno je i subjekt s kojim istraživač dolazi u meudjelovanje. U toj igri dj elovanja i meudjelovanja nastaje spoznaja i samospoznaja. ujedno je i objekt na koji se djeluje. konstantno mijenjaju mjesta. te proces objektiviranja u ontološkom smislu. gdje se nacija objektivizira. u stvari. dakle. ovisno od rakursa. Uzmimo primjer: kod procesa samospoznaje (koji možemo podijeliti na introsp ekciju i na simboličko smještanje sebe u okolinu) subjekt stalno prolazi kroz pro ces obje- . p romatra kao prirodni objekt. Ovo je razlikovanje vrlo važno jer pitanje kolektivnog identiteta izravno smješta u područje društvenosti. naravno. grupa-grupa. U spoznajno-teorijskom smislu kod ovakvih stavova dolazi do stri ktne podjele izmeu subjekta i objekta spoznaje. kulture i politik e. jedinkom koja ima svoju vlastitu svijest i volju. možemo potpuno zanemariti. Bitna je značajka ovog dogaanja procesualnost u kojoj na polju ljudskog meudjelovanja (pojedinac-poj edinac. dolazi do stalne logičke antinomije u kojoj subjekti i objekti. prema kojima imamo i moralnu odgovorn ost. grupa-pojedinac) subjekti postaju objektima. a objekti subje ktima.

Za konstituiranje identiteta bitne su ove sfere ljudskih odnosa: 1. Obitelj osigurava natalitet. produkt ljudskog djelovanja i meudjelova nja. 212 ----------------------. S druge strane. Obitelj je prva i najz načajnija stepenica u izgradnji osobnog identiteta svakog čovjeka jer se kroz nju provodi prva socij alizacija pojedinca u grupu i društvo. Dominan tan socijalni sklop u toj sferi odnosa jest obitelj. s dr uge strane. Obitelj je vrlo važna stepeni ca za normalan psihički i fizički razvoj čovjeka. u istom članku. subjekta.2 Bratanić. pretakanja svoje subjektivnosti u objektivitet.“ „Predmet etnologije su naro di. Proces konstitucije može ‘zapeti’ na bilo ko jem od dva navedena pola. prije svega. ljudske povijesne prakse. spoznaje i samospoznaje. Nasuprot tome predmetnost je onaj aspekt općeg predmeta koji je izabran za znanstveno istraživanje od strane znanstvenika. može imati nedostatak samopoštovanja. a predmetnost je tradicijska svakodnevna kultura“. ukidanje tjelesnosti. Naime. identitet je. riječju. Svaki pravi predmet ima mnogo aspekata. Da zaključimo. Objektivitet. subjektivitetu može izostati objektivacija. on uvijek nastaje i konstituira se u procesu. Bitna je njegova značajka procesualnost. dakle.Page 5----------------------Duško Pe trović: Anatomija identiteta ktivizacije (u procesu introspekcije on objektivizira osjećaje i tjelesnost dok u procesu simboličkog smještanja u okolinu on traži ‘objektivnu’. tj. smrt ili možda nedostatak društvene potvrde koja za posljedicu. U našem primjeru. u psihološkoj sferi. etnosi. Način konstituiranja identiteta ovisi o vrstama ljudskih meudjelovanja i procesa. društvenu potvrdu vlastite vrijednosti). kod procesa samospoznaje to može imati za posljedicu ‘prestanak introspekcije’. o etnološkom spoznajno-teorijskom konceptu kaže: “Svaka empirijska znanost (u koje spada i etnologija) mora imati svoj predmet koji postoji nezavisn o od čovjekove volje. konstituira i potvruje subjektivitet. m aterijalno postojanje ljudske jedinke. Sfera intimnih odnosa koja spada u područje privatnog. U obitelji vlada značajan stupanj emotivne povezanosti koji osigurava visok stupanj solidarnosti. . Posljedice su poznate: žrtvovanje tisuće ‘subjekata’ radi opstanka nacije. jednostrano opredmećivanje nacije može imati za posljedicu zanemarivanje činjenice da se nacije sastoje od subj ekata. Kao što smo već istaknuli.

i obrnuto. Zanimljivo je iznijeti podatak da je po marksističkoj teoriji klasni id entitet trebao biti revolucionarni integrativni moment na globalnoj razini. Sfera ekonomskih odnosa i ekonomske razmjene. Ovakav se zaključak posebno čini ‘klimav’ u pitanjima rodnog i vjerskog identiteta koji su i u modernitetu bremeniti političkim kono tacijama. imaju tenden ciju pretakanja iz privatne u javnu sferu. vlasničkim odn .U sferu intimnih odnosa stavit ćemo i odnos pojedinca prema samome sebi. profesional ni i vjerski identitet. Naime. Ovo je iznimno važna činjenica koju je nužno imati u vidu pri analizi globalnih kretanja i globalizacije. svom osobnom identitetu. Tijek pov ijesti tu je tvrdnju opovrgnuo prevagnuvši u korist nacionalnog identiteta. svojoj osobnoj povijesti. Možda bi poštenije bilo složiti se sa zaključkom da sva tri nabrojena identiteta. Pretakanje ekonomskih odnosa u sferu društvenosti.Page 6----------------------Etnološka istraživanja/Ethnological Researches javnog u ekonomskoj sferi čini tržište koje danas uvelike nadilazi granice o dreene državama. po klasičnom shvaćanju. Za ekonomsku sferu bitno je istaknuti da ona o visi o podjeli i organizaciji rada. klasi. Možda se čini neopravdano ove identitete ubrojiti u sfer u intimnih odnosa. tehnološkom razvoju proizvodnih snaga. No. Ekonomska sf era može zadovoljiti i potrebu za identifikacijom i pripadnošću grupi. nego i identitet. s tim. u kasnoj modernosti i postmodernosti zamjetna je intimizacija javnog i globalnog prostora. da područje javnog čini tržište koje posreduje i omogućuje zadovoljenje privatnih interesa i potreba. interesi i potrebe. Revoluci je su se vodile u okviru nacija. to činimo zato što stvar promatramo u okvirima moderniteta i modernitetu karakteristične društvene situacije u kojoj su se ovi identiteti mah om povukli u privatnu sferu. područje 213 ----------------------. strogo materijalno shvaćeni. Dakle. zaje dnici. 2. u ekonomskoj se sferi ne zadovoljavaju samo. Svjedoci smo političke borbe za prava spolova te bujanja političkoga vje rskog fundamentalizma različitih vrsta. ekonomski zadovoljavaju privatni interesi i potrebe. dakle. primarno se. ovisno o situaciji u društvu. u kapitalizmu. Ne kupuje se samo ‘materijalna potreba’. svojoj osobnosti. Iak o bi područje intimnosti i osobnog identiteta po definiciji trebalo spadati u priva tnu sferu. Ekonomska sfera dotiče se privatnog i javnog područja. Od mnoštva osobnih identiteta. stv ara klase i klasni identitet . izdvojit ćemo rodni. no.

to nam pojašnjava i zašto se nacija-država može korumpirati. života. grupa. kako Hannah Arendt (1970) pokazuje analiz irajući revolucionarne prevrate. Ekonomska sfera osigurava materijalnu osnov u za opstanak pojedinaca. financijskim i novčanim poslovanjima itd. Trebala bi se ticati isključivo javnog područja dj elovanja. brine se za njegov skladan razvoj i napredak. Ratna s ila može izazvati fizičko uništenje pojedinaca i zajednica. Sfera političkih odnosa. brine se i za pojedinca. No. zaštitu njegova vlasništva. 3. politički odnosi ponajprije se tiču djelovanja u zajednici i za za jednicu putem općeg interesa. Moć i vlast produciraju fizičku silu pomoću koje se osigurava p risila na red. podjarmljivanje i oduzimanje slobode. Politički su subjekti prema van slobodni kada posjeduju političku samostalnost. Brine se za njegovu zaštitu. na unutarnjem planu. zajednica i država. Jedan od takvih sus tava jest globalno važni kapitalizam. Dakle. Ona osigurava sredstva za prisilu. zakonima. ustan ovama ili vladarima najviše ovisi o javnom mišljenju kroz koje se manifestira po zitivna potpora i opće prihvaćanje tog oblika vlasti. te ratna sila na vanjskom planu. dakle. Percepcija opasnosti i rizika može imati ključnu ulogu u konstituciji pol itičke zajednice. Dobro političko djelovanje. Ovo je iznimno važna spoznaja koja nam osvjetljava zašto nešto naizgled banalno kao zamišljena zajednica (u in terpretaciji B. riječju. raspodjeli i količini kapitala. Ona je izvor stalne opasnosti ko ja izaziva strah i nepovjerenje koje je izvor stalnih napetosti meu političkim sub jektima. posluh državljana prema vlasti.osima. Promjena sadržaja i opsega javnog mnijenja (karakteristična za proces globalizacije ) može destabilizirati već formirane zajednice pokazujući nam često zanemarenu moć simbola. Kroz polit ičke ustanove struji moć koja omogućuje primjenu različitih oblika vlasti i vladavin a kao specifičnih oblika političkog djelovanja. mogućnost samostalnoga političkog odlučivanja te kada su kao t . Takvi pokazatelji bitno odreuju vrstu ekonomskog sustava. zaštitu nje govih prava. Političko djelovanje uspostavlja ustanove ili se prov odi kroz ustanove koje reguliraju život u zajednici te osiguravaju njen kontinuit et i opstanak. Naime. Za našu je analizu vrlo važno nagla siti da moć u sferi politike proizlazi iz konsenzusa članova zajednice za odreene oblike primjene moći i vlasti. Andersona to je parafraza nacije) ima toliku političku moć. načela i uvjerenja. kroz brigu za zajednicu.

kodificiramo društvene i pravne norme. Sfera kulture. riječj u. artikulacija i shv aćanje istosti i razlike. proces je povratan . znanje te razmjenjujući informacije. No. Pomoću znakova mi postajemo svjesni odnosa i procesa. njima artikuliramo stvarnost. osmišljavajući i pripitomljavajući stvarnost na osobnoj i grupnoj razini. mitologiju. posreduju svim ljudskim odnosima. komuni cirajući preko znakova prenosimo osjećaje. Sfera kulture sadrži jezik. najviše ovisi o povijesnoj situaciji nekog vre mena i vrsti identiteta koji se proučava. nacija-država. pojedinci i grupe. religiju . Carstvom znakova upravlja sustav znakova koji nazivamo jezikom. Bitno je naglasiti da u sferi kulture nastaje percepcija. 4.akvi priznati od drugih političkih subjekata. Sfera političkih odnosa dominantno pribavlja moć za fizičku silu. mnijenja i znanja. znanja i iskustva u prostornom i vremenskom smislu. njima zapisujemo mnijenja i znanja. skupljajući iskustvo. sferu kulture nazvat ćemo carstvom znakova. društvene norme i običaje. političkoj. 214 ----------------------. pomoću njih mi usmjeravamo i koordiniramo (politička i ekonomska) djelovanja. kao što znamo. priznavanje identiteta. oni istodobno i djeluju gradeći osobni i kolekt ivni identitet.) Kroz djelovanje u sferama koje smo do sada naveli (intimnoj. stvaramo prostore zajedništva i razlike. ekonomskoj i kulturnoj). Pod povijesnom situacijom najprije mislimo . Znakov i. identiteta i razlike. Kroz razumijevanje i artikulaciju. Kroz djelov anja oni istodobno grade i razumijevaju osobni i kolektivni identitet. tj. dolaze do razumijevanja i artikulacije sličnosti i razlika. Sfera kulture kroz artikulaciju identiteta dominantno pribavlja smisao ljudskom djelovanju. Koja će od sfera odn osa biti odlučujuća u izgradnji identiteta. zajednička sjećanja i povijest. još ćemo dodati. znakovima zapisujemo dogaaje stvarajući sjećanja i povijest. (U političkoj sferi dominantno je pri znavanje istovjetnosti i razlike. Najjednostavnije rečeno.Page 7----------------------Duško Pet rović: Anatomija identiteta Prevladavajući oblik političkog organiziranja u današnje vrijeme jest moderna država. Bitna značajka procesualnosti u četiri navedene sfere jest njihova meusobna interakcija. tj. isprepletenost i meuovisnost u izgradnji identiteta.

Jedan od mogućih odgovora na postavljeno pitanje jest tvrdnja da se nacija su stavno. pitanje je koliko je panislami zam konstruktivan sustav. Kada kažemo da je nacionalni identitet najmoćniji i najuspješniji. nacionalnom. tj. Pod moći mislimo materijalnu.na odnose moći koji postoje u odreenom vremenu i na odreenom prostoru. Za analizu d inamike sfera. Projektu panislamizma. Nećemo istraživati koliko se nacija uklapala u komunistički nadnacionalni sustav. a koliko samo identitet otpora u procesi ma globalizacije o kojima ćemo nešto kasnije govoriti. No. danas je izvjesno da većina komunističkih zemalja koje su opstale ima nacionalni karak ter. u potpunosti uklapa u nadnacionalni sustav moći liberalizma koji ima primat u globalnim razmjerima. ne odgovara nacionalna razjedinjenost. poslužit će nam Castellsova podjela vrsta identiteta (v. On a će nam poslužit kao teorijski okvir za otkrivanje dinamike identiteta u globalnim pr ocesima. U ovom smo istraživanju odlučili veću pažnju posvetiti najuspješnijem i najmoćnijem kolektivnom identitetu modernog doba. Odnosi moći uvjetuju koja će se sfera odnošenja isticati u izgradnji identiteta. 215 ----------------------. Najveća količina moći koju je liberalni sustav producirao nije jedini razlog nj egove . onda mislimo da od svih identiteta koje smo ov laš spomenuli. fizičku i kulturnu moć. O tome ćemo nešto više reći kasnije.Page 8----------------------Etnološka istraživanja/Ethnological Researches Odgovor na pitanje zašto je nacionalni identitet najmoćniji i najuspješniji nad ilazi opseg ovoga članka. u veći ni slučajeva na račun drugih. U novije vrijeme. nacionalni danas ima najveći utjecaj na život ljudi na globalnoj razini. Pod primatom mislimo da je liberalizam (alias liberalni k apitalizam) kao sustav u globalnim odnosima snaga uspio skupiti najveću količinu moći. Navest ćemo samo nekoliko natuknica koje ćemo kasnije detaljnije tematizirati . no . ozbiljnije mu konkurira jedino vjerski identitet u obliku panisl amizma. Liberalizam je kao svoje točke moći producirao liberalne naci je-države. ujedinjavanja muslimanskih zemalja na vjerskoj osnovi. bilješku 3).

prije svega. Skladni je razvoj liberalne države karakterističan. s gledišta cjeline države kao sustava. pa time i država. ili nedostatak konkurentnosti u odnosu na liberalnu državu. drugi je razlog stabilnost. nacije-države (naravno ne sve. posjedovala u odnosu n a konkurente i 2. a država. O ne su težile ili teže ka podložnosti. To stvara sklad u kojem se ni jednoj sferi ne posvećuje p revelika pažnja. Po našemu mišljenju. izvlačeći u jednom trenutku maksimalnu korist za cjelinu sustava. Tim nastojanjima država je uspijevala stvoriti stabilnost. znači posvećivati jednaku pažnju sv ima trima sferama. ujedno izvlačio ma ksimalnu korist za dijelove sustava. za zreli mod ernizam koji je okrunjen liberalnom državom blagostanja na Zapadu. liberalna nacija-država je optimalno izvršavati svoju funkciju – zadovoljavati potrebe većine svojih pripadnika u sv Svi ostali oblici udruživanja (u modernitetu ih je bilo nekoliko: komunističk .Page 9----------------------Duško Pet rović: Anatomija identiteta nadnacionalnog sustava moći koji je u okviru svoje paradigme dalje nastavio razvij ati ekonomske odnose. U konačnici. razvijene). U mogla e četiri sfere odnošenja. nacional-socijalistička država) nastojali su istaknuti jedn u nauštrb neke druge sfere odnošenja. Detaljniju analizu tih procesa ostavljamo za sljedeće poglavlje u kojem ćemo izravni je stabilnost u odnosu na konkurente. Zadovoljavati potrebe većine svojih pripadnika u sve četiri sfere odnošenja. najveća količina moći koju je sustav. Dva su razloga za koja smatramo da su prometnula liberalnu naciju-državu u najuspješniji oblik udruživanja u modernom dobu: 1. Liberalni je sust av. okviru skladnog djelovanja sustava. Mnogi autori nag lašavaju da je skladni razvoj svih sfera liberalne države poremećen daljnjim razv ojem 216 ----------------------. To je poremetilo funkcioniranje država u četiri sfere. vjerska država. uglavnom z apadne. nesamostalnosti i raspadu.uspješnosti. takve su zajednice pokazivale ili iz razitu nestabilnost.

država. liberalni-kapitalizam koji ima primat u globalnim razmjerima. društvo. slijedeći Katunarića. neke ćemo od tih pojmova kategorijski osvijetliti postavljajući ih u meusobne o dnose ovisnosti. Nadnacionalni sustav moći. No. Tako je barem bilo u po jedinim razdobljima novovjekovne povijesti. dok protok ljudi nastoji strogo kontrolirati. No. uvest ćemo pojam društvo. nadnacionalnom sustavu moći i nejednakosti. Kontrolirajući prot ok ljudi. Liberalni sustav moći projektira društvo kao konačnu stvarnost koja se sastoji od dvije sfere: globalnog protoka stvari i nacionalno odreene zajednice ljudi (Katunar ić. nacija-država. nacija. 2003: 53). naciji. vrlo je važno naglasiti da je društvo i skup veza i djelovanja koje taj poredak mogu i dokinuti. Zbog daljnje analize i kvalitetnijeg osvjetljavanja situacije. Na globaln om planu liberalizmu se suprotstavlja ili se suprotstavljao. uključujući i grupne granice.Page 10----------------------Etnološka istraživanja/Ethnological Researches Prema Katunariću. 2003). nacija. Razlog za odbacivanje postojećeg stanja jest narav liberalno g sustava. to nije tema ovog istraživanja. Društvo je opći pojam koji se odnosi na sve oblike zajedničkog života ljudi (Katunarić. Po tom razumijevanju. 2003: 50). Kao današnji prevladavajući opći sustav moći možemo imenovati. Za daljnju analizu. opći sustav moći stvara odvojene zajednice ljudi meu kojima postoji nejednaka raspodjela bogatstva i moći. već spomenuti. 2003: 53). dakle. država. 2003: 53). Društvo ima dvije dimenzije (Katunarić. Hoćemo li na globalnoj sceni imati pojavu još nekoga globalnog sustava. Najprije ćemo uvesti kategoriju glavnog (općeg) sustava moći koji ima nadnacionalni karakter.govoriti o državi. nacija U prethodnom smo poglavlju kroz apstraktne teorijske pojmove krišom uvukli pojmove liberalizam. predstavlja instancu općenitijeg pojma društvo kao sustava moći i nejednakosti. Opći sustav moći omogućuje i potiče globalni protok stvari koji se utjelovljuje u slobodnoj trgovini. prije svih. Posao društvenih znanstvenika trebao bi biti afirmiranje drugih dimenzija društva te kritičko odbacivanje postojećeg stanja (Katunarić. autor koji je načinio teorijski iskorak prema povezivanju d . komunizam (boljševizam) i danas sve jači vjerski fundamentalizam u liku panislamizma (Katunarić. zanimljivo je pitanje. Društvo možemo definirati kao skup horizontalnih i vertikalnih veza meu pojedincima i ljudskim grupama koje reproduciraju ili unapreuju postojeći oblik nejednakosti i moći. 217 ----------------------.

osigurava ravnomjeran razvoj i punu zaposlenost. populacijska i ostala kretanja. vojnom. Što je d anas možda od presudnog značaja. Temeljni spremnik m oći u suvremenom svijetu jest država. Tzv. Ako globalno društvo promatramo kao apstraktnu shemu. obrazovano i odano ljudstvo. država posjeduje pravni i politički okvir koji svoji m članovima osigurava pravnu. razvija financijsko tržište. U okviru globalnoga liberalnog sustava svaka država. u najvećoj mjeri. Naime. Ona zastupa interese svojih tvrtki u inozemstvu. nacija-država izranja kao najpostojaniji i najefikasniji spre mnik moći. te kao dominantan društveni entitet još uvijek. dakle. nijedna se zajednica ne može održavati bez suradnje i sudjelovanja države. Država u makroekonomskoj sferi potiče investicije. pravni i fiskalni okvir za njegovo neometano cirkuliranje i oploivanje. Teza koja se ovdje posta vlja jest sljedeća: u globalnim odnosima moći država je još uvijek ključni nositelj moći. nacija-država glavno je središte organizirane fizičke sile. Ovi stupovi moći kristaliziraju se u državama. socijalnu zaštitu i obrazovanje. ona osim mat erijalnih sredstava posjeduje ne manje zanemarivu ideološku sposobnost koja stvar a neku vrstu manje ili veće odanosti državnom sustavu koji je onda u stanju u kratko m razdoblju mobilizirati velike količine ljudstva za ratne i druge svrhe. nacionalno pitanje onda se svodi na pitanje skupljanja moći koja će producirati ili samostalnu državu ili posebne povlastice neke etničke z ajednice unutar neke već oformljene države. društvo se temelji na četiri stupa moći: ekonomskom. političkom i kulturnom. kao sustav moći i nejednakosti. Temeljni pojam koji se uvodi u analizu jest pojam moći. U današnje moderno doba. Kapitalu nudi sigurna utočišta. kao na jefikasniji spremnik moći. potiče izvoz ( Keynesova regulacija). Osim aparata fizičke sile. država osigurava nesmetan rad znanstvenih ustanova. nastoji povećati svoju moć. maksimirati korist i blagostanje za sebe i sv oje pripadnike ili odreene zajednice svojih pripadnika (tu se ponajprije misli n a zajednice moćnih pojedinaca koji mogu činiti elitu neke države). čuva i koristi znanja. odreuje globalno sta nje . osigurava komunikacije. Pojam nacija izvodi se iz po jma moderne države. Prema Mannu. ključni čimbenik koji odreuje ekonomska.ruštva kao sustava moći i nacije kao sustava kolektivnog identiteta jest Michael M ann (2003: 253).

Nacija i nacionalizam odreen državom-nacijom sa svojom. od graana koji svojim pravom glasa čine bazu i temelj političkog sustava. nego se po svojoj logici nastoji i sključiti iz globalnih procesa odreujući ljude više prema onome što oni jesu nego što oni rade . dolazi do nepovjerenja prema kompanijama pa onda. civilna društva (produkti rada državnih ili. ali sigurno gubi bitku s umreženim društ vom koje se javlja kao dominantan oblik udruživanja u postmodernom svijetu. naime.Page 11----------------------Duško Petrović: Anatomija identiteta u globalnom svijetu koji je sve povezaniji. 2002: 21). Autori poput Emanula Castellsa (2002) dok azuju da država u informacijskom dobu polagano. imamo pojavu identit eta otpora kao dominantnog oblika identiteta u suvremenome globaliziranom društvu. posredno. kako kaže Castells. u globalizacijskim procesima sve više gubi utjecaj i samostalnost. Nai me. Tu se ponajprije misli na ukidanje socijalnih ugovora izmeu kapitala. Doista.stvari. Kao posljedicu takvih kretanja. radne snage i države što vodi slabljenju socijalne komponente državnog aparata koje pak za posljedicu ima gubitak legitimiteta države u očima graana. država polako gubi svoju samostalnost i suverenitet. nacije-države koje svojim partikularističkim djelovanjem potiču i stabiliziraju globalizirajuće procese t e u njima sudjeluju kao važni sustavni čimbenici. Po Castellsu. U uvjetima globalizacije. nije svuda samo pasivni promatrač koji se u glo balizacijskim procesima osjeća uvijek nelagodno. državnog aparata koji podupire globalne nositelje moći. u mnogim po ljima partikularističkom politikom. Postoje. legitimirajućih ustanova) smanjuju se i rastaču. Razlog je tome nepost ojanje kontinuiteta logike stvaranja moći u globalnoj mreži i logike udruživanja i zast upanja u specifičnim društvima i kulturama (Castells. i prema državi koja promiče globalizacijske procese. naglašenog profiterstva kom panija i nestabilnog tržišta radne snage. . Mnogi autori u naglašavanju globalizacijskih odnosa pokušavaju argumentir ano dokazati da država.3 Identitet otpora nije konstruktivne prirode. Teza Michaela Manna. u današnjem neoliberalnom svijetu zamjetno je smanjenje funkcija koje je država obavljala u prošlosti. u današnje je vrijeme često osporav ana. svjedoci smo procesa podvajanja nositelja moći. koju ovdje iznosimo. kao najčvršći spremnik moći. Zbog nestabilnosti i nerazvidnosti globalnih procesa. 218 ----------------------.

No. komunalizacija. slučaj kada feminizam izae iz rovo va identiteta otpora i prava žena kako bi izazvao patrijarhalizam. zamjetno je i nepovjerenje spram države. što je slučaj s Hrvatskom i njezinim ‘balkanskim okružjem’. te tako kopaju rovove za otpor i preži vljavanje koji se temelji na načelima koja su različita ili suprotna onima koja prožimaju društvene institucije. 3. predlažem razlikovanje tri oblika i izvora izgradnje identiteta: 1. tj. Posto je 3 Castells (2002): „Budući da se društveno izgraivanje identiteta uvijek dogaa u kont ekstu koji je označen odnosima moći. Legitimirajući identitet koji uvode dominantne društvene institucije kako bi proši rile i racionalizirale svoju dominaciju u odnosu prema društvenim akterima. fragmentacija identiteta. k ao što Calhoun predlaže u svom objašnjenju pojave politike identiteta. njima dostupnih.“ „Legitimirajući identitet stvara civilno društvo …“ „Identitet za otpor … dovodi do stvaranja komuna ili zajednica“ „… projektni identitet. Identitet otpora koji stvaraju oni subjekti koji se nalaze u položajima/uvjetim a u kojima su obezvrijeeni i/ili stigmatizirani logikom dominacije. Takav oblik nacionalizma posebno pogaa. a time i patrijarhalnu obitelj i cijelu strukturu produkcije. 2002). pa čak i vjer ski fundamentalizam. Kod razvijenih zemalja. To je. tj. tzv. gubi tak materijalne osnove na kojoj se država gradi. dobitnika u globalnom svijetu (zbog već opisanih procesa ). No. traže preobrazbu sveukupne društvene strukture. marginalne države-nacije kod kojih je jako izražen gubitak samostalnosti i suverenosti.Page 12----------------------Etnološka istraživanja/Ethnological Researches mnogi pokazatelji da je Castellsovo insistiranje na identitetu otpora kao dominantnom obliku identiteta u današnjem društvu umnogome opravdano. upravo je gubitak materijalne os nove načelo iz kojeg se napaja nacionalizam u globalnome kapitalističkom društvu. tema koja čini srž Sennetove teorije o autoritetu i dominaciji.U takve oblike identiteta spadaju komunalizam. u svjetskim razmjerima. identiteta koji država nastoji izgradi ti (legitimirajući identitet). 2. na primjer. kulturnih materijala grade novi identitet koji redefinira njihov položaj u društvu i. to čineći . reprodukcije. kod pitanja moći države u globalnom svijetu i sam Castells . s tvara subjekte …“ 219 ----------------------. vjerski fundamentalizam i nacion alizam (Castells. posebno izražen kroz sekte različitih religijskih naslijea itd. Projektni identitet koji nastaje kad društveni akteri. ali se jednako tako uklapa u razne teorije o nacionalizmu. spolnosti i osobnosti na kojoj su se povijesno temeljila društva. posebno kada se promatraju marginalne države gubitnici. na temelju bilo kakvih.

teza o gubitku moći države u globaliziranom svijetu donosi. Za primjer treba analizirati što se u da našnje vrijeme dogaa s UN-om. takve rasprave nadilaze okvire ovoga rada. informacija i robe. ekološkim samitima te možda i EU-om. ne donose nikakve obvezujuće odluke. barem skoro. Budući da država gubi moć. pridodaje postojan je mnoštva različitih načina pomoću kojih upravljačka moć države-nacije olakšava ili otežava kretanje kapitala. meunarodne organizacije preuzimaju samostalne akcij e djelovanja te tako sve više zadobivaju samostalnost. nacionalizam kao produkt državnog aparata postaje irelevantan. zbog čega dolazi do form iranja nadnacionalnih tijela kontrole (MMF-a. Iako je globalna povezanost i meuzavisnost sve veća. za nas je važno da u tematiziranju nacija i nacionali zma ne zanemarimo taj aspekt.priznaje da država kao povijesna praksa neće. a gospodarska privlačnos t odreene zemlje stranim multinacionalnim kompanijama funkcija je lokal nih gospodarskih. On se slaže s Martinom Carnoyom (Castells. i pravnih uvjeta. EU-a i ostalih). u n ačelu. j ednu teorijski veoma važnu posljedicu. kod istraživanja nacija i nacionalizama. WTO-a. teško je zam isliti da ona mogu opstati ako u svom djelovanju ne slijede interese pojedinih. banal- . i ne potiču njihovo osnaživanje. 2002: 312). Th ompson (Castells. 2002: 311) koji tvrdi da je natjecanje meu n acijama i dalje funkcija nacionalne politike svake zemlje. No. Carnoy zastupa mišljenje da multinacio nalne kompanije u velikoj mjeri ovise o svojim matičnim državama koje im pružaju izra vnu ili neizravnu zaštitu. te da nacionalne politike ljudskog kapitala ključn o utječu na produktivnost gospodarskih subjekata unutar nacionalnog teritorija. kada doe do zakidanja interesa vodećih članica. dolazi do ozbiljn ih kriza u njihovu radu. No. može se navesti podatak da nadnacionalne organizacije koje ne zast upaju interese svojih najmoćnijih članica teško preživljavaju na svjetskoj sceni i. Naravno. naj snažnijih članica. odumrijeti. osim odnosa korporacija i države. rada. kao protuargument njegovoj tvrdnji. Castells navodi da su te nadnacionaln e organizacije i nastale kako bi osnažile već postojeće države članice. Nacionalizam kao produkt državnog aparata u daljn jem će se tekstu promatrati kroz kategorije formalnog i simboličkog nacionalizma. zbog nemogućnos ti dogovora meu članicama. no. U svim tim organizacijama. Iako se iz Castellsovog djela takva p osljedica ne može jednoznačno izvući. a mi bismo dodali.

U tom svjetlu pokazuje se tendencija izgradnje i poboljšanja sustava koji se nalaz e unutar nacionalnih granica. a time i radna mjesta za milijune poljoprivrednika diljem razvijenog svijeta. da se današnje društvo sastoji od dvije sfere – glo balnog protoka stvari i nacionalno odreene zajednice ljudi. ne. Sličan primjer imamo kod politike useljavanja i dobivanja državljanstva. Nijedna država neće dopustiti nekontroliran priljev imigranata i radno sposobnog stanovništva čiji će dolazak prouzročiti preraspodjelu bogatstva. Iako na svjetskom tržištu neke nerazvijene zemlje mogu proizvesti velike količine vrlo jeftine hrane. pokušat ćemo dati nekoliko primjera u kojima je vidljiv izrazito nacionalni rad državnog aparata.Page 13----------------------Duško Pet rović: Anatomija identiteta stoji izvući najveću moguću korist za sebe u obliku povećanja profita. Tako. razmjenu dobara i cirkuliranje kapitala. potaknut razvoj jedne privredne grane. Politikom države u najrazvijenijim je zemljama. . stalnog povećanja moći i sigurnosti. pored politike otvaranja globalnim kretanjima. nego samo zbog politike čuvanja radnih mjesta za domaće stanovništvo. politika koja na globalnom planu nastoji potaknuti otvaranje tržišta. možemo reći da je u slučaju državnog aparata posrijedi konstantna meuigra izmeu otvaranja i zatvaranj a. ekskluziviteta. ali i koja u tom globalnom k retanju na220 ----------------------. dakle.nog i vrućeg. slobodn u trgovinu. Nasuprot klasičnom liberalnom stajalištu. koje bi u idealnom slučaju izabralo rješenje koje bi dovelo u propast globalno nekonkurentne grane ekonomije. zbog krajnjega najracionalnijeg i najisplativijeg ekonomskog rješenja. Na ekonomskom planu možda najeklatantniji primjer takve dvostruke politike jesu državne subvencije za poljoprivredu kojima se korist e sve najrazvijenije zemlje. protiv no zakonima tržišta. tj. izabire se rješenje u kojem država kroz subvencije nastoji sačuvati konkurentnost. Kao uvod u tu temu. imamo tendenciju zatvaranja . U kontekstu izrečene tvrdnje. pad standarda i socijalne nemire. ravnomjernog i sveobuhvatnog razvoja svoje zajednice. njihova je poljoprivreda dovedena d o uništenja zbog postojanja jeftinije hrane koja je proizvedena posredstvom subvenci ja u najrazvijenijim zemljama. Ono što pod time mislimo jest selektivan pristup raspodjeli dobara koja nastoji maksimirati bogatstvo zatvarajući ga u nacionalno odreene zajednice i li odreene skupine unutar nacionalno odreenih zajednica (elite).

Katunarić navodi dva autora koji su se bavili gore navedenim temama. Nacionalizam pomaže zatvaranju države iako nije jedi ni agens zatvaranja koji se nalazi i u samoj logici državljanstva. a izvana ekskluzivan. 2003: 280) se bavi državljanstvom. banalni i vrući nacionalizam Brubaker (Katunarić. načelom državljanstva . Naime. Formalno je načelo često zanemareno u analizama je r je njegov rad tih i polagan i često prikriven antinacionalističkom ideologijom koja . Ovakvim se prikazom osvjetljavaju formalne granice koje zatvaraju neko društvo i pristup njegovim vitalnim ustanovama. Praksa i ideologija u nekoj se državi mogu veoma razlikovati i često se i razlikuju. ali ekskluzivitet i zatvaranje ne moraju biti nužno popraćeni nacionalističkom ekskluzivističkom ideologijom. 221 ----------------------. To su Michae l Bilig i Rogers Brubaker. radi se o svjesnom pr ikrivanju i laganju. formalno je načelo veoma važno za analizu odnoseći se na državu i njen aparat te na globalni sustav moći koji smo promatrali kroz analitičku kategoriju društva. Vrlo je zanimljivo. Ovime smo razdijelili ekskluzivističko djelovanje država-nacija na formalno i simboličko načelo.U takvim primjerima najbolje se vidi restriktivan i ekskluzivan pristup koji držav a zauzima kod nekih pitanja. tj. Upravo ovaj nesrazmjer izmeu ideologije i prakse državnog aparata poglavito je karakterističan za zapadnu antinacionalističku ideologiju. koji je iznutra inkluzivan. lažnu svijest. a u praksi često povlači izrazito nacionalističke i partikularističke poteze. Formalne granice produkti su rada državnog aparata i njihovo se postojanje ne mora izražavati simbolički kroz nacionalizam i nacionalističku ideologi ju. a koji je takvu ideologiju definirao kao tzv.Page 14----------------------Etnološka istraživanja/Ethnological Researches Formalni i simbolički. Ovaj je zaklj učak veoma važan za šire razumijevanja nacije i nacionalizma jer uključuje državu i drža vni aparat. Kao što kaže Katunarić. imamo posla s klasičnim pojmom ideologije koji se vuče od Marxa. Kod takvog pogleda na ideologiju. imamo zapadnu politiku koja barata isključivo antinacionalističkom ideologijom i univerzalizmom. U ovom slučaju. Kao što smo vidjeli. dio razloga za društveno isključivanje s nacion alizma je prenesen na državu. a u kojem se najbolje o gleda selektivan pristup pojedincima i grupama od strane državnog aparata.

” (Katunarić. U tom je sm jeru veoma važan rad Michaela Biliga kojeg smo prije spomenuli. nego i drugi narodi. nacionalizam nije omee n nacionalnim granicama. Iako su sve te stvari razvidne. bez ikakva ustruča vanja. U ozbiljnijoj sferi meunarodnih odnosa takve su tendencije vidljive.služi kao temeljni analitički okvir za kritiziranje nacionalizma. Georg Bush. taj se nacionalizam čini o tako zaboravljenim. tako da se naše promatranje uvijek mora vratiti kategorijama društva i globalnog sustava moći. sloboda-tiranija. 2003: 267-268). a danas je gl obalno važan. demokra cija-autoritarnost. Kao ideologija. Iznad svega. Veoma zanimljive konstatacije kojima možemo biti svjedoci u svakodnevnom živo tnom iskustvu. u industriji zabave koja se globalno distribui ra. na primjer. On ga naziva ‘banalnim nacionalizmom’ te kaže: “Te navike mišljenja takoer prelaze nacionalne granice. govore u ime cijelog svijeta. U sadašnjim okolnostima posebnu pažnju treba posvetiti Sjedinjen im Američkim Državama i njenom nacionalizmu. zastavama i junacima. njegova shvaćanja se šire meunarodno. obraćao se svijetu … Nacionalizam u suvremenom svijetu posta vlja univerzalne ciljeve. kada se želi opravdati neki rat. opravdanje sukoba (u slučaju zemalja Zapadne alijan se) svodi se na moralne kategorije u kojima se sukobljavaju dobro-loše. gdje u filmovima američke produkcije često možemo vidjeti kako u borbi izvanzemaljaca i Zemljana ‘Amerikanci’ svojim avionima. tako prirodnim društvenim znanstvenicima. civilizacija-barbarstvo itd. na primjer. Takoer moramo uzeti u obzir da od globalnog sustava moći nemaju koristi svi pripadnici američke nacije ili svi državljan .Page 15----------------------Duško Pet rović: Anatomija identiteta ‘Amerikanci’. ne bismo tek tako smjeli svesti sve anali tičke kategorije na pojam nacije i nacionalizma jer nemaju korist od globalnog sustava moći samo 222 ----------------------. Bilig u svojoj ana lizi naglašava tihi rad prikrivenog nacionalizma koji se služi univerzalističkom ideol ogijom za mimikriju. najavlju jući Zaljevski rat. Pa ipak. Iako su u pozadini sukoba uski nacionalist ički interesi pojedine države ili država. Govor o novom svjetskom poretku sugeri ra da su nacionalno i internacionalno isprepleteni. jedna nacija napose se upinje pr edstavljati taj poredak.

2003: 269). dok u zemljama vrućeg nacionalizma postoje struje koje zastupaju univerzalističku retoriku. Dakle. Stvari su poprilično fluidne i promjenjive te uvelike ovise o političkim i ekonomskim problemima s kojima se pojedine države i društva susreću.i neke zemlje. maksimiranje vlastitog užitka i hedonizam. formalni državni aparat koji efikasno provodi partikulari stičku politiku ne oslanjajući se. u kojem ne postoje obespravljeni i odbačeni. Dakle. u raspravu ćemo uvesti razlikovanje kod kojeg ćemo banalni nacionalizam više vezati za formalno načelo dok ćemo vrući nacionalizam više vezati za simboličko načelo. postaje čimbenik nacionalnih političkih kalkula cija. on zasigurno poprima implicitne nacionalne konotacije i postaje neizbježan čimbenik u političkim kalkulacijama nacionalnih političara te tako dobiva izvjesnu nacionalnu težinu. netrpeljivost. konzumerizam. kod banalnog smo nacionalizma imali tihi. Ovo razlikovanje. SAD je pretrpio teroristički napad i ugrozu na svome teritoriju te se iz ba- . rasipnost. jezika koji imaju transparentan. onda mo nužno doći do zaključka da država u prvome redu pogoduje najmoćnijim strukturama unutar nje. samopercepcija o blagostanju. divlji i pomalo egzotičan (Katunarić. sukob. Ovakva nabacivanja vraćaju nas na tvrdnje. tj. vrući nacionalizam. Ako državu-naciju promatramo kao spremnik moći. koji je okrutan. iznesene na početku. tj. gomilanje kapitala i roba. Nakon ovih napomena. U tom je kontekstu vrlo zanimljivo. nije logički isključivo jer u zemljama gdje vlada banalni nacionalizam postoje struje i tendencije koje zastupaj u eksplicitno društveno isključivanje. na ideološki simbolički aparat kojim će podržavati isključivanje. elitama i njihovom kapitalu. Do sada smo po Biligovoj taksonomiji imali posla s banalnim nacionalizmom. ni nacija se ne bi smjela promat rati kao jedinstven entitet u kojem ne postoje klasni i socijalni sukobi. jasno. Bilig uvodi i tzv. imena. ali ni bogati i povlašteni. manjine i neprilagoene. ali se najbolj e mogu ostvariti unutar nacionalnih granica razvijenih država. Identitet može biti cjelokupan način života. tj. nije apsolutnog karaktera. dominantno. To su odrednice identiteta koje nemaju ekskluzivan nacionalni predznak. Vrući nacionalizam glasno izgovara društveno isključivanje. karakterističan za ‘barbarske’ zemlje. pogledati što se dogodilo s antina cionalističkom retorikom u današnje vrijeme na primjeru SAD-a i nekih europskih zemalja. će Ako ga tako promatramo. Pored banalnog nacionalizma. ekskluzivan sadržaj. na primjer. izravno proganjajući protivnike. da izgradnja i samopoimanje nacionalnog identiteta nije vezano samo za simboličke strukture poput zastave.

To čudi s obzirom na činjenicu da je Hrvatska samostaln a i priznata država sa svojom ekonomijom. toleranciju i javne slobod e 223 ----------------------. Ovakva nas je analiza prisilila da državu promatramo kao heterogenu pojavu koja svoj organizam uvijek nanovo sastavlja.Page 16----------------------Etnološka istraživanja/Ethnological Researches pretvorio u jednoobraznu kulturnu isključivost. a u takvim proces ima presudnu ulogu igra nacija i nacionalizam kao oblik kolektivnog identitet a koji državi pruža presudnu simboličku podršku. politikom i kulturom.rjaktara antinacionalizma i borbe za ljudska prava pretvorio u nositelja vrućeg na cionalizma koje je postmodernu višestrukost identiteta. Kod europskih zemalja. Kada govorimo o granicama sustava. vojnu pa i ideološku zalihu moći koju ti sustavi posjeduju. njihovoj sposobnosti i mogućnosti da se nose s globalnim promjenama. Tu eko- . takve se tendencije najbolje ogledaju u naraslom euroskepticizmu vodećih zemalja EU-a kod kojih je stanovništv o. polit ičku. kulturnog identiteta. onda dolazi do obraćanja simboličkom sustavu pomoću kojega se nastoji konsolidirati kakva-takva obrana. u prešutno kršenje ljudskih prava koj e ima većinsku javnu potporu. vojskom. u prvom redu ovisi o granicama njiho vih sustava. Ako uzmemo da je ovakva analiza relevantna. čvrstu podjelu na dobro i zlo i. što je najgore. onda možda uzmognemo odgovoriti na pitanje zbog čega u posljednje vrijeme postoji često iskazana bojazan za h rvatski nacionalni identitet. Koliko će se ovakve tendencije u zapadnim zemljama nastaviti i zaoštravati. blagostanja. Očigledno u globalnim kretanjima spremnik moći koji nazivamo hrvatskom državom nailazi na mnoge poteškoće u suvremenome liberalnom svijetu. Ta nemoć utječe na standard i samopercepciju graana kao pripadnika države koji onda sebe doživljavaju kao gubitnike u usporedbi s dru gima. Možemo zamijetiti tendenciju. da kada se doe do granica mogućnosti odreenog ‘formalnog’ sustava. a ponegdje i politika izrazito tvrda u obrani svojih nacionalnih interesa – p ovlastica. se ponajprije misli na nemoć i nekonkurentnost ekonomskog sustava da se nosi s globalnim nomskim kretanjima. nepovjerljivost prema razli ci. onda ponajprije mislimo na ekonomsku. tehnološku. obnavlja i učvršćuje.

stav o djelomičnoj krivnji globalnog sustava za današnje teško stanje u zemljama tranz icije djelomično je točan. Iako je od strane nacionalističkih ideologa uglavnom pogrešno interpretiran. nijednoj zemlji nije donijela puno koristi jer se uglavn om radi o nekonstruktivnim. potičući zatvaranje. No. u kriznim situa cijama obraća kulturi i simboličkom poretku uz pomoć kojih nastoji ponovno utvrditi i pojačati svoje granice što su već jednom ustanovljene državnim aparatom vojske i policije. fanatičnim ideologijama koje ne nude ništa osim sukoba. Iz navedenih razmatranja mogli bismo izlučiti odreenu definiciju nacije i naciona lizma koju smo do sada implicitno koristili u svojim razmatranjima. izmeu nacionalizma i države. tj. ideologija koja se zalaže za netrpeljiv ost i isključivanje na osnovi različita kulturnog obilježavanja. pokazalo se da obrambena politika koja to stalno i stiče. Ti su procesi dodatno pojačani političkim djelovanjem domaćih nacionalističkih elita koje kanaliziraju i iskor ištavaju graansko nezadovoljstvo prenoseći krivnju na globalni sustav moći. prava i fizičku silu. Takvi stavovi vrijeaju nacionalni ponos stvarajući otpor prema vanjskom svi jetu. koji u svojim granicama nastoji zadržati bogatstvo.Page 17----------------------Duško Pet rović: Anatomija identiteta Ono što je u ovom kontekstu važno primijetiti jest da se državni spremnik moći. Rezultat je toga nacionalizam. ponajpri je na Zapad koji je po tom tumačenju onda percipiran kao liberalno-kapitalističk a eksploatatorska ‘hidra’ koja je sukrivac za današnju nemoguću situaciju. Nacija i nacionalizam Nacija je način oblikovanja kolektivnog identiteta jednog dijela društva kao sustava . Na takvu s e percepciju vanjskog svijeta još pridodaje sklop političkih pritisaka koje Zap ad kroz antinacionalističku ideologiju nastoji nametnuti zemljama Zapadnog Balkana na koje se gleda kao na političke anakronizme koji se još nisu uključili u moderni civi lizirani svijet. Ovim smo izlaganjem pokušali naznačiti temu odnosa izmeu simboličkog poretka i državnog poretka.što u nemalom broju graana izaziva revolt koji se kanalizira kroz kompenzac iju na simboličkom planu kao briga oko vlastitog identiteta. 224 ----------------------. ideologija koja potiče stvara nje razlika i odvajanje gradeći na njima svoju političku budućnost.

2003: 89). To znači da nacionalizam po sebi nije sistemska ideolog ija. već nešto što se uvijek nanovo mijenja. unutarnji pokretač jest nac ionalizam.Page 18----------------------Etnološka istraživanja/Ethnological Researches Kolektivni identitet i izgradnja identiteta Ovi zaključci otvaraju nekoliko teorijskih perspektiva u pitanjima kolektiv nog identiteta: 1. Cilj izdvajanja može biti uspostava djelomične ili potpune suverenosti putem vlastit e države ili višeg stupnja autonomije unutar neke države. da zemal konačni smisao u izgradnji i održavanju nečega što zovemo nacija. nacija nije metafizička činjenica. kao što smo prije naznačili. a čiju infrastrukturu nacionalizam pretače u l okalni. Nacionalistička retorika gradi jsko postojanje ima tome bi nacija je smisao njihova uvjerenje da je nacija ono krajnje. No. dakle. On je produktpovijesne prakse koji se formira i reformira uvjetovan odnosima moći i drugim identitetima. 2003: 79). Iako je jednom uspostavljen i učvršćen. Nacionalizam se unutar nadnacionalnog sustava može definirati kao politički pokret koji odreenu teritorijalnu ili kolektivnu jedinicu. on se mora stalno obnavljati i producirati. 225 ----------------------. nešto samo sebi svrha. pa čak i suverenom državom. proizvodi i reproducira. Nacija bi bila činjenica nekog kolektivnog identiteta. Nužan uvjet uspostave identiteta jest odnos s drugim i uspostavljanje m eugru- .moći i nejednakosti (Katunarić. već on često pruža presudnu simboličku podršku pobuujući snažna i masovna uvjerenja da je nacija nešto što ni pod koju cijenu ne smije doći u pitanje. Pritom se nacionalizam služi ideološkom propagandom te izgradnjom ekonomskih i političkih ustanova koje su karakteristične za neki nadnacionalni sustav. partikularni oblik. Identite t. izdvaja iz nadnacionalnog sustava (Katunarić. na osnovi različi tog kulturnog obilježavanja ili samo različitog tumačenja njezine prošlosti. 2. dakle. nije samostalan metafizički entitet koji nepromijenjen putuje bespućima p ovijesti. Po bila oblik kolektivnog identiteta koji svojim pripadnicima podaru djelovanja unutar nadnacionalnog sustava. njezin aktivni agens. Kao što vidimo. nacionalizmu je kao podloga uvijek potreban neki nadnacionalni sustav koji ima univerzalni karakter. Identitet je dinamična pojava. Ono što naciju stavlja u kretanje. više statičan analitički pojam.

odreen i kulturno-povijesnim naslijeem odreenog teritorija. Odnose moći imenovat će mo centralnom kategorijom u izgradnji identiteta. Svaki od t ih elemenata može poslužiti kao graevni materijal u izgradnji identiteta.pnih granica. regije. osim do sada nabrojenim funkcionalnim razlozima. po sebno . Kod analize. ili da preoblikuje društv enu strukturu osvajajući povlašten položaj unutar neke države ili nadnacionalnog sust ava moći. Služeći se Ca stellsovom podjelom identiteta. identitet se mora povezati s odnosima moći koji ga uvjetuj u. Od odnosa moći ovisi hoće li neka grupa. etnos ili nacija smoći snage da iz gradi legitimne ustanove. društvene norme i običaje. One su danas najviše tematizirane kro z pojmove etnos i etnicitet. 3. globalnim sustavom moći i nejednakosti. kolektivni identitet uvijek je uvjetovan odnosima moći. suvremenom obliku vladavine koji na jedinstven povijesni način kanal izira i reproducira moć. Pitanje povijesnog kontinuiteta koji se p renosi pomoću sjećanja predstavlja kamen spoticanja za mnoge teoretičare identiteta. posebno u modernitetu . Ako prihvatimo gore rečeno. Identitet je. Sfera kulture sadrži jezik. projektni identitet ili id entitet otpora. veoma važan čimbenik u izgradnji identiteta. Sadržaj se identiteta mijenja kao funkcija odnosa s drugim . zajednička sjećanja i povijest. kraja. drugim nacijama. religiju. Ovdje govorimo o modernoj državi. mitologiju. možemo zaključiti da će od odnosa moći ovisiti hoće li neki kolektiv ni identitet ‘završiti’ kao legitimirajući identitet. tj. To n as dovodi do zamisli da su i moderni identiteti u odreenoj mjeri nasljednic i odreenih povijesnih identitetnih struktura. kao s pecifičnom. Dakle. Mišljenja smo da je znanje povijesti i zaliha sjećanja. tj. 4. m nijenja i znanja. To ne znači da u prošlosti nisu postojali kolektivni iden titeti koji su bili formirani nekim drugačijim strukturama i odnosima moći. Povijesno naslijeeno kulturno razlikovanje često pruža presudni simbolički materijal koji služi za izgradnju specifična kolektivnog identiteta neke grupe. kod anali ze identiteta moramo uzeti u obzir kulturne sadržaje koji osiguravaju simboličku z alihu za njegovu izgradnju. ili da se ukopa u rovove otpora. onda k od analize nacija i nacionalizama uvijek moramo uzeti u obzir državu i držav e koje su nositelji globalnog sustava moći. da izgradi svoju državu.

bilo je potr ebno novo. Sporna su tumačenja razlikovanja identit eta. Iz uvjerenja o k ontinuitetu i zajedničkoj sudbini. 5. ta teza po sebi nije sporna. drevni i izvorni (što god to značilo). služe kulturni ostaci koji se interpre ti5 raju kao iznimno stari. tj. Pojam ideologije u ovom kontekstu otkriva da ispod službene ideolo- . 6. 1986). čine etničke i nacionalne mitove. To nam kazuje da identitet nije samo uvjetovan odnosima moći. i sam je. homogeno. prazno shvaćanje vremena koje je karakteristično za modernitet. nastaje moć simbola koja na osnovi već postojećeg sustava moći stvara zajedništvo i društvenu solidarnost. to ne znači da se može ‘protegnuti’ kontinuitet od neke predmoderne etnije do današnje nacije. kroz simbole.Page 19----------------------Dušk o Petrović: Anatomija identiteta mišljenju. mitsko-simbolički kompleksi postojali su i u predmodernim vremenima (Smith. Iako je identitet kolektivna kategorija. Kod ovakve analize veoma je koristan pojam ideologije koji je uveo Marx. kontinuitetu.nacionalnog. Kako pokazuje Anderson (1990: 33). Uvjetovanje je iden titeta i moći povratno. Po našemu 226 ----------------------. već samo simbolički kontinuitet koji se mitski prerauje u uvjerenje o materijalnom kontinuitetu neke zajednice. nisu svi pripadnici neke zajednice ili skupa različitih zajednica. točnije rečeno. za prikaz materijalnog kontinuiteta neke zajednice. idejni i politički pokretači nekoga kolektivnog iden titeta. 1998). nego i sam uvjetuje odnose moći. sporno je tumačenje povijesti koje se javlja u odreenom trenutku. U tim se tumačenjima posebno naglašava i prenosi uvjerenje i svijest o povijesno m .4 Kao dokazi o materijalnom kontinuitetu. Aktivne skupine obično nazivamo elitama. Ovdje smo iznijeli tezu da je za izgradnju identiteta bi tno i povijesno naslijeeno razlikovanje identiteta koje se prenosi u sferi kultur e. tvorci. Po našemu mišljenju. po Smithu. bitno je naglasiti da ne postoji materijalni kontinuitet. isto tako etnički mitovi. nositelj moći. Naime. One po definiciji posjeduju materijalnu. a neki aktivno u stv aranju i podržavanju nekoga kolektivnog identiteta. političku i intelektualnu moć št o im omogućuje da postanu agens koji stvara ili podržava neki kolektivni identitet (Gellner. Ti sadržaji. No. zajedničkom porijeklu i izabranosti nekog naroda. neki pripadnici zajednice sudjeluju pasivno. Po Smithu.

1993). identitet se može graditi i kroz otpor elitama. Upečatljiv primjer je namjeran izbor gotskog stila u ponovnoj izgradnji britanskog pa rlamenta te jednako čvrsta odluka da se parlamentarni kabinet restaurira u točno na osnovi istog plana kao i prije. Ali on dub oko vjeruje u njihovu neprestanu. štetni za većinu pripadnika neke zajednic e. Bez obzira na to pruža li se otpor ili podrška. Ukratko. Do sada smo vidjeli da je nacija oblik kolektivnog identiteta koji svojim pripadnicima . Tako dobivamo izumljenu tradiciju (Hobsbawm. oni se kreiraju i oživljavaju. ostaje činjenica da su odreeni oblici kolektivnog iden titeta iznimno popularni. Jedan Amerikanac neće nikada vidjeti. posebice nacionalnih.“ (Katunarić. Nju sačinjava:“skup praksi. a koji su. u stvari. Velika popularnost odreenih kolek tivnih identiteta. veoma je zanimljivo pit anje na koje smo već u našim izlaganjima odgovorili. obično upravljanih na osnovi otvo reno ili prešutno prihvaćenih pravila … koja … automatski podrazumijevaju kontinuitet s povijesnom prošlošću. Nema pojma čime se oni u danom trenutku bave. 2004: 232). njihov aktivan rad ne bi urodio plodom bez pasivne podrške većine pripadnika neke 4 „Ideja društvenog organizma koji se kalendarski kreće kroz homogeno. 5 Ostaci ne samo da se skupljaju i interpretiraju. a kamoli upoznati više od šačic e svojih 240 000 000 sunarodnjaka Amerikanaca.Page 20----------------------Etnološka istraživanja/Ethnological Researches 6 zajednice. proizlazi iz njihove sposobnosti da pruže smisao ljudskom djelovanju i postojanju. to su odgovori na nove situacije koji se referiraju na stare situacije ili koji ustanovljavaju svoju vlastitu prošlost putem skoro obaveznog ponavljanja. (Kao što smo vidjeli. prazno vrijeme upravo je analogna ideji nacije koja se takoer poima kao čvrsta zajednica koja se neprestano i ravnomjerno kreće niz (ili uz) povijest. Iako su elite i njihovi interesi idejni i politički pokretači kolektivnih identi teta.) Zašto su odreeni oblici kolektivnog identiteta iznimno popularni kod velike većine pripadnika neke zajednice.gije uvijek postoje različiti materijalni i politički interesi vladajućih skupina koji se nastoje prikriti. 227 ----------------------. U takav identitet spada već spominjani identitet otpora. istovremenu aktivnost. 7. Tu ćemo temu malo podrobnije razmotri ti. anonimnu.

Stava smo da je Benedict Anderson (1990: 20) najbliži odgovoru kada kaže da nacija daje odgovore s religijskog područja koji se tiču smrti. Teza koju iznosimo jest da su neki i dentiteti zbog vanjskih. dakle sferi pružanja smisla. pa time i nacije kao kolektivnog identiteta. Identiteti su snažniji izvori smisla nego uloge zbog procesa samoizra ivanja i individuacije koje uključuju. regionalne.) Identiteti organiziraju smisao. sl učajnosti i prolaznosti. profesionalne.” (Ca stells. pitanje o smislu života koje s e kod ve6 Važno je zapaziti da se radi o većini pripadnika neke zajednice. Najveći pijetet možda zauzima tzv.podaruje smisao djelovanja. onda možemo zaključiti da je zbog nekog razloga u simboličkoj sferi. vjerske). a. patnje. Pripadnici neke zajednice mogu posjedovati kvalitativno različite i dentitete (rodne. Mi mislimo da tome nije prvenstveni razlog proces individuacije k oji je tu uključen. pojam ‘smisao’ može imati različite konotacije i odnositi se na r azličite stvari. Uloge su definirane normama koje su strukturirale društvene ustanove i orga nizacije. Još prije smo nabrojili razloge za uspješnost liberalne nacije-države. klasne. etničke. ako se odnosi na društvene aktere. dok uloge organiziraju funkcije. Iz tog je rakursa zanimljivo kako Castells de finira identitet: “Pod identitetom. povijesnih .) Identitet se mora razlikovati od onoga što su sociolozi tradicionalno zvali ulogama. Smisao d ruštvenog aktera definiram kao simboličku identifikaciju svrhe njegova djelovanja. (Upitna teza. Nap. (Zašto im je dana prednost? Nap. nacija i zvanredno uspješna. podrazumijevam pr oces stvaranja smisla na temelju kulturnog atributa ili niza kulturnih atribut a kojima je dana prednost u odnosu prema drugim izvorima smisla. a. ona istodobno u sebi može sadržavati različite vrste identiteta. Kultura neke zajednice nije homogen entitet. od legi timirajućih do identiteta otpora. 2002: 17). O čemu je tu riječ? Kada kažemo ‘smisao’. U običnom govoru. U Castellsovu navodu naznačili smo kako je potrebno podrobnije objasniti te zu da su identiteti snažniji izvori smisla. To znači da ne možemo govoriti o svim pripadnicima neke zajednice. ako uzmemo u obzir odnose moći. Ako pratimo taj izvod. većina ljudi ima neki nejasan oblik razumijevanja tog pojma .

kao što mnogi tradicionalisti misle.Page 21----------------------Duško Pet rović: Anatomija identiteta ćine ljudi obično ne eksplicira kao konkretno pitanje. Bilo koji identitet koji je u mogućnosti ispuniti navedene potrebe u odreenom trenutku može postati dominantni izvor smisla za društvene aktere. na krajnja pitanja koja se tiču smrti. Tu u prvi plan dolaze promjenjivi odnosi s drugim skupinama. Ono što smo ovdje ‘pučki’ nazvali pitanjem o smislu života. . no. 2. podaje dostojanstvo . stvar nije vezana za nacionalni identitet. uvijek stoji negdje u poz adini kao neki osjećaj koji je stalno prisutan u svim našim životnim djelovanjima. privid trajnosti i nadu u budućnost. funkcionalnih razloga (koje ćemo tek iznijeti) snažniji izvori smisla za svoje pripadnike. 228 ----------------------. Naravno. Kultura se mijenja. U modernim društvima situacija je ipak bitno drugačija. i 6. pored uspješnosti na drugim poljima. Popularnost nacija i nacionalizama javlja se zbog njihova sadržaja koji je blizak religijskom. U takvu smo vrstu identiteta ubrojili nacionalni identitet. točku zaključka nalazimo kod Frederika Bartha (1969). 1. Vratimo se našoj podjeli. kreira ponajviše kao funkcija odnosa s drugim. smrt. on o se može preformulirati kao pitanje o smislu kretanja ljudskih bića “jednog za drugim” koje se javlja kao roenje.. kada kažem ‘smisao’. Barth je zaključio da jedino u za tvorenim i izrazito tradicionalnim društvima identiteti i meugrupne granice postoj e kao relativno stabilne kategorije. tj. značenje. slučajnosti. Andersona koja nam na zanimljiv način donosi odgovor na pitanje zašto je. u većini se slučajeva odnosi na pitanje o smislu vremena. razvoj. propadanja. U nerazvijenom obliku. kada se gleda s pojedinačnog ljudskog postojanja. razvoj. ponovno roenje. U toj promjeni ne dolazi do brisanj a meugrupnih granica i curenja kulturnog tkiva. koj e je relativno stabilno u vremenu i prostoru te još moćno i priznato. Dakle. smrt itd. konačnosti. nacija-država iznimno uspješna i na simboličkom polju kojim dominira pitanje smisla. Iako nije promatrao dogaaje na globalnoj razini. uči. onda u prvome redu mislim na smisao koji odgovara na pitanja na koja je u prošlosti dominantno odgovarala religija. Jednom uspostavljen identitet i meugrupne granice sada ne vrše nikakvu prisilu nad kulturnim tkivom. kontinuiteta itd.razloga i unutarnjih. koji ljudskoj jedinki kroz povezivanje s ogromnim nacionalnim tijelom. Teza B.

I prema Zapadu se vodila selektivna izolacionistička politika koja je uglavnom bila n epovjerljiva prema Velikoj Britaniji. Taj smo proces već opisali na primjeru Hrvatske gdje smo javljanje nacionalizma označili kao jednu vrstu obrambene politike koja uz pomoć simboličkog i kulturnog sustava nastoji postići grupnu konsolidaciju što se javlja kao praksa isključivanja. Ove su napomene navedene samo kao orijentacija i ne teže biti iscrpne. kako se popularno kaže. 229 ----------------------. No. uz obostrano nepovjer enje. hrvatsko kulturno tkivo prolazi kroz zanimljive i složene promje ne koje vrijedi istraživati. uglavnom iscrtavajući granice prema istočnim susjedima.Page 22----------------------Etnološka istraživanja/Ethnological Researches Upravo bi to moglo biti polje suvremenih etnoloških istraživanja. a nešto otvorenija prema SAD-u i Njemačk oj. U specifičnom odnosu s drugima. najprije moramo pogledati s kojim je to drugim a hrvatska nacija najčešće imala ‘posla’. Od osamostaljenja. Bošnjaka i nejasno shvaćenog Istoka koji je predstavljao sve nazadno.već do obnavljanja meugrupnih granica te učvršćivanja identiteta i kulturnog tkiva neke zajednice. Ovdje ćemo po kušati naglasiti neke trendove promjene. jezična politika uglavnom svodila na odvajanje jezičnog standarda od. da bismo to sagledali. Navest ćemo nekoliko najprepoznatljivijih sfera kulturnoga javnog života u ko jima se takva djelatnost najbolje oslikavala. U Hrvatskoj se. Do sada smo uglavnom samo naznačili političku praksu nacionalizma ne dotičući se posebno promjena koje je kulturno tkivo u tom procesu prolazilo. dok se prema istočnim susjedima odnosi nastoje zatopliti. Nacionalno pitanje jezika i onda posre . od neovisnosti naovamo. ‘istočnih varijanti govora’. odnos prema drugome u politici i većem dijelu javnosti uglavnom se svodio na odnose s istočnim susjedima. Pitanje jezika veoma je važno i najčešće odlično prikazuje ekskluzivnu kulturnu nacionalnu politiku. Ju goslavije. U da našnje vrijeme. Na kulturnom planu ovi su se odnosi preslikavali vrlo šaroliko i ekstenzivno. Možda je najeklatantniji i medijski najeksponiraniji primjer konstantan rad na promjeni jezičnog standarda koji se kontinuirano mijenja. osobito se inzistiralo na uvoenju razlike naspram Srba. razlike i odvajanja. netrpeljivost. U sv jetlu ratnih sukoba. vanjska je politika okrenuta europskim i prozapadnim integracija ma. Francuskoj.

fenomen opsjed nutosti sportom nije samo hrvatski. Naravno. pobje du Janice Kostelić gledatelji nisu mogli vidjeti jer se istodobno na televiziji preno sila katolička misa. u Hrvatskoj se mogao primijetiti porast opsjednuto sti turističkim identitetom Hrvatske na nacionalnoj i regionalnoj razini. Mediji i jav ne rasprave ‘brujili’ su o hrvatskoj turističkoj politici i turističkom identitetu zemlje k oji se žurno morao profilirati. središnje informativne emisije svih televizija počinju izvještajem s toga sportskog terena. Dok se za nacionalnu razinu uspostave prepoznatljivog identiteta brinu mediji i turistička zajednica. no. U sportskim takmičenjima. Taj zanimljiv fenomen pokazuje kakav je danas status sporta. a mnogi pokušaji uvoenja dvojezične politike na razini drža va i regija bili su bezuspješni ili prihvaćeni s mnogo teškoća. Zanimljiv je bio slučaj koji se dogodio u zimu 2006. patološke razmjere.dno kulture koja se pronosi tim jezikom ne zaobilazi ni antinacionalističke. Od šarolikih ‘nacionalnih’ kulturnih kretanja.Page 23----------------------Duško Pet rović: Anatomija identiteta Do prije tri ili četiri godine. u Hrvatskoj je on poprimio. U Hrvatskoj je sport zauzeo središnje mjesto d ruštvenog života. Taj ‘gaf ’ nacionalne televizije jednodušno je oštro javno osuen što je natje ralo vodstvo televizije da se u nekoliko navrata ispriča povrijeenom gledateljst vu. nacionalno obilježavanje sudionika u sportski m aktivnostima samorazumljiva je pojava. 230 ----------------------. Naime. mu ltikulturne zemlje. U slučaju nekoga sportskog uspjeha. izuzetno je zanimljivo promatrati odgovore lokalnih sredina na globalne izazove. najprisutnija je o psjednutost sportskim nacionalnim uspjesima čija se proslava pretvorila u sad već čvrsto kodific iran običaj. Posebno je zanimljiv p rimjer neanglofonih europskih zemalja koje se dosta tvrdo i beskompromisno bore protiv dominacije engleskog jezika na području Europe i u svijetu. jezična je kompetencija nešto na čemu se bezuvjetno insistira. što se najbolje može primijetiti po porastu nasilja na spor tskim terenima. Na lokalnoj je razini posebno primjet an proces samo-egzotizacije kod kojeg se pokušavaju obnoviti neki stariji običaji i priče . usudio bi h se reći. Pri integraciji u neko društvo. No. pristup tim dogaanjima podosta se razlikuje od zemlje do zemlje.

danas poželjno. ‘Velikosrbi’ sa svojom Jugoslavijom te komunisti. U nekoj novoj konstelaciji odnosa bit će veoma zanimljivo pratiti što će se dogoditi s identitetom. Najeklatan tniji je primjer revidiranje povijesti koja se prikazivala kao višestoljetna patnja hrvatskog naroda u borbi za samostalnu državu. što znači da se pod pritiskom potražnje polovi jednadžbe mogu izmijeniti. Osim turizma. različito st je nešto što je neupitno. Jednadžba je jednostavna. svjedoci smo poplave različitih fešti i dogaanja koja imaju tradicionalni ‘štih’ ili ga barem nastoje imati. Primjetna je i poplava udruga i pojedinaca koji se bave promicanjem i zaštitom i prirodne baštine. Ono što integrira turist ičke zajednice sa svijetom jest globalno turističko tržište koje potiče i trpi različitost identiteta. nastoji ograničiti i usmjeriti upotrebu i potrošnju robe i proizvoda. već je.koji se u tom procesu jednim dijelom kreiraju i re-kreiraju. ponajprije regija. prikazani su Srbi. novac se zamjenjuje za identitet i izvornost. Novac. one na primjeru turizma u Hrvatskoj imaju drugačije konotacije. Kao recentni povijesni neprijatelji tog nauma. naprotiv. U gore nabrojanim kretanjima identiteta vidljiva je promjena fokusa odnosa s dru gim. Turizam je u hrvatskom kontekstu dosta specifična i izdvojena pojava koja se kao odgovor na globalna ekonomska i politička kretanja ipak razlikuje od obrambene politike nacionalizma. Kulturni turizam kakav je danas u modi možda će biti zamijenjen nekim drugim oblikom. Do 2000. naravno. Hobsbawm ovakve pojave uglavnom povezuje s nacionalnim kontekstom. No. razlikovna komponenta i nastoji postići što bolju integraciju u globalnim turističkim tokovima. ist icanje razlike i izgradnja specifičnog identiteta u slučaju turizma nema karakter obrane i isključivanja. u ekonomskoj sferi ne može promaknuti ni izuzetno ‘lukava’ strategija Hrvatske gospodarske komore ‘Kupujmo hrvatsko!’ koja.g uglavnom je bio važan odnos s istočnim susjedima te se identitet uglavnom usredotočio na iscrtavanje granica prema istoku. pa onda i tu ristički usmjerenih država. Iako ima nacionalni i regionalni razlikovni predznak. pretežito ope t 231 ----------------------. Uglavnom. ima dodirne točke s Hobsbawmovim (1977) pojmom ‘izumljene tradicije’ koja se javlja u vremenima promjena.Page 24----------------------Etnološka istraživanja/Ethnological Researches . u ovoj jednadžbi ima mnogo veću težinu. Na političkoj razini Hrvatska se pokušava profilirati kao zemlja gdje se poštuje zakon i ljudska prava. tj. a koja nastoji održati fiktivnu vezu s prošlošću nudeći nešto stalno i nepromjenjivo usred modernog svijeta. U sklopu liberalne doktrine zapadnih zemalja iz kojih dolazi većina turista. uz pomoć nacionalnog identiteta. nešto s čim se može dobro trgovati. Ovo često izmišljanje tradicije.

Beck. Školska knjiga Arendt. odnos s H aagom. ur. Globus i Sveučilišna naklada Liber Aristotel (1988) Metafizika . (2000) Umreženo društvo. Zagreb. Za nas je posebno zanimljiv popkulturni odjek koji je ta tematika doživjela. Zagreb. (2002) Moć identiteta . F. M. Zagreb. s istočnih susjeda na Zapad. svetost. Školska knjiga Bratanić. B. Iako je i danas ta t ematika uvelike prisutna. (1990) Nacija: zamišljena zajednica . (1996) Eseji o politici . M. Boston. ponekad kroz rehabilitaciju NOB-a. Beyond ‘Ethnic Groups and Boundaries’.. Filipović. u : The Athropology of Ethnicity. (1994) Enduring and Emerging Issues in Analysis of Ethnicity. junaci. rukopis. Prati se njegov dignitet. Zagreb. U. Zagreb. partizane i ustaše. Zagreb. Tako i ovaj rad može pos lužiti za neka teorijska polazišta za interdisciplinarna istraživanja (kolektivnih) identiteta. Little Brown & Co. V.sa skrivenim ‘velikosrpskim’ namjerama. Golden Marketing Filozofijski rječnik (1965) ur. tj. (ur). Literatura Anderson. Het Spinhuis Publishers Barth. Globus i Sveučilišna naklada Liber Barth. posebno meu mlaom populacijom. Zagreb. Golden Marketing Castells. Domovinski rat postaje p ovijesna tematika broj jedan. danas je fokus prebače n na bližu prošlost. Promjene kulturnog tkiva do kojih dolazi raznolike su i gotovo neiscrpne te mogu biti zanimljiva tema zasebnih etnoloških istraživanja. Svjed oci smo velike popularnosti. na nešto što se naziva Domovinskim ratom. kao i u prepoznavanju načina na koji se legitimiraju i manifestiraju. Bibliotek a Antibarbarus Aristotel (1988) Fizika. Fokus povijesnog problema usmjeravao se na prvu i drugu Jugoslaviju. F. Radića. Zagreb.: Poimanje rada na etnološkom atlasu Evrope i susjednih zemalja. (1969) Ethnic Groups and Boundaries : The Social Organiza tion of Cultural Difference. B. H. Matica hrvatska . Žarko. Zbog promijenjenog fokusa odnosa s drugim. Puhovski. pjevača u čijim je pjesmama dominantna ta tematika itd. (2004) Moć protiv moći u doba globalizacije . knjižnica Odsjeka za etnologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu Castells. Amsterdam.

com Received: July 14. E.Gellner. Anatomy of Identity Theoretical Approach to Identity This research will deal with the theoretical definitions of collective identity and factors which influence its form ation. ur: The Invention of Tradition.821 thors has greatly con- . each of these four au tributed to the research of collective identi UDK 172. 20 06. Zagreb.821 323. razum i religija. T.Page 27----------------------Duško Petrović Zagreb Review duspetrov@yahoo. Und er ‘classics’ in this rks of B. 2006 Accepted: August 10. F. Smith and E. Cambridge University Press Katunarić. (1977) Introduction: Inventing traditions. (1998) Nacije i nacionalizam . u: Ranger. Zagreb. Veselin Masleša 232 ----------------------. now already ‘classic’ literature in this field. Naklada Jese nski i Turk i Hrvatsko sociološko društvo Hegel. Politička kultura Gellner. written by Western European and American authors. Zag reb. Sarajevo. Naklada Ljevak Hobsbawn. E. V.Page 26--------------------------------------------. According to my opinion. We will rely on. (2003) Sporna zajednica: Novije teorije o naciji i nacionalizmu.14:111. I primarily refer to the wo Barth. Cambridge. E. field.15:111. Gellner. F.Page 25----------------------Duško Petrović: Anatomija identiteta Hegel.D. Anderson.. (1989) Osnovne crte filozofije prava. F.. E. (2000) Fenomenologija duha. A. (2000) Postmodernizam. Hobsbawn. Naklada Jesenski i Turk i Hrvatsko sociološko društvo 233 ----------------------. Zagreb.

Page 28----------------------Etnološka istraživanja/Ethnological Researches Introduction odern theoretical approaches to identify emphasize Mthe fact that identity is a dynamic ph enomenon which is built through processes. designing or constructing of identity. which provides an outline of the new theories in the fields of study of nations and nationalisms.ty with their theoretical concepts. ‘Sporna zajedni ca’. natio nalism. The aim of this article is not to give a detailed outline of these processes. In scien- . state 235 ----------------------. Key words: collective identity. These approaches pres uppose that there is a plan or a project for creation of identity. my intermissions in the theoretical analyses will be short paragraphs in the form of essays. I will employ a problem-solving approach and refer to the recent historical events. This may present a problem in case that this ‘narrow ness’ results in an omission of an important theoretical conclusi on. In this context. which had to be re alized. Because of this . I will try to avoid his ‘danger’ by consulting new sociological theories which studies the phenomena of nations and na tionalisms. Katunarić. My concern with recent historical events will le ad us to the current questions of the ways in which processes of globa lization can influence the formation of collective identities. nation. My intention here is to come up with o ne integral theory which would unite the key concepts of their theoret ical approaches. As a guide I will use a book by V. the terms which are used are the building of identity. but to present a wider theoretical perspective in the study of collective identit ies. Maybe this selection of authors is a bit narro w for my attempt. These projects are designed and implemented by specific groups or individuals.

In the first chapter we will point to the types of inter-relatedness rev ealing that the consciousness about unity and difference happens on the l evel of culture. tradition. cultural and economic. peoples. Political unconsciousness of ethnology ‘s melt’ of ideology.tific literature these groups are called the elites.e. Elites ca be politic al. the main subject of ethnology are the ethnoses. recognize the common origin. which are preserv ed and transmitted through . In cultural elite we can also include scientists who can. Even though identity is the consequence of the joint activities on several lev els. origin. belief in a common origin) serve as a material for these processes. Even though ethnology. with ethnic identities.’ ‘The term ethnos wa s used for the first time by Širokogorov. I will place special attent ion to the concepts of nation and national identity. who defined it (1923) as a group of people who speak the same language. The aim of debating about national identity is to use the analysis o f nation to pas from the sphere of culture to the sphere of politics. We will deal here with the supranational character o f power 1 In his article entitled ‘Understanding of the work on the Ethnological A tlas of Europe and Neighboring Countries’. religion. state and power . according to its definition deals mostly with eth noses. influence the construction of identity. share a complex of customs and way of life.1 Cultural-historical approach in ethnology has been frequently criticized because of its neglect of a political dimension. We will return to this fact a bit later. through their scientific work. We will see that for the construction of national identity (or any other) what matter s is the power and power relations. The processes in which identities are formed are largely dete rmined by human activities and inter-relatedness on group and individual levels. In this article I will show that this is just one of the aspects which d etermines the formation of identity. i. Bratanić has outlined his definition of ethnology: ‘Ethnology is a science of culture and human groups as carriers of culture’. the processes of identification are happening on the cultural lev el. their culture. Human groups which are being studies are th e ethnoses: ‘After Bromley. At the beginning of this discussion I will try to prove that collective i dentity is in fact a process . Different cultural elements (language.

being identical.tradition. Identitas could be translated as being the same.Page 29----------------------Duško Pe trović: Anatomy of Identity and with the states for which we will claim that they are the most stable reserv oirs of power in the modern world. a characteristic trace of ethnos is also its relative stability. I think that the history of philosophy will be best to show us exactly what the concept of identity is not. ‘Ethnoses are not based on the people’s free will: ‘These units are created not through people’s will. but as a result of the historical process. Here we w ill not deal with specific philosophers. Identity What are we actually talking about when we are talking about identity? We can start our discussion by taking a short detour to the history of Western p hilosophy which considered identity as its central ontological category. Therefore .’ ‘As a characteristic of the ethnos. the stem of whic h idem means ‘the same’. I also think that the short overview of the historical development of the concep t of identity will help us in detailed theoretical analysis of this ‘fleeting’ concept called identity.’ 236 ----------------------. Why do I start with the philosophical concept of identity? Because I think that the tradition pf Western philosophical thought has greatly influenced the conceptual framework which we today use in scientific discourse but also in our everyday li fe. but we will try to emphasize certain signif icant characteristics of the concept of identity. Our journey to the global world will end up with an integral theory which refers to the factors which influence the building of collective identity. a word identity denotes a relationship in which a being. In other words. This discussion will lead us to the categorizations of society and supranational systems of power and inequalities. a concept or a characteri stic is . and which differentiates them from other similar groups (Broml ey 1973). an important role ha s the reciprocal differentiation of the antithesis ‘us’-‘them’. The word identity comes from Latin identitas.

But what about the modern understanding of identity in the framework of t he previous discussion? When in everyday speech we use the concept of identity to describe an individual or a person. the concept of identity has. This division is artificial and serves only for better understanding since man also. which exists on itself and changes independently? Is nati . are the so-called cultural beings. the ‘wholeness of a being’ and was a medium through which beings were beings. determined by actions and ideas? Is colle ctive identity (for example. Aristotle woul d 237 ----------------------. Therefore. a self-grown. identity denotes the most important elements of a object or a being. Among natural beings we can include all natural things and objects (except for animals). thus. is a natural being determined by its species.identical to itself. which consists of a number of individuals. what does this finding mean for us today? Do we understand identity tod ay in the above mentioned context? To answer these questions we would again have to resort to philosophical tradition. speaki ng in the language of popular philosophy. Natural beings are ‘self-grown’. identity was a cent ral ontological category. According ly. a nation). ‘inborn’. are we describing this individual as a natural being determined by his species or are we referring to this specific individual a s governed by his own will and consciousness. created them. Therefore in the context of the philosophical tradition which we inherited primarily from the ancient Greeks. covered. in logic and philosophy. a creator of cul ture. natural object. more specifically to Aristotle. In that sense. that is. The concept of identity stemmed from logic and philosophy and primarily it denot ed the sameness of objects and beings in the context of global change. and his divis ion on natural and artificial beings. the verb ‘to identify’ means ‘to make the same’. However. Those beings which man put into motion through his activities and. Natural beings exist independently of man’s ac tivities and findings.Page 30----------------------Etnološka istraživanja/Ethnological Researches say: who move by themselves. th at lasting element which makes stone a stone.

2 This attitude clouds the fact that the identity is a product of activitie s and neglects the above mentioned fundamental truth that in the social sphere. where nation is obje ctified. to which we have restricted the concept of identity.e. i. On the other hand. In the analytic-theoretical sense with these attitudes we can o bserve a strict division between the subject and object of analysis. culture. of course does not mean that we con neglect the concept of object i n the analytic-theoretical sense. there is a constant logical antin omy in which 2 In the same article Bratanić spoke about ethnological analytic-theoretica l concept: ‘Every empirical science (including ethnology) has to have its object which exists independen tly of man’s will. we are dealing with subjects. It is clear from this that the theory which puts nation in the group of natural objects with biologi cal characteristics (scientific claims which see nation through the concepts of eth no-genesis and kinship relations between peoples are well known). with an individual with his/her own will and cons ciousness.’ ‘The subject of ethnology ar e the peoples. than we can safely conclude that a groups of such individuals who form a collective identity is not a natural object which is independent of human will. Each real object has many aspects. to which we have moral responsibility as well. in other words. This differentiation is very important because it places the questi on of collective identity directly into the realm of society. culture and politics. does ide ntity belong to the group of natural beings. objects which exist independently on human will and actions? If we agree with the claim that with modern usage of the concept of ident ity we always refer to a unique human individual who is not identical with any oth er individual. the objective aspect is that aspect of a general object which was selected by scientists for scientific research. In the construction of identity. That. seen as a natural object.’ 238 . and the object is traditional.on a natural concept independent of human activities and findings? Or simply. nor the process of objectification in the ontolo gical sense. everyday. ethnoses. acti ons and findings. actually. becomes an important p olitical question.

and transmission of his/her own subjectivity into objectivity. Its important characteristic is its processing aspect. For exam ple: during the process of self-cognizance (which can be divided on introspection and on symbolic placing of oneself in one’ own surroundings). The important characteristic of this occurring is the process in which. Objectivity. aboli tion of physical aspect. The consequences are well known: thousands of ‘subjects’ sacrificed for the survival of the nation. on the f ield of human interaction (individual-individual. knowledge which is the product of human historical praxis.e. On the other hand. co nstitutes and confirms subjectivity. of human historical praxis. in other words. In this game of acting and interacting. death or maybe the absence of social confirmation which can res ult.Page 31----------------------Duško Pe trović: Anatomy of Identity subjects and objects. i. or. subjectivity can lack objectification.----------------------. in other words. it is always constructed an d consti- . subjec ts become objects and objects become subjects. simply. above all. In the analytic-theoretical approach to the research of identity (and in other t ypes of research). group-individual). This process of constitution could ‘get stuck’ on any of the two opposing sides. cognition and self-cognizance are produced. In or example of the p rocess of self-cognizance this can result in the ‘termination of introspection’. a product of human action and interaction. depending on the standpoint. As I have already mentioned. constantly change their posit ions. group-group. or. identity is. cognition and self-cognizance. To conclude. in psychological sphere. The researcher who is the subject of the analysis is also the object acted upon. the researcher-scientist meets with the famous paradox of a liar. The object which is observed is simultaneously the subject the researcher interacts with. the one-sided objectification o f nation can result in the neglect of the fact that nations are composed of subjects . on the other hand. with the lack of self-respect. social confirmation of one’s own value). the subject continually pas ses through the process of objectification (in the process of introspection he/she o bjectifies emotions and physical aspect while in the process of symbolic placing he/ she searches for an ‘objective’.

Sphere of intimate relations which belongs to the private sphere. I will single out gender. because the first socialization of an individual into the grou p and the society happens through family. in the late modernity and p ost-modernity increased intimation of the public and global space can be observed. professional and religious identity.e. In the sphere of intimate relations we can also include a person’s attitude to wards himself/herself. Family is the first and the most important step in the process of the building of the individual identit y of every person. however. Family ensures offspring. pers onal history. Maybe it would be more appropriate to agree with the conclusio n that all the three above mentioned types of identity. . Maybe it seems unjustified to include these identities into the sphere of intimate relations. therefore. according t o the 239 ----------------------. For the constitution of identity the following sphere s of human relation are important: 1.tuted in a process. depending on the social situation.Page 32----------------------Etnološka istraživanja/Ethnological Researches definition. The ways of constituting of identity depend on the types of human interaction and processes. his/her personal identity. his/her individuality. belong to the private sphere. We are the witnesses of the poli tical struggle for gender rights and flourishing of political-religious fundamentalis m of various kinds. a subject. The dominan t social unit in this relationship sphere is family. A significant level of emotional bonding is present within a family which ensures a high level of solidarity. i. we do this because we observe it in the f rameworks of modernity and social situation characteristic for modernity in which these identities have all receded into the private sphere. the material existence of a human individual. F rom the variety of personal identities. Even though the sphere of intimacy and personal identity should. The family is also an important step for a person’s normal psychological and physical development . This conclusion seem s especially ‘wobbly’ on the questions of gender and religious identity which in moder nity are burdened with political connotations.

2. communities and states. Economic sphere can also satisfy the need for ide ntification and belonging to a group. Sphere of political relations. technological development of the productive forces. Th e course of history refuted this claim and turned the scale in favor of nation al identity. Economic sphere ensures the material basis for the survival of in dividuals. Revolutions were lead inside specific nations. Therefore. distribution and amount of capital. according to the established theories. throug h its care for a community. in other words. Political act ivity establishes institutions or is realized through institutions which regulate life i n a community and ensure its continuity and survival. One of these systems is the gl obal capitalism. Therefore. class. relations of ownership. This is a very important fact which we have to take into account with the analysis of global mo vements and globalization. Sphere of economic relations and economic exchange. whereas the public sph ere is the market which mediates and ensures that the private interests and need s are satisfied. the public aspect of the economic sphere is constit uted by the market which today largely surpasses national borders. community. Thes e indicators determine the type of economic system. etc. Transmission of economic relations to the social sphere. but also identity. 3. It takes care of h is/her protec- . creates classes and class identity. It should deal exclusively with the pu blic activities. takes care of the individual as well. Good political action. However. groups. For economics sphere i t is important to point out that it depends on the distribution and organization of work. We are not buying only ‘material needs’. political relations are primarily linked to the activities in a community and for the community on the basis of general interest.have a tendency of transferring from the private to the public sphere and vice versa. Economic sphere t ouches on both public and private sphere. It i s interesting to point to the fact that according to the Marxist theory class id entity should have been the revolutionary integrative movement on a global level. financial and monetary transactions. the economic sphere does not satisfy only str ictly material interests and needs. in capitalism prim arily private interests and needs are economically satisfied.

on the internal plan and the army force on the outer plan. It ensures means of coe rcion. Army force can ca use physical destruction of individuals and communities. the obedience of the citizens to a government. It is the source of constant da nger which incites fear and distrust which in turn are the source of the constant tension between political subjects. or. we can add. But that also explains why nation-state can get corr upted. protection of his/her ownership. Power and authority produce physical force through which they ensure coercion to order . rights. . in other words. The dominant form of political organization in t oday’s world is the modern state. laws.Page 33----------------------Duško Pet rović: Anatomy of Identity harmonious development and prosperity. recognize d by other political subjects. or. The change of content and scope of public opinion (characteristic for the pr ocess of globalization). Through political institution flows t he power which enables the application of different forms of authorities and go vernments as specific forms of political action. Political subjects are free for the outer world. institution s or rulers depends mostly on the public opinion through which the positive suppo rt and general acceptance of this form of government is manifested. when they posses political independence. as such. life. As Hannah Arendt (1970) showed when analyzing revolutionary overthrows. nation-state. Anderson this is the paraphrase of nation ) has such a political power. can destabilize the already constructed com munities showing us the frequently neglected power of symbols. This is an important fact which explains why something apparently as banal as imagined co mmunity (in the interpretation of B. Perception of danger and risk can have a key role in the constitution of the political community. principles and beliefs. for his/her 240 ----------------------. in other wor ds. submission and deprivation of liberty.tion. For our analysis it is impor tant to emphasize that the power in the political sphere stems from the consensus of the members of a community about the specific forms of the application of power and authority. the possibil ity of making independent political decisions and when they are.

mythology. or simply. opinions and creeds. common memories and history. through them we direct a nd coordinate (political and economic) actions. identity and difference are dominant . through signs we communicate our feelings. political.4. social norms and customs. gathering experience. Sphere of culture. exchanging information. religion. cultural). opinions and knowledge. the sphere of culture can be called the empir e of signs. i. (In the political sphere the dominant element is the recognition of sameness and differences. interconnectedness and interdependence in t he builde . Important characteristic of the processing aspect in th four above-mentioned spheres is their interaction. knowledge. through shaping and domesticating reality on personal and group level. knowledge and experienc e in the spatial and temporal modes. as we know. rocess is reversible. create spaces of similarities a nd differences. codify social ad legal norms. differences. economic. Simply put. articulation and un derstanding of sameness and varieties i. Signs. through signs we articulate reality.e. by signs we write down events and create memories and history. through understanding and articulation they simultaneously g their personal and collective identities. the recognition of identity). The empire of signs is governed by a system of signs which we call la nguage. the p act by buildin Cultural sphere through the articulation of identity dominantly ascribes meaning to human actions.e. T simultaneously However. The sphere of culture contains language.Page 34----------------------Etnološka istraživanja/Ethnological Researches realize understanding and articulation of similarities and hrough activities they build and understand personal and collective identity . Through sig ns we become aware of the relationships and processes. Through acting in spheres which we have emphasized so far (intimate. are the mediators in all the human relations. It is important to emphasize that in the cultural sphere the perception. individuals and groups 241 ----------------------.

national identity has today the greatest influence on people’s lives on a global lev el. Under leading position I refer to the fact that liberali sm (aka liberal capitalism) as a system in global power relations managed to gather the greatest amount of power. the question is to what extent is the pas-Islamism a constructive system. In this research. The answer to the question why is national identity the most successful and the most powerful identity falls outside the frameworks of th is article. However. the only identity which can compete with it is the religious ident ity. As its centers of power lib eralism has produced liberal nation-states. I have decided to pay more attention to the most succes sful and most powerful collective identity of the modern era. The power relations determine which sphere will be dominant in the building of identity. Under power. physical and cultural power. Which of the spheres will be dominant in the building of identity will mostly depend on the historical situation in a given period and type of i dentity which is studied. we can use the Castells’s division on the types of identity which is outlined in the reference in the pages 9 and 10. in majority of cases on the expense of the others. To the pan-Islamic project of the union of all the Muslim countries on th e religious bases.ing of identity. had a national character. and that is national identity. It will serve as a theoretical fr amework for the discovery of the identity dynamics in global processes. in the form of pan-Islamism. One of the possible answers to this question is the claim that a nation s ystematically fits into the supranational power system of liberalism which has a leadin g position on global level. When I say that national identity is the most powerful and the most succe ssful. I will not try to analyze to which extent nation fitted into communist supranational system. I will discuss th is later. I mean material. but it is evident today that the maj ority of the communist countries which persisted till the present day. For the analysis of the dyn amics of the spheres. I will enumerate only a few points I will analyze later in more details. Under historical situation we primarily mean thepower relatio ns which exist in specific time and in a specific region. In recent times. I refer to that fact that out of all these identities which we have mentioned bri efly. national separateness is unfavorable. and to what extent it is only an identity of .

hence. The greatest amount of power which was produced by the liberal system was not the only systematic reason for the success of this system. stability in relation to its competitors All other forms of merging (in modernity there were several: communist state. This creates a harmony of spheres. ones). primarily. According to my op inion. in the framework of their paradigm. Unde r the framework of the harmonized operation of the system. the sate. Many authors emphasize that the harmonious development of all t he spheres of liberal state is disturbed by the further development of the supranat ional systems of power which.Page 35----------------------Duško Pe trović: Anatomy of Identity second reason is stability. typical for the mature modernism.resistance in the processes of globalization. to p ay equal attention to all the mentioned spheres. There are two reasons which transformed the liberal nation-sta te into the most successful form of merging in the modern age: 1. continued to develop . also drew maximal benefit for its parts. In one point in time. such communities showed either remarkable instability or lack of competitiveness in relation to the liberal state. This harmonious development of liberal state is. In the end. nati on-states (of course. in other words. through drawin g maximal benefit for the system itself. the 242 ----------------------. They aimed or are aimi ng at submissiveness. Western. national-social state) tried to emphasize one sphere of relations over other spheres. re ligious state. the greatest amount of power which the system. had in relat ion to its competitors 2. the state manage d to create stability. with equal attention paid to all the spheres. but only the developed. not all nation-states. and from the standpoint of the states seen as a unique system. crowned by the Western li beral state of wealth. dependence and division. liberal system. This means . Through such attempts. the liberal nation-state ha d the possibility to perform its function to the optimal level – to satisfy the need s of the majority of its members in all the four spheres of the relationships. which will be discussed lat er.

the already mentioned. This is what happened in specific periods of modern history. Society is a general concept which refe rs to all the forms of communal life of people (Katunarić 2003:50). Supranational system of power. state. Society has two dimen sions (Katunarić 2003:53). For the purpose of more detailed 243 ----------------------. However. But this is not the topic of this research. First I will introduce the category of the major (general) system of power which has a supranational character. smuggle d the term such as liberalism. communism (bolshevism) and today with religious fundamentalism in the form of pan-Islamism (Katunarić 2003). nation-state. On global plan liberalism is confronted wit h. it is importan t to point out that society is also a set of links and activities which can abolish this order. wher e I will speak more on state. The reason for the rej ection of the existing situation is the nature of liberal system. nation In the previous chapter we have. supranational system of power and inequality. state. liberal capitalis m. Today the mos t dominant major system I can outline is. through abstract theoretical concepts. Whether another global system will appear on the global scene is an interesting question. nation. or was confronted with. More detailed analysis of these processes will be done in the next chapter. Liberal system of power projects society as a final reality which is composed of two spheres: global flow .Page 36----------------------Etnološka istraživanja/Ethnological Researches analysis and throwing more light on these issues and following Katunarić I will here introduce the concept of society. society. For the purpose of more de tailed analysis we will emphasize the respective categories of these concepts by puttin g them into relations of their interdependence. This disturbed functioning of states in four spheres. The task of the s ocial scientists should be the affirmation of other dimensions of society and the cr itical evaluation of the existing situation (Katunarić 2003:53). including group boundaries. which has a primacy on global level.economic relations. nation. Society can be defined as a set of horizontal and vert ical links between individuals and groups which reproduce or upgrade the existing fo rms of inequality and power.

The concept of nation is derived from the concep t of the modern state. By controlling th e flow of people the general system of power creates separate communities between people b etween whom there is an unequal distribution of wealth and power. In contemporary world. it ensures safe asylum. Namely. e . The global s ystem of power enables and entices the global flow of things which is embedded in the free trade. political and cultural. ideological capability. nation-state emerges as the most persistent and t he most effective reservoir of power. nation-state is the center of the org anized physical force. If we perceive global society as an abstract scheme. To the capital. state poss esses legal and political framework which ensures to its members the legal. develops financial market. educated and local manpower. The basic concept which is now introduced to the analysis is the concept of power. military. The so-called national question then comes down to the questio n of gathering power which will then produce either an independent state or special privileges for an ethnic community inside an existing state. social pr otection and education. State in macroeconomic sphere encourages investments. The basic reservoir of power in the modern world is t he state. besides material goods. while the flow of people is strictly controlled. According to t his. which is not less important and which creates a sort of stronger of weaker loyalty to the s tate system which is then. it possesses. According to Katunarić. the society is bas ed on the four pillars of power: economic. as a system of power and inequalities. According to Mann.of things and nationally determined community of people (Katunarić 2003:53). not a single community can survive without the cooperation and wit h the participation of the state. capable of mobilizing large amo unts of manpower for military and other purposes. a nation therefore represents an instance of a more general concept of societ y as a system of power and inequality. Th ese pillars are crystallized in states. in a short period of time. an author who made a theoretical breakthrough in te rms of linking society as a system of power and nation as a system of collect ive identity is Michael Mann (Katunarić 2003:253). Besides physical force. in other words. legal and judicial framework for its undisturbed circulation and turnover .

the sta te slowly. In other words. the state losses its independence and sovereignt y. has been often rejected.Page 37----------------------Duško P etrović: Anatomy of Identity It supports interests of its companies abroad. presented here thro ugh the works of Michael Mann. Under the framework of the global liberal system each state as the most efficien t reservoir of power. the state is still the ke y power holder.nsures steady development and full employment. Nation and nationalism determined by nation-state with its. maximize the benefits and weal th for itself and its members or specific groups of members (here I primarily refer to the groups of powerful individuals who make up the elite of a certain state). population and other movements. which emerges as the dominant form of merging in the postmodern world. or of. This thesis. In globalization. losses its influence and independence. the state ensures the undisturbed activities of scientific institutions. encourage and stabilize globalization processes and participate in them as important contributing factors. as Cas tells calls them. And what is today especially impo rtant. tries to increase this power. The reason is th e nonexistence of the continuity of the logic of creation of power in the global netw ork and logic of merging and representation in specific societies and cultures (Castells 2002:21) . is not always just a passive observes whi ch feels awkward in the globalization processes. but definitely losses the battle with the network society. Many authors. and as the dominant social entity it still. preserv es and uses knowledge. in the global world whi ch is increasingly interconnected. legitimizing. institutions) are diminishing and dividing. the key factor which determines economic. in many aspects particularistic politics. to the greatest extent. enables communications. through t heir particularistic activities. the firmest reser voir of power in the globalization processes. 244 ----------------------. there are nation states which. My thesis is the following: In global power relations. Aut hors like Emanuel Castells (Castells 2002) claim that in the information age. civil societies (products of the work of the state. deter mines the global state of affairs. while emphasizing globalization relations are trying to prove that state. and incites export (Keynes’s regula tion).

religious fundamentalism and nationalism (Castells 200 2). I suggest three forms and origins of the building of identit y: 1. in today’s neo-liberal world we can observe a significant decline of the s tate functions. state apparatus which supports globa l holders of power.. However. has the loss of legitimacy of the s tate in the eyes of its citizens. as a consequence. the marked profiteering on the side of the companies and unstable labor m arket there is a growing mistrust towards the companies and.Page 38----------------------Etnološka istraživanja/Ethnological Researches The identity of resistance is not constructive in its nature. with their right to vote. Legitimizing identity which is introduced by the dominant social institutions so that they could expand and rationalize their dominance in relations to the social subjects. from the citizens who. 245 ----------------------. is significant. The consequence is the appearance of the ide ntity of resistance as the dominant form of identity in the modern globalized society. labor force and state which leads to the decline of the social componen t of the state apparatus which. on global level. but through its logic it is trying to disassociate itself from the global processes by judging people more through what they are then through what they are doing. According to Castells. form the basi s and foundation of the political system. Among such forms of ident ity we can include communalism. i. Here I primarily refer to the abolishing of social contracts between the capital. the loss of material basis on which the state is built. This from of nationalism specifically affects. we are witn essing process of separation of power holders.e. Due to the instability and non-transparency of the glo bal processes. 3 3 Castells (2002): ‘Since social building of identity always happens in the contex t which is determined by relations of power. Indeed. towards t he state which promotes globalization processes. indirectly. exactly the loss of ma terial basis is the . but also covers different the ories on nationalism. a topic which constitutes the main part Sennet’s theory of authority and domination. marginal nation-states where the loss of independence and sovereignty.

Cat sells himself admitted that the state. a nd hence dig trenches for resistance and survival based on the principles which are different or oppos ite to the ones permeating state institutions. the so-called winners in the global world. become extinct. the fragmentation of identity. as a historical praxis will not. (beca use of the above mentioned processes) we can also observe the growing distrust towar ds the state. Even though global connectedness and interconnectedness is now increasin g. 3. the identity the state is trying to build (legitimizing iden tity). and we might add. as Calhoun suggested in his explanation of the emergence of the politics of identity. He agrees with Martin Carnoy (Castells 2002:331) who claims that the competition between nations is still the function of national politics of each country. the existence of a multitude of different ways in which the governing power of the nation-state facilitates or hinders the movement of capital. communalization and even religious fundamentalism spe cifically present with the sects of different religious traditions. Thompson (Castells 2002:312) adds to the relationship between corporations and state. There are many indicators which show that Castells’s insistence on the identity of resistance as the dominant form of identity in today’s world is largely justified. In the developed countries. ‘loser. Identity of resistance which is created by those subjects which are in the positions/conditions where they are marginalized and/or stigmatized through the logic of domination.principle from which nationalism gets its strength in the global capitali st society. regarding the question of the power of the state in the global world. Ho wever. especially if we ta ke into account the marginal. i. EU 2. build new identity which re-defines their position in a society . information and goods. labor. and economic attractiveness of a specific country to foreign multinationa l companies is a function of local economic. which leads to the formation of supranational bodies of control such as MMF. Carn oy thinks that multinational companies to a large extent depend on their domicile s tates which provide them with direct or indirect protection.’ states such as Croatian with its ‘Balkan surroundings’. and that national politi cs of human capital have key influence to the productivity of the economic subjects i nside national territory.e. legal conditions. at least not an y time soon. on the basis of any cultural material which is available to them. etc. WT O. Project identity is created when social subjects.

However. nationalism as the product of state apparatus. because of the inability of member countries to achieve certain agre ements. Nationalism as the product of state app aratus will be. the case when feminism leaves the trenches of the identity of resistance and women right s to challenge patriarchy. but. in their a ctivities. This is.’… pr oject identity.and. for example. However. Even though this consequence can not be directly drawn from Castells’s work. As an example we should analyze what is happening today with the UN.’ ‘Legitimizing identity creates civil society…’ ‘Identity for resistance…brings to the formation of communes or communities’. As an introduction to this topic I wil . viewed through the categories of formal and symbolic nationalism. we witness serious crises in their work. together with patriarchic family and the whole structure of production. becomes irrelevant. the most powerful members. creates subjects …’ 246 ----------------------. a theoretically significant consequence. In all these organizations. the thesis on the loss of power of the state in the globalized world has. in the following lines. it is difficult to imagine that these can survive if. sexuality and individuality on which the societies were historically based. Of course. it is important not to neglect that as pect in research of nations and nationalisms. as a counter-argument to his clai m. such discussions fall out of the framework of this article. we can emphasize that supranational organizations which do not represent the interests of their most powerful members have hard time surviving on the world sce ne and in principle do not come up with some binding decisions. they are attempting at the transformation of the whole social structure. by doing that. Castells claims that these supranation al organizations were actually formed so as to strengthen the existing member countries. ecological summits and maybe even EU. Since state looses its power. and will not encourage their further power-growth. in the research of nations and nationa lisms. reprodu ction. international organizations are entering into independent projects and hence obt ain the increasing level of independence. when the interests of the leading members a re not taken into account. they will not follow the interests of particular. both banal and heated.Page 39----------------------Duško Pet rović: Anatomy of Identity and the others.

incessa nt growth of power and safety.Page 40----------------------Etnološka istraživanja/Ethnological Researches development of a specific branch of economy was encouraged. and in opposition to the laws of the market. a solution was s . Through state p olicy. in the form of the increased profits. would select the solution which would brin g to the collapse of the globally uncompetitive branches of economy.e. not. exchange of goods and circulation of capital. their agriculture is almost ruined because of the existence of even cheaper food produce d by the help of these subventions in the highly developed countries. In the context of the claim that today’s society consists of two spheres – global fl ow of things and nationally determined community of people – we can say that in the case of the state apparatus we have a constant interplay between opening and clo sing . but on ly because of the politics of preserving jobs for local population. the 247 ----------------------. free trade. there is a tendency towards building and improving sys tems which are situated inside national borders. but which also in this global movement tries to obtain for itself the greatest possible gain. as it we re. On the economic plan. equal and all-inclusive development of its community. the politics which o the global level tries to encourage the opening of ma rkets. and even though on the world market some underdeveloped countries can produce large amounts of cheap food. in ideal case. because of finding the most rational and most effective economic solution.i. Hence. In contrast to t he classic liberal standing which. next to the politics of opening to the global movements. maybe the best example of this double policy are undoubtedly state subventions for agriculture wh ich are used by the highly developed countries. in the highly developed countries. In that aspect. of exclusivity. we also have the politics of closing.l try to give several examples in which the exclusively national activities of state appa ratus are clearly visible. What I mean by that is the selective approach t o the distribution of wealth which is trying to maximize wealth by restricting it to nati onally determined communities or specific groups inside nationally determined communities (elites).

banal and heated nationalism Brubaker (Katunarić 2003:280) deals with citizenship. Katunarić singled put two authors who wrote on related topics. It is interesting to point out that excl usivity and closing up do not have to be necessarily accompanied by nationalist exclusivi st ideology. It refers to the conscious cover-u p and lying. and hence jobs for millions of workers in agriculture all over the developed world. Similar example we can find in the politics of immigration and obtaining citizenship.elected in which the state. No state will allow the uncontrolled immigration of immigrants and labor force whose arrival will cause the redistribution of wealth. Here we are de aling with the classic concept of ideology which stems from Marx who defined such id eology as. even though it is not the only agent of closing which is found in the logic of citizenship. By this approach we are throwing light on the formal borders which close a certain society an d prevent the access to its vital institutions. tried to preserve competitiveness. In this case we have the Western politics which emphasizes anti-nationalist ideology and universalism and in practice frequently makes extremely nationalistic and particularistic moves. Formal borders are the products of the activities of the state apparatus and their existence does not have to be expressed sym . Nationalism helps in the closing of the state. the so-called.e. through subventions. Formal and symbolic. i. Practice and ideology in a certain state can significantly differ from each other as they often do. This conclusion is very important for the broader unders tanding of nation and nationalism because it includes state and state apparatus. These were M ichael Bilig and Rogers Brubaker. These examples best illustrate the restrictive and exclusive at titude which a state has with certain issues. decline in standar d and social protests. and wh ich best illustrates the selective attitude towards individuals and groups on the side of the state apparatus. the principle of citizenship which is inclusive from the inside and exclusive from the outside. fake consciousness. part of the reasons for social exclusion was transferred from na tionalism to the state. Acc ording to Katunarić. This discrepancy between ideology and practice of the state apparatus is characteristic for the Western anti-nationalist ideology.

He calls it ‘banal nationalism’ and says: ‘Th ese habits of thought also cross national boundaries. spoke to the world… Nationalism in the modern world represents unive rsal goals.bolically through nationalism and nationalist ideology. its standpoints are spread internationally. in the battle between aliens and humans. so natural to the social scientists. whom I have mentioned before. 268). flags and heroes speak in the name of the whole world without any problem…. for example in the entertainment industry which is globally distributed. a war is being justified. where in the movies of Ameri can production we can frequently see how. the ‘Americans’ with their planes. for example. wh ile announcing the Gulf War. since its work was quiet and slow and frequently covered up by the anti-national ist ideology which serves as the basic analytical framework for the criticism of nat ionalism. and today it is gl obally important’ (Katunarić 2003:267. As an ideology.Page 41----------------------Duško Pe trović: Anatomy of Identity the analytic category of society. t he special attention has to be paid to the United States of America and its nationalism. t his nationalism seemed so forgotten. Michael Bilig’s work. Even though narrow(minded) national istic interests of specific country or countries are in the background of the conf . Formal principle was often neglected in the an alyses. for example. In present circumstances. one nation tries hard to represent that order. Above all. In the more serious sphere of the international relations such tendencies are v isible when. However. nationalism is not restricted by national borders. I n his analysis Bilig emphasizes the quiet work of the disguised nationalism which uses the universalistic ideology for mimicry. Speech on the new world order suggests that national and international are inter twined. As we have seen. George Bush. formal principle is very important for the analysis and refers to the sta te and its apparatus as well as to the global system of power which we have observed t hrough 248 ----------------------. is very important here. By this we have divided the exclusivist activities of nation-states on the formal and symbolic principle. Very interesting claim which we can witness in everyday life.

lang uage which have a transparent exclusive content. the elite s and their capital. and hence our observation should always return to the categories of society and global system of power. directly attacks its oppo . the self-perception of wealth. benefits the most powerful structures inside itself. becomes a factor of national political calculations. above all. and thus gets a certain national importance. in which there are neither the deprived or re jected. name. that the building and self-understanding of national identity is not related only to the symbolic structures such as the flag. Heated nationalism loudly proclaims social exclusion. Until now. intolerance.lict. and not only the ‘Americans’ benefit from the global system of power. outlined at the beginning. it certainly adopts implicit national connotations a nd becomes an unavoidable factor in the political calculations of national politicians. these are also some of the factors of identity which do not have an exclusive national mark. neither the nation should be seen as a unique entity in which cl ass and social conflicts do not exist. spending. because other nations as we ll. but which can best be achieved inside the national borders of the developed countries. the identity can refer to the entire way of life. civilization-barbarianism… Even tough all these things are obvious. it is cruel. freedom-tyranny. I f we see nation-state as a reservoir of power then we will definitely reach a conclusion that the state. the justification of the conflict (in the case of the countries of the Western world ) comes down to the moral categories where we have confronted good-evil. wild and a bit exotic (Katunarić 2003:269). consumerism. 249 ----------------------.e. amounting of we alth and goods. Next to banal nationali sm. Bilig also lists the so-called heated nationalism. Moreover. conflict. i. we should bear in mind that not all the members of American nation or all the citizens of a country benefit from the global system of power. not the rich and the privileged. i.Page 42----------------------Etnološka istraživanja/Ethnological Researches If seen in this way. democracy-authoritarianism. characteristic for the ‘barbar ic countries’. we used Bilig’s taxonomy of banal nationalism. we should not simply restrict all analy tic categories on the concept of nation and nationalism. These thoughts are bringing us back to the clai ms. maximization of one’s own pleasure ad hedonism.e. Hence.

there is recourse to a symbolic system through w hich a certain defense is mobilized. technological. formalis tic principle of the state apparatus which effectively imposes particularistic po litics without relying on the ideological symbolic apparatus which would support exclusi on. intolerance to difference.e. Hence. In th is context in is interesting to see what happened with the anti-nationalistic rhetor ic in today’s world ion the example of the USA and some European countries. After these remarks. while in the countries o f the heated nationalism there are tendencies and movements which support universalistic rhetoric. To what extent will such tendencies in the Wes tern countries continue to grow and intensity depends primarily on the borders of their systems. with banal nationalism we have quiet. cultural identity. polit ical. minorities and the unadjusted. This division. where the people and sometimes even politics. With European countries such tendencies are best observed with the growing Euro-skepticism of the leading EU countries.nents. n . in silenced violation of human righ ts with majority support. it is not logi cally exclusive because in the countries where banal nationalism is dominant. their capabilities and possibilities to deal with global changes. W hen we are talking about borders of the system we primarily mean the economic. is not absolute. The situation is rather fluid and changeable and highly dependant on the political and economic problems specific societies and states are faced with. fir m division on good and evil and. We can observe a tendency that when it comes a certai ‘formal’ system become stretched to the utmost. there are als o tendencies which are in favor of explicit social exclusion. The USA has suffered a terrorist attack and danger on its own territory. what is the worst. and turned from the pioneer of anti-nationalism and promoter of human right into the carrier of the heated nationalism which turned the postmodern multiple identities. tolerance an d public freedom into one-sided cultural exclusion. i. wealth. military and even ideological reserves of power these systems posses. stand firmly in the defense of their national intere sts – benefits. I will here introduce the division according to whic h I will link banal nationalism with formalistic principle and heated nationalism with symbolic principle. of course.

that we can maybe answer the question why the fear fo r Croatian national identity has lately been frequently expressed. army. which in a significant number of citizens results in a revolt which is c hanneled through compensation on the symbolic plan. primarily to the West which is. through anti-nationali st ideology.e. If we take this analysis to be relevant.This analysis has forced us to observe state as a heterogeneous phenomeno n which continually re-assembles its organism. It is obvious that in the global w orld the reservoir of power which we call Croatian state faces a number of difficulti es in the contemporary liberal world. and in these processes the key role has nation and nationalism as a form of collective identity which provides the state with the necessary symbolic support. renovates it and str engthens. Here I primarily refer to the non-competitivenes s of the economic system and its impossibility to deal with the global economic mo vements. politics and culture. on the countries of the Western Balkan which are perceived as the poli tical anachronisms. as the concern about one’s own identity . Thi s is even stranger due to the fact that Croatia is an independent and internationally recognized country 250 ----------------------. These processes are enhanced by the political activities of the domestic nationa list elites which channel and misuse civil dissatisfaction and transfer the responsib ility to the global system of power i. the attitude on the partial guilt of the global system for today’s difficult situation in the tran . as the members of the state. Such attitudes hurt national pride and create resistance towards the outer world . To such perception of the outer world a set of polit ical pressures is added and the West is trying to impose them. who then perceive themselves as losers as compared to the others. Even though the nationalist ideologues have wrongly interpreted it. not yet included into the modern world. This impossibility affects the standard and self-perception of the citize ns.Page 43----------------------Duško Pet rović: Anatomy of Identity with its economy. according to thi s interpretation. perceived as a liberal-capitalist exploitation ‘hydra’ and a co-culpri t for today’s impossible situation.

sitional countries is partially correct, however, the defense politics which emphasized i t by encouraging closing-up of certain countries proved to be of little use, since th ese were mostly unconstructive, fanatic ideologies which could offer nothing but con flicts. What is important to notice here is that the state reservoir of power, w hich tries to preserve wealth, legal rights and physical force inside its borders, in the t imes of crisis resorts to culture and symbolic movement through which it tries to re-aff irm and strengthen its borders which were once established by the state apparatus of military and police. The result is nationalism, ideology which promotes intolera nce and exclusion on the basis of different cultural marking, ideology which encoura ges the creation of difference and separation and builds on them its political futur e. By this analysis I tried to point to the relationship between the symbolic movem ent and state order, i.e. between nationalism and state. From the above lines, we co uld extract a definition of nation and nationalism which was until now, implicitly e mployed in our discussions. Nation and nationalism Nation is the way of shaping collective identity of one segment of a society as a system of power and inequality (Katunarić 2003:79). Nation would therefore be a fact of a collective identity, hence, a static analytic concept. But, as I have empha sized before, nation is not a metaphysical fact, but something that is continually cha nged, produced or reproduced. What makes nation move, its active agent, its internal i nitiator, is nationalism. Nationalism can be, inside a supranational system, defin ed as 251 ----------------------- Page 44----------------------Etnološka istraživanja/Ethnological Researches a political movement which separates a specific territorial or collective unit, on the basis of different cultural traits or just different interpretation of it s past, from supranational system (Katunarić 2003:89). The aim of this separation can be a partial or complete sovereignty inside one’s own state or establishment of a higher level of independence inside an existing state. Here nationalism employs ideologic

al propaganda and building up of economic and political institutions which are ch aracteristic for a supranational system. As we can see, nationalism always needs a supranational system as a backg round, which has a universal character and the infrastructure of which nationali sm transforms into local, particularistic form. That means that nationalism is no t a system ideology in itself, but that it frequently provides the crucial symbolic sup port by awaking strong and mass beliefs that nation is something that should not be quest ion under any circumstances. Nationalistic rhetoric creates believes that nation is the final aim, something which exists for itself, and that earthly existence has the fin al meaning in the building up and preservation of something we call nation. According t o this, nation would be a form of collective identity which endows its members with the final meaning of their actions inside a supranational system. Collective identity and building of identity These conclusions open up a few theoretical perspectives on the questions of collective identity: 1. Identity is a dynamic phenomenon. Even though established and strength ened, even inside a modern state, it has to be continually renewed and re-p roduced. Identity, therefore, is not an independent metaphysical entity which travels unchanged through the vastness of history. It is a product of historical practice which is formed and re-formed and which is conditioned by the power relation s and by other identities. 2. A necessary condition for the establishment of identity is the relatio nship with the Other and the formation of inter-group borders. The content of identi ty changes as a function of the relationship with the others, with other nations , global system of power and inequality. 3. In the analysis of identity, we have to link it to the power relation s which determine it, i.e. collective identity is always determined by the power r elations. We will name these power relations as the central category for the building o f identity. By using Castells’s division on the types of identity, we can conclude that the power relations will determined whether a collective identity will ‘end up’ as l

egitimizing identity, project identity or identity of resistance. Power relations will determine whether a group, ethnos or nation will come up with the strength to bu ild legitimizing institutions, i.e. to build its own state or to re-structure a social structure 252 ----------------------- Page 45----------------------Duško Pe trović: Anatomy of Identity and obtain a privileged position inside a state or supranational system of p ower, or to enter the trenches of resistance. If we accept the above claim, than w ith the analysis of nation and nationalism we have to take into account a state and states which are the carriers of the global system of power. Here I am talking abou t a modern state as a specific modern form of government which in a unique histo rical way, channels and reproduces power. This does not mean that in the past there were no collective identities which were formed through some other structure s and power relations. This brings us to the conclusion that modern identities are also, up to a certain level, heirs to specific historical identity structure s. They are today mostly discussed through the concepts of ethnos and ethnicity. 4. Identity is, besides the already mentioned functional reasons, determined by cultural-historical heritage of a specific territory, locality, region. Histori cally inherited cultural diversification provides the crucial symbolic material which s erves for the formation of a specific collective identity of a group. Therefore, with the analysis of identity we have to take into account the cultural content ensure sym bolic reserve for its formation. The sphere of culture contains language, social nor ms and customs, opinions and knowledge, religion, mythology, common memories and history. Each of these elements can serve as a building material in the form ation of identity. I think that the knowledge of history and reservoir of memories , especially in modernity, is an important factor in the building of identity. The question of historical continuity which is transferred by the help of memories presen ts a bone of contention for many theoreticians of identity, particularly national . Here I have presented a thesis that in the building of identity the historically inherited

ethn ic myths. or in other words. From the belief in continuity an d common faith stems the power of symbols which. The interpretati ons of identity differentiation are controversial. homogeno us. 5.Page 46----------------------Etnološka istraživanja/Ethnological Researches and original (whatever that means). the interpret ation of history which appears in a given moment is controversial. on the basis of the existing system. Smith 1986). for the outline of t he material continuity of a community.differentiation of identity. which is transferred to the cultural sphere. i. According to my opinion. what was necessary was the new. anc ient 4 ‘The idea of social organism which moves calendar-like through homogenous.4 As a proof of mat erial 5 continuity we have cultural remnants which are interpreted as very old. mythical-symbolic complexes existed even in the pre-modern times (A.e. this thesis is not controversial. In these interpret ations what is specifically emphasized is the belief and consciousness of his torical continuity. According to Smith. D. empty time is analogue to the idea of nation which is also perceived as a stable community which contin ually and equally moves down (or up) through history. it is impo rtant to emphasize that there is no material continuity but only symbolic con tinuity which is mythically manufactured in the belief on the material continuity of a given community. These elem ents. but that identity itself determined power relations. In my opinion. through symbols. However. This points to the conclusion that identity is not only determined b y power relations. according to Smith. One American will never see. that does not mean that we can trace continuity from s ome pre-modern ethnic group to today’s nation. form ethnic and national myths. As Anderson showed us (Anderson 1990:33). wa s equally important. it is itself. let alone meet more t hat a handful of his 253 ----------------------. common origin and special status of a certain nation. The conditioning of identity and power is r . a power holder. creates unity and social solidarity. empty understanding of time characteristic for modernity.

In short. these are the answers to the new situations which refer to the old situations or which establi . conceptual and political initiators of a collective identity. their active work would not be successful wit hout the passive support of the majority of the members of a community. Namely. not all members of a community or a group of different communities are the creators . Thus we get the invented tradition (Hobsbawm 1993). and which are actually damaging to the majority of the members of a comm unity. stems from 240 000000 American co-patriots. and some actively in the creation and continuation o f a collective identity. The great popularity of specific collective identities. u sually managed on the basis of openly or tacitly accepted rules…which… automatically include continuity wit h historical past. Even though identity is a collective category. posses material. With t his analysis a very useful concept is the concept of ideology introduced by Marx. Regardless of the fact whether they are providing resistance or support.) Why certain forms of collectiv e identity are extremely popular with the majority of the members of a community. A striking example was the deliberate choice of gothic style in the re-building of British Parliament and the decision to restore the Parliamentary cabinet in exactly the same style as it was built. It consists of: ‘a set of practices. He/she has no idea what they are doing in a given moment. they are re-creat ed and revived. 6. The above mentio ned identity of resistance falls into that category of identities. Groups which actively participate are usually called the e lites which. political and intellectual power to bec ome the agent which create or support a collective identity (Gellner 1998). simultaneous activity. 7. T he concept of ideology in this context reveals that under official ideology there are always different material and political interests of the ruling groups which are covered up. the fact remains that certain f orms of collective identity are extremely popular. especially national id entities. anonymous. some members of a commu nity participate passively. by definition. Even though elites and their interests are conceptual and political initiators of collective identities. i s a very interesting question which I have answered in my previous discussion s.eversible. 5 The remnants are not only collected and interpreted.6 (As we have seen identity can be build through resistance to the elites. Burt he/she believes in their incessant.

(Why they wer e given advantage?) Identity should be differentiated from what sociologists traditionally called ‘rol es’. a . I define the purpose of a social agent as the symbolic identification of the purpose of its actions (Castells 2002:17). (A questionable thesis. That means that we cannot speak about all the members of a community. From this standpoint. The thesis I outline here is that certain identities due to external. if we take into account power relations. 254 ----------------------. Roles are defined through norms which have been structured by social institutions and organi zations. i t is interesting to see how Castells defines identity: Under the concept of identity.’ (from Katunarić 2004:232). as I have emphasized earlier. functional. In this type of identity we can include national identity. I include t he process of creation of the meaning on the basis of a cultural attribute or a number of cultural attributes which were given advantage in relation to the other sources of meaning. religious). professional. et hnic. historical. Now it is obvious. if we are speaking of social agents. Membe rs of a community can posses qualitatively different identities (gender. reasons and internal.sh their own past through the almost obligatory repetition. In the previous lines we have seen that nation is a form of collective identity which provides its members with the meaning of their actions. This topic will be further discussed. reasons (which I will outline later). 6 It is important to notice that we are talking about the majority of th e members of a community. that the thesis that identitie s are more powerful sources of meaning. The cul ture of a community is not a homogeneous entity. while roles organize functions. provide a powerful source of meaning for its memb ers. from legitimizing identity to identity of resistance. it can simu ltaneously contain different types of identity.) Identities organize mea nings. Before I have enumerated reasons for the success of the liberal nation-state. Identities are more powerful sources of meaning than roles. should be explained in more details. regional. class.Page 47----------------------Duško P etrović: Anatomy of Identity their ability to provide meaning to human actions and existence. because of the processes of self-building and individuation they include.

when I say ‘meaning’ I refer to the understanding which stems from the questions which in the past. Nations ant nationalisms are popular because of their content which is cl ose to religious content which. coincidence. i. importance. on top of th at. What we ‘commonly’ called here the meaning of life actually in the majority of the cases refers to the questio n of the meaning of time. the sphere of providing meani ng.e.Page 48----------------------Etnološka istraživanja/Ethnological Researches ly successful. etc.nd hence nation as collective identity. development. re-birth. suffering. death. death. to a human individual through his/her connectednes s with a huge national body. the concept of ‘meaning’ can have different connotations and refer to different things. hence. Anderson’s thesis. In everyday speech. in an interesting way answers the question why nation-state is e xtreme255 ----------------------. when we observe it from the standpoint of a single indivi dual it can be transformed into the question on the meaning of the movement of human beings ‘one after the other’. the final qu estions dealing with death. is not explica ted into a concrete question but always exists somewhere in the background as an emotion which is continually present in all our activities. besides being successful in other fields as well. powerful and recognized. the majority of people have a vague understanding of this concept. with majority of people. What exactly are we talking about here? When we say ‘meaning’. the illusion of permanence and . i. which appears as birth. etc. were dominantly answered by religion. The greatest reverence is given to the que stion of the so-called meaning of life which. If we follow this line of thought. I think that Benedict Anderson (Anderson 1990:20 ) came closest to the right answer when he said that nation provided answers from religious aspect which dealt with death. coincidence and ephemerality. we can conclude that for some reason in the symbolic sphere. dominated by the question of meaning. decline. I think that primary reason is not the process of in dividuation which is mentioned here. development. gives dignity. relatively stable in time and space and. nation is a great success. continu ity. in the s ymbolic sphere. finality.e. Hence.

Any identity which is capable of fulfilling the above mentioned needs in a given moment can become a dominant source of meaning for the social agents. division and separation. the emphasis was pl aced on defining difference between the Serbs. do not apply any coercion to cultural body. but what occurs is th e renovation of inter-group boundaries and strengthening of identity and cultural body of a community. This could be the topic of contemporary ethnological research. intolerance. 2 and 6 can be found in Frederik Barth’s work (Barth 1969). t he trends of change. In the light of the war conflicts. Barth concluded only in closed and markedly traditional societies identities and intergroup boundaries exist as relatively stable categories. wit hout tackling the changes the cultural body underwent in the process. in an essay-like fashion. Yugoslavia. as many traditionalists think. In a specific rel ationship with the Others. t. Until now we mostly discussed the political practices of nationalism. In modern societies the situation is significantly differen Here the most important are the changing relationships with the other groups. From independence. Even though he did not observe events on the global le vel. with the help of symbolic and cultural system. Culture changes. once established. was trying to achieve group solidar ity through the practices of exclusion. This process has already been described on the example of Croatia . to be able to do that. Let us return to our division. the inter-group boundaries are not erased and t he cultural body is not divided. In the underdeveloped form the items 1.hope for the future. However. In these changes. Here I will only enumerate. Of course. learns and gets created mostly as a function of the relationship with the Others. Bosnians and a vaguely defi . this does not refer only to national identity. first we have to see which ‘Others’ Croatian nation has been in contact with. where I branded the emergence of nationalism as a type of defense politics whic h. Identity and i nter-group boundaries. the Croatian cultural body is going through interesting and complex changes worth investigating. the relationship towards the ‘Other’ in politics and in public discourse was mostly reduced to the relationshi p with the eastern neighbors.

Page 49----------------------Duško Pet rović: Anatomy of Identity there is also a tendency towards improved relations with the Eastern neighbors. Today the foreign politics is turned towards European and pro-Western integrati ons and 256 ----------------------. Th e question of language is very important and often very well illustrates the exclu sionary national cultural politics. multicultural countries.’ National question of language and. These notes only serve to illustrate my point and could be further elabor ated. From the vastness of ‘national’ cultural movements. is present also in anti-nat ionalist. Maybe the best examples and the one which is constantly present in the media is the continual work on the modification of the standard language. which is transferred through this language. During sports competitions. still with the mutual distrust. indirectly. On the cultural plan. Since independence. which presented everything that was considered backward. wearing national signs on . culture. these relationships had a number of very curious and far-reaching reflections. as popularl y called. The interesting example is of non-Anglophone European countries which are quite firm and determined in their battle against the domination of English language i n Europe and the World. I will here outline only a few the most recognizable spheres of cultural public life where these reflections could be be st observed. Selective exclus ionary politics was also directed against the West and it displayed marked distr ust towards Great Britain and France and was a bit more open towards the USA and Germ any. ‘Eastern linguistic variants.ned East. the celebration of which has now turned into a highly codified custom. the most present is the obsession with the national sports successes. which was continual ly changes. With the integration into a certain society. langu age competence is insisted upon. and all the attempts of introducing bilingual policy o n the state or regional levels have been either successful or adopted with a lot of di fficulties. language politics in Croatia has been mostly concerned with the separation of standard language from. mostly marking the linguistic borders towards the Eastern neighbors.

In case of a sporting success. which can be best ob served by the increase in violence on sports arenas. Up to three or four years ago. it is interesting to observe the answers of the local communities to these globa l challenges. While media and tourist offices are con cerned with the establishment of a recognizable tourist identity on a national l evel. Media and public disco urse were going on and on about Croatian tourist policy and tourist identity of the c ountry which should be immediately defined. but in Croa tia it has grown to. An interesting phenomenon which shows what is the status of sport today.Page 50----------------------Etnološka istraživanja/Ethnological Researches ent feasts and events which have a traditional touch or are trying to hav e a traditional touch. is self-understandable. In Croatia. we could observe an increased obsession with the Croatian tourist identity on national and regional level. pathological proportions. if I can say so. We are now witnesses or a real flood of differ257 ----------------------. all the c entral news reports of all the televisions begin with the report from that sport arena. However. That faux pas of national television was unanimously condemned. and which is trying to preserve a fictional link with t . the process of self-exotization can be ob served. but the television viewers cou ld not see that because a Catholic mass was broadcasted in the same time. the phenomenon of obsession with sports is not exclusively Croatian. which forced the television ma nagement to apologize in public to the ‘harmed’ viewers. the attitude towards these events differs in different countries. sport ha s taken up the central position in social life. Especially on the local level. This frequent process of inventing tradition was explained by Hobsbawm (Hobshawm 1977) and he used the term ‘invented tradition’ to refer to the tradition which is created in times of changes. There is also an increasing number of organizations and individual s who are dealing with promotion and protection of cultural but also natural herita ge. An interesting occurrence happened in the winter of 2006 when Janica Kostelić won a race. Of c ourse.the side of the participants in sports activities. when there is an attempt at renovation of older customs and stories which are pa rtly created and re-created in this process.

Inside the framework of the liberal ideology of the Western countries. Tourism is. of course. this phenomenon on the example of tourism in Croatia has different connotations. Up to four years ago. a very specific and isolated phenomenon which. in the economic sphere we should not m iss a very ‘cunning’ strategy of the Croatian Chamber of Economy’. as an answer to the global economic and political happenings. In the above mentioned developments linked with identity. Money. The best example is the revision of history which was focused on presenting the several centuries long str uggle of Croatian people in their battle for independence. The equation is simple. However. in this equation has a bi gger value. emphasizing difference and building of specific identity in the case of tourism do not have the element of defense and exclusion but. Cultural tourism which is today very trendy can be e xchanged with some other form. differs from t he defense politics of nationalism. Croatia is trying to re-define itself as a country with high r egard for laws and human rights. money is exchanged for identity and originality. difference is something that is desirable. they form a distinctive component which tries to achieve a better integration into global tourist developments. Besides tourism. which. of certain regions and of tourist countries. on the cont rary. is trying to limit and direc t usage and utilization of goods and products. in Croatian context. O n the political level. through the use of national identity. Recent historical enemi . Hobsbawm l inks these changes mostly with the national context. from which th e majority of tourists are coming from.he past by offering something stable and permanent amidst the modern world. the mo st important relationship was the one with the Eastern neighbors and the identity was mostly focused on the strengthening of the eastern border. Even though it has a marked national and regiona l distinctive character. we can observe a change of focus in the relationship with the Other. in the new relational setting it will be interestin g to see what will happen with identity. u nderstandable. titled ‘Buy Croatian’. something that can be traded well. which means that under the pressure of the market demand the sides of the equation can be changed. What links the tourist communities with the world i s a global tourist market which encourages and allows the difference of identities.

from the eastern neighbors to t he West.Page 51----------------------Duško Pet rović: Anatomy of Identity Homeland War became the historical topic number one. or.es which thwarted this attempt were the Serbs. relationship with The Hague are closely followed. the Great-Serb ians with their Yugoslavia and the communists. again mostly those with Greater-Serb ian intentions. and can prove to be an interesting topic of the future ethnological research. more accurately. For us. this article can provide some theoretical guidelines for the interdisc iplinary research of (collective) identities and the ways in which they are legitimi zed and manifested. Even though this debate is presen t today. especially among the younger generation. Translated by T anja Bukovčan 259 . We are witnes sing the great popularity. of the singers in who se songs the related themes are dominant. partisans and ustashas. In the same way. The focus of the historical problem was placed on the first and se cond Yugoslavia. on Radić. holiness. Changes in the cultural body occurring today are diverse and almost inexhaustibl e. the reflection in the popular culture brought about by this topic is especially interesting. hero es. the 258 ----------------------. sometimes through the rehabilitation of the antifascist movement. on the so called Homeland War. Due to th e changed focus of the relationship with the Other. today t he focus is placed on a more recent history. Its dignity.