Univerzitet u Sarajevu Ekonomski fakultet u Sarajevu

SEMINARSKI RAD
iz predmeta matematika za ekonomiste Tema: Kriva indiferencije. Veza konveksnosti (i konkavnosti) s drugim izvodom funkcije.

Mentor:

Kandidat:

..............................................13 Literatura i korišteni izvori.................................14 2 ...........................................................................................................................8 Primjeri.....................................................................Sadržaj Sadržaj................................................................. 9 Zaključak ......................................................................................................................7 Veza konveksnosti i konkavnosti sa drugim izvodom funkcije...............................................5 Veza sa funkcijom indiferencije.........................................................................................................................................................................................6 Konveksne i konkavne funkcije................................................................................................ 3 Primjer iz ekonomije.......................................8 Pojam prevojne tačke..................................................... 2 Uvod..................

Nalazeći se kontinuirano između preferencija i mogućnosti stalno smo prisiljeni da rangiramo alternativne kombinacije robe ili usluga. kriva indiferencije je konveksna. Da li je ispunjena jednakost ili nejednakost – komplikovano je razmatrati.str. kada se suočimo sa dvije kombinacije robe ili usluge. U okviru toga. jer se svaki pojedinac suočava sa budžetskim ograničenjem i cijenom robe/usluga. ovo rangiranje ne znači da je to izbor u pogledu stvarnog zadovoljavanja želja.Uvod Pojedinci se veoma razlikuju po preferencijama i različite mogućnosti zadovoljavanja želja rangiraju prema kriteriju „sviđati – ne sviđati“. logična je pretpostavka da ćemo uvijek preferirati kombinaciju koja uključuje više roba/usluga. mi zapravo govorimo o obliku grafika posmatrane funkcije. možemo preferirati jednu ili drugu kombinaciju ili biti indiferentni. odnosno da nam je svejedno koju kombinaciju dvije ili više roba ili usluga kupimo. Lejla „Matematika za ekonomiste“ – Sarajevo „Ekonomski fakultet“ – 2010. 2 Smajlović dr.1 Pri tome. 1 Esad Vilogorac „Uvod u ekonomiju“ – 3. 2008. Ekonomski razlozi nas prisiljavaju da se često naš izbor razlikuje od preferencija. ali se dešava i da nam različite kombinacije pružaju isti nivo zadovoljenja želja. kriva indiferencije je konkavna. Međutim. već je dovoljno da osjećamo koju kombinaciju ustvari . Kada govorimo o tome da li je funkcija konveksna ili konkavna. Veoma je teško. Ukratko možemo reći da: Ukoliko se dobra X i Y supstituti. na osnovu same definicije konveksnosti odnosno konkavnosti funkcije na segmentu provjeriti kakvog je oblika funkcija. ne podrazumjevamo da možemo izmjeriti intenzitet preferencije.preferiramo. Ukoliko dobra X i Y nisu supstituti. str 180 od 372 3 .izdanje – Sarajevo: Ekonomski fakultet. Jednostavnije je koristiti drugi izvod funkcije (ukoliko je funkcija diferencijabilna)2 . – ( IX). str 98 od 428. Dakle.

tada odgovarajuću količinu dobara Y možemo smanjiti za ∆Y a da potrošač ostane na istoj razini zadovoljstva. 4 . Ili. potrošač je indiferentan jer mu sve robe pružaju istu korisnost.Y količina dobara X i Y za koje smo na istoj razini zadovoljstva zove se kriva indiferencije. pa se određena količina robe X može supstituirati robom Y. da se robe X i Y mogu zajedno konzumirati. u drugačijem kontestu rečeno: Ukoliko imamo na raspolaganju dvije robe (npr. tada se potrošač nalazi na istoj razini zadovoljstva tj.Kriva indiferencije Niz kombinacija dvije robe koje nam daju istu korisnost možemo predstaviti i grafički funkcijom indiferencije: Slika 1. X i Y) koje se mogu supstituirati tj. Matematički posmatrano: Ukoliko količinu dobara X povećamo za neko ∆X. Odnosno – kriva koja spaja parove X.

5 .mjesec dana) Ove dvije robe pojavljuju se u sljedećim kombinacijama: kg/MJESEC MESO SIR 8 2 6 4 5 5 3 7 KOMBINACIJE POTROŠNJE A B C D Pretpostavimo da je potrošač indiferentan u odnosu na ove četiri kombinacije potrošnje mesa i sira (svaka kombinacija zadovoljava želju potrošača u istom stepenu). koje čine različite kombinacije potrošnje u odgovarajućem periodu (npr. imamo niz alternativnih mogućnosti potrošnje mesa i sira u odnosu na koje smo indiferentni (ne dajemo prednost nijednom od njih) i koje čine niz kombinacija koje nam pružaju istu korisnost. meso i sir. Slika 2. Dakle.Primjer iz ekonomije Pretpostavimo da postoje samo dvije robe.

možemo zaključiti da bi potrošač bio zadovoljniji sa količinom od dobra X i dobra Y nego sa polaznim količinama dobara. U našem primjeru. potrošač će biti zadovoljniji sa količinom od dobra Y. Drugim riječima. dobra X i Slika 3. tada za svaki broj vrijedi nejednakost .Veza sa funkcijom indiferencije Zamislimo da je kriva indiferencije sa slike 2 data kao grafik funkcije Y=f (x). Tačke (a. Dakle. f(a)) i (b. možemo zaključiti da. tada je . f(b)) se nalaze na krivoj indiferencije pa je potrošač podjednako zadovoljan količinom i dobra X i dobra Y. Nastavljajući ovo razmišljanje dalje. ukoliko je sa y= f(x) data kriva indiferencije potrošača prema dobrima koja se mogu supstituirati. potrošač će ipak biti najzadovoljniji sa količinom C jer je ona aritmetička sredina dobara X i Y. Analogno. ukoliko je sa data kriva indiferencije potrošača prema dobrima koja se mogu supstituirati. 6 .

tj. Međutim. Naprimjer. a dobra Y supu i pretpostavimo da potrošač konzumira oboje. ne konzumiramo ih skupa. kao na slici 3. dobra X mogu predstavljati čokoladu.Konveksne i konkavne funkcije Za funkciju defenisanu na segmentu kažemo da je konveksna na tom segmentu ukoliko je sa svaki broj ispunjena nejednakost . umjesto da potrošač bude zadovoljan podjednakom količinom i supe i čokolade on će biti zadovoljniji sa malom količinom supe i većom količinom čokolade i obratno što pokazuje slika broj 4. To se dešava kada dobra X i Y nisu supstituti. Ukoliko je vrijedi 7 . Ukoliko za svaki broj vrijedi nejednakost tada je funkcija konkavna na segmentu Slika 4.

a dovoljan uslov jeste da 8 . Drugim riječima rečeno: Neka je funkcija definisana u nekoj okolini tačke . Funkcija je konveksna ako je za sve a funkcija je konkavna ukoliko je za sve . Da bi postojala prevojna tačka potreban uvjet jeste da mijenja znak u okolini tačke .Veza konveksnosti i konkavnosti sa drugim izvodom funkcije Da li je funkcija konveksna ili konkavna odnosno da li vrijedi nejednakost (slika 3.) komplikovano je diskutovati.) ili nejednakost (slika 4. Pojam prevojne tačke Prevojna tačka jeste tačka u kojoj funkcija mijenja konveksitet. Tačka je prevojna tačka funkcije ukoliko se nalazi lijevo od i tada je funkcija konveksna (konkavna) a ukoliko je desno od tada je funkcija konkavna (konvkesna). Zbog toga ćemo koristiti drugi izvod funkcije.

Nema prevojnih tačaka jer je brojnik pozitivan kad je za kad je pozitivan 9 .Primjeri Primjer 1. Naći intervale konkveksnosti i konkavnosti i prevojne tačke.

to je tačka funkcije. pa je prevojna tačka ove 10 .Primjer 2. Odrediti intervale konveksnosti i konkavnosti i prevojne tačke funkcije -∞ ∩ 7 + ⋃ +∞ Na osnovu tabele vidimo da funkcija pri prelasku preko tačke apscisa prevojne tačke. mijenja znak. Kako je .

Data je funkcija zadovoljstva supstituirati na nivou zadovoljstva 5. Ispitati da li se ova dobra mogu za  količina tj. 11 . .Primjer 3. za → → Kriva indiferencije je konveksna pa slijedi da se dobra mogu supstituirati.

dok je na intervalu funkcija konkavna (tu je ). Treba da vrijedi 1 Zaključujemo da je funkcija definisana za sve Zatim određujemo prvi izvod: Sada računamo drugi izvod: Kako je nazivnik pozitivan za sve vrijednosti iz definicionog područja. 12 . Međutim.Primjer 4. Dakle. pa ona ne može biti prevojna tačka ove funkcije. Odrediti prevojne tačke funkcije Kao prvo određujemo definiciono područje date funkcije. Također je za jedina moguća prevojna tačka. jer u toj tački funkcija nije definisana. Kako je za funkcija je konveksna na intervalu . odnosno izraza . znak funkcije isti je kao znak nazivnika. ova funkcija nema prevojnih tačaka.

odabirom. “ili – ili” drugačije rečeno. S tim u vezi. ako je za sve funkcija je konveksna i ukoliko je za sve funkcija je konkavna. Funkcija indiferencije ne predstavlja samo “još jednu u nizu ekonomski posmatranih pojava grafički predstavljenu. tj.koje potrošaču pružaju isti nivo zadovoljstva. Potrebno je naglasit da se mjesto u kojoj se mijenja konveksitet funkcije naziva prevojna tačka. pokazuje kako i različite robe mogu potrošaču pružiti isti nivo zadovoljstva. 13 . kao i to da zbog lakšeg određivanja nejednakosti funkcije koristimo drugi izvod. dakle. ali i mogućnostima zadovoljavanja želja i potreba.Zaključak Svakodnevno. Često nam se nameće i način odabira po raznim kriterijima: ekonomski isplativo. kvalitetno i sl. i na bilo koji drugi način – ljudi se susreću sa različitim izazovima. možemo to najjednostavnije objasniti kayo pojavu u kojoj potrošač bira na način “više preferiram – manje preferiram” (kada je funkcija indiferencije konkavna) i “svejedno koja roba” (kada je funkcija indiferencije konveksna). pouzdano. za većinu ljudi ´običnu krivulju´ na koju će zaboraviti već u sljedećem poglavlju” to je kriva koja. kao temu našeg seminarskog rada smo uzeli “funkciju indiferencije” kao funkciju koja pokazuje kombinacije različitih roba koje potrošaču daju isti nivo korisnosti. “sviđa – ne sviđa”. Upravo zbog toga. Osim toga smo također mnogo puta u prilici da biramo tzv. S obzirom na to da funkcija indiferencije može biti konveksna i konkavna.

pdf  http://www. str 98 od 428.html 14 .srce.nb.scindeks-clanci.h3s.hr/file/40478  www.hrcak.str.Literatura i korišteni izvori  Esad Vilogorac „Uvod u ekonomiju“ – 3.rs/data/pdf/0048-5705/1997/0048-57059702049P. Lejla „Matematika za ekonomiste“ – Sarajevo „Ekonomski fakultet“ – 2010.izdanje – Sarajevo: Ekonomski fakultet.  Smajlović dr. – ( IX).org/pocela/grafovi/  http://www. str 180 od 372  www.grad.hr/itproject_math/Links/vera/matematika1/taylorov/HTMLLinks/inde x_6. 2008.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful