You are on page 1of 92

IMPRESSU

Č
Župa Sv. Stjepana I., Hvar
GLAVNI UREDNIK:
Zorka ć

don Mili ć
UREDNIŠTVO:
Joško ć
Zorka ć
Ante Novak· Žlha
Don Mili ć
Milan ć
Miko ć Žiže
Ivo č ć
Č OBLIKOVANJE:
Ivo č ć
Ivan ć Grande
TISAK:
"Dalmacijapapir", Split
NAKLADA:
500 kom.
ADRESA:
Župa Sv. Stjepana I.,
Trg Sv. Stjepana 20, 21450 Hvar
Tel./Fax.: 00385(0)21 741269
e·mall: kruvenlca@gmall.com
_.facebook.com/kruvenica.hvar
Broj župnog Ziro č
2340009·1100238864
Drogi Vi ea štijete,
N
a parvu ste vjerojatno ć da je ovi broj Kruvenice drugaciji.
č urednik Ivo je porti na niko vrime na drugu bondu svita,
pok nonje za ovi broj do ruku drugi Ivo, kojemu svi znaju nadime - Grande.
Ucini j e veli lavur, bi nonje na ć i fola mu od sarca!
Ovi broj vos je doceko na puntu od Vele šetemone. Ove dneve kako je
red i užonca, slušot ko je i kako slušo Erumbesku, barž ć za Križen, na
Veli petak vecer se garlato orit č moj", sve ć bit po pe esu, i red u
precesjun, i feroli, i škarabatuše i trepetojke, mi Forani kako jedno otu
vecer ... ica imomo od tega? ć drugi don sve ep eta ć u livel: oto ca
jedni sa drugima ne govorimo, ca non je dražje č i laj ot vengo promislit
i stat na balun, naši pensiri, djelozija, brime naših lokalnih problemih, sve
ono ca smo na niko vrime butali pod tapet, ma ć kad tad isplivot, kako
šporkica i ć koju fortuna juga buto na kroj.
Je postoji koja likarija da nos iškapulo od nos somih, od naše žalosti i
ć Nikor ni reka da je lako bit dobar. Nikor ni reka da je lako cinit
dobro i volit bez interesa, bit drugemu na ć bit tote kad je teško i znat
da ti se puno tega ć ni vidit ni vrotit.
U ovu štajun For pocne šumejat na oni For sa kartuline - ć je svita na
Pjacu, na štekate, hoteli i lokali otvorodu vrota, don se produži i ć je lipjo
arija. Bilo bi lipo kad bi naše misto bilo cilo š ć kako na kartulinu. Ma
da barenko ni zime, ni umidece ni jacere, ni proznih, škurih kolih di paso
jedino koja god debu1a šporka maška, da se ne izbiješ u svoje pensire, da se
ne ć š somo kako pas u ovo misto, di je postalo jedino bitno zabulat se u
ć i žalit se na cili svit, a pod milin Bogon ne ucinit ništa da non svima
skupa zima paso alavija, da se š kako covik.
Je postoji koja likarija da nos iškapulo od ove žalosti koja je priko svake
porkarije?
U skars je ona noda koja non, ako viruj erno, more bit busola za ovake stvori.
Cinit dobro, bit nasmijon i nosit nodu i veselje svitu, koliko god oto bilo
teško. Bit na ć drugima i ovemu mistu bez gledot svoje interese. Cuvat
sve ono canonje vridno i ca non cini život lipjin.
Svima vami koji nos štijete, volite i poštijete želimo neka von svitlo U skarsa
bude busola i rota za svaki don vašega života! Neka vonje radosti, zdrovja,
jubavi i mira!
Urednica
piše: župnik don Mili
B
ć da ulazimo ujedno ć č razdoblje
(lokalni izbori, izbori za hrvatske parlamentarce u
EU), č mi se č važnim osvrnuti se na
"politiku". O odnosu politike i š ć uvjerenja dijelim
stavove svoje Crkve i mislim da njih u svojim javnim
istupima uglavnom i zastupam.
Kao svaki drugi đ i ja, na osobnom planu, imam
svoje poglede i stavove glede pojedinih konkretnih
č pitanja. I tu se ne slažem uvijek sa službenim
stavovima Crkve jer držim da Crkva na tom planu nikome
ništa ne može propisivati. Ali, volim i stavove biskupa,
kao i razne druge stavove. Volim č č mišljenja i
izložiti svoj e stavove provj eri.
Može se dogoditi da mi se ponekad "omakne" i da, kao u ime
Crkve, iznosim osobne stavove. Znam da to moram
izbjegavati. U tom č je to moj promašaj. Nije
opravdavanje, tek objašnjenje. Mislim da me najviše
isprovocira spoznaja koliko su ljudi č pod utjecajem
medijske propagande i koliko su izmanipulirani. Primijetio
sam da mnogo ljudi do svojih "stavova" o pojedinim
č pitanjima dolazi č ć jedan medij
(radio, Tv, novine) ili jednu skupinu medija, ne ž ć
nimalo napora da "i drugo zvono". Naravno da smatram
svojom ž š ć upozoriti na pristranost u informiranosti
Ger to je zapravo neinformiranost), pogotovo ako se radi o
stvarnostima koja zadiru u č morala ili vjere (za
mene npr. ulazak u EU nije tek č nego, u mnogim
aspektima, vjersko/moralno pitanje i č se biskupima
koji to kao da ne vide).
Ali, pravi poticaj za ovo pisanje je nešto drugo: primitivno
prozivanje za bavljenje politikom kad o politici govoriš tek
usput ili ti č to nije nikakav cilj. Dovoljno je samo
spomenuti neki pojam koji ima č konotaciju, npr.
samu č "politika" i ć se (nedozvoljeno) baviš
politikom. Ako se č š o bivšu ili aktualnu politiku,
prvenstveno pod vidom povijesne odgovornosti za č
ili propušteno (dakle, pod vidom grijeha) - baviš se
politikom. Ako upozoriš na č nepravde, na
indiferentnost đ (mene zanimaju đ
prema pojedinim aktualnim pitanjima grada - baviš se
politikom. Ako podcrtaš, naglasiš č iz Glasa koncila
koji imaju č boju, baviš se politikom.
Kaže stara izreka: "Kad ti dvojica reknu da si pijan -lezi" pa
pomislih: možda ljudi imaju pravo!?
Poruka hrvatskih biskupa
o izborima
đ prvo u svojoj biblioteci (a potom i na internetu) tri
dokumenta crkvenog č o pitanjima na đ
vjere i politike pa ih č š da vidim gdje sam.
Naši su biskupi sa 27. plenarnog zasjedanja Hrvatske
biskupske konferencije, koje je koncem listopada 2003.
održano baš u našem gradu, uputili poruku "vjernicima i
svim ljudima dobre volje" prigodom tadašnjih
parlamentarnih izbora u Hrvatskoj. (vidjeti na
http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=6404 7)
U poruci biskupi ć na tadašnji posjet pokojnog
pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj, u kojem nam je Papa
"dozvao u svijest mnoge vrijednosti na kojima treba graditi
našu č ć To su š ć vrijednosti za
koje je č č da ih š ć usvajaju. Č se
č č da su svojim sudjelovanjem "u velikom
broju na svim susretima sa Svetim Ocem, mnogi vjernici i
đ ... " dali plebiscitarnu podršku Papinim porukama,
odnosno njihovom sadržaju. Naime, č je doživjeti
da vjernici, ako im se ne sluša izvjesne poruke s oltara,
jednostavno ne dolaze na misu koju vodi i na kojoj govori
njima č govornik. Teško je zamisliti da bi netko
pošto-poto htio biti na misi ili na nekom drugom skupu s
Papom ako smatra da Papa "lupa", osim ako je na takvom
skupu po službenoj dužnosti.
Biskupi u svojoj poruci apeliraju na č crkve
da ozbiljno i odgovorno shvate svoje ,.pravo i dužnost:
sudjelovati u č životu i doprinijeti ć dobru", i
to tako da prvenstveno đ na izbore. Tko ne izlazi na
izbore "neodgovorno prepušta drugima da bez njega
č o pitanjima koja se č njega i ć njegove
djece."
Biskupi sugeriraju vjernicima da biraju na temelju dva
citata: U knjizi Izlaska č kako je tast savjetovao
Mojsija: ,,Izaberi đ svega puka ljude sposobne,
bogobojazne i pouzdane, koji mrze mito, te ih postavi za
glavare puku" (Izl 18,21), a na ulazu u Veliko ć u
Dubrovniku uklesan je natpis: ,,zaboravite privatne
probitke i skrbite se za č dobro".
Biskupi potom govore o kriterijima prosudbe pojedinaca
i stranaka. Svoj apel temelje na univerzalnom (a ne nekom
"ad hoc" sklepanom hrvatskom) crkvenom socijalnom
nauku i na đ č je o društvenoj pravdi,
solidarnosti i ljubavi koje su u službi zaštite i promicanja
dostojanstva ljudske osobe i njezinih osnovnih prava i
vrijednosti." Dakle, ,.programe pojedinaca i stranaka treba
đ prema tome č li pravdu za sve, napose za
najugroženije, i đ li zajednicu solidarnih đ
koji ć imati smisla i razumijevarija za vrijednosti
snošljivosti, zajedništva, praštanja i pomirenja. U našim
sadašnjim okolnostima važni su đ kriterij prosudbe
pozitivan odnos, što ne č i č prema našoj
nacionalnoj prošlosti i baštini, zaštita prava i dostojanstva
hrvatskog naroda u okvirima svjetske politike, kao i
zahvalnost prema onima koji su najviše žrtvovali za našu
slobodu. Nezaobilazan je kriterij beskompromisna i
dosljedna borba protiv droge koja sve više uništava našu
mladost, a time i našu ć A kao č biskupi
moramo vas đ podsjetiti da vjernik ne bira stranke i
pojedince koji zastupaju legalizaciju č eutanazije i
neprirodnih istospolnih zajednica."
Biskupi nakon toga nude svoju viziju prioriteta za koje drže
da bi se trebali nalaziti u programima stranaka ili pojedinaca
koji se nude na izborima. Taj dio poruke možemo smatrati
diskutabilnim. Zbog č prostora ne bih
komentirao.
U završnom, šestom dijelu poruke, biskupi se ć
č koji su u izbornoj utrci i č ih da se, kod
promidžbe "drže sadržaja i programa, a izbjegavaju osobna
đ neistine i klevete". Ujedno im napominju da nije
fer č "davati ć za koja znaju da ih zbog
subjektivnih ili objektivnih okolnosti ne mogu ispunitt' te da
ne bi smjeli "ulaziti u č kompromise koji se protive
volji onih koji su ih izabrali".
Na kraju svoje poruke biskupi kažu: ,'pozivamo sve one koji
u Crkvi imaju odgovorne službe da crkvene prostore i svoju
službu ne upotrebljavaju u svrhe pojedinih č
stranaka. "
Hrvatski su mediji orkestraino ,,napali" biskupe zbog
"miješanja u politiku". Biskupi su odgovorili da nije č o
miješanju u politiku, ć o jasnom iznošenju č nauka
Crkve".
Ako neki ć "crkvene prostore i svoju službu
upotrebljava u svrhe pojedinih č stranaka", on se
kao osoba s imenom i prezimenom bavi poslom za koji mu je
Crkva sugerirala da se od njega drži podalje. Ali, ako
ć ponavlja stav biskupa (stav Crkve) da vjernik ne bi
trebao birati stranke i pojedince koji zastupaju legalizaciju
č eutanazije i neprirodne istospolne zajednice,
naravno da se izravno umiješao u politiku jer se dobro zna
tko zastupa takve sporne stavove. No, zar istinski vjernik
č od Crkve da o takvim stvarnostima šuti?
Pametovanja S
internetskih foruma -b
I 2009. dogodilo se isto. Biskupi su i tada uputili poruku
katolicima, povodom lokalnih izbora. Namjerno citiram
č modificiram) informaciju o tome s jednog
internetskog portala za koji se ne može ć daje naklonjen
Crkvi (http://www.monitor.hr/clanci/poruka-biskupa-hbk-
za-Iokalne-izbore-2009/207391):
Biskupi "prozivaju" one koji na zadnjim parlamentarnim
izborima nisu iskoristili svoje đ pravo te
upozoravaju da takvo ponašanje nije u skladu s
š ć zajavno djelovanje i ć dobro na što č
crkveni dokumenti (kao i 2003.). Navode kako ne mogu
đ kako ć tko glasovati, ali mogu č
vjernicima da glasuju ponajprije za one kandidate koji
nedvosmisleno zastupaju vrjednote i stavove prožete
š ć naukom i č Premda je č samo
o lokalnim izborima, kako dodajU, stavovi kandidata imaju
šire č od lokalne uprave.
Biskupi pozivaju vjernike da biraju one koji zastupaju
š ć antropološka č istine i pravednosti, brane i
štite ljudski život, te č dostojanstvo braka i obitelji.
š ć ne mogu prihvatiti č stavove koji zastupaju
ili odobravaju bilo koji totalitarni sustav, ili se pak
nadahnjuju na njihovim, za hrvatski narod i društvo
pogubnim č navodi se u poruci i dodaje kako su
posebice neprihvatljivi kandidati koji č umanjuju, ili
š ć istinu o odgovornosti izvršitelja jezivih
č č nakon Drugoga svjetskog rata.
"Zato vjernik svoj glas dati kandidatu koji se zalaže za mir
i pravdu, za istinu o hrvatskoj prošlosti i Domovinskome
ratu. Osim toga, vjernik ć birati one koji zastupaju
vrijednost neradne nedjelje, a od kandidata s pravom
č da se bore protiv droge i svih ovisnosti, mita i
korupcije, pornografzje i prostitucije ".
Ova je poruka isprovocirala, po tonu reakcije, jednog
,,katolika" koji je reagirao na forumu ezadar.hr č
,,Jesmo li sekularna država ili nismo? Ako nismo onda
prelazim u žestoke ateiste. U crkvi nije mjesto za ovakve
prodike!" Zakotrljao je - kako to ć biva na forumima kad
su religijske teme u pitanju - lavinu. "Duje" je odgovorio:
,,smatram da se Crkva ima potpuno pravo miješati u politiku
jer Crkva su vjernici a vjernici su po popisu 90% ljudi u ovoj
zemlji. Crkva treba biti aktivna u č pogledu ijo
sugerirati vjernicima da slijede svoje vjerske vrijednosti
kada biraju."
U raspravu se ubacio izvjesni "Taliban" koji ima par dobrih
objekcija. Veli za sebe da nije vjernik, ali da poštuje "Isusove
slike i raspela". đ ostalog kaže: " ... Lijepa naša jest
sekularna država... Crkva je sklona zamagljivati granice
odvojenosti... Ono što mi smeta je upravo, malo-pomalo,
nastanak Države Božje Hrvatske na č nestajanja
socijalne i demokratske Republike Hrvatske. ... Ovakvi
istupi, a bit ć ih sve više do izbora, kulminirat ć na
nedjeljnim misama diljem RH na dan izbora, nakon ć
vjernici, po nepisanom pravilu, krenuti prema č
kutijama. To je postala gotovo pa praksa u Hrvata koju bi
trebalo unijeti i u izborne zakone. Ali ... prema mojim
saznanjima Bog nikad nije uputio brzojav na Kaptol u kojem
je iznio svoje đ o društvenom đ Hrvatske. "
U drugom postu kaže:
Oltar je po meni mjesto za neku drugu vrstu propovjedi, a ne
č govora. Politici nije mjesto... u crkvi ... mora
djelovati nezavisno od č opcija koje su na vlasti i to
je jedini č da ostane vjerodostojna i da pošteno obavlja
svojufonkciju.
Ne kaže se uzalud daje politika kurva ija o toj istoj politici
ne želim slušati ispod Kristovih slika i raspela ... Osim toga
zašto bi nas ć zanimalo č opredjeljenje bilo
kojeg ć Misle li oni da su vjernici ovce i da ne vide i
ne što se dešava oko nas? Zar nam ć i ć
(pa i Sanader i ć trebaju govoriti za koga glasati?
Imamo li mi svoje glave, svoje uši, svoje č Zar nas uvijek
treba voditi?
Ali nešto drugo je zanimljivo. Zašto je crkva uvijek uz vlast,
odnosno uz HDZ? Da li crkva uvijek mora biti desnije
orijentirana. Zar zbog toga što ne mogu zaboraviti odnos
vlasti u komunizmu prema Crkvi? Po toj istoj logici mogli
bismo i mi nikad Crkvi ne zaboraviti spaljivanje žena,
č i knjiga na č Ili je, nažalost, ipak sve u
materijalnom? I to instituciji bi temeljna ć valjda
bila propagiranje i uzdizanje moralnih i duhovnih
vrijednosti? A na tom polju, u toj borbi za propagiranje tih
vrijednosti crkva baš i ne stoji najbolje, zar ne? č
rekao bih da lagano gubi tu bitku ... pa se valjda okrenula i
ona onome opipljivom, materijalnom i postaje sama sebi
svrhom.
Naravno, ovog č govorim o crkvi kao organizaciji, ne
govorim o vjeri. I ne želim vjerovati u ovu tezu, ali ...
Duji predbacuje da "ako smo u tolikoj mjeri č i
zemlja vjernika (a sekularna smo po Ustavu? l), kako to dase
ne poštuju (pogledajmo se u ogledalo!) barem Božje
zapovijedi? Koliko Hrvata, vjernika, č ... poštuje sve
ove zapovijedi? (navodi ih)
E na tome crkva neka poradi! To joj je primarna ć
Onda nam i društvo u cjelini, pa tako i politika i č
opcije biti bolje!
,,Atena" piše: Ah, država, odnosno Vlada, odnosno
ć stranka, izdašno financira Crkvu prema tome nisu
ludi ne sugerirati o glasanju sa oltara, gdje tome nikako nije
mjesto ... zar da pilaju granu na kojoj sjede ...
č se "GricGric" forumašica primjedbom: Kad bi
crkva stvarno bila ono za šta se izdaje, kad bi joj stvarno u
prvom planu bili interesi vjernika, tada bih se složila sa
Dujom da crkva ima pravo savjetovati svoje vjernike za
koga da glasaju ... đ u situaciji kakva je trenutno u
crkvi, kad crkva nije ništa drugo do č parazit koji živi
i radi samo za vlastite interese, to nema nikakvog smisla ...
jer crkva ć pratiti onu stranku koja ć joj ć ć
materijalna sredstva i ć ć ...
Sad me vjernici mogu napast (i ja sebe smatram vjernicom,
ali ne i crkvenjakom) đ sigurna sam da i sami znaju
da sam u pravu ...
Netko joj odgovara: ,,slazen se s tobom, mislim da su se
crkva i vjera podosta udaljile jedna od druge ... "
Svoj prilog dodaje i "sis - moderator foruma": Mene osobno
strašno smeta, i ako baš ć - đ mi razum, kad se s
oltara, iz usta ć na bilo koji č i u bilo kojem
kontekstu spominje politika pa tako i to, što je od rata
naovamo postala sasvim č pojava, da otvoreno i
bez pardona sugeriraju vjernicima kome dati svoj glas.
Sve skupa č mudri "Mauletov" pravorijek: Crkva je,
gospodo draga, najbogatija ustanova u nas, a bogami i
najuljecajnija ... nije ni što je toliko vezana uz politiku.
Jadnog li društva di stado upija kao suvo zlato sve sto HBK i
co. izjavi. Ustav RH ponovno pokazuje kako je zapravo
samo mrtvo slovo na papiru, ako Crkva može fino krojiti
kako joj drago, bez ikakvih pravila, svaki korak u
društvenom životu ... dobrodošli u Teokratsku Rvacku. Mrs.
Crkva MORA biti uistinu odvojena od države, to je ono
svaka malo zrelija demokracija teži. A mi, ljudi moji, nit smo
demokracija, nit smo zreli ... više smo truli, i to od korijena!
Ovo je otprilike razina razgovora kakav se može đ
onih koji patološki mrze Crkvu, onih koji joj priznaju
muzejsku vrijednost i onih koji se zovu "vjernicima", ali
uglavnom nemaju pojma gdje spadaju. Stvarno, treba imati
želudac za č ovakvih "mudrih" razgovora. Lako je
prepoznati zapjenjenog "antiprotivnog antikrista". To se
da i progutati. Znaš mu idejnu pozadinu, č š s tim da j e
indoktriniran "znanstvenom š ć iz žuto-crvenih
laboratorija i aktualnom agitpropovskom medijskom
halabukom pa sažaljivo slegneš ramenima i ideš dalje. Ali
što ć o postovima č š ć koji su išli na
vjeronauk i primljenim se sakramentima "svrstali" u
katolike i č Crkve? Koji trenutno djecu (ili č
šalju na vjeronauk i pošto-poto žele da im djeca prime
sakramente u toj istoj Crkvi po kojoj oni pljuckaju? Koji
izvale kao ova forumska "grickalica": ,J ja sebe smatram
vjernicom, ali ne i crkvenjakom". Takvu č gluposti i
č "lupetanja" teško je razumjeti.
Predaleko bi me odvelo upuštati se u komentar pojedinih
teza iz navedenih postova.
S""TATf
Poslanje Crkve u
promicanju dobra
Recimo da su naši biskupi "sumnjivi" ijer su "naši" da im ne
treba vjerovati. Jer nas Hrvate (Balkance) bije glas da baš i
nismo "normalni" po normama "bijeloga svijeta". Možda ni
naši biskupi nisu normalni? Možda oni sebi dopuštaju nešto
što samo primitivci još rade, a sav napredni svijet se time
više ne bavi? Što kaže č Crkva u svijetu? Kako ona
razmišlja?
Iste 2003. prevedena j e na hrvatski DoktrinaIna nota o nekim
pitanjima vezanim uz sudjelovanje katolika u č
životu, sastavljena od Kongregacije za nauk vjere.
(http://obitelj .hbk.hr/ datoteke/ doktrinaIna _ nota.pdf
U predgovoru hrvatskom izdanju č (Udruga obiteljski
centar - Zagreb) kaže ,,želimo besplatnom podjelom ovog
izdanja što više doprinijeti razumijevanju i ć
poštenja, pravednosti, dobrote i ljubavi u hrvatskom
privatnom i javnom životu." Vjerojatno su mnogi
posumnjali u iskrenost ove namjere. Ako znamo da iza
"Obiteljskog centra" - č "Note" na hrvatskom
jeziku, stoji Crkva u Hrvatskoj, a vjerujemo da je Crkva
č parazit koji živi i radi samo za vlastite interese",
onda se mora č da su tu neke sasvim druge namjere.
Zbog je Kongregacija složila ovu poruku? " ...
njome želimo dozvati u svijest neka č koja su
svojstvena š ć savjesti i koja nadahnjuju društveno i
č zauzimanje katolika u demokratskim društvima. I
to poradi toga što su se u ovo posljednje doba, č pod
pritiskom svjetskih đ javila dvosmislena
usmjerenja i diskutabilna stajališta zbog kojih je nužno
pojasniti neke važne sastavnice č Crkve na tom
č "
Mnogi se "napredni" katolici, pri svom č
angažmanu, pozivaju na "autonomiju savjesti" glede
č pitanja. Ovaj im dokument odgovara: č
pozivanje na 'opravdanu autonomiju katolika laika' u
č djelovanju zahtijeva đ pojašnjenje. Kad
se zalaže za ć dobro po vlastitoj savjesti, katolik se ne
mora pozivati na svoju konfesionalnost, tj. svoj katolicitet.
Ali, nešto je sasvim drugo pravo i dužnost đ katolika,
kao i svih ostalih đ da iskreno traže istinu i č i
brane dopuštenim sredstvima moralne istine koje se č
društvenog života, pravednosti, slobode, poštivanja života i
ostalih prava osobe ... Svojim miješanjem u to č
crkveno č ne želi vršiti č vlast ili ukinuti
slobodu mišljenja katolika o vremenitim pitanjima. No. ono
želi - što i jest njegova vlastita ć - č i
rasvjetljivati savjest vjernika. osobito onih koji sudjeluju u
č životu, da njihovo djelovanje budu uvijek u službi
cjelovitog promicanja osobe i ć dobra. Društveni nauk
Crkve nije upletanje u vlast pojedinih zemalja. No č
postavlja obvezu vjernika laika da bude moralno dosljedan
u svojoj savjesti, koja je jedna i nepodijeljena. U njihovu
bivstvovanju ne mogu biti dva usporedna života, s jedne
strane, tzv. 'duhovni' život, sa svojim vrednotama i
zahtjevima; s druge, tzv. 'svjetovni' život, tj. život u obitelji,
na poslu, u društvenim odnosima, u č i kulturnom
djelovanju. Mladica, urasla u trs koji je Krist, donosi svoj
rod u svim č djelovanja i života."
Netko zasigurno ć Ovo je Vatikanski dokument, a zna
se da je i Vatikan č č parazita koji živi i radi
samo za vlastite interese". Postoji li koji neutralniji
dokument o ovoj temi da mu se može pokloniti povjerenje?
Postoji dokument ,,za rehabilitaciju politike" (vidjeti na
http://www.snc.hhk.hr/public _ html/02zarehabi1itaciju
politike.pdt). Vrijedi cijeloga č ali ja bih ovdje
citirao samo završni "Poziv" (br. 35 - 37)
"Crkva ne izlazi iz okvira svoga poslanja kad uzima č na
č polju, jer je č o č i č č Zar
bi mogla ne pronositi stalno pitanje koje stoji ć na prvim
stranicama Biblije:'Gdje ti je brat?' (Post 4, 9). Zar
č politike nije, prema poznatoj izreci pape Pija XL,
'polje najširega đ č đ
ć na ć dobru, u službi svih ljudi bez želje za ć
š ć se ć ugodno u demokratskom č
društvu. Donose mu svoj doprinos ne ć ć da
njihova vjera bude potisnuta u č privatnosti'. Ta
vjera posjeduje ljudsku i socijalnu dimenziju. Da bi mogla
živjeti, demokracija mora u javnim raspravama prihvatiti i
dati mjesta svojim religijskim i filozofSkim referencijama.
š ć znaju da u ljudskom životu politika nije sve,jer se za
njih u svojoj punini ozbiljuje tek u Bogu. Ali znaju i to
da oni sudjeluju u Božjoj nakani glede č ć
za jedinstvo ljudske obitelji i za dostojanstvo svakog
njezinog č Oni pridonose uspostavi Kraljevstva
Božjega na zemlji, iako to Kraljevstvo ć na zemlji nikad
ć svu svoju puninu. Crkva nema niti vlastite č
nadležnosti niti institucijske ć za postizanje č
ciljeva, no njezino je poslanje u tome da č duhovnu
snagu, da ukazuje na ulogu osnivatelja transcendentnih i
duhovnih vrednota u izgradnji svijeta dostojnijeg č
Božjega sina. Ona poziva š ć da u svojim skupinama i
pokretima istražuju, raspoznavaju i djeluju s ostalim
vjernicima i ljudima dobre volje.
Pretpostavljam da najbolje č mentalno stanje hvarskih
č župnikovih nastupa ova forumska primjedba:
,,Mene osobno strašno smeta, i ako baš ć - đ mi
razum, kad se s oltara, iz usta ć na bilo koji č i
u bilo kojem kontekstu spominje politika. "
A mene "strašno smeta, i ako baš ć - i đ mi zdrav
razum," kad netko, tko sebe drži š ć smatra daje
politika životna stvarnost na koju njegov/njezin š ć
svjetonazor ne treba imati utjecaja. Ili ako drži da je to stvar
njegove/njezine savjesti, o Crkva nema prava govoriti.
Takvi bi vjerojatno najviše voljeli da sve što se č savjesti
proglasimo "diskrecijskim pravom" pojedinog č i
Crkvu proglasimo nekompetentnom odgajati savjesti. Nema
š ć u izjavi: "I ja sebe smatram vjernikom, ali ne
crkvenjakom!" Zreo š ć ć Crkvu unutrašnjom
vjerskom logikom: ja sam ud Kristova tijela - Crkve. U tom
kontekstu postoji samo jedan zreli č reagiranja: dijalog.
Svaki š ć ima pravo argumentirano prezentirati svoje
neslaganje s nekom tezom koju je od ć s oltara,
bilo da je č o stavu Crkve ili se ć "zaletilo" nešto
osobno. Nije važno radi li se o "politici" ili o nekom drugom
pitanju.
1 valjda nije previše č da vjernici shvate kako je
ć ž u nekom mjestu, ć po svojoj službi,
vjerojatno mnogo više izvan i iznad ć č
interesa (bilo privatnih, bilo skupnih) od bilo kojega svog
vjernika i da mu je jedini interes ono što se naziva ć
dobrom" pa da je i njegovo ,,miješanje" u politiku
dobronamjerno.
v
FORSKA VELA SETEMONA
B
io je č nakon posla, jurnjave, obveza u
urbanoj vrevi, sklonište zatražih pred Presvetim .. .
č se na Gospodinovu č .. .
Smirim se u tišini i spontano otvorih srce u svojoj zapitanosti
i duhom otplovih u Hvar, u Veliki tjedan. Uvijek sam
razmišljala kako je taj doživljaj teško nekome usmeno
prenijeti ili č One tihe, č trenutke kad pod
ć nebom procesija đ križonošom, u tišini, s
brojnim pukom, proživljava Isusovu muku ć
prelijepe, stare napjeve i u ć mistici s upaljenim
ć prelazi brojne kilometre po lijepim hvarskim
selima, da bi se ranom zorom sastali u Jelsi ... Prizor da ti dah
stane i nešto gdje se ć sa svima koji su nam
naraštajno prethodili, ispunjeni strahopoštovanjem i
ponosom. Eto me duhom opet u č crkvi Sv. Vinka
Paulskog, uz koju je stari samostan Sestara milosrdnica u
Frankopanskoj ulici. U prvoj klupi molitvu su č
poklonile se i otišle dvije na isti č zamijenile su ih
dvije druge. Kako je cijeli moj život isprepleten Hvarom i
Zagrebom, mišlju i č ž odoh opet na Hvar, na Veliki
petak u hvarsku Prvostolnicu kad u č tišini dolaze
bili i konfrati, koji se isto tako generacijski, obiteljski
prenose s koljena na koljeno pa se u procesiji koja ide preko
jednog od najljepših trgova na svijetu ć puno
naraštaja.
Razmišljam o svijetu koji se vrtoglavo mijenja, gubi, bori,
dijeli, razdvaja, č i mom otoku i gradu gdje baštinimo
stoljetnu tradiciju naših predaka i gdje vrijeme nema
granica. ć se kad sam kratko boravila u Kaliforniji,
gdje živi puno mojih đ u susretima s najstarijim
č naraštajima. Usprkos ekonomskom boljitku,
kod svih njih sam ć ponajviše duboku nostalgiju i
tugu za domom koji su tamo daleko ostavili, ž ć kruha po
bijelome svijetu. Te su ih snažne slike pratile sigurno svih
Uskrsa u Novome svijetu. Svaki put kad bi mi se ukazala
sretna prigoda da obiteljski za Velu šetemonu boravim u
Hvaru, u svim tim ceremonijama ć bih djetinju
č đ i divljenje, duhovnu snagu i vizualnu
fascinaciju. Veliki tjedan u sebi sadrži sve: prijateljstvo i
slutnju Velikog č tu tamnu, č i strašnu muku i
izdaju Velikog petka, mir, tugu i dostojanstvenu č
Velike subote i razlog sviju stvari, vjere i života samog,
č uskrsnoga dana! Taj je dan odgovor na sva naša
pitanja, ta nada utjeha svim našim besciljnim lutanjima.
Slike i doživljaji forske Vele šetemone prate me na mojim
putevima i znam da se u tim danima duhovno povezujemo sa
svojim milima koji su nas ovozemno napustili, u tom
Otajstvu koje briše granice ovog svijeta i onostranosti i koje
nas svojim svjetlom osvjetljuje i č mrak i tamu.
Neka bi Vam svima bio sretan Uskrs i obasjao sve pute
kojima Vamje ć
Mirjam ć
"Tko drugoga kalja, sam č malo valja", č su
M. ć a u Sv. pismu piše o zlu jeziku:
,,Mnogi su pali od č ajoš više ih je palo od zla
jezika." Možete li zamisliti da je mnogo više ljudi 'poginulo'
zbog č zlog jezika, nego što ih je izginulo u svim
dosadašnjim ratovima?
U našoj maloj sredini godinama slušam raznorazna
ogovaranja, olajavanje i protresanja "na sito i rešeto" đ
ć problema. A s obzirom da slobodno vrijeme nismo u
stanju potrošiti na posjet kazališnim predstavama, obilazak
muzeja, galerija, koncerata, modnih revija, kino predstava,
sportskih dvoboja ili nekih duhovnih sadržaja, ogovaranje
je poprimilo razmjere č š ć sindroma
i č se pita: Postoji li efikasan lijek za tu ružnu i vrlo
zaraznu bolest?!
Može li zlokobni č zla jezika poništiti odlazak u crkvu,
paljenje ć nošenje ž ć oko vrata, nemrs petkom,
č se kad smo ć na misi (bez prethodne ispovijedi)?
Za sve one koji su "ovisni" o toj nakaradno j navici evo
nekoliko starih, mudrih izreka u nadi da ih dobro č i
slijediti:
Ne želi drugome ono što ne želiš da tebi drugi č
Dobar glas i pošteno ime vredniji su od zlata i srebra!
Teže je nositi sramotu nego č štap!
Lakše je vratiti ukradeno, nego ispraviti slagano!
Božja pravda strože kažnjava laž, nego đ
A stari, pametni filozof Ciceron davno je rekao: ,,Kakav je
č takav je i njegov govor."
Pobožnost ne može biti paravan za zlo ponašanje. Mislim da
smijem ć da je "pobožnost" svojevrsni test za sve
vjernike. Kao što možemo živjeti i umrijeti na dva č u
strahu i sumnji, ili u ljubavi i povjerenju, tako je i zdrava
pobožnost stvar izbora. Krhki, površni odnos s Bogom
ostavlja prostor mnogim negativnim utjecajima. Snažna,
duboka povezanost s Bogom naša je sigurnost. ć
vlasnik' naših š ć j e Bog. A to č da mu treba znati
prepustiti svoje š ć i brige. Odraz zdrave pobožnosti
je naše uvjerenje da prepreke u životu nisu nepremostive.
Zdrava pobožnost se č tako da se sve nade stavi u
Božje ruke.
Ljudi s iskrivljenom ž š ć više tereta nose u sebi nego
na sebi. život je pretežak ako nismo đ iznutra za
Božji udio u našem životu. Ljudi koji nemaju zdravu
pobožnost - a to č oslonac u Bogu - umore se od slijepih
ulica i postanu pesimisti, a niti jedan pesimist nije došao do
cilja. Podržati Božji plan odraz je zdrave pobožnosti. To
č pristati na svoj život i na sve što on donosi. č
pristati s mirom i povjerenjem, svjesni da je Bogu sve
poznato što se s nama đ i da na svom putu nismo sami.
U životu ima više pitanja nego odgovora, možda baš zato da
ostanemo budni.
Zdrava duhovnost ima samo jednu svrhu: č ljude da
Božjim č gledaju život: da prihvate sebe, da razumiju i
poštuju druge, da osjete i ublaže bol i patnju drugih, te da
spoznaju za što su đ i što je smisao života.
Joško Maras
v
SVRHA I SMISAO ZRTVE
N
e može se doživjeti slavlje ć bez doživljaja
i razmišljanja o žrtvi. Uskrsna slava, naime, plodje
patnje i žrtve. Žrtvovanje postoji otkad postoji
ljudski rod, ali tek pojavom Krista žrtva postaje svrhovita i
osmišljena. Doista, samo je Bog mogao osmisliti nešto što je
najviše strano ljudskom razumu, a to je patnja i smrt. Nakon
Kristove muke i smrti na križu i nakon njegova ć
lakše nam je kao pojedincima i kao narodu spoznati svrhu
svoje boli i žrtve te shvatiti svrhu svih stradanja i žrtava u
našoj višestoljetnoj povijesti, svih naših ,,križnih putova".
đ sve proživljene patnje i žrtve ne daju nam pravo
da tražimo za sebe đ prava ili povlastice kao
nagradu. Plodovi i smisao žrtve ne ostvaruju se u nagradama
i "lovorikama" koje bi nam priskrbile lagodan i manje
zahtjevan život. Teško je to prihvatiti, ali sve pale žrtve i
,,križni putovi" naših najbližih i naših predaka pred nas
postavljaju samo dužnost i obvezu da se ne iznevjeri smisao i
svrha njihove žrtve. Krist se jest žrtvovao da bi nas spasio i
otkupio, ali nas njegova muka nije zauvijek oslobodila muke
i žrtve na našem osobnom putu do "novog života", u kojemu
ć č biti doista djelo Božje ljubavi, odnosno, u kojemu
ć ljubav postati sadržaj i smisao postojanja. Da bi se to
postiglo, svatko mora nakon žrtava i muka naših predaka i
nakon Kristove žrtve na križu i dalje nositi svoj vlastiti križ.
Koji je, dakle, smisao i č svih "križnih putova" i
hrvatskih žrtava u našem ć "hodu po mukama"?
U spoznaji da su njihove žrtve plod ljubavi prema nama,
našoj i njihovoj domovini te upravo zbog toga ne smijemo
iznevjeriti one koji su se žrtvovali za nas. Ta spoznaja i
svijest o njihovoj žrtvi ujedno je i putokaz za nas te
neiscrpno vrelo snage da ne klonemo na svom osobnom
,,križnom putu". Kad bismo iznevjerili one koji su se
č žrtvovali za nas, izgubili bismo ono najvrjednije
što nam je podario Stvoritelj: dostojanstvo ljudske osobe,
odnosno č svome Stvoritelju. Prestali bismo biti djeca
Božja, odnosno ljudi.
Tin ć
v
ZNAMO LI STO VJERUJEMO?
K
ad se č vozi trajektom od Splita do Staroga
Grada bez kumpanije, onda mu ne preostaje drugo
nego, htio-ne htio, slušati što se okolo njega
govori. A u ta dva sata vožnje se svašta može i doznati.
Medu č temama nerijetko se "na tapetu" nadu
vjerske ili s njima povezane teme. Č se š ć
razmišljanja naših katolika, uglavnom onih koji su redovno
na misi, može zapitati znaju li ti ljudi išta o svojoj vjeri, o
odnosu vjernika i Crkve, države i Crkve i što doista č
pripadati Crkvi, bit njen dio, njen ud. Zanima li nas ć
sadržaj naše vjere? Vjeruje li ć jedan č
katolik?
Č mi se da smo sve više tek tradicionalisti (žestoki
zaštitnici kulturnih dobara i č iako niti to), ali bez
tradicije (bez istina vjere koje Crkva č i prenosi). Mi
idemo u crkvu o ć blagdanima, ma i svake nedjelje,
možda i preko tjedna, ali ć uvijek spremno ć da se
Crkva ne bi trebala miješati u politiku, obrazovanje, odgoj i
č Neka se Ona drži svoje sakristije i obreda, a u ovo
javno neka se ne miješa. A tko je Crkva? To samja i ti, svaka
krštena osoba. To nisu samo biskupi, ć i redovnici. I
svaki bi š ć ako to doista želi biti, morao upoznavati
vjerske istine, po njima živjeti i biti spreman pred svijetom
biti svjedok ć i života Gospodina Isusa i znak
živoga Boga. Ali za to je potrebno poznavati svoju vjeru. I
tu je problem što mi svoju vjeru uglavnom ne poznajemo i
ne trudimo se upoznati, ali smo bez obzira na to spremni
svima držati lekcije, posebno biskupima, što bi trebali
č a što ne.
Prema popisu stanovništva, oko 86% gradana RH su
katolici. Svi smo svjesni da je ta brojka nerealna, jer se
uglavnom radi o kulturološkim katolicima, ali sami se
izjašnjavaju katolicima. I kad netko pita biskupe odakle im
pravo da se č u javne rasprave, odgovor je vrlo
jednostavan. To pravo proizlazi iz č da se 86%
Hrvata izjašnjava da su katolici. A ti katolici ne poznaju
svoju vjeru. Odakle toliko neznanje? Nedostatak vjerske
pouke? Barem toga u Hvaru ne manjka, vjerska pouka je
ć svima, od najmanjih do najstarijih. I ć
naših mladihje prošla kroz skoro sve stadije vjerske pouke,
a opet ništa ili gotovo ništa ne znaju. Zašto? Zbog nebrige?
Utjecaja medija, okoline? Nedostatka vjerskog života u
obiteljima? Vjerojatno zbog svega nabrojenog. I kako
protiv svega ovoga? Doista ne znam. Jedini č je da prij e
svega samima sebi priznamo da vrlo malo znamo. Ali
č ekuje najteže priznati da nešto ne zna.
Molimo Gospodina u ovoj Godini vjere da č našu
vjeru od svih suvišnih stvari koji je guše. Molimo Ga za
poniznost kako bismo mogli priznati da nam je potrebna
Njegova ć koju nam daje po sakramentima u svojoj
Crkvi. Molimo Uskrsloga da našu č vjeru
koja nam ne dopušta da se maknemo dalje od Velikog petka
preoblikuje u živu vjeru u Njega koji je pobijedio smrt i
nama darovao život vj č
Na dobro Von doša Uskars!
Milan Š ć
J
oš smo uvijek u vremenu molitve i odricanja.
Odrecimo se barem nepotrebnih stvari i pomognimo
onima najpotrebnijima koji gladuju. Nažalost, ima i
kod nas toliko bijede i ljudi koji gladuju, a omisijskim
krajevima da i ne govorimo, gdje ljudi jedu dva ili tri puta
tjedno. No ć je bijeda ona duhovna: bijeda pameti i
razuma. Kad se razum č - potamni, onda je č
gori od najgore životinje, a takvih ima puno i svugdje. Kad ih
ne bi bilo, svijet bi bio puno č -ljepši. Kad
što se sve đ obuzme nas jeza. Kako kaže ona narodna:
"Vrag niti ore, niti kopa, samo smišlja kako ć ljude
upropastiti. "
š ć u cijelom svijetu proživljava svoj progon. Prema
procjenama Centra za vjersku statistiku u SAD-u, kako
prenosi Radio Vatikan, u svijetu je u 2012. godini, zbog
svoje vjere, ubijeno 105.000 š ć što č da je svakih 5
minuta ubijen jedan š ć Kao uzrok tim brojnim
č navodi se radikalni muslimanski
fundamentalizam, ekstremni nacionalizam i stara
č ideologija. To je napredak u 21. ć
Mnogi napreduju u ć i to takvoj koju samo vrag može
izmisliti. Neka nas tješi to da se jednom svi ć pred
licem Božjim, pa što tko zaradi neka mu i bude.
Fra Ilija se javio u "Radosnoj vijesti". Kad je stigao u
Butembo, zabrinuta ć radosno su ga č kao i
masa svijeta i djece, ali kaže otac Ilija da je radost kratka i
plitka. Rat j e, još prošlog listopada tri misionara su odvedeni
u šumu kao taoci, uz jednog radnika, i još uvijek nemaju ni
glasa ni traga o njima. A tamošnji mjesni č ć je
godinu i tri mjeseca u č š ... ako je ć živ?!
Njihovom biskupu đ prijete. ć se kriju, državna
vojska regrutira sve redom pa je zavladala velika
neizvjesnosti strah.
Ovih dana Fra Ilija se javio i kaže da je sad nešto mirnije.
Pozdravlja svih i još jednom svima zahvaljuje, a posebno
kumama i kumovima. Svi se misionari i misionarke slažu i
kažu daje dobro školovati dijete i dati mu kruh u ruke. To je
kao da ga hraniš cijeli život, jer oni se tada mogu zaposliti i
osigurati ć sebi i svojoj obitelji. Djeca đ
zahvaljuju i kažu da svaki dan mole za svoje kumove.
Za koji dan nam dolazi Uskrs pa molimo uskrsloga
Spasitelja da nam č vjeru i dade dar da znamo
razlikovati što je dobro i što je zlo. To dvoje skupa ne ide i ne
valja č
s. Metiida č koludrica
••••••••••••••••••••••••• u
Uz 1700. obljetnicu Milanskog edikta
sv. JELENA KR/žAR/eA
piše: Joško ć
O
ve se godine navršava 1700. obljetnica Milanskog
edikta, kojim je rimski car Konstantin Veliki
proglasio slobodu š ć U Rimskom Carstvu
Dioklecijan je uveo sustav tetrarhije, tj. č vladara
koji su đ podijelili carstvo. Nakon smrti cara
Galerija vladara đ su se borila za prevlast-
na jednoj strani bili su Konstantin i Licinije, a na drugoj
Maksencije i Maksimin Daja. č č ć bitke kod
Milvijskog mosta "u snu bude Konstantin opomenut neka na
štitove svojih vojnika stavi nebeski Božji znak i neka tako
č (Laktancije, 109). Glas muje rekao "U ovom
ć š znaku pobijediti", pa je ,.poslušavši taj nalog, naslikao
nakošeno slovo X; zaokruženo pri vrhu, i tako č na
štitovima Krista" (isto). Na dan bitke, 28. listopada 312.,
Konstantinje dao postaviti taj znak i na zastave svoje vojske
te je pobijedio ć Maksencija (odnos snaga bio je
40.000 naprama 100.000). Zatim je trijumfalno ušao u Rim.
ć godine Konstantin i Licinije proglasili su u
Mediolanu (Milanu) edikt kojim se š ć proglašava
ravnopravnom religijom rimskom poganstvu na č
Carstva.
Naravno, pobjeda kod Milvijskog mosta bilaje povod, ali ne
i jedini razlog ediktu. Broj š ć u Carstvu je č 4.
st. bio znatan i zauzimali su č društvene uloge, a
vjere se nisu bili spremni ć č stalnoj prijetnji
progona. ć je 311. car Galerije, do tada nemilosrdni
progonitelj š ć izdao edikt o toleranciji. Tradicija
smatra da je znatan utjecaj na Konstantina imala i njegova
majka š ć Flavia lu1ia Helena Augusta, poznata kao sv.
Jelena Križarica.
Reljefna ć Novak - Kogo
F. da Santacroce: Sv. Jelena i Lucija, č crkva
Od č
do najplemenitije žene
Mjestom njezina đ uglavnom se smatra Drepan u
Bitiniji, kojije Konstantin preimenovao kasnije u Helenopol
(danas Hersek u Turskoj). Neki izvori navode daje radila
kao č ili sluškinja u gostionici. Konstancija
Klora, kasnijeg rimskog cara, upoznala je najmanje devet
mjeseci prije 27. č 272. (ili 273.) kada im se u Naisu u
Gornjoj Meziji (danas Niš u Srbiji) rodio sin Konstantin.
Smatra se da nisu bili službeno č ć su živjeli u
konkubinatu, što je u to vrijeme bilo č za
supružnike č društvenog statusa. Godine 286. car
Dioklecijan uzeo je za suvladara Maksimijana, u č je
službi bio Kostancije. Uskoro je Konstancije ostavio Jelenu
zbog č primjerenijeg braka s Maksimijanovom ć
Teodorom (288. ili 289. g.). Kada je 293. g. Dioklecijan
ustanovio tetrarhiju, Konstancije je postao jedan od dva
cezara (uz Galerija, Dioklecijan i Maksimijan imali su višu
titulu augusta) i dobio vlast nad Galijom, Britanijom i
(možda) Hispanijom. Jelena je u to vrijeme boravila sa
sinom na Dioklecijanovom dvoru u Nikomediji. Nakon što
su 305. g. Dioklecijan i Maksimijan odstupili s prijestolja,
augustima postaju Konstancije i Galerije, a cezarima Sever i
Maksimin Daja. Iste godine Konstancije se uputio u
Britaniju na pohod protiv Pikta, a ć godine je
preminuo u Eboraku (York u UK). Njegove legije carem su
proglasile Konstantina. Galerije ga je priznao cezarom, dok
je novim augustom postao Sever. O Jeleninu životu u ovom
razdoblju malo se zna. Drži se da je živjela u Konstantinovoj
prij estolnici Augusta Treverorum (Trieru č
Nakon ć opisanih đ kojima je Konstantin postao
jedini vladar zapadnog dijela Carstva, Jelena je s njime u
Rimu. Navodno je u to vrijeme prešla na š ć iako
legende smatraju da j e i ranij e bila š ć J elena je nosila
titulu Nobilissima Femina (najplemenitija žena), a nakon što
je Konstantin 324. g. pobjedom nad Licinijem postao jedini
rimski car, majci je udijelio titulu Auguste. Negdje đ
326. i 328. g. Jelena je č u Svetu Zemlju i tamo
dala ć dvije crkve - baziliku Kristova đ u
Betlehemu i baziliku na Maslinskoj gori. Po povratku s
putovanja, krajem 328. ili č 329., Jelena je
preminula u prisutnosti svoga sina te je pokopana u
mauzoleju u sv. Marcelinu i Petru na Via Labicana u Rimu.
Njezin rimski Palatium Sessorianum Konstantin je dao
preurediti u crkvu S. Croce in Gerusalemme, u č
pronalaska pravog Kristovog križa.
Sv. Jelena na Bassanovom ć
Antependij oltara sv. Križa kod franjevaca
N š š ć sv. Križa
Brojne su verzije legende o pronalasku sv. Križa od strane
carice Jelene. U Hvaru se o blagdanu Uzvišenja sv. Križa u
prvom šten ju Skazanja pjeva kako se "Jelina" u Jeruzalemu
raspitivala o mjestu sv. Križa, na što su joj starci Židovi rekli
kako su se križevi pokapali uz grob đ Poviše
mjesta gdje je bio zakopan križ pogani su postavili kip
božice Dijane kako bi odvratili š ć od štovanja. Jelena
je uništila idol i dala kopati te pronašla tri križa - Kristov i
dvojice razbojnika. Na savjet jeruzalemskog patrijarha
Makarija pristupilo se ć testu - križevi su
postavljeni nad č bolesnicu. Prva dva nisu imala
efekta, a kod dodira s ć bolesnica je ozdravila. Test je
ponovljen i nad jednim mrtvacem koji je dotaknut pravim
križem uskrsnuo. Zlatna legenda u č č i mladog
Židova Judu Cirijaka, kojije isprva nagovoren od starijih da
ne đ s caricom, ali kasnije joj č kako se
njegov djed ć mjesta na kojem je zakopan sv. Križ. To
mjesto bilo je ispod Venerina hrama koji je Jelena zatim dala
porušiti. Uz ć Jude pronašla je sv. Križ, a Juda se
kasnije krstio i postao biskup Jeruzalema i č za
vrijeme cara Julijana Apostate. Kako bilo, dio Križa ostao je
u Jeruzalemu, kasnije postavljen u baziliku Kristova groba
na Kalvariji, a dio je Jelena - zajedno s natpisom koji je dao
postaviti Pilat i č kojima je Krist bio č š ć na
križ - poslala u Rim svome sinu. Legende č č
sudbinu č nekoliko ih je postalo dio vojne opreme
Konstantinove (na uzdama, kacigi ili koplju), a jedan je
č u Jadransko more kako bi se smirilo jer je, prema
Zlatnoj legendi, do tada bilo vrlo opasno za pomorce.
Jeleni se pripisuje i pronalazak brojnih drugih relikvija pa se
č i kao zaštitnica arheologije. Samostan sv. Katarine na
Sinaju, na navodnom mjestu gdje je Mojsije ugledao
plameni grm, drži sv. Jelenu svojom č Ciprani
drže daje sv. Jelena donijela č iz Egipta na njihov otok
kako bi riješila samostan od zmija (samostan u Limasoluje
nazvan "Sv. Nikola od č Na Cipru je navodno
ostavila više komada Križa i Kristove ć a u samostanu
Stavrovouni se jedinstvena relikvija - uže kojimje Isus
kod č bio vezan za stup. U Trier, koji je đ brojim
kandidatima za Jelenino rodno mjesto, navodno je poslala
Kristovu tuniku, haljinu za koju su vojnici pod križem bacali
kocke.
Osim spomenutih Drepana (prema navodu bizantskog
č Prokopija iz 6. st.) i Triera (prema č
legendama), rodnim mjestom se smatraju San1iurfa (rimska
Edesa) u č Turskoj i Colchester (rim.
Kamulodun) u Engleskoj. Engleske legende drže Jelenu
ć mitskog kralja Colea, koji ju je dao za ženu
Konstanciju kako bi izbjegao rat Britanaca i Rimljana.
Bugari pak govore da se rodila u Sofiji (rim. Serdica). No,
postoji i legenda da je Jelena đ na č Hvarske
biskupije - na otoku č
Usrid č đ
Modruški biskup Šimun č ć Benja - kako prenosi
Danielle Farlati - "muž osobita uma, izuzetna znanja,
razborite i zdrave pameti, koji je god. 1513. na Lateranskom
koncilu pred papom Leonom X u šestoj sjednici održao
govor, pun vrlo ozbiljnih i č i misli... đ ostalog
tvrdi ... daje sv. Jelena majka Konstantina Velikog, rimskog
cara, porijeklom iz Bretanide, otoka u ilirskom moru koji
danas zovemo Brettia i Brattia, što se vidi u dokumentima i
spisima salonitanske crkve ... Zato ć dopustiti da se na
osnovi ne baš teškog dokaza uvjerimo da su neki prije
prevareni č š ć imena Bretanide, dalmatinskog otoka,
nego navedeni mjestom panegirista Galikanca Nazarija,
pokušali tvrditi u svojim prvim izdanim spisima da je svetica
bila Britanka". Farlati na drugom mjestu opet piše
,,Konstancije... se oženio Jelenom, koja je rodom iz
Britanije, ijo č kako mislimo, dalmatinskog otoka ... "
(Farlati, 83 i 371, prijevod iz Ciccarelli, 94-95, bilj. 16).
Benjin govor spominje i Andrija č ć č ć koji uPismi o
cesaru Konstantinu Velikome i njegovoj majci, svetoj Jeleni
Križarici pjeva: ,,Rodom kažu Bugarkinja, lU Sofiji
odgojena, IDrugi·da je Slovinjkinja, IUsrid č
đ .
(
Sv. Jelena u muzeju č samostana
Navodno je đ u Škripu (koji je danas č kao
zaštitnicu i titulara župne crkve), a živjela na č danas
napuštenog Gradca kod Selaca. Ovako je legenda zapisana:
" ... Konstantin Klor, kao Protektor ili Namjesnik Dalmacije,
radi nevremena svratio je u današnje Povaljske 'Luke',
odatle otišao u lov i zabasao ... u današnja 'Nasela' bivši
Gradatium.. . Nevrijeme ga ijeralo napred, te u šikarju
isparan, ozbiljno se zabrine, kad najednom ugleda svjetlo i
upre k njemu. Prispješi tamo sav mokar, gladan i isparan,
đ u ć i zamoli da se ogrije i ć Obitelj sv. Jelene
ne samo da mu je dala ć ć ga i pogostila što je
bolje mogla. č se kaže za sv. Jelenu, da bi preko ć
bila ostala na nogama ć da iskrpi rasparano
njegovo odijelo tako, da ujutro Kostanco nije prepoznao ni
šava na njem. Usupnut i preneražen ovakovom
š ć smjesta zaprosi Sv. Jelenu. Naravno, da su
se i tome protivili, jer izgleda, da je, bila jedinica. Tako ga
ispratiše do 'Luka'. đ ovaj nije hijeo·za 3. dana
otploviti, dok mu je nisu povjerili. Tako je uzme i povede
sobom." (Prigodom 1600 ... ,9-10)
O č kao Jeleninoj domovini pisao je i Andrija
Ciccarelli, koji je smatrao da je Konstancije oženio Jelenu
dokje služio u Dalmaciji najprije kao protektor, zatim tribun
pa namjesnik. Ciccareli se poziva na č pisce i
dokumente salonitanske crkve, posebno biskupa Hezihija
III. (umro 428.) i njegov ,,život pape Klementa 1'. Jelenino
č "podrijetlo" obilježeno je č (SV.
JELENI KRIŽARICI! MAJCI! KONSTANTINA
VELIKOGA! po predaji našoj č PRIGODOM 1600
G. SMRTII14. IX. 1926.1 p.) i vitrajem u č župnoj
crkvi Krista Kralja. Naravno, Drepan je i dalje
najvjerojatnije mjesto Jelenina đ no kako je malo
ć da se to ikad sa š ć dokazati, šteta je da se
ovakva legenda o popularnoj svetici kod nas nije bolje
iskoristila u vjerske, pa i č svrhe.
Moždaje ova legenda razlog č popularnosti u gradu
Hvaru. Tako u proslovu ,,Prikazanja života i muke svetih
Ciprijana i Justine složenog po Marinu ć
hvarskomu vlastelinu 1631." sv. "Jelina" ć se
Hvaranima ž ć križ u ruci č ,,Molin za vas ja
Hvarane,! hajete jer vele za me". Proslove prikazanj a č
je izgovarao glumac u ulozi mjesnog zaštitnika ili đ
Najviše prikaza sv. Jelene u Hvaru nalazi se u č
samostanu - na glavnom oltaru, lijevo gore od centralne
Gospine slike prikazanaje sa sv. Lucijom na slici Francesca
da Santacrocea; na oltaru sv. Križa prikazana je na
Bassanovoj pali ć i na kožnom antependiju oltara,
a jedan prikaz svetice s križem nalazi se i u muzeju
samostana. U crkvi sv. Marka bila je prikazana na pali sv.
Jerolima zajedno sa krunjenjem Bogorodice i svecima
Katarinom Sijenskom, Ivanom Krstitelj em i Andrijom, koju
je č kanonik Andrija č ć a pripisuje se
Baldassareu D'Anni - danas je pala u svetonediljskoj župnoj
crkvi. ć je i da je jedan od kipova svetica na oltaru
Gospe Karmelske u Katedrali sv. Jelena. Reljef sv. Jelene s
križem i natpisom S. ELENA na razmotanom svitku nalazi
se na ć Novak-Kogo na Pjaci u niši na č rubu
sjevernog č u visini spoja prizemlja i prvog kata
(kako su uz ovu ć ć duže vrijeme vezane gostione i
restorani, pojedinci su reljef proglasili sv. Martinelom
/ženska varijanta sv. Martina! tj. zaštitnicom lokalnih
vinopija). U prošlosti - kako je zapisao J. č ć po
ć Zorka č ć ć - pred č
likom su se palili lumini o blagdanu š š ć sv. Križa (3.
svibnja - blagdan ukinut na 2. vatikanskom saboru). Izgleda
da njezin blagdan prije nije posebno č š ć ć se ona
slavila o ovom i blagdanu Uzvišenja sv. Križa (14. rujna, v. i
Ciccarelli, 39). Danas se č 18. kolovoza, a o tom
spomendanu obitelj Novak-Kogo okiti reljef ć
L. Bassano: ć č crkva
Literatura: D. Farlati, Illyricum Sacrum, sv. 2, Venecija, MDCCLIII; M. Valjavac, Crkvena prikazanja starohrvatska XVI i XVII vijeka,
Stari pisci hrvatski XX, Zagreb, 1893.,238; D., lednakulturnaobljetnica: Sv. lele Križarica326-1926,Novo doba, 14.9.1926,4; č
Prigodom 1600. godišnjice smrti sv. Jele Križarice ... , Split, 1926.; 1. č ć Zapisi o crkvama u Hvaru, Hvar, 1982., 58, 67, 82,220; Isti,
Iz hvarske kulturne baštine, Hvar, 1987.,270-271; isti, Župa sv. Nedilja na Hvaru, Služba Božja 42, 2002.137-138; 1. de Voragine, The
Golden Legend, vol. 1., Princeton, 1995.,277-284; A. Tudor, Prilog romanici u gradu Hvaru ... , PPOH X, 1997.,69-73; A. Ciccarelli,
Zapažanja o otoku č ... , Supetar, 2008.; Laktancije, O smrtima progonitelja, Split, 2005.; 1. W. Drijvers, Helena Augusta: Cross and
Myth- Some new Reflections, Millennium 8, 2011.,125-174.
piše: Damir ć
/
))SVECENIKOVAD]ECN( ... I OSTALO
P
red ž ć na holivudski je č č
reklamiranje filma ć djeca", koji ć
"razveseliti narod, a razgnjeviti Crkvu", kako piše u
Jutarnjem listu od 21. prosinca novinar i filmski č
Jurica č ć Medijski prostor č je svoje i znatiželja
za gledanjem filma je velika. I č sam želi donijeti svoj
sud o č dosezima filma. No, tekstopisac me
namjerno i svjesno ć na, po njemu, društveni kontekst
u kojem je film nastao. Uostalom, zar bi, da nije tako,
napisao i ovu č "Paradoks je da je pisac
ć djece' š ć od rijetkih, ako ne ijedini
važni hrvatski umjetnik kojije doista religiozan".
Ovdje je potrebno malo ć u brojeve, suhoparnu statistiku.
Tek su nedavno objavljeni č podaci popisa iz
2011.godine! Tako saznajemo da se u Hrvatskoj 86%
đ izjasnilo katolicima i još desetak posto đ
pripadnika drugih vjerskih zajednica i konfesija. Ateista i
agnostika je 5%. Naravno, svakome je jasno da mnogi od
ovih 86% po statistici deklariranih katolika ne žive u
:eotpunosti sa svojom vjerom. č ć od samoga sebe.
Covjek sam! Ali č ć nije mislio na mene ni na tri
milijuna meni č Mi ć se, po njemu, kao narod
veseliti filmu, a kao Crkva razgnjeviti se. Kao da smo idioti.
Ne, on piše o - važnim hrvatskim umjetnicima. Jednostavno,
po njemu, đ našim umjetnicima samo je Mate š ć
jedan od rijetkih, ako ne i jedini uvaženi hrvatski umjetnik
koji je doista religiozan. Za one koji možda ne znaju, Mate
š ć je poznati hrvatski književnik, autor đ ostalog
i komedije ć djeca", po č je predlošku
redatelj, kako to naglašava č ć ateist Vinko Brešan i
snimio film. Trebalo bi znati č ć kriterije po kojima
su umjetnici u Hrvatskoj "važni hrvatski umjetnici", kao i
kriterije kroz koje prolaze kao kroz "sito i rešeto" ovi
"važni", a da bi netko od njih zaslužio biti "doista
religiozan". On to sve zna. Po njemuje siguran jedino Mate
š ć Blago Mati! Lako je dobiti sada i č č
svi drugi važni hrvatski umjetnici doista su ateisti ili
agnostici.
Naime, u konstataciji da je Brešan ateist (vjerovanje u
nepostojanje Boga) č ć ne upotrebljava č doista.
ć č ć kriterije ni za "važne" ni za
"doista", ali ć ć kuda sve to smjera pokušat ć
možda i naivno, č osporiti ove sudove. Č mije
poznavati, po meni, nekoliko važnih hrvatskih umjetnika
koji su vjernici, religiozni. Jesu li to i "doista", prepustio bih
njihovim savjestima i dragom Bogu, a nikako Jurici
č ć
Dovoljno je zaustaviti se na hvarskoj Pjaci i ć u hvarsku
katedralu gdje ć i pozdravljam važne hrvatske
umjetnike Kuzmu č ć i Tina ć Uvijek
zauzeti akademik Tonko ć smogne koji dan odmora
u Starom Gradu i to baš za Veliku Gospu i Svetoga Roka,
kada pribiva misama i u procesijama po gradu nosi torac. Sa
književnikom Nedjeljkom Fabriom nekoliko puta sam bio
Od 3. č u svim ki nima!
JECA
kod groba njegovih predaka u Starom Gradu kada ostaje
duže vremena u molitvi. Hrvatski književnik Miro Gavranje
Sa Mirom sam prijatelj. Tako se i oslovljavamo.
ć si ž ć zamolio sam ga razgovor za Kruvenicu.
Odmahje pristao. Na moj upit rekao mi je da njegove drame
sada žive u 36 svjetskih kazališta, od Moskve do
Washingtona. Samo u New Yorku dvije premijere. Na žalost
hrvatske književnosti, Gavranove se drame izvode više od
svih hrvatskih književnika na svjetskim pozornicama.
Gavran je jedini hrvatski književnik koji živi od pisanja
romana, drama i č za djecu.
Eto, nabrojio sam petoricu važnih hrvatskih umjetnika. Za
č ć oni to č nisu. Pa kad je tome tako, vratimo se
suhoparnoj statistici po kojoj bi u Hrvatskoj trebalo biti 1,05
važnih hrvatskih umjetnika. Kako? Jedan iz redova
religioznih koji je "doista religiozan" i 0,05 iz redova
"doista" ateista i agnostika. U naravi č da imamo jednog
važnog umjetnika i jednu dvadesetinu drugoga! Da je po
č ć bila bi č današnjica hrvatske umjetnosti. Na
ć nije tako. U Hrvatskoj postoje važni umjetnici, samo
što se č ć (i drugima u EPH-u) omililo pisati na
jedinstven, neobjektivan č Ako im se tko usprotivi,
olako ga ismijavaju i prave ,,redikulom". Ukoliko se
takvima suprotstavljaš č pozivaju se na njihovu
ugroženost jer im mrsiš stvaranje njihovog društvenog
konteksta pa tako i za gledanje jednog filma. Nakon one
č daje Mate doista religiozan slijedi i ova: "Upravo
zato,kod š ć je religioznost uvijek eksces i odmak,a
institucionalna ideologija š ć uvijek ć
skandal. U š ć tekstovima, ć zlo nastaje iz
manipulacije u ime dobra, a stvarna nabožnost je (kao kod
Dostojevskog) domena marginalaca, idiota: u ovom
č co tave č lude"- završava č ć
č Završavam i sam dokazivati ć statistike
nešto što i ne treba dokazivati. I zato sam iz "petnih žila"
č č č pokušao ć još
pokojeg važnog hrvatskog umjetnika, od kojih su neki
možda i doista religiozni. Uzalud mi trud. To je samo Mate.
Doista.
piše: Katija č ć
lISTANAK I
N
a dan sv. Valentina, u novije vrijeme upakiranog u
crveni ukrasni papir Dana zaljubljenih, u 198
zemalj a svijeta održana je akcij a pod nazivom "One
bilion rising" , odnosno "Milijarda ustaj e". Akcija j e održana
na petnaestu godišnjicu "V-daya", svjetskog pokreta za
zaustavljanje nasilja nad ženama, djevojkama i
č inicijatorice književnice i dramaturginje Eve
Ensler. Ova milijarda iz naziva ovogodišnje akcije odnosi se
na broj žena, djevojaka i č koje se (ili ć jesu) u
nekom trenutku susresti s nasiljem, č č
seksualnim ... Naime, UN-ove statistike pokazuju da ć
jedna od tri žene tijekom svoga života doživjeti nasilje, a
nmoge ga ć preživjeti. U Hrvatskoj, recimo, godišnje 20
do 30 žena život oduzmu njihovi partneri, dakle, ljudi uz
koje su te žene č š ć u ime ljubavi) č provesti taj
j edini život koje imaju.
U Hrvatskoj se ovoj akciji obilježenoj plesom pridružilo
petnaestak gradova i ć uz podršku predsjednika
ć brojnih civilnih udruga, u Slavonskom Brodu
č i Policijske uprave, a ovoga puta na istoj strani su se
našle i žene iz Zajednice žena HDZ-a Katarina Zrinski kao i
Foruma žena SDP-ate Ženska inicijativa HNS-a.
Akcija je organizirana kako bi se svijetu pokazala
č snaga, brojnost i solidarnost koja ne poznaje
granice i time svima poslala poruka protiv nasilja nad
ženama, č su aktivistkinje i aktivisti. U ć
broju hrvatskih gradova odaziv i nije bio tako loš, obzirom
da akcija nije agresivno promovirana u medijima, no od
č snage, brojnosti i solidarnosti đ (u ovom
č prvenstveno đ kao i u ć hrvatskih
"aktivizama", malo toga se moglo vidjeti.
Č KAV(CE
Svaka a
.- žrtva nasilja
Pravi primjer tome bilo je prekrasno valentinovsko jutro na
suncem okupanoj prepunoj splitskoj Rivi gdje je akcija
okupila -jedva stotinjak žena. Da bi stvar bila gora, u 11 sati,
malo prije č kolektivnog plesa koji je trebao
pozitivnim vibracijama povezati č svijet, na mjestu
okupij anja bilo ih j e tek dvadesetak.
Istovremeno, stotine žena, od kojih ć prema statistikama,
svaka ć biti č ili silovana, u neposrednoj blizini
na istoj toj Rivi mimo je ispijalo svoje jutarnje kavice.
Stotine žena u tom je trenutku na splitskim štekatima
pretresalo novitade, ć ih je vjerojatno blagonaklono
gledala na angažman svojih đ u svjetskoj akciji
"Milijarda ustaje", ali iz svojih č stolica ustale nisu.
Ne treba valjda isticati da se u manjim dalmatinskim
mjestima ova akcija nije ni pokušala organizirati, pa tako ni
u našem malom mistu.
Temom nasilja nad ženama u svakom obliku bavile su se
mnoge naše mudre glave, ali recept i tješenje nismo dobili.
U onu "žena, majka, kraljica" na našim prostorima
tvrdoglavo vjerujujoš samo neudane djevojke, ostale znaju
da se ono zadnje brzo pretvori u nešto mnogo manje
uzvišeno, a č broju žena, s brakom ili bez njega,
život zbog nasilja postaje ć mora iz koje se ne mogu
probuditi.
U suvremenoj Hrvatskoj, koja se č svojim civilizacijskim
i demokratskim normama i tekovinama, u č
obiteljskog nasilja prijatelji i dušobrižnici ženi ć
savjetovati da ostane, prešuti, pokuša spasiti brak. S
muškarcem se o tome uglavnom ć ni razgovarati.
Ukoliko se u č nasilja po službenoj dužnosti upletu
institucije, u Sigurnu ć bit ć odvedeni žena i djeca,
nasilnik ć ostati u toplini č doma. U č
silovanja ona žena koja se usudi prijaviti - a neke
ž ć statistike kažu da ć to č tek svaka
pedeseta! - bit ć izložena bolnim i ž ć
postupcima kojima ć gotovo pa dokazivati da č nije
"zaslužila" da joj se "to" dogodi. O javnoj sramoti koja je još
uvijek č ženska, da se ne govori.
š ć zakoni
Zastrašuje li vas više č samog nasilja u našem društvu
ili č ravnodušnosti na svim razinama kojom se to
nasilje tolerira?
Pisati o temi nasilja nad ženama, djevojkama i č
u našoj izrazito patrijarhalnoj zajednici č izazvati bijes
onih koji bi da se o tome ne govori, kao i komentare poput
onoga da su žene same krive za ono što im se dogodi ili pak
"što je sa č zlostavljanjem muškaraca što ga
provode te ć žene?". Bilo kakva konstruktivna
rasprava nakon ovakvih komentara završava.
Samo, o raspravljati s onim stotinama žena od kojih
svaka ć (ili njihova sestra, ć ili prijateljica) za života
biti č ili silovana, a koje su nastavile piti svoje
valentinovske kavice? Što, s druge strane, ć i kako
ć ženama koje žive u našim malim mistima i koje se
zbog nepisanih š ć zakona ne đ ni
progovoriti, a kamoli potražiti i onaj minimum
institucionalne ć i podrške na koju ipak mogu č
njihove supatnice u ć gradovima, da ne govorimo o
onima u đ j im državama od naše?
Organiziranje akcija poput "Milijarda ustaje" svakako
pomaže podizanju razine svijesti o pogubnom utjecaju
nasilja, bez obzira o kojem njegovom obliku se radi i od toga
ne treba odustati. Ipak, ova akcij a nam j e, kao i brojne druge,
pokazala da neke razine treba najprije podignuti onima koji
ustaju i ostavljaju svoje č kavice samo kad treba -
platiti č
w ••••••••••••••••••••••••••
. . . I
đ smo obranili u ratu, obranlmo ga l u mlru.
PROSTOR JEDNOM
"POTROŠ .... EN" VISE SE
NE MOZE VRATITI
Z
ć đ povijesnim, gospodarskim i
č okolnostima, Hrvatska je kroz minula
ć donekle uspjela č mnoge svoje
prirodne vrijednosti, kojima nas je Stvoritelj doista obilno
obdario. đ tim prirodnim vrjednotama č i netaknuti
prostori po svome č imaju danas posebnu vrijednost i
upravo su takva č č i đ izniman
kapital. Naravno, ne "kapital" za trošenje, nego za uživanje i
č i to ne samo za sebe, nego još više za ć
naraštaje, naše potomke. Nažalost, toga nisu svjesni mnogi
iz redova naših č i gospodarskih struktura, jer njih u
gospodarskim projektima vodi samo interes i kapital, koji
nema ni srca ni duše. Znakovito je da su vrijednost č
krajolika znali i ć kroz više ć ć stari Aboridžini
u Australiji, a koji su gotovo nestali sa svojih č
upravo zbog nasilnog prodora č i bezdušnog
kapitala u njihove krajolike. Poznata je misao jednog
njihovog poglavice koji je rekao: "Sve znanje nalazi se u
krajoliku. Ne samo krajolik, svaka stvar posjeduje vlastiti
duh, a taj duh č za mirom. " Ako dopustimo da nam
agresivni kapital prekomjernom i neprimjerenom gradnjom
uništi duh još uvijek netaknutih krajolika, Hrvatska ć
postati neka druga zemlja, koja ć biti č mnogim
zemljama, koje su megalomanskom izgradnjom
upropastile svoje prirodne prostore, te umjesto da č
ljude svojom š ć i š ć postat ć
č i bez istinskog jedinstvenog identiteta.
Posljednji je trenutak da se zvoni na uzbunu, da se
probudimo, da ustanemo u obranu našeg najvrjednijeg
resursa, koji na našu ć još posj eduj emo, a to j e č i
đ prostor, č se vrijednost sastoji upravo u tome
što je i netaknut, dakle, č Kapital koji nema ni
srce ni dušu želi zaposjesti upravo ona č koja imaju i
srce i dušu. Jedan od takvih krajolika koji je č u
opasnosti je prostor na đ ponad Dubrovnika. Vrijednost
prostora na đ najbolje znaju ljudi koji danas žive u
njegovoj blizini, kao što su to znali i njihovi pretci koji su
dolazili u te krajolike da bi odmorili dušu i uživali u ljepoti
prirode koju je Bog stvorio. Stoga kad oni jednostavno kažu
đ je naš", treba im vjerovati i poštivati njihovo mišljenje i
ć a ne mišljenje onih kojima je profit jedini smisao i
svrha. Nedirnuti krajolici su sve više gospodarski i strateški
č Stoga svaka intervencija u prostor zahtijeva
promišljeni i vizionarski pogled, i to na duži rok. Razumni
č i gospodarstvenici ć dopustiti da ih zavede
ć č iskorištavanja pojedinih prirodnih
č nego ć nastojati sagledati posljedice koje se
mogu pojaviti nakon pedeset i više godina, jer prostor
jednom "potrošen" više se ne može vratiti. Moramo biti
svjesni da ć č i nedirnuta priroda imati istu, ako ne i
ć vrijednost i za ć godina, a golf-igrališta su
č gospodarski "hir", i to ne za ć broj turista, ć
za bogate pojedince i to one s dubljim džepovima. Stoga je
č i nemoralno žrtvovati ć nacionalne vrijednosti da bi
se zadovoljilo č "hirove" bogatih poj edinaca.
Č i poštovanje č i đ prostora,
đ od naših predaka, preduvjet su i temelj našeg
vlastitog kvalitetnijeg i zdravijeg života, kao i bolje
č ponude. Pritom nije u pitanju samo naše tjelesno
zdravlje, nego i zdravlje duha. Osim toga, to je i moralno i
č č š
koji ovdje živjeti nakon nas, a ekološki i č
krajevi bit svakoga dana sve č i sve više traženi,
č i od modernih č odnosno turista. Moramo
biti svjesni da istinska ljepota naše zemlje izvire iz duše
krajolika, odnosno iz duše ljudi koji u tim krajolicima
obitavaju. Iskonska i iskrena veza đ našeg č i
č zacijelo je jedan od temeljnih razloga što se na ovim
prostorima hrvatski č održao č višestoljetnim
aspiracijama drugih da se nasilno "ukorijene" na ovom
iznimnom dijelu Sredozemlja.
č spoznajmo da smo đ obranili u ratu i da ga
moramo obraniti i u miru kako bi i u ć ć naši
potomci u skladu i suživotu s dušom č i č
krajolika mogli ovdje odmarati i srce i dušu ž ć u
ljepotama što ihje Bog stvorio. Osim toga, imajmo na umu
da svaki č u Hrvatskoj ima svoj đ koji se č
zove, a koji đ treba č od nasrtaja bezdušnog
kapitala. Primjerice, u Hvaru su to Paklinski otoci, u Splitu
Marjan, itd.
Tin ć
v
Sto je Ostavom č pravo
na lokalnu samoupravu t kako ga konzumtratt2
piše: Zoran č ć
v
LOKALNI IZBORI ZA POCETNIKE

ć đ smatra kako je vlast, na svim
razinama, suprotstavljena č puku - ,,nama",
da su vlast "oni", a ne "mi", pa tako ispada da namje
tu vlast "opet" netko nametnuo, kao što nam se to đ
ć s raznim vladarima i vlastima. Možda su uzrok
tome ostaci povijesne svijesti hrvatskog naroda nenaviklog
još na vlastitu državu kao garanciju č kolektivnog
identiteta i na demokraciju kao - ne baš savršen, ali trenutno
najbolji č vladavine naroda.
U stavom RH đ je da vlast proizlazi iz naroda, a narod
tu vlast ostvaruje izborom svojih predstavnika koji, na
državnoj razini, djeluju na č trodiobe vlasti: na
zakonodavnu, izvršnu i sudbenu.
Iako iz toga proizlazi "vlast - to smo mi", zašto se onda
distanciramo od onih koje smo sami izabrali da u naše ime
vladaju, od svoj e narodne vlasti?
Po mom mišljenju, prvenstveno zbog neznanja o
zakonodavnom okviru: o ovlastima i odgovornostima onih
koje smo izabrali, o našim pravima da vlast (na bilo kojoj
razini) radi za naše ć dobro, o pravu na informiranost i
nadzor ... , a zatim i zbog nesvjesnog ć teze da
netko uvijek treba vladati nad nama, a ne nam služiti.
"
Sto Je pravo na lokalnu samoupravu?
Takva - iz naroda proizišla - državna vlast, osim zakonima,
č je i Ustavom č pravom đ na
lokalnu samoupravu, kako bi se upravljanje (ne vladanje!)
lokalnim poslovima približilo svim đ To pravo se
ostvaruje preko č tijela - Gradskog ć ali i
neposredno putem zborova đ referenduma i drugih
oblika neposrednog č
Gradovi i ć u svojoj nadležnosti imaju poslove:
đ naselja i stanovanje, prostorno i č
planiranje, komunalno gospodarstvo, brigu o djeci,
socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i
osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i šport,
zaštitu š č zaštitu i đ prirodnog okoliša,
protupožarnu i civilnu zaštitu, promet na svom č te
ostale poslove sukladno posebnim zakonima.
Gradovi koji imaju više od 35.000 stanovnika imaju još
nekoliko poslova više u svojoj nadležnosti.
O ć nadležnosti gradova i ć tzv.
decentralizaciji države, govori se pred svake izbore, ali do
suštinskih promjena nikako ne dolazi.
Kao što u državi postoji trodioba vlasti, č je postavljena
i trodioba lokalne vlasti, samo što na lokalnoj razini to nisu
vlasti, ć tijela lokalne samouprave, i to:
- č tijelo - Gradsko ć
- Izvršno tijelo - č
- Upravno tijelo - Upravni odjeli
KOJa Je funkCiJa Gradskog ć kao
č tiJela?
Gradsko ć Grada Hvara, po novom Zakonu, imat 13
č a ne 15 kao prije. Č ć se odrediti iz
kandidacijskih lista koje dobiju više od 5% glasova č
koji su izišli na izbore, razmjerno broju glasova koje svaka
lista dobije, i to po redoslijedu kandidata na listi. Ako
n ••••••••••••••••••••••••••
izabrani č ć obnaša neku od tridesetak dužnosti
nespojivih s u ć može staviti svoj mandat u
mirovanje dok obavlja tu dužnost, a zamijenit ga netko s
iste liste.
Gradsko ć kao č tijelo, donosi odluke i
druge ć akte kojima đ pitanja iz nadležnosti
jedinice lokalne samouprave. Moglo bi se ć da donosi
"lokalne zakone" koji, naravno, moraju biti u skladu s
"državnim zakonima".
Što SU dužnosti č
č je izvršno tijelo u Gradu, što č da
izvršava ili osigurava izvršavanje odluka Gradskog ć
usmjerava i nadzire rad Upravnog odjela, upravlja
nekretninama i pokretninama u vlasništvu Grada u skladu sa
zakonom i statutom, te zastupa Grad. č biraju
svi č na č jedinice lokalne samouprave
ć izbornim sustavom, što č da č
postaje onaj kandidat koji dobije ć glasova č koji
su izašli na izbore, a ako nij edan kandidat ne dobij e potrebnu
ć dva najuspj ešnija se ponovno natj č za 14 dana.
Mnoge đ bune promjene Zakona, pa je potrebno
napomenuti da je do 2009. godine, izvršno tijelo je bilo
kolektivno - Poglavarstvo koje je brojilo 5 č s
č na a i č i Poglavarstvo
biralo je Gradsko ć
Što rade upravni odjeli?
Upravni odijeli i službe obavljaju poslove iz djelokruga
jedinice lokalne samouprave, a njihovo ustrojstvo đ
svojom odlukom Gradsko ć Oni donose č
akte (rješenja i sl.) kojima rješavaju o pravima, obvezama i
pravnim interesima konkretnih osoba, a temelje se na
.. .
..... , ..

.. .

# ,
.
..

odlukama Gradskog VIJeca. Upravnim tijelom upravlja
č kojeg na temelju javnog č imenuje
č
ć č č tijelo donosi odluke iz
nadležnosti lokalne samouprave, a izvršno tijelo ih izvršava
na č da provedbu povjerava upravnom tijelu. I to bi
moralo funkcionirati bez obzira na č na koji su pojedina
tij ela izabrana i kome su direktno ili indirektno odgovorna.
Kako je to funkCioniralo
proteklih godina?
Kako se zakoni vezani za lokalnu samoupravu č
mijenjaju, barem svake godine u ć mjeri, sve više i
sve č š ć dolazi do đ i nedefiniranosti
nadležnosti, prava i obveza đ raznih tijela i unutar
gradova i ć ali i u odnosima đ lokalne
samouprave i državne uprave.
Promjene iz 2009. godine, kojima je uveden direktan izbor
č na prvi pogled pridonijele su ć
demokratizaciji, odnosno izvršavanju volje č ali
istodobnim ukidanjem poglavarstava izgubio se kontrolni
mehanizam nad izvršnim tijelom. č je postao
izvršno tijelo, s izvorno manjim ovlastima od prijašnjeg
•••••••••••••••••••••••••• n
poglavarstva, ali nije više odgovarao ć ć direktno
č đ jedini kontrolni mehanizam trebao je
biti referendum o povjerenju č koji je u
stvarnosti bio teško provediv.
I što smo imali protekle č godine? č bez
ć ovlasti, ali i bez kontrole nad njihovim radom i ć s
ovlastima u donošenju odluka, ali bez stvarnog utjecaja nad
njihovom provedbom. Takav sustav ne može biti stabilan,
osim kad su ć i č na istoj valnoj č
č dužini, ili kad svatko u potpunosti ispunjava
svoje zakonske obveze.
Što je novo u zakonu?
Krajem prošle godine nova državna vlast je opet promijenila
zakone u svezi lokalne samouprave, ali umjesto popravaka
prijašnjih pogrešaka napravljene su, po mom mišljenju,
nove. Izdvojit tri č
1. Umjesto da se vrati kolektivno izvršno tijelo
(poglavarstvo), ostavljen je pojedinac č kao
izvršno tijelo. To je u neskladu s organizacijom vlasti na
državnoj razini, gdje je izvršno tijelo kolektivno - Vlada RH,
a mnogi č su to uvidjeli i sami formirali
savjetodavna tij ela kao surogat za poglavarstvo.
2. Novim zakonom nisu uspostavljeni efikasni mehanizmi
nadzora nad radom izvršnog tijela koje upravlja
č novcem (a to je novac svih đ i
imovinom grada (a to je imovina svih đ a dodana im
je i nova ovlast - posredno upravljanje gradskim
ć Tako ć na primjer, č č
sam upravljati s više od 10 milijardi kuna, bez adekvatnog
nadzora.
3. Umjesto gotovo nesmjenjivog č dobili smo
lako i istodobno smjenjivanje i č i ć bez
potrebe za đ i argumentiranje razloga. Naime, ako
č ne predloži č ili ga č ili pak
ć ne usvoji č i ć i č se
raspušta ju, te slijede prijevremeni izbori. Dakle, voljom
jednog tijela smjenjuje se ijedno i drugo, bez obzira postoje
li stvarni razlozi, ili su oni samo č To za posljedicu
može imati č prijevremene lokalne izbore, ili pak
pridobivanje glasova uvjeravanjemkoruptivnim metodama.
Izbori: samo pravo ilt t obveza?
Kome je god mnogo dano, od njega ć se mnogo iskati.
đ po Luki 12,48.)
Ova biblijska poruka mogla bi se š č u svjetlu ove teme,
na ć č "Nema prava bez obveze", odnosno,
demokratski izbori su pravo, ali i obveza svakog đ
Ako vlast, kako đ Ustav, proizlazi iz naroda, a mi tu
vlast konzumiramo ć one koji ć nas predstavljati,
svatko od nas ima obvezu dati svoj glas nekome tko ć i u
njegovo ime upravljati, bilo državom, bilo lokalnom
zajednicom.
Neizlaskom na izbore urušava se sama bit demokracije, pa
sa sve manjim brojem onih koji izlaze na izbore umjesto
vladavine ć dobivamo vladavinu manjine, i onda se
č "normalnim" da namje vlast ,,nametnuta".
A pravo pitanje nije: trebamo li ć na izbore? Pitanje je
koje sebi moramo postaviti: tko od đ kandidata
može najbolje izvršavati zakonom đ obveze na korist
cjelokupne zajednice, a ne samo u korist pojedinca ili grupe?
Jer, ako nema prosperiteta i napretka zajednice u cjelini i
svaki ć pojedinac kad-tad osjetiti posljedice lošeg
upravljanja, a posebno ć generacije, od kojih smo
samo "posudili" ovaj prostoru kojem živimo.
S
vatko tko se uhvati ukoštac sa pisanjem ovakvog i
č tekstova, nužno se ć sa pitanjem: iz
kojeg aspekta, odnosno, kojeg lica pisati? Jednine ili
množine? Izlaganje iz prvog lica č č toplijom i
prisni j om, no ujedno sugerira osobno i možda posebno
iskustvo koje zaintrigira č pažnju. Iako je ovo
primamljiva opcija, odustat od nje jer je realnost sasvim
č Govorit ć o č što je kod nas gotovo
redovita pojava, pa pisanje u prvom licu i nije bitno,jer se
u elementima ovog teksta ć mnogi.
Vjerojatno ste ne jednom bili u situaciji da se o vama ponese
glas o č što vam osobno ili poslovno škodi, a da za to
nema prave i istinite osnove, niti smislenog razloga. č
č može krenuti na više č U prvom, loš glas o
vama pusti netko tko vas ne voli i namjerno želi izazvati
negativne reakcije javnosti prema vama. Svejedno je radi li
se o više ili manje inteligentnoj osobi. U drugom č to
č netko tko č nema problema s logikom i ispravnim
č ali barata nepotpunim ili pogrešnim
podacima koje je uglavnom č od drugih, dakle, bez
osobnog uvjeravanja u č istih, ć ihje sklon preuzeti
kao zdravo za gotovo i č ih uz kavu.
Ovo je za vas vrlo opasna situacija jer se č radi o
inteligentnom č č se mišljenje uvažava, no kako
smo rekli, samo se radi o č ispravnom razmišljanju
temeljem krivih č što opet u č daje
pogrešan rezultat i nanosi štetu.
Ako se ć oprati od objeda, nema vam koristi argumente
svoje obrane iznositi onom prvom, jer to radi s namjerom i
ć odustati, ma kakve dokaze vi stavili pred njega. Kod
ovog drugog č imate šanse spasiti obraz i ć do
pravde, jer č č sasvim lako đ do pravog
č ukoliko ima jasne i istinite č i ukoliko je
voljan po njima suditi.
No, i ovdje možete ć na č koje č
kognitivna psihologija, koja studira č na koje ljudi
percipiraju, pamte, razmišljaju, komuniciraju ili rješavaju
pojedine novonastale situacije ili probleme. č
kognitivne sposobnosti i volja za č č u
komunikaciji stvaraju nijanse raspoloženja koje Amerikanci
nazivaju "state of mind" ili "mental state". Za potrebe
razmatranja teme ovog teksta ovaj ć terminjednostavno
prevesti kao stanje uma ili otvorenost uma. Diskusija ili
debata đ sugovornika otvorena uma koji ć
snagu argumenta i logiku dokaza nije nikakav problem. Ona
u pravilu bude dovedena kraju i nikada iza nje ne ostaju
upitnici. Nitko od sugovornika se niti ne ć
đ ili poraženim, ako je bio prisiljen pomiriti se i
prihvatiti snagu đ argumenta ili dokaza te promijeniti
prvobitno mišljenje. Ovo je logika na kojoj č normalna
i zdrava komunikacija te je demokratski standard za dijalog
koji se odvija po principu "sile argumenta, a ne argumenta
sile."
No, otvorenost uma nije uvijek prisutna, č ni kod onih
ljudi koji dobro barataju logikom, a za to postoji nekoliko
razloga. Prvi od njih bi bio sklonost predrasudi. Pogubnost
••••••••••••••••••••••••••
predrasude na svojoj su koži osjetili mnogi, a za prvi primjer
navest onu koja je vezana za č izgled neke osobe.
Dokazana je da se netko u prvom kontaktu puno
lakše opušta i otvara prema zgodnim, č izuzetno
komunikativnim i dobro odjevenim osobama. Totalno ste
osvojeni ako su samo č inteligentne, a č ako i
valjaju ć još uvijek nemate potrebu brzo se
odmaknuti od njih. Vanjski podražaj ugode zatvara um za
ponekad vrlo č dokaze za suprotno, pa je jasno zašto
ć prevaranti, špijuni i č klika upravo tako
izgledaju. No, sklonost svjesnoj ili nesvjesnoj predrasudi o
vezi izgleda i kvalitete osobe ili argumenta radi svoje. Neki
umovi se neopravdano zatvaraju pred onim ružnijim, manje
č i lošije odjevenim ljudima, pa se teže
prepoznaju njihove prave osobine. Iako se ispod neugledne
vanjštine znaju kriti ljudi č po nekoliko puta kvalitetniji
od onih prvih, predrasude opet naprave svoje, pa puno teže
ostvaruju kontakte ili se njihovi argumenti teže ć
ma koliko bili č idokazivi.
Ima još niz primjera za zatvaranje ili sužavanje horizonta
razmišljanja, no dva su vrlo znakovita za male sredine poput
naše. Radi se o zatvaranju ili sužavanju horizonta uma radi
vlastitog ega, pa najprije o egoistima. Takve su osobe
svjesne istinitosti i sposobne shvatiti vrijednosti dokaza koje
im podastirete, no u diskusiji teško ili nikako ne mijenjaju
mišljenje. Bez obzira jesu li svoj sud zasnovali na
nedostatnim, nepotpunim ili pogrešnim podacima, ogroman
ego im ne dozvoljava priznavanje pogreške i č
č s č i opravdanim đ č š ć bježe
u ć filozofiju, pa daljnja diskusija postaje izlišna. Ili
kažu daimje dodijalo i da promijenite temu.
Egocentrici su ć kategorija pogubnosti, č
malih mjesta u kojima zbog malog broja stanovnika još više
dolaze do izražaja. č njihovog razmišljanja se č
kao nesposobnost stavljanja u đ kožu", dakle, svijet
gledaju č iz svog kuta i s aspekta svojih potreba.
č makar i opravdano razmišljanje ih jednostavno
ne zanima, jer se ne poklapa s njihovim interesima. Da stvar
bude još gora, radi svojih karaktemih osobina i egoisti i
egocentrici su č dobro materijalno situirani.
U razdoblju ć blagostanja relativno su slabo č no
u razdoblju krize materijalni status ih lansira đ zvijezde.
Egoizam i egocentrizam postaju paradigma poslovne
uspješnosti i životnog stila.
Potpuno pogrešno, no gospodarska i njome uvjetovana
duhovna pauperizacija, nužno sa sobom donose đ
stvarnosti kroz č s pogrešnom dioptrij om.
Dodamo li predrasudi, egoizmu i egocentrizmu č
element, onaj šlag pogubnosti - Njezino č Ć
eto idealnog spoja za č razgradnju društvene
kemije koja se naziva - zajednicom.
U vladavini ova elementa, istina postaje samo teoretski
pojam, oružje koje spada u muzejske eksponate i sredstvo
kojim samo možete zaslužiti pokoru. I ništa više.
š ć o ovom č obojanom izlaganju
nužno č pitanje - imamo li mi ć šanse kao
zajednica?
Pa naravno da imamo, ali uzjedan uvjet.
Oslonimo se na potku iz filma Luca Bessona i đ u
sebi onaj peti element koji ć umanjiti loše djelovanje ova
č prethodna i č ih uvezati u sklad koji vodi napretku
zajednice. Naš peti element ili, ako ć ljubav za ovaj
grad iz kojeg smo ponikli ili u kojem živimo.
Ne treba to biti ona vatrena, glasna i ć ljubav
koja č š ć prolazna, ć ona tiha i brižna, ona koja se
stalno č š ć i đ novim spoznajama o
pripadnosti i potrebi oplemenjivanja onoga što imamo. Ne
prepuštajmo se da se pojave ona spasonosna indigo
djeca koja ć popraviti naš svijet. U svakome od nas č č
indigo dijete, samo ga valja probuditi iz ove letargije i
depresije koja je vrlo savladiva. Trebalo bi ć iz okvira
okrenutosti sebi samima i otvoriti um prema istini, dobrobiti
zajednice i svakom njezinom
Da, nužno je ć peti element.
Da, upravo on otvoriti um i onu pogubnu č
predrasudu č tako lijepom predrasudom naklonosti.
Osobni egoizam č u širi egoizam koji radi za vlastitu
zajednicu, ne š ć đ da je siromaši i č a
onu otrovnu ć pretvoriti u č veselih
č koje iscj elju ju duh.
Prisjetimo se.
Peti element j e izgradio Semiramidine vrtove i Taj Mahal.
Ako ga nema, ostaju rupe na Pjaci.
u ••••••••••••••••••••••••••
P
č iz tiska je izašla nova knjiga o
Hvaru, Zal - ć onima koji odlaze
. književnice Dore K.inert č u kojoj
sudbrnu grada s kojim je obiteljski povezana. Za razliku od
ostalih knjiga kojima je tema Hvar, autorica detaljno i
iscrpno opisuje i dijagnosticira hvarsku sadašnjost, ć
?rojne po kojima je naš grad izgubio svoju
Jedmstvenu Intrigantna tema privukla je Hvarane
da č "Zal", a mi smo razgovarali s autoricom o tome
kako je knjiga nastala, o njezinoj povezanosti s Hvarom o
književnom radu, o vremenu koje je prošlo i onome
slijedi.
Kruvenica: Vaša najnovija knjiga "Žal" govori o hvarskoj
sadašnjosti, o rasapu kulturne i duhovne baštine, kao i o
gradu koji je izložen devastaciji i đ te je č
probitkom izgubio svoju otmjenost. Kako je knjiga nastala i
zbog baš ova tematika, ć da smo navikli da se o
Hvaru piše samo u superlativima?
Kinert č Sve knjige, pa tako i ova, nastaju iz potrebe.
Potrebe pisaca književne su naravi, pa su tako i moje nastale
s nakanom da č č ono što je i č povlaštena
tema u literaturi: mijena i minulo st pojava i stvarnosti koje
nas okružuju, pa i nas samih. Utoliko, tema Hvara nudila se
sama od sebe. Hvar je doista zaslužio da se o njemu piše u
superlativima, a ja mislim da moja knjiga u tome nije
iznimka: on je najotmjenija prilika za tu temu, najljepša
žrtva đ žrtvama č trenda simulacije koja
podrazumijeva brisanje stvarnosti koja nije samo
"stvarnosna".
Kruvenica: ć s
ljudima koji su č knjigu,
č sam podijeljena mišljenja:
ljudi kažu kako je knjiga izašla u
pravo vrijeme, da ste pogodili bit
i ispravno dijagnosticirati
hvarsku sadašnjost i sve što nam
se đ Drugi govore kako
biste uporno htjeli vratiti Hvar
kakav je nekad bio i ostaviti
grad zamrznut u svojoj
povijesti, što je, po njima,
ć dok ć misle
kako nikad niste ništa
napravili za Hvar. Kako
komentirate ove navode?
č drugima da oblikuju svoja
IDlslJenJa prema vlastitu đ I sama sam se
njime ć svoju knjigu. Eseji u mojoj
knJIZI rusu č mišljeni; njihov predmet je sudbina
grada Hvara, no, njihov sadržaj posveta je svj etonazoru onih
književnika koji su svijetom i stranicama č širom
otvorenih č i budna duha, ć proniknuti u narav
koji .propada i č ne bi li pronašli njegovu
Zlvotvomu Jezgru, odnosno č njemu č
polog smisla. Mene je Hvar zadužio onim istim što mu sama
nastojim i pružiti. ć da je Hvar oblikovao dio mene
mu uzvratiti č mjerom: ispisati
smlsleru odraz u zrcalu knjige. Pomisliti da bih željela vratiti
!Ivar kakav je nekad bio, č bi optužiti me za glupost,
Jer to - ne samo u č Hvara - uistinu jest ć
naprosto, vratiti vrijeme unatrag je ć Ali to ne
č da nije legitinmo žaliti za onim što je nepovratno
prošlo. Uostalom, pisati o prošlosti č zapravo pisati o
sadašnjosti, a žal za š š ć ć je shvatiti onako kako
sam to ija, š ć o Hvaru, shvatila. A to č žaliti ne samo
za prošlim nego i za propuštenim, za propuštenom
ć š ć s.e sudbina uzme u svoje ruke. One pak koji
autoncl zamjerajU "da nikad ništa nije č za Hvar"
na to ć donaciji što smo ju
mOJa obItelj 1 Ja pokloruh hvarskom Centru za zaštitu
kulturne baštine, Muzej hvarske baštine raspolaže jednim od
č privatnih obiteljskih arhiva u Dabnaciji - u
kOjem Je, đ ostalim, đ jedini dokument koji
ć pouzdano datiranje hvarskog kazališta u XVII.
ć Baš kao što smo Hvaru na raspolaganje stavili
koncertni glasovir, na kojem su Hvarani više od dvadeset
godina svirali tako da su ga uništili, a kad im je - tako uništen
i na koncu neupotrebljiv - "zauzimao dragocjeni prostor",
zatražili od obitelji da ih na svoj trošak "oslobodi" toga
poklona.
Kruvenica: Kako č hvarsku samodopadnost i
samodostatnost, u smislu da imamo "najljepši pogled uz
jutarnju kavu na Pjaci i što nam tko može ", gdje ni rad, ni
vrijednosti, ni č nisu razlozi za ponos, samo ljepota, za
koju - ruku na srce- nemamo nikakvih zasluga. Otkud je to
izronilo?
Kinert č To je "izronilo" iz onih istih dubina iz kojih
nam dolazi svaka vrijednost, pa tako i ljepota. Ljepotaje dar,
dar kojeg smo dobili prvenstveno u vidu unutarnjeg osjetila
kojim smo kadri prepoznati ljepotu samu. ć da namje
pružena kao dar, nikakvim je radom, ili kakvom drugom
zaslugom ne možemo kompenzirati, odnosno zaslužiti.
Odgovornost č na ć dara kojega ,,nismo
zaslužili", ali ga sa š ć primamo i skrbimo o njemu.
Odatle, u krajnjem č izviru iz kategorije ponosa i
č koje spominjete.
Kruvenica: Debitirali ste u književnosti hvarskom temom -
romanom o Vašoj ć na Banketima, ć Raffaelli. Drugi
Vaši romani - "Zamalek" i "Duše od gume" imaju puno
autobiografskog. Gdje nalazite inspiraciju? Na koji č
Vas Hvar nadahnjuje?
Kinert č Svaki je roman u ć ili manjoj mjeri
autobiografski. No, pri tome ne mislim na životopisne
č Mislim prije svega na narativno tkanje što ga tka
č On pripovijeda u jeziku koji mu j e dan, koji je -
sam po sebi - neutralan, neosoban posrednik. Tek
č mu daruje mirise i okuse, slike i zvukove.
Daruje mu proteze vlastitim govorom. A osobni govor
uvijek je vernakularan, srican na č jeziku, na
iskustvu iz prve ruke. Hvarski dijalekt nije moj vemakular,
ali iskustvo Hvara jest moje izvorno iskustvo, moja "prva
č punokrvnim životom.
Kruvenica: Tema rasapa, svojevrsne kataklizme je
poveznica ć Raffaelli" i "Žala". Je li rasap, u ovom
č nužan? Može lise ć ikako?
Kinert č Moja je ambicija bila da u literaturi oživim
ono što Hvar jest - prije svega ljepota, ljepota grada i ljepota
života. Ali ljepota za mene - a prije svega za literaturu - nije
puka stvarnost takova kakva jest. Onima koji ljepotu Hvara
vide samo kao "stvarnost takvu kakva j est" mogla bih uputiti
Durrellove č Za umjetnost uvijek govorim: Dok oni
gledaju vatromet zvan ljepota, na tebi je da im u žile
kradomice ubrizgaš istinu poput nezaustavljivog virusa.
Život nas č da istina nije "stvarnosna", a tome nas č i
literatura (kadje istinska literatura). Moja namjera nije bila
č rasap"; samo sam se htjela od Hvara "oprostiti"
lijepim č na literaran č Štoviše, ne samo od
Hvara, ć - ako ć - na neki č i od svijeta, od sebe
same. Stoga "Žal" ni u kom č nije polemika, ć
dijalog s onima s kojima sam mogla voditi dijalog kakav sam
željela. Zato su u knjizi Miller, Hamvas, Bernhard ...
Kruvenica: Po majci ste Forka. Kolika je razlika Hvara
nekada i sad? Što se, po Vama, najviše promijenilo? Ima li
smisla č hvarsku prošlost? Ako da - što? Što bismo
trebali ostaviti generacijama koje dolaze?
Kinert č Moja majka nije Forka; njen djed priženio
se u obitelj ć Onaje Mostarkakojaje ljeta i zime - kao i
ja - provodila na Hvaru. Njezina ljeta nalikovala su mojima.
Bila su možda manje ekstrovertna, ć č
zvucima s ljetnih terasa, no u bitnome su bila jednaka. No
kao što su njezina hvarska ljeta odavno prošla, tako su prošla
i moja. Vratiti senemogu-ninjezinanimoja- ali vrijedilo ih
je "zabilježiti" (i na taj č ponovo "oživjeti"; onako kako
to može samo literatura). Generacijama ,,koje dolaze" treba
ostaviti njihova ljeta, koja ć jednom kad đ i sama biti
potencijalom neke ć literature.
Kruvenica: Ovih dana mogli smo č u kuloarima kako se
sredinom ljeta sprema veliki festival elektronske glazbe i
kako ć đ grupacije zakupiti uvalu Molo Garška
(gdje je hotel Sirena) i tamo napraviti mjesto za party, nešto
nalik ć U knjizi spominjete kako Hvarani č sve da bi
grad postao što č popularnim č odredištima,
pretvaramo se u č Ipak, č se zgražanje nad
takvim stvarima samo iznosi u ć a malo tko djeluje i
javno protiv toga. Mislite li da je i nas u Hvaru uhvatila
ć apatija? Što č protiv toga? Ima li se smisla
boriti?
Kinert č Vaše pitanje nije č naravi, alija bih
ga rado č obrnula na ovaj č je li ć borba za
smisao? Vjerujem da jest, no ona ne mora nužno biti
č intonirana; ne mora nužno biti borba. Za smisao
se prije svega č a raznoliki su č na koji je to
ć Nadati se je da ć Hvarani ć - svatko
ponaosob - svoj č č
Kruvenica: Koji su Vaši planovi za ć Spremate li
neku novu knjigu?
Kinert č Pripremam nacrt za novi roman. Sve što
č kazatijest daje teku povojima i da nema bliže ili dalje
poveznice s Hvarom. Držim da je provedbena zamisao
suviše č da bi bila inscenirana na č otoku.
varski č
od 1797, g,
do danas š
S
lijed knezova - ugarsko-hrvatskih i nadasve
č - koji su upravljali č kneštvom"
(Hvar, č Vis do č 14. st.), odnosno hvarskom
ć (Hvar s Visom, nadalje) od 1177. do pada Mletaka
1797. g., dakle kroz 620 godina, objavili su najprije Jerolim
Machiedo: Memoria ... di san Prospero, 1872, 49-55, a
potpunije Šime ć Statuta, 1882-3, 487-495. Ostaje
razdobij e nakon toga, tj. kroz sIj ć 216 godina, pak se
ovdje nastojati nabrojiti njihova imena i prezimena i godine
upravete, po ć mjestom i datumom - ili barem
godinom - đ i smrti, imenom oca, i drugim važnijim
podacima. Izvori su uglavnom ć arhiv (FOH) i drugi
fondovi u Muzeju hvarske baštine (MHB) u Hvaru, fond
Skupštine ć Hvar u Državnom arhivu u Splitu, te
dr. Ivan Krstitelj Machiedo ml.
novinski podaci, osobito iz splitske "Slobodne Dalmacije"
(SD). Anagrafski podaci: Župni arhiv Hvar; č ured
Hvar đ č ž ć Policijska postaja Hvar (gosp.
Dario Bogdan), đ Marija-Milica ć gosp.
Bruno ć arhiv OŠ Hvar ... , te više objavljenih
djela, kao i onih u "rukopisu".
Nekoliko uvodnih napomena: dotle jedinstvenu hvarsko-
višku ć razbila je francuska vlast na kraju 1811.
(stupanje na snagu: 1. č 1812. g.) na više manjih,
naime na Hvaru: Hvar (s Brusjem, Grabljem i zaseocima),
Stari Grad (sa Dolom, Rudinama, Selcima), Vrboska (sa
Vrbanj em, č i Sv. Nediljom), Jelsa (s Pitvama,
Poljicima, ž š ć ć č dio otoka), a na
Visu: Vis i Komiža; 1880-ih osniva se na Hvaru zasebna
ć Bogomolja (sa Gdinjem). Ovakva je podjela
potrajala sve do 1955. g., kad opet nastaje jedinstvena
ć na Hvaru, što traje do 1993. Tada se otok iznova
"drobi" na više "gradova" (Hvar, Stari Grad) i ć
(Jelsa, ć što je najvažnije, nestankom ranije komune
(izlika tadašnje HDZ-ovske vlasti bila je da je to - ostatak
komunizma!, što je besmislica) nastaje štetna centralizacija,
uz gubitak mnogih financijskih i drugih ovlasti mjesne
(samo )uprave.
Za vrijeme prve austrijske (1797.-1806.), francuske (1806.-
1813.) te druge austrijske uprave od 1813. sve do obnove
ustavnosti 1860-ih, č postavlja viša vlast; tako
i u prvoj Jugoslaviji do 1935. g.; č ih biraju č
ć ć skupštine, od 1993. Gradskoga
ć a od 2008. izravno đ kada oni dobivaju velike
ovlasti, uznikakvuodgovomost. Sve do iza 1. svj. rata bilaj e
to č besplatna dužnost, pa su je mogli obavljati samo
ć poj edinci, pripadnici uglednih obitelj i.
č (ostali nazivi za njih: sindak, potestat,
predsjednik mjesnog! gradskog č
odbora, predsjednik ć skupštine) i mjesnu
samoupravu nadzirahu više vlasti, u Hvaru Kotarsko
poglavarstvo, ali se ovdje o njemu i njegovim vršiteljima
ć govoriti, kao ni o predstojnicima manjih ć
nastalih cijepanjem hvarske; "starije" su vlasti u kriznim
č postavljale vršitelje dužnosti č
tzv. gerente ili povjerenike, tako i za 1. talijanske okupacije
1919.-1921. te pod NDH 1941.-1943. g.
Poslije pada aristokratskih Mletaka 12. V. 1797., i dalje je
privolom nove vlasti vršio dužnost dotadašnji č
,,knez i providur" hvarski
- Iseppo Barbaro, tada kao "knez i kapetan u ime cesarsko-
kraljevskog č 1797. do rujna iste g. (Fond
ć ž ć VIII, 63)
- Petar Angelini, 1798., pod nazivom"sudac-
upravnik": Giudice Dirigente
- Joakim Jakša, 1798.-1806.; (p. Marina: Hvar, 23. II.
1765.- ?), sudac-upravnik k. g.
- Vicko Jakša, 1808.-1811. (p. Jerolima, đ o. 1772. u
Visu?); za kratkog austrijskog ć 1809. dužnost
suca-upravnika vrši Ivan Venier lotac Iseppo: Mleci, 15. IV.
1754. - ?I, a potestata zamjenjuje Alviž č ć lp. Grgura:
StariGrad,1753.-1833./)
- Jakov ć 1811.-1824. (p. Jakova: Hvar, 1745.- 13. XI.
1826. God. 1813. povjerena mu privremeno uprava cijelim
otokom: FOH, 90411850.)
- dr. Frane Rinaldo Š ć 1824.-1826. ("Simonich", p.
conte Ivana Krst., č 1755.- č 9. 111.1838.)
- Ivan Raffaelli, 1826-1829.(p. Markantuna: Hvar, 18. IX.
1794.-18.11.1875.)
- Joakim ć 1829.-1832. (p. Jakova: Hvar, 1791.- Stari
Grad,1849.)
- Antun Machiedo, 1832.-1834. (sin dr. Iv. Krst. st.,
poštanski službenik: Hvar, 1800.-1875.)
- Petar ć st.,1835.-1841.(p. Ivana: Hvar, 1769.-
1852.)
- Filip Raffaelli, 1842.-1846.(p. Sigismunda: Hvar, 16. IX.
1809. - 2. XII. 1867.?; gerent 1841.-1842.?usp. FOH, 1841,
I,893)
- Nikola Luxio,1846.-1849.(p. Aleksandra: Hvar, 1. V.
1818.-30.X.1864.)
- Mate Botteri, gerentI849.-1853.?(p. Vicka: Hvar, 7. IX.
1808.- Orizaba, Meksiko, 3. VII. 1877.); glasoviti
prirodoslovac i znalac mnogih jezika; vidi o njemu
monografiju M. Buchbergera iz 2007.
- Jerolim de Venier, ć upravitelj 1853.-1854.?(ali u
istom svojstvu i 1852.; đ u Mlecima 12. X. 1793., umro u
Hvaru 12.1. 1870., p. Ivana, istaknut glazbenik-amater)
- Eugen Gaugiran, gerent1855.(petrov: Hvar, 26. IX.
1813.- 30. IV. 1882.?, ljekarnik)
- dr. Josip Nani 1855.- 1857. (Hvar, 16. XI. 1825.- lipanj
1857., odvjetnik)
- dr. Ivan Krstitelj Machiedo ml., 1858.-1864.168.?;
1872.-1878.(sin Antuna Iv. gorel: Hvar, 29. XII. 1825.- 3.
VII. 1905.). Ovaj odvjetnik, koji je dobio carsko plemstvo
1891. s predikatom "de Palilo", bio je prvi hvarski hrvatski
č prešavši 1867. na stranu narodnjaka; istoj su
hrvatskoj stranci pripadali i svi kasniji č do
prve Jugoslavije. Bio je i poslanik u dalmatinskom saboru u
Zadru te u č carevinskom ć što objašnjava
zamjenike; onje ujedno i najdugotrajniji hvarski "poteštot"!
- Ivan Raffaelli, gerent, 1864.-1865.(v. gore)
-Ivan Rossignoli, gerent1867.(p.Ante: Hvar, 25. IX. 1813.-
19.11.1882.)
- dr. Ivan Antun č ć 1868.-1872.(p. Petra, odvjetnik:
Hvar, 1831.-StariGrad, 1901.)
- Ivan Luka Machiedo,gerent1870. i 1872.(p. dr. Ivana
Krst. st.: Hvar, 1810.- Jelsa, 1889.)
- Antun č ć gerentI876.(p. Šime-"Pompeo": Hvar,
19. XII. 1826.- ?, č
- kap. Petar ć ml. gerent1878.("Pjero", Ivanov:
Hvar, 1834.-1893.)
- Lujo-Vjekoslav č ć 1878.-1886.(p. Petra: Hvar, 1838.-
1917.;javni bilježnik i ć tajnik)
- kap. Petar ć gerent1886-1890., pa č -
1893.(v. gore)
- Petar Devecchi, gerent, 1893.-1894.(Hvar: 1827.- 1905.,
đ poduzetnik)
- kap. Ivan ć 1894.-1899. ("Zane", brat kap.
Petrak. g.: Hvar, 1836.-1903.)
- Julije-"Jule" Machiedo pl. Palilski, 1899.-1913. (sin dr.
I. K. Machieda ml., v. g.: Hvar, 1. V. 1864.- 13. XII. 1926.,
zaslužan za pošumljavanje, prvi vodovod i prvo trajno
kupalište. Majka mu je bila sestra poznatog č Grgura
č ć kojemu je pomagao u istraživanjima).
- Filip Novak, 1913.-1919.i 1922.-1923. ("File", p. Jurja-
"Batina": Hvar, 15. VIII. 1862.-3.XII. 1923.)
Prva talijanska okupacija:
- kap. Giuseppe Gherbaz, 1919. (Malifondovi, 128)
- dr. Gioacchino Boglich, 1919.(srpanj?-prosinac; otac
Camillo; đ u Zadru, potomstvo u Trstu)
- Luca Maricich, 1919.-1920.( otac Juraj, poštar?: Hvar, 16.
X. 1892.-?)
- Francesco Boghlich, 1920.-1921.(p. Joakima: Hvar,
1872.- Trst, 1960.?)
Prva Jugoslavija:
Lujo-Vjekoslav č ć
i obitelj
Potpis
L. č ć
- dr. Josip Avelini, 1921. i 1923.-1929. (p. Ivana: Hvar, 30.
V. 1891.- 20. X. 1947., č zaslužan za razvoj turizma
đ svj etskih ratova)
- Uroš č ć 1929. (na ć upravitelj
- dr. Ivo Novak, 1929.-1932. (p. Ante - "Šoleti": Hvar, 25.
IX. 1889.-12.1. 1950., č
- Andrija š ć 1932. (p. Ante: svibanj-prosinac; porezni
upravnik u m. Ali se u srpnju spominje Petar č ć kao
prisilni upravitelj:FOH, 1733/1932)
- Josip Novak, prosinac 1932.-svibanj 1935.(,,Bepo", p.
Ante - "Kronjac": Hvar, 1895.- 1978.)
- kap. Kuzma Tudor, 1935., svibanj-srpanj (p. Dinka-
"Bane": Hvar, 1. IV. 1895.-12. VIII. 1972.)
- ing. Mihovil Novak, 1935. (p. Filipa Iv. g./ -"Batina",
arhitekt: Hvar, 1890. Split, 1958.)
kap. Ivan ć
Poslije se biraju pripadnici Hrvatske č stranke:
- Mihovil č ć 1935.-1940. ć p. Tome-
ć Hvar, 1899.- Buenos Aires, Argentina, 1975.,
nevino đ u izbjeglištvu i u novije doba rehabilitiran)
- Mate ć (Ivanov: Dubrovnik, 8. II. 1899. - Split, 1.
VII. 1942.), č i ravnatelj osnovke u Hvaru (roditelji iz
Brusja), upravitelj ć travanj-svibanj 1940.
- Stjepan Romuald č ć 1940. (svibanj-listopad; p.
Ante: Hvar, 7.11. 1902.-Split, 3. XII. 1977.)
- Marin č ć 1940.-1941.? ("Marinko" p. Nikole -
"Balarka": Hvar, 1902.-1980.)
Julije Machiedo pl. Palilski
Povjerenici za NDH:
- Fabijan š ć 1941. č u Hvaru; ali se svibnja te
godine potpisuje: Francesco Boghlich Perasti! - v. g.o!e) oo
- Mate ć 1941.-1942. (v. gore; za bolestI! poslIje
smrti zamjenjuje ga 1942.-1943.? ć tajnik i bilježnik
Petar ć iz Visa)
Partizani i druga Jugoslavija:
- Dušan ć 1943. (usp. Hvarski zbornik 3/1975, 140;
"Gojko", p. Andrije: Brusje, 17. XII. 1918.- Zagreb, 2. XII.
1996.)
- Cvjetko ć 1943.-1944.("Cvite", p. Ivana: Hvar,
12. XII. 1909.- 14.1. 1994.)
-Ante ć 1944. (p. Božidara, zvo "Tonko Rus": Hvar, 22.
IX. 1914.-Jelsa, 19.1.1949.)
- Toma ć 1945.-1947. ("Tomažo", p. š ć
Hvar, 1. X. 1900.-16. VIII. 1982.)
- Vicko č ć 1947.-1949.(p. Prospera: Hvar, 20. I.
1912.- 18. VII. 1991.; bio i č konzervator)
- Ivo ć 1949.-1951.(p. Ivana: Hvar, 10. X. 1927.- 9.
X. 1989. God. 1950./51. zamjenjuje ga ć tajnik Miljenko
Gi1ve)
- Tonko Novak, 1951.-1955.(p. Frane- "Kronjac": Hvar, 13.
X. 1920.-15. VII. 1989.)
- Dušan ć 1955.-1959. (v. gore)
- Jakov ć 1959.-1963.(Vrisnik, 1915.- Split, 13. I.
1981.)
Filip Novak
dr. Josip Ave1ini
- Vinko č ć 1963.-1967.("Nane", otac Ante: Stari
Grad,18.IX.1930.-25.11.2007.)
- Ivo Runac, 1967.-1971.(p. Jakova: Stari Grad, 4. XI.
1929.- Split, 16.1. 2008.; 27. XII. 1971. podnio ostavku,jer
da se u č tendencijama nakon 10. sjednice
CK SKH" "nije snašao": SD, 28.XII1971., 2)
- Darinko ć 1971.-1974.(p. Darinka: Bogomolja,
10. XI. 1927.- Zagreb, 14. IX. 1976.; direktor Ugostiteljske
škole u Hvaru)
- Dušan ć 1974.-1978.(v. gore)
- Tonko č ć 1978.-1982.(p. Justa: Hvar, 29. VIII.
1926.- ; zaslužan č djelatnik).
ć č imalo jednogodišnje mandate:
- Jakša Škarpa, 1982.-1983.( otac Pavao: Stari Grad, 30. IV.
1938.- )
- Pavica Buj, đ č ć p. Dinka: Vrbanj, 5.
IX. 1935. - ; nastavnica u Jelsi, prva žena na ovom položaju!,
od samo dviju do sada)
- Velko ć 1984.-1985.(Antin: Gdinj, 30. V. 1949. -)
- Jure ć 1985.-1986.(p. Mate: Jelsa, 4. VIII.
1934.- 30. XI. 2009.). I opet š mandat:
- Nevenka ć đ š ć
Nikolina: Poljica na Hvaru, 12. XII. 1952. -)
Dr I. Novak- č darivanja ratne
zastave od strane ć ratnom brodu,
Hvar, nedjelja 5. iO. 1930. g.
M. č ć sa suprugom
,
- 1941.

a ln1 ,
Vicko č ć
Potpis Marina č ć
Samostalna Hrvatska:
- Kruno Peronja, 1990.-1993.( otac Juraj: Jelsa, 3. II. 1955.-
, odvjetnik, poslije splitsko-dalmatinski župan u dva
navrata). Nakon njega prestaje ponovno cjelovita ć za
č otok (v. gore).
- Milan Lakoš, 1993.-2001.(sinAnte: Hvar, 6. IX. 1950. - ;
prof., ranije srednjoškolski ravnatelj, kazališni entuzijast)
- Zoran č ć 2001.-2005. (p. ć Split, 22. VII.
1961. - ; roditelji Hvarani)
- Pjerino ć 2005.-2013. (sin Vjekoslava: Split, 27. III.
1971. - ; majka iz Hvara)
Zbog dužeg sukoba đ prijespomenutog
č i Gradskoga ć kojega su č
ć se ć u svom djelovanju, bojkotirali
sjednice istoga ć postavljenje povjerenik:
- Matko ć 2013. (u č iz č š ć na č
djelatnik državne uprave).
Sjedišta ć odn. gradske vlasti u ovom razdoblju bila
su najprije u starom kneževom dvoru (gdje je sada hotel
"Palace"), a kad je Dvor preuzela viša vlast, od 1808. do
1841. u ć gdje su ranije boravili komunalni kancelari
č do vrata prema Goljavi; zgradu su 1883. kupile
benediktinke i č svom samostanu). ć ured
zatim prelazi u ć ć (sada ć i dr., ć
"Marin") na Pj aci (bile su mu dosta samo dvije prostori j e l), a
potom od konca l 860-ih u zapadni dio kata Arsenala (usp.
đ i priloge za povijest Dalmacije 1311997, 90), i tu
ostaje daljih 90-ak godina. Kad je 1955. bila obnovljena
jedinstvena č ć prelazi ona u dotadašnju zgradu
Kotara na Fabrici, u kojoj i sada ima sjedište Grad Hvar (uz
druge urede). Sjednice ć skupština bile su i u kino-
dvorani, u đ jednom i u hotelu "Pharos", a krajem 1980-
ih i č 1990-ih u hotelu ,,Amfora"; ondj e je održana i
prva sjednica Gradskoga ć 1993., a zatim redovito u
đ
Grad je Hvar pred novim izborima za svoga predstojnika i
svoje gradsko ć onima koji budu izabrani, najbolja je,
č mi se, (pre )poruka ona uklesana nad vratima stare
ć u Dubrovniku:
OBLITI PRIVATORUM,
PUBLICA CURATE!
(= zaboravite na osobne stvari
i brinite se za ć dobro!)
•••••••••••••••••••••••••

ć o dijalektima, č š ć govorimo o njihovom
izumiranju i potrebi č nego o njihovom
nastanku. Je li ć ustanoviti otkuda č
forski i kako je tekao njegov razvoj do govora kakvog danas
poznajemo?
Govor grada Hvara je cakavski - fenomen unutar
natj č a, č i nedovoljno istražen govor. Prva
istraživanja cakavskih govora č je ruski lingvist
Aleksandar Leskin krajem 19. st., nastavio poljski
jezikoslovac Mieczyslav Malecki u radu Cakawizm z
uwzglednieniem zjawisk podobnych - Cakavizam i č
fenomeni 1929.g. (nije prevedeno na hrvatski), u kojem
đ polj ski j ezik i cakavske govore, te je istraživanja
o hvarskoj cakavici č č jezikoslovac Mate
Hraste radovima Č dijalekat ostrva Hvara (1935.) i
Antroponimija i toponimija ć hvarske (1956.). Ipak,
svi nabrojeni radovi su tek temelj i ishodišna č za
istraživanjeforskega.
IzgubUeni glaSOVi
ć radu M. Hraste, ć je č
rekonstruirati kako su Hvarani govorili č 20.st.
Kako bi njegovo istraživanje bilo što vjerodostojnije,
obukao se u težaka i tako obilazio cijeli otok i nagovarao
piše: Zorka ć
starije ljude da mu č izvornim govorom svoga mjesta.
Jedini uvjet mu j e bio da ispitanici imaju sve ili barem ć
zubi, kako bi imao bolji uvid u govor. U Hvaru je razgovarao
sa neimenovanim č đ 1855., koji mu je u
nekoliko č č svoj život. Iz tog primjera č
je nekoliko stvari: starac je izgovarao č s vrlo mekanim
glasovima ć s i i. koji su se - barem tada - mogli č u
forskemu govoru (npr. ć skale, Zumrod). đ naveo
je nazive koji su danas izgubljeni ili se ne izgovaraju na isti
č Primjerice, tada je Križna luka bila KriZno luka, a
ć - Micicevica.
Za podrobnije istraživanje ovdje ž č nailazi na zid.
ć je u potpunosti rekonstruirati govor prije sto i
više godina - pisanih izvora nema, ć da je ć
stanovništva bila nepismena, a službeni spisi bili su na
latinskom ili talijanskom. Usto, jezik hvarske književnosti
od svojih srednjovjekovnih č jest ali nije
dijalekt ni mjesni govor. ć ć i njihovi
suvremenici i slijednici koristili su elemente hvarskog
govora, ali, u č prvih pravih djela na dijalektima
ć biti sve do č 20. ć (pjesnik Pere ć
objavio je "Bodulske pisme", zbirku pjesama na
varbonjskom govoru, tek 1927.). Je li ć usprkos
siromašnim dokazima, govoriti o evolucijiforskega?
••••••••••••••••••••••••••
"
Od Grka do Mlecana
ć se tvrdi da je forski i
romanskog govora, nastalog snažmm 1
utjecajem venecijanskog č govora na hrvatskI
(slavenski) jezik lokalnog stanovništva. č su u
kontinuitetu boravili na našem prostoru od 1420. do 1797.
godine. Kako se govorilo prije nego što oni š U
nedostatku dokaza i pismenih izvora, valja se vratIti u
povijest i rekonstruirati koji su sve narodi ovdje trag:
prema lingvistima, najraniji sloj je. tzv.
(predindoeuropski) sloj, nakon kOjeg shJedl lhrskl
(indoeuropski) sloj. Od 4. st. pr. Krista;
kolonije na č obali Jadrana, grcke
(grecizme) u mnogim govorima, posebno za nbe: tragos Je
tragaj , amuraina murinalmarina. Grecizmi su ušli u govor i
posredstvom Rimljana, koji su pridošli na Jadran č
nove ere. Njihov jezik bio je latinski, no preuzeo je mnoge
č č Padom Zapadnog Rimskog Carstva (476. g.)
latinski se na našem prostoru č mijenjati u č
č latinskog, tzv. dalmatski romanski jezik. Imao je
č obilježja u svakom
vjerojatno zbog izolacije, ć da su. .kao
administrativni centri č š ć jedan) bIh smJeštem na
svakom ć jadranskom otoku. Ostatke dalmatskog
jezika ć i danas uforskemu govoru: gustirna (od
dalmo giusterna), pasura / pašura (lat. frixor, dalm.
fersaura ), titica (prema lat. titus - divlji golub) a
dugujemo i naziv za garitulu, uskrsnu č s Jajem u
sredini (gallitula č malakok?š). . .
Tijekom 7. i 8. ć jadranskI prostor
Slaveni (Hrvati), koji su vremenom poceh potIskivati
dalmatskijezik. Najranije doticaje slavenskog i romanskog
ilustriraju toponimi sa pridjevom sanctus: npr. ć
(sanctus - sanctu -sut + ime sveca). Krije li se u nazivu
Štambedar / Štampedar (Sv. Petar?) taj prvi doticaj?
Slavenski i romanski nastavili su usporedni suživot,
Hl Qr-Lt zna baJma Ila
KurlI6ul KalJ nn Elua t f,/ Lo .... "/; .
posebno u mjestima uz more. Na ć jadranskog prostora
razvijala se č osnovica s ikavskim refleksom
praslavenskogjata (mleko - ndiko). č
zastupljene u kulinarstvu, brodogradnJI, nbarstvu, rehglJl,
dok su slavenske č davale nazive brdima, uvalama,
poljima, otocima ... Mnogo slavenskih ž
ć još u Hvarskom statutu iz 1331. .g.,. 1 u
spisima. Oni su dokaz starosti govora. PnmJence, stan nazIV
za č ć Jerolim bio je Rasohatac. Naziv ć na staru
slavensku (hrv.) č rasoha - č paje time Rasohatac
otok č oblika. Istovremeno je (zasad) ć
otkriti odakle pojedini nazivi - od č primjerice, dolazi
Kordovon ili Okorija?
forani - Iranohrvati?
Dolaskom č u 15. st. č snažan utjecaj na
slavenski (hrvatski) jezik lokalnog, hvarskog stanovništva.
Zanimljivo je spomenuti da je venecijanski svojom
dominacijom na Sredozendju đ č iz drugih
jezika. Tako je arapska č mandra đ prostor za
č ovaca; tor) ušla u venecijanski kao mandracchio, a u
forski kao ć - đ i š ć č za brodove.
č đ vidljivo je i u tzv. jeziku lingua franca,
kojije u to vrijeme služio pomorcima, trgovcima i sl. Forski
je od tog jezika baštinio pomorske zapovijedi, npr. šija!
voga! i sl. . ..
Venecijanske č našle su sVOJ put u sve pore Javnog 1
društvenog života. Ipak, gotovo paradoksalno, te su se č
prve izgubile iz sadašnjeg forskega: govorimo pa?uce
umjesto cavate, mesnica umjesto bikarija, bombon umjesto
cukarin ... a malo tko još ima maškadur, ligambe ili bušt.
ć povijesnim okolnostima kakve je Hvar imao, u
naš govor nije ušlo mnogo turcizama kao u drugim
hrvatskim govorima. Nakon propasti Venecije, kada je naš
grad postao dio Habsburške difuzijom Ut;J.utar
hrvatskog jezika, naš je govor pnmlO 1 neke germanIzme
č č npr. špaher, štema, gemišt, tanac, trefit...
č ć istraživanje o korijenima forskog govora, time
i cakavizma, na internetu j e ć č tekst Bodulski
cakavizam, nepoznatog autora, koji preispituje dosadašnja
istraživanja. U tekstu se, naime, tvrdi kako je na
našim otocima vrlo star, još iz predslavenskog razdoblja, te
da je č nekim reliktnim indoeuropskim jezicima i
indovedskom sanskrtu. Štoviše, bodulski cakavizam
najstariji je ranohrvatski dijalekt, kojemu ''je bio č
nepalataini ranohrvatski jezik prije i
srednjovjekog raseljavanja Hrvata. Jadranski Boduh su
danas zadnji fonetski ostatci predslavenskih Iranohrvatakod
kojih ni dandanas nije dovršena slavenska palatalizacija".
Pritom autor optužuje "vukovske jugoslaviste" da zatiru
pravu istinu o cakavskom postanku i, time, podrijetlu
Hrvata. Tekst je zanimljiv iz više aspekata pa vam toplo
č da ga č Put u središte jezika uvijek je
zanimljiv i nepredvidiv.
1612·2012
37
400
BAŠTINA
HVARSKO
N
ekad ranije, u đ danima, smatrala sam da su
bitni samo najpoznatiji spomenici, najznamenitije
č presudni datumi koji su stvarali povijest i
đ kulturne vrijednosti. Sve više sam sklonija
mišljenju da č š ć od šume ne vidimo drvo. Polako
ć vjerujem i ne samo ja, da sasvim male stvari, neki
sporedni datum ili neki naizgled č lokalni đ
može dati veliki doprinos osvjetljavanju povijesti nekog
objekta ili mjesta. Iako ne volim dijeliti ljude na "ljude" i
č male ljude", što se rado bez ikakvog ć č
koristi, upravo takvi ljudi znaju doprinijeti kulturi jednog
mjesta.
Opereta "Mirko i Martin"
Nakon što je moja knjiga o hvarskom kazalištu ć bila
predana č ć dokumentarnom filmu u
povodu 400.-te obljetnice hvarskog kazališta, došla sam do
nekih novih saznanja o životu hvarskog kazališta u
poratnom razdoblju. Onako usput, na ulici su me zaustavili
barba Ante š ć i barba đ Novak s č o jednoj
slici sa pozornice hvarskog kazališta. Podatke sam
naknadno uvrstila u svoju knjigu ,,Hvar i njegovo kazalište
1612.-2012.", u legendu ispod navedene slike (na str. 106-
sl. je objavljena i u K. br. 20, str. 27), a ovdje ć ih ponovno
Zgrada ženskog i'Ilternatft
POVIJESNO KAZAUiTE
HVAI HISTOliCAL THEATIlE
iznijeti. Zahvaljujem mojim sugovornicima koji su me
riješili dugogodišnje dvojbe oko ove fotografije koju sam
vodila kao "Završna scena neke nepoznate priredbe u
hvarskom kazalištu". Jedino što sam se prije usudila tvrditi
jest da je slika nastala poslije 1939., kada je Freundereich
postavio tzv. vagnerovski zastor na pozornicu kazališta.
Saznala sam da je na fotografiji završna scena operete
"Mirko i Martin" koju su izveli đ hvarske đ
škole, 1941. godine u hvarskom kazalištu. Operetu je
napisao lokalni nastavnik Nikola Martinis. Glazbenu
pratnju izvela je amaterska Gradska glazba iz Hvara. š ć
operete bila j e đ Vinka ć - turin (teta Vinka
Škajinova), jedina glumica - vanjska suradnica, pored
koji su izveli sve uloge. Teta Vinka je č bila jedna od
najistaknutijih i najvjernijih č hvarske amaterske
č družine, koja je tijekom godina sudjelovala u
č broju priredbi u hvarskom kazalištu.
Za klavirom je bila profesorica glazbe Ena Grisogono
(1893.-1982.) iz Splita. đ Grisogono imala sam
ć i sama poznavati kao izvrsnu prijateljicu dr. Nike
ć Nadalinija. Imala je stan na Peristilu i prekrasan
stilski salon u kojem se jednom tjedno održavao domjenak
na kojem su se okupljali istaknuti splitski intelektualci.
Jednom sam i sama bila gost na takvom domjenku, zajedno s
dr. Nikom. Bila sam tada mlada ravnateljica hvarskog
Centra pa su mi poznanstva i druženje s tim ljudima bila
izuzetna i nezaboravno iskustvo. Svijet je doista mali!
Poratne predstave hvarskih
gimnazijalaca
Istovremeno sam dobila iz Zagreba veoma zanimljivo pismo
s nekoliko fotografija, a takoder se odnosi na život hvarskog
kazališta. Pismo je napisala gospoda Vjera ž ć koja
danas živi u Zagrebu kao umirovljena ekonomistica. č je
kao sudionica zbjega u El Shattu o tim iskustvima napisala i
knjigu.
Pismo donosim u onom dijelu u kojem se opisuje djelovanje
č hvarske gimnazije "Vladimir Nazor" u hvarskom
kazalištu.
ć vašu TV-emisiju povodom 400. godišnjice
hvarskog kazališta prisjetila sam se boravka u vašem
divnom gradu koje mije ostalo nezaboravljeno.
Od 1945. bila je u Hvaru otvorena Partizanska gimnazija
'Vladimir Nazor', koja je ć svima koji su zbog
ratnih zbivanja gubili godine redovitog školovanja. Imali
smo ć polagati dva razreda u jednoj godini, a
nekoliko nas je boravilo u zbjegu u El Shattu ...
Bila sam č V. I VIrazreda u kojem je bio i Davor
Mladinov sa otoka Šolte - u životu kasnije režiser u Zagrebu.
Nisam ga pitala kako je tako mlad imao jasne pojmove i
znanja o kazalištu (ja sam bila u 17. i 18. godini, a on nešto
malo stariji J. Posjedovao je č i kutiju s priborom
kazališne šminke.
O ć poslijeratnom životu i zanosu da se razvije kulturni
život, organizirao je, da naš V. razred č se bavit
kazalištem, gdje je on bio glavni organizator, glumac i
režiser. Tako je naš V. razred uvježbao i izveo nekoliko
priredbi. Prva izvedba sa nekoliko repriza pred punim
kazalištem bez naplate ulaznica, bila je drama nekog
poljskogpisca s naslovom Prevareni muževi'. Ocaje glumio
naš razrednik Sosten Č a ja sam glumila njegovu ć
Priredbaje č sa mnom kako pažljivo knjigu
u vrtu. S namaje u č grupi bio Ivo ć - kasnije
glumac u 'Gavelli'.
Druga priredba je bila amaterska č Mladinova
Pravi put'. Glavno lice Slobodana glumio je Davor
Mladinov, a ja sam bila Maja - njegova djevojka. Tema je
bila ratna iz NOB-a, bili su č i Talijani, kolega iz
razreda MALI iz Šibenika glumio je Đ a njegova
djevojka bila je ć ć č je bilo to,
što je došla vijest da je Slobodan poginuo, a razvoj je
pokazao da se vratio živ, a svi pa i Talijani su pristupili
partizanskom pokretu.
S tom priredbom gostovali smo u Staromu Gradu i bili
č festivala amaterskih kazališta i u splitskom
kazalištu uz posebnepohvale.
ć priredba je bio jedan zgodan šaljivi vodvilj - kako
razred priprema priredbu, a prva scenaje kako Olga č ć
(kasnije ing. kemije i direktorica Rafinerije Sisak ) i
ja(kasnije diplomirana ekonomistica- radila kao
komercijalni rukovodilac)šivamo od krep papira kostime za
nekakvi ples - balet kojeg smo izvodili u koreografiji naše
kolegice Blanke Danen iz Splita. Ne ć se naslova tog
vodvilja.
Za sve priredbe pravila su se na velikom formatu pak-papir
plakati - sa svim onim podacima koje plakat treba
sadržavati, a autor je bio đ č našeg razreda uz
ć Quintina Bassani, Istranina, kasnije akademskog
slikara.
U tim oskudnim vremenima, bili smo više gladni nego siti,
sami smo birali kostime, a ja sam đ od jedne fine
đ kojaje stanovala u blizini našeg internata. "
đ Vjera je bila ljubazna poslati mi i nekoliko
fotografija na kojima samjoj posebno zahvalna. Fotografije
ć biti pohranjene u kazališnoj arhivi. Ovdje neke
objavljujemo. Možda se netko i prepozna na slici.
1. Fotografija"Fabrika kakva je nekad bila "sa zgradom
ženskog internata gimnazije" V. Nazora" na Hvaru, kako je
zapisala na razglednici đ Vj era ž ć
2. Na đ fotografije piše: Na pozornici hvarskog
kazališta, srpanj 1947.g.
3. č grupa V. razr. prije puta za Stari Grad 1947.
godine. Na đ su ispisana imena:Slijeva 1. Davor
Mladinov, 2. Marija ć 3. Vjera ž ć ć 5. a.
č ć Stoje: 1.-, 2. Sosten 3.- 4. prof ruskog, 5. ć
Ivo, 6. - 7. Ganza iz Splita. U sredini: Blanka Danen.
Još jednom hvala za lijepa č o jednoj generaciji
(1946,/47.) kojaje doprinijela kontinuitetu života hvarskog
kazališta u teškim poratnim godinama.
Fotografije iz ratne 1943.
Muzej ima i nekoliko fotografija iz hvarskog kazališta
1943.g., prilikom održavanja Konferencije kulturnih
radnika Dalmacije, za vrijeme koje je bilo izvedeno
nekoliko zanimljivih predstava. Prije samog č
konferencije unutrašnjost kazališta bila je č
devastirana od Talijana. Pozornica je bila potpuno uništena.
Ipak, sve je popravljeno i dovedeno u red upravo radi
održavanja Konferencije na kojoj su izvedene predstave:
Matija Gubec, Tko ć Kini odrubiti glavu, te Stojanka majka
Knežopoljka.
1. Porušeno kazalište 1943 .g.
2. Kazališna družina Oblasnog N.O. Split
3. Marija Galin, glumica iz Splita, č kulturne grupe
partizanskih odreda Srednje Dalmacije za vrijeme đ
"Stoj anke majke Knežopoljke" u đ Hvaru.
4. Branko č ć za vrijeme đ horske recitacije
"Tko Kini odrubiti glavu", Hvar, 1943.
5. Za vrijeme đ predstave "Matija Gubec" na Hvaru
1943.
Legende sam prepisala sa đ fotografija. Na svim je
fotografijama naveden ć kao scenograf. Moglo
bi se ć da je scenografija impresivna, iako bi bolje
odgovaralo "groteskna". ć da su sve slike ć
ovim zapisima na đ jer ć tome imamo
saznanja o se ć radi.
Eto, nevelika scenska djela, bez posebno č
č redatelj skih i scenografskih imena govore kako i
koliko je hvarsko kazalište i u turbulentnom ratnom i
poratnom vremenu bilo živo i važno. Koliko su Hvarani bili
vezani za svoje povijesno kazalište koje nije zjapilo bez
sadržaja ni za vrijeme niti neposredno poslije rata.
N
a izmaku prošle godine, 27. prosinca 2012., u
Arsenalu je č predstavljena knjiga prof.
Mirjane ć Hvar i njegovo kazalište 1612. -
2012. č Grada Hvara i Muzeja hvarske baštine. Pred
brojnom publikom o knjizi su uz autoricu govorili
č Pjerino ć ravnateljica MHB Nives
ć i akademik Radoslav ć dok je opis
kazališta iz 1712. g. A. M. Karamanea č glumac Ante
Novak-Bakica. U godini obilježavanja okrugle i važne
obljetnice hvarskog kazališta, prezentacija knjige bila je
zamišljena kao kruna cjelokupnih đ No ć da
smo tijekom cijele godine pokazali koliko nam č
kazalište, monografija je, uz poštansku marku i zastavu na
štandarcu, sve što smo baštinili iz č godine. Prof.
ć u svojoj knjizi piše: č o š č
toliko koliko joj mi danas dajemo važnosti i pažnje."
Mirjana ć cijeli svoj radni vijek daje važnost i
pažnju istraživanju i promociji hvarskog kazališta, te je, bez
sumnje, ova knjiga zapravo njezino životno djelo. Ona je
,,sveobuhvatna knjiga povijesti Arsenala", kako stoji u
predgovoru Carstena Junga, glavnog tajnika udruge
povijesnih kazališta Europe PERSPECTIY. M. ć
nas vodi kroz povijest Hvara od pretpovijesti, sve do zlatnog
doba hvarske komune, kada dolazi knez Pietro Semitecolo,
ljubitelj i poznavatelj kazališne umjetnosti. Govori o zgradi
Arsenala, njegovoj namjeni i izgradnji; smješta hvarsko
kazalište u kontekst ostalih europskih kazališta; pripovijeda
o č hvarske dramske scene: prikazanjima koje su
Hvarani gledali u srednjem vijeku, kasnijim priredbama,
č plesovima, maskiranim zabavama koje su našle
svoj e mj esto u
Arsenalu. Takav se
život nije ugasio ni
kada je Hvar š ć
Venecije izgubio svoj
primarni č č
središta: osnovano je
Kazališno društvo
(1803.), koje je
.... š
.... _1612.-
2012
.
organiziralo razne manifestacije, priredbe, sve do
današnjih dana, kada je takav život (privremeno) prekinut, u
č sanacije i revitalizacije. M. ć pitko, ali
iscrpno i detaljno, piše o ć forskega teotra,
ć pred č brojne dokaze o kontinuitetu
kazališnog života. Iz stranice u stranicu rekonstruira
promjene i inovacije u izgledu kazališta, važne sitnice koje
su tijekom vremena izronile iz mraka arhiva, potrebe i ukuse
hvarske i druge publike, detalje i anegdote koje odražavaju
č kazališta za Hvarane ...
U izradi knjige, autorica se č za dizajn Borisa
č ć č je kazališna i povijesna tema prikazana na
č suvremen č Pitanje hvarskog kazališta ijest
uklopljeno u sadašnjost, ć da je u tijeku promišljanje
ć namj ene prostorija u zgradi Arsenala.
Autorica je, nakon dugotrajnog rada i istraživanja, na
jednom mjestu skupila č tekstove i izvore o
hvarskom kazalištu, te ih skladno i potpuno č u ovu
vrijednu monografiju. U njoj su temelji za poznavanje i
promišljanje o hvarskom kazalištu, a na koji č ć ga
vrednovati i baštiniti, to ovisi o svima nama.
Zorka ć


K
rajem prošle godine u Arsenalu je
knjiga "Zeleni 40 godina" povodom 40. oblJetn1ce
NK Levanda iz Velog Grablja. Knjigu su
predstavili predsjednik kluba Ivica č ć Tajnikov,
urednik Ivan ć Grande i putem pisma prof. Milan
Lakoš.
Grabljani imaju dugu sportsku tradiciju - od drevne igre
baluna od ruke (zoga-falo), balotih, društvenih igri šaha,
tombole i kartanja pa sve do nogometa. NK Levanda
osnovan je u ljeto 1971.g., upravo u vrijeme kada su
poljoprivredni radovi i usmjereni na žetvu i preradu levande.
Grabljani su tada ostavljali đ dio koji ostaje od
destilacije na dnu posude, tzv. zeru muteža za ć
nogometni klub. Poljoprivredna zadruga je ć i
kupnju dresova. U to vrijeme bilo je ć kupiti samo
osnovne boje, poput bijele, plave, crvene, žute i zelene, a oni
su odabrali zelenu - boju koja ih odvesti u povijest. Tako
je u GrabIju đ nogomet, i tako č knjiga koja
pripovijeda ne samo o nogometu, ć o svemu što je
obilježilo postojanje NK Levande i samoga Velog Grablja.
Č o treninzima koji su se održavali na Štrodi, prostoru
ispred grabaljske crkve i č igralištu pod kutem od
90 stupnjeva, gdje golman jedne č nije vidio
golmana č ekipe. Č o Forskoj nogometnoj
ligi, o igralištima, rivalstvima, prvenstvima i kupovima
tijekom č ć postojanja kluba, o trostrukom
osvajanju prvenstva. Na brojnim fotografijama
prepoznajemo ljude koji žive za zelenu boju, za svoje
Grablje, ali i one pokojne koji su ostavili č trag,
poput prerano preminulog Lukše ć kojemu se u č
kraj em ljeta održava memorijalni turnir.
Knjiga "Zeleni 40 godina" govori o svemu što je Grablje bilo
i jest, o ljubavi, slozi, trudu i vjernosti Grabljana svojim
vrijednostima i svome nogometnom klubu. Kako je jednom
naglasio nekadašnji č Jozo ć "tko je samo jednu
godinu živio s klubom ili bio njegov č ostao je č
nama privržen."
Zorka ć
N
ekada jedan od najprostranijih samostana
Dalmatinske provincije danas je č tek u
nekoliko ruševnih dijelova, tako da nije ć sa
š ć utvrditi njegovo prostiranje. ć austrijski
katastarski snimak iz 1834. g., kao i planovi grada, đ
od austrijskih inženjerijskih postrojbi, iz 1826. i 1858. g., te
jedan nedatirani iz sredine 19. ć ć
kakav-takav uvid u nekadašnju cjelinu sklopa.
Samostanska crkva smještena je na sjeverozapadnom dijelu
sklopa. Pred njom, od glavnog č do ulice, prostirala
se plokata uz sjeverni rub bio podignut zid namijenjen
podržavanju zemljanog nasipa. Uz južni zid apside crkve
smješteni su do danas č zvonik i sakristija. Uz cijelu
dužinu južnog zida crkve nalazile su se dvije uske, izdužene
prostorije, od kojih je ć č pretvorena u privatnu
ć dok su se od zapadne č samo tragovi. Južno od
zvonika nalazi se do danas č cisterna s krunom.
Glavne samostanske prostorije nalazile su se na zapadnom
dijelu samostana. č je jedino zgrada nekadašnje
samostanske kuhinje s refektorij em, đ je njena
unutrašnjost ć u 19. ć č u privatnu,
stambenu ć Pored ove zgrade č su i ostaci
klaustra, kojemu je smještaj poznat na temelju dokumenta iz
1823. g., koji govori o rušenju stubišta koje je povezivalo
bunar i klaustar. Prema tragovima đ konstrukcije
na ostacima zidova iznad lukova može se č da je
klaustar bio natkriven. č drugim dominikanskim, ni
hvarski klaustar nije bio smjelije arhitektonski oblikovan.
Samostan na Justerovoj veduti
Justerova veduta Hvara iz 1705. g. jedini je izvor koji barem
č pokazuje izgled samostanskih đ na
zapadnom rubu sklopa. U prvom planu prikazanje zapadni
zid apside, zvonik i stubište koje se spušta prema jugu.
Zanimljiva su dva č prozora apside, č onima na
zidu glavnog broda katedrale. Stubište ovdje prikazano je
zasigurno ono č se rušenje spominje 1823. g.
Samostanske prostorije podijeljene su u tri zgrade.
Naj sjevernija je najmanja, povezana s južnim zidom crkve.
Prema jugu se nastavlja ć zgrada s jednim luminarom u
BAŠTINA
A. degli Oddi, 1584.g., veduta Hvara
š osi č dokje zgrada na krajnj em jugu nešto
mža od središnje, najvjerojatnije prizemnica s dva luminara
postavljena uz središnju os č
Izmedu zgrada na zapadnom ijužnom rubu sklopa pružala se
manja plokata. Stubište koje se spušta s južnog č
zgrade samostanske kuhinje povezivalo je ovu plokatu s
unutrašnjim dijelovima samostana. Lijep spomen na ovo
proširenje je balkon podignut u 17. ć na katu južnog
č zgrade kuhinje - vjerojatno za radova koji su
obilježeni natpisom iz 1611. g.
Na južnom rubu sklopa nalazila su se prizemna skladišta
izravno povezana s kamenom obalom. Tijekom 19. ć
Demanijaina uprava j e skladišta prodala privatnim osobama
koja su umjesto njih sagradila stambeno-poslovne katnice.
Posljednje dominikansko skladište srušeno je 1960. g., tako
da se na osnovi starijih fotografija može stvoriti predodžba o
prizemnom nizu na južnom obodu sklopa samostana
dominikanaca.
Prema planovima grada i katastarskom snimku može se
č da se samostanski sklop pružao do ulice uz č
ru? Spomenuti planovi na č kraju
prikazujU ć zgradu, č tlocrta, usmjerenja
sjever-jug. Zanimljivo je da Camozzijeva veduta Hvara iz
1571. g. prikazuje kulu na tom mjestu, koja se nigdje više ne
spominje. đ kako su arhivski podaci o Sv. Marku
krajnje oskudni, može se pretpostaviti da je kula tu ipak
postojala i da je branila ulaz u samostan, kako s mora tako i
iz ulice koja ga je povezivala s komunalnom č
ć je pretpostaviti da tlocrt spomenute zgrade
odražava tlocrt nekadašnj e kule.
Razne đ koje su tvorile cjelinu sklopa bile su
smještene na obodima, dokje unutrašnjost zapremao veliki
perivoj, spomenut i od Priboj ć kao spatiosa uiridaria.
Prema planu grada iz 1826. g. pružao se sve do ulice na
č rubu sklopa, dok je na zapadnom dolazio do
zgrade samostanske kuhinje, što objašnjava postojanje
konzola sa žlijebom za ć odrine na č
č ove zgrade.
ć prema ostacima sklopa, osim crkve i zvonika, drugi
d1Jelov1 samostana nisu bili č arhitektonski
oblikovani. Na temelju tlocrta crkve Cesare de Nieva iz
1840. g., kao i nekoliko rijetkih fotografija snimljenih prije
rušenja zabata i zidova đ ć je rekonstruirati izgled
crkve. Bila je to trobrodna đ usmjerena u smjeru
zapad - istok s velikom apsidom. Brodovi crkve bili su
dvostrešnim krovom, što je
rezultiralo velikim zabatom na glavnom č crkve.
Zabat, zajedno sa zidovima č brodova, porušenje oko
1895. godine. Apsida je i danas pokrivena trovodnim
krovom. Unutrašnjost crkve bila je podijeljena pilonima,
kako prikazuje Nievov crtež. U č brodovima nalazili
su se đ traveji, po j ednaka u svakom. U apsidi
se nalazio glavni oltar ć sv. Marku đ
sv. jedina je hvarska crkva koja je u ć
nadgrobne č u č crkve,
vnJedan 1zvor č povijest grada.
č ć prema razmještaju najstarijih grobnih č
15. ć bila je znatno manja, a ć j e apsidu
1 dIO glavnog broda kasnije crkve. Od č je č
zazidani prozor apside, sa šiljatim lukom i trilobom u vrhu
luku, te č šiljati luk na zidu koji povezuje sakristiju i
podanak zvonika. Zanimljiva je i kapela Nicolini š ć
Mixa), od koje je č samo natpis koji govori da ju
podigao Katarin Nicolini 1458. g .. S obzirom na smještaj
crkve 15. ć ovaje kapela bila odvojena od nje dobrih
metara, č spomenutoj crkvi sv. Jurja, za
kOJU Je 1420. g. navedeno da se nalazi pored crkve sv.
Marka. ć po ovim podacima, može se č daje u
15. ć postojao sklop od više odvojenih crkvi i kapela
na mjestu kasnije samostanske crkve.
Glavno č crkve bilo je u prizemnom dijelu
š č s dvojim vratima: manjim vratima č
trokutastim zabatom kojim se pristupalo izravno u južni
Juster, Veduta Hvara, 1708. g., detalj
Plan grada, l826.g., detalj
brod, te glavnim portalom, skulptorski najzanimljivijem
č detalju crkve. Portal je š č s dva stupa
č jonskim kapitelima. Svijetli otvor je č
polukružnim lukom u č je tjemenu prikazano ljudsko
lice, po nekim naznakama č Iako znatno kvalitetniji
rad od, primjerice, đ glavica u apsidi, kapitelnoj
zoni trijumfalnog luka ili na zvoniku i ovdje se radi o
plitkom reljefu, tek č volumena. Kapiteli portala
nose profilirani vijenac na kojem su postavljene manje
konzole. Na njima je č portala oblika prekinutog
polukruga s akroterijem u sredini luka. Zanimljivo je da se u
č portala pojavljuje motiv dentikula, kao i na
zvoniku, dakle jedan od najranijih renesansnih motiva u
cjelini koja, opet č zvoniku, pokazuje ranobaroknu
težnju gomilanju ukrasa. Portal je pripisan Tripunu
ć no vjerojatnije je da se radi o djelu radionice
ć s kraja 16. ili č 17. ć jer ovaj
portal u č kompozicije, smanjenju minucioznih
ukrasa, kao i nedostatku njihovog plasticiteta (spomenute
glave u tjemenu luku svijetlog otvora) zaostaje za č
radovima Tripuna ć primjerice ninskog i bruškog
oltara.
Iznad č vrata stajao je jednostavan okulus, dok je
sjeverni brod bio osvijetljen polukružnim prozorom. Velika
rozeta, danas na zazidanom trijumfalnom luku apside, bila j e
smještena u osi glavnog portala. U srušenom zidu zabata još
je č ulomak kružnice u kojoj se izvorno nalazila
rozeta. Sa strana rozete nalazila su se dva pravokutna
prozora s upisanim polukružnim lukom u vrhu svijetlog
otvora. Prozori su bili č bogatom dvostrukom
profilacijom nad kojom se nalazio ukras voluta. Vrhovi zida
zabata bili su ukrašeni profiliranim vijencem, a u samom
vrhu zabata nalazio se manji akroterij.
Zidovi č brodova nisu č Jedini preostatak su
polupilastri na unutrašnjem licu glavnog č i apside, te
menzole u zidu južnog č na koje su se oslanjali
Sv. Marak na planu iz sredine 19. st.
svodovi traveja. Kapiteli polupilastara jednostavan su
renesansni rad ukrašen dentikulima i kanelirima, dok su
menzole ukrašene jednostavnim cvjetnim motivima,
poznatim još od kasnog srednjeg vijeka.
Svod apside crkve ukrašenje kamenim pojasnicama kasetno
oblikovanim s motivom cvijeta u pojedinoj kaseti. Spoj
pojasnica je ukrašen medaljonom đ s motivom
cvijeta. Pojasnice su oslonjene na vijenac koji č cijelom
dužinom apside, a u uglovima su ć spominje đ
glavice. Trijumfalni luk oslonjen je na pilastre koji svojim
crtež-Franza Ungera oko 1882. g.
BAŠTINA
Fotografije t.M. ć
ukrasom ć na pila stre č katedrale:
polumedaljoni sa motivom cvijeta u vrhu i dnu, te puni
medaljom u sredini. Jednostavni kapiteli ukrašeni su
motivom đ glavica, đ preuzeto s č
katedrale, jednako nespretnim radom kakvi su i u apsidi, što
ć na istog majstora. Ugledanje na rješenja s katedrale
pokazuju i baze pilastara.
Zvonik sv. Marka
Zvonik crkve sv. Marka ć je u nizu zvonika đ u
Hvaru pod utjecajem zvonika č crkve, radom
Marka ć s prijelaza 15. u 16. ć Brižljivo
prenosi mjere zvonika katedrale: jednake su visine katova,
širina tijela zvonika i visine bifora i trifora na katovima.
đ na samom kraju 16. i u prvim ć 17.
ć Njegovo kasnije datiranje ć pojava
ranobaroknih težnji kakvo je udvajanje vijenaca i obilna
uporaba arhitektonske dekoracije. Zvonik je ć
povezati s ć prema repertoaru motiva, kao i
č da se primjenjuju č za ranija stilska razdoblja,
primjerice gotovo č kapiteli lože. đ loša
kvaliteta izrade nekih motiva, posebno đ glavica,
govori da na njemu nije radio Tripun ć ć je
pretpostaviti njegovu ulogu u projektiranju lože, no njena
naglašena preizduženost ipak govori u prilog nekom
slabijem projektantu, a ne arhitektu koji je dovršio zvonik
trogirske katedrale.
Osmerokutna loža zvonika daleko je vitkija i izduženija
nego što je to na zvoniku franjevaca. Nedostaje joj kamena
ograda. Umjesto kupolom, č je osmerokutnim
krovom od kamenih č koje su spojene na utor i pero.
Prenaglašenost lože u odnosu na tijelo zvonika č
uporaba piramidalnog krova umjesto kupole, kakav je na
č zvoniku, te povišenje tambura.
Veduta Hvara Angela degli Oddi iz 1584. g. prikazuje
zvonik s č š piramidalnim krovom i ogradom
BAŠTINA
koja je smještena iznad lože, tako da zapravo đ
č krova. đ prikazani je zvonik č
č tipu zvonika s uzorom u zvoniku Sv. Marka u
Veneciji: zatvoreno tijelo, vijencima naglašene katnosti,
č ložom te s č š krovom u vrhu
cjeline. Od č tipa odstupa jedino spomenuta
ograda. S druge strane, druga dva zvonika prikazana su
č prošupljeni zidovi s naglašenim vijencima katova te
šatorasti krov zvonika katedrale i kupola zvonika
č crkve. Osim njih još je niz č detalja te se
može pretpostaviti daje Oddi Hvar zaista i vidio ilije imao
č skice. č u vezi dominikanskog zvonika može
se č na č da zvonik 1584. g. nije bio gotov, ali
je Oddi interpretirao prikupljene informacije o njegovom
ć izgledu. Ovakvo objašnjenje Oddijeve vedute
ć bi na č da je ograda bila đ no
zvonik pri kraju 16. ć nije bio đ
Na kraju treba spomenuti nekoliko umjetnina koje su
pripadale crkvi sv. Marka. Osim spomenute skulpture Sv.
Jutja i Zellotijeve pale, to su pala Č u Surianu, danas u
\
crkvi sv. Duha u Hvaru, pala Sv. Jerolim s drugim svecima
Baldassarea d'Anne u Sv. Nedjelji na Hvaru i, prema predaji,
ikona Sv. Spiridona u župnoj crkvi u Starom Gradu.
Literatura: L. HAUSER, II campanile di s. Marco aLesina - rilievi
e ricostruzione di Luigi Hauser, etc. traduzione di Ugo Fosco,
Sebenico 1893.; D. Č Ć ć niniski oltar, Prilozi
povijesti umjetnosti u Dalmaciji 10, Split 1956., 211-216; C.
Ć Trifun ć na Hvaru, Peristil 16117., Zagreb
1974., 53-54; J. Č Ć Zapisi o crkvama u Hvaru
(šapirografrrana knjiga), Hvar 1982., 211-226; K. PRIJATELJ,
Dvije potvrde za Tripuna ć Zbornik za likovne umetnosti
21., Novi Sad 1985., 336-339; J. Č Ć Iz hvarske kulturne
baštine, Hvar 1987., 250-260; I. Ć Renesansno
kiparstvo, u ć godina hrvatske skulpture, Zagreb 1991., 71; S.
Ć Dominikanci u Hrvatskoj, Zagreb 1997., 13,25,32-33,
51-52,65-66,77,158-159; O. Ć Marko ć u č i
Hvaru, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 37., Split 1997-
1998., 206-216; N. Ć Samostan i crkva
dominikanaca u Hvaru, Anali Historijskog instituta u Dubrovniku
8-9, Dubrovnik 1962.,439-446.
Crteži grobnih č arhiv ć ž ć VIII. Varia
~ ••••••••••••••••••••••••••
•••••••••••••••••••••••••
~ ••••••••••••••••••••••••••
••••••••••••••••••••••••
IZ PROŠLOSTI
PORED KRiŽA
U JUBILARNOJ GODINI
ZNAKOVITO PROCVALA
AGAVA
G
odine 2013., II kojoj slavimo Godinu vjere, hvarski
vjernici spominju se i Svete godine 1933., ć da
je ove godine 80. obljetnica podizanja kamenoga
križa koji je postavljen na ulazu II hvarsku luku (Križni rat) II
spomen na 1900. godišnjicu Kristove muke i smrti. Kao
spomen na taj đ na križu je uklesan natpis "Svete
godine 1933", KrižnaKrižnomratupostojaoje i ranije, vidi
se na Camozijevoj veduti iz 1571., samo se nalazio više, II
šumici. Obnovljenje i premjeJten spomenutim povodom, a
od starog se č vertika1na greda, dok su betoosko
postolje i horizontalna greda s natpisom đ novi.
I ovaj križ, kao i mnogi drugi podignuti na otoku Hvaru,
đ kojima se č ć na naj-mem hvarskom vrhu
sv. Nikole. č je o osobitom štovanju križa i
Kristove muke II gradu Hvaru, kao i na č otoku. O
živoj vjeri i štovanju križa na Hvaru kroz minula ć
č i petstoljetna bratovština sv. Križa II Hvaru, te na
poseban č glasovita procesija .,za križen", koja je
upisana na UNESCO-vu listu nematerijalne svjetske
kulturne baštine, a koju II vremenu Velikog tjedna više
ć održavaju vjernici šest naselja na središnjem dijelu
otoka. đ II procesiji sudjeluju i vjernici s č
otoka. Znakovito je da je upravo na č ove godine, u
kojoj se u Hvaru obilježava 80. obljetnica podizanja krim u
spomen na 1900. godišnjicu Kristove muke i smrti, u
neposrednoj blizini podigootog križa raskošno procvala
agava.
T'm ć
Hvar u Domovinskom ratu, 6. dio
piše: Damir ć
SVA NAŠA STRADANJA
N
a dan 23. lipnja 1993. godine ovako je zapisano u
ratnom dnevniku:
"U 12,55 sati izvršen upad kroz obrambene položaje
i vatrom iz automatske puške s udaljenosti od 15-ak metara
napadnut položaj protuoklopne grupe na putu đ
novigradskog groblja i sela ć Na položaju ranjena tri
naša pripadnika: č š ć desetnik
č ć č ć i vojnik Predrag ć (sigurno č
jedan neprijateljski vojnik, ne zna se sa š ć je li ih
bilo više).
- U 19,20 na IZM-u javljeno da je Predrag ć
preminuo u zadarskoj bolnici uslijed teških prostrijelnih
rana u predjeluprsišta, č ć č ć operiran.
Dana 26. lipnja 1993. (subota) u 14,50 sati č smjena
našim snagama sa ljudstvom MOmp-a č To se i
nastavilo i 27. lipnja da bi 28. lipnja brod 'Cetina' pristao u
Stari Grad. Tijekom popodneva svi pripadnici postrojbe
prisustvovali pogrebu poginulog suborca Predraga
ć u Starom Gradu."
Gdje i kako se dogodilo to što je tih dana naš otok zavio u
žalost?
Na ć opisanoj crti bojišnice na Novigradskom č
č na položaju interno zvanom Nula, i to na pola puta
đ novigradskog groblja i sela ć Put je dužine dva
kilometra. Naši položaji su tako organizirani da su
đ udaljeni oko 60 metara, a u svakom je uvijek 4
do 5 vojnika. Nula, odmah do puta, imala je za cilj
protuoklopno djelovanje. Tog 23. lipnja na položaju su bili
desetnik č ć č ć i vojnici Predrag ć
Pero ć Bare i Vinko ć Bili su na č
obraslom gustom vegetacijom visine do tri metra, ponegdje
koji bor. To je zaravan, gdje je teško motriti i treba uvijek biti
u pripravi jer se neprijatelj, koji je udaljen u svojim
položajima tek koju stotinu metara, može lako približiti.
Nadasve je interesantan, ali i č opis na prvoj crti
bojišnice koji je dao Joško č ć Evo samo
dio njegova opisa:
" ... Tu prvu ć bilo je nešto puškaranja na koje smo
odgovarali, č da ne ostanemo dužni, a ne zato što smo
vidjeli neprijatelja. Dežurali smo po dvojica, dok su druga
dvojica odmarali. Gotovo da nismo imali nikakav pogled u
daljinu, nego smo se nalazili okruženi grmljem... ć u
drugoj smjeni navikli smo se na situaciju pa nam stvari nisu
izgledale tako loše. č š i granatiranju koje
smo doživjeli nekoliko puta, bili smo č zadovoljni,
č hranom. U vremenu kada se nije pucalo i kada je
bila potpuna bonaca u zraku, ć kacigu na glavi, imali
ste ć da ne č ništa od tišine, a isto kada bi bili
gladni i kada bi željeli nešto pojesti, bonaca i mir su bili
toliki da niste mogli jesti keks, jer žvakanje ili šuškanje se
izrazito i otkrivalo bi položaj bunkera, tako da bi kekse
stavljali u usta, držali duže vremena dok ne bi omekšali i
nakon toga ih pojeli. S druge strane, puhanje vjetra bilo je
još gore pošto ništa nismo mogli č tako da se svatko
ć mogao približiti našem položaju, što je
iziskivalo veliku koncentraciju i napetost ... "
Upravo po takvom vjetru, jakom jugu, č Antun
š ć je toga dana u prijepodnevnim satima obilazio
položaje kojima je zapovijedao. Oko podneva došao je do
Nule. Zapovjednik položaja, desetnik č ć č ć
izvijestio je o trenutnom stanju, prema kojemje vojnik Pero
ć bio dežuran u natkrivenom bunkeru i kroz otvor
motri prostor ispred položaja i put i u pripravi je sa
puškostrojnicom. Predrag ć đ je bio u
pripravi kao ć motritelj na položaju. Vojnik Vinko
ć nalazio se na odmoru u ć bunkeru, dok
je vojnik Bare ć otišao putem do groblja prihvatiti
dostavu č ć sa pijeskom za đ bunkera.
Hvar u Domovinskom ratu, 6. dio
Smrt Predraga ć
Na dan Svetog ž ć sjedim s Antunom š ć č
"I tad je bila srida, i danas je srida, i tadje puhalo joko jugo i
danas puše joko jugo, tad je bi šesti misec, a danas je šesti
č - zamisli se Antun, č š se po kosi nekoliko puta i
teška ć č navirati: "Je, nakon što me je
izvijestio, sjeli smo on, Predrag i ja. č smo o ratnoj
situaciji i drugim stvarima. Dva puta nas je dežurni Pero
ć iz bunkera upozorio da č neke č šumove u
obližnjem grmlju. Nas trojica smo na ta upozorenja
zauzimali položaje lijevo i desno od glavnog bunkera,
đ ništa nismo č niti č ikakve č
zvukove. Nakon nekoliko vremena ponovno smo sjeli i
nastavili razgovor. Ujednom trenutku, krajem oka vidio sam
neku siluetu da č iz grmlja na udaljenosti petnaestak
metara. Ta pojava je s boka otvorila rafainu paljbu iz
automatske puške. Samo sam vidio bljeskove. Instinktivno
sam uzeo svoju automatsku pušku i bacio se na desnu stranu.
Kad sam pao na bok, č sam pušku i ispalio dva rafala
prema mjestu odakle je pucano na nas. đ silueta je
ć zamakla u gustiš, vidio sam samo nogu kako nestaje u
šumi. Osjeti sam neku toplinu i vidio ranu u slabine. Kad
sam se pokušao pomaknuti iz ž ć položaja, nisam
mogao i vidio da sam ranu i u desnu nogu. Č sam jauke
đ Predraga i Đ Bili su teško ranjeni. Viknuo
sam Peri u bunkeru da vezom javi o napadu. Pero mi se
Predrag ć iz Starog Grada
javio, rekao da je đ i odmah je javio IZM-u o
napadu i ranjenima. č sam ponovno napad na
položaj i onako ž ć pripremio se za obranu. Pancirku sam
stavio kao zaklon ispred sebe. Izvadio sam dvije č
bombe i stavio nadohvat ruke jer me uhvatio strah da ć nas
masakrirati. U jednom trenutku primijetio sam neko
kretanje na desnoj strani puta i nasumice opalio iz puške u
tom pravcu, ali u istom trenutku doviknuo mi je Pero da ne
pucam jer da je prepoznao Bareta. Zamisli. Sva ć da ga
je Pero prepoznao. Bare se š ć pokušavao nama
približiti, što je i napravio u pokušaju pružanja ć
Nakon nekoliko minuta pojavili su se Sime ć i
Saniboj ć koji su nam prišli i rasporedili se oko
bunkera. Odmah zatim stiglo je i vozilo saniteta. Rekao sam
dr. ć da prvo zbrine Predraga i Đ Potom su
stigli i ostali đ č i organizirali obranu, a mene je
Saniboj uvukao u auto. Odveli su me u sanitetsku postaju
Gajine, a odatle č autom u zadarsku bolnicu. U
bolnici je uz mene bio pripadnik našeg Odreda Dario
đ ć koji mi je oko 15,30 sati rekao da je Predrag
podlegao teškim ranama."
Tako mi je Antun š ć iz duše č kako se tragedija
dogodila na Nuli, a njegov vojnik Pero ć u knjizi o
MOmp-u ovako opisuje stradavanje "Neposredno pred
napad na naš položaj još sam više polegao pod grede
bunkera i prislonio kundak puškostrojnice na rame, što mije
vjerojatno spasilo život." Pero govori kako je upozoravao,
č snažnom vjetru i njihanju raslinja, da je č
đ šumove s desne strane položaja gdje se ne smije
nitko nalaziti i da su na njegova upozorenja zauzimali
položaje. No kako u dva navrata ništa nisu č ni vidjeli,
ponovno su sva trojica sjeli iza bunkera. Nastavlja Pero:
ž ć u bunkeru i Ć naprijed, odjednom sam iza
sebe dva rafala. Cuo sam fijuk metaka koji su kroz otvor
bunkera pogodili unutrašnjost bunkera. U istom trenutku
đ Predrag pao je na mene kroz otvor i bio sam
poprskan njegovom krvlju. Slušao sam jauke, a Antun mije
Hvar u Domovinskom ratu, 6. dio
Ružica MaHa, đ ć Jelsa Ante č ć ć
zavikao dajavim o napadu i da se nas dvojica pripremimo za
č ć napada. č sam što mije rekao. Đ i
Predrag su teško ranjeni. Antun se pokušavao zakloniti iza
pancirke. U rukama je imao pušku spremnu na paljbu, a
pripremio je i č bombe. Ponovno je zapucao niz put, ali
sam prepoznao Bareta kako se uz lijevu stranu puta prikrada
položaju, te sam viknuo Antunu da prestane pucati.
Telefonom s položaja druge crte javljeno je da prolaze
đ č Šime ć i Saniboj ć koji su nam
doviknuli da dolazi sanitet a oni su se rasporedili oko
bunkera ... "
Loše vijesti
Zapovjednik Odreda Panajoti Gilve-Toti posebno č
č Nule kao protuoklopnog položaja, zbog procjene da
bi desna strana naše obrane, ć prema neprijatelju, u
č napada bila prva na udaru. Toti se 23. lipnja nalazio
ispred centra veze u Novigradu. "Vezist Jurica ć
pozvao me i rekao daje upravo primio vijest od Pere ć
s Nule da su napadnuti i da ima ranjenih. Odmah sam
pozvao dežurne đ č da se pripreme za intervenciju kao i
sanitet dr. Vinka ć da se pripreme za intervenciju
pružanja ć ranjenima. Vezistu sam naredio da svim
položajima prenese zapovijed za punu pripravnost. Poslana
je u ć grupa đ č iz 5. gardijske. Naredio sam
č š terena u č zaostalih diverzanata. 40
minuta nakon diverzije, neprijatelj je na ovo č č
djelovati č Naredio sam da č i
odgovorimo, a za cilj sam dao put prema ć Vatru su
navodili naši đ č Potrajalo je i dva sata. U č se
osigurala zamjena za Nulu koja je pristigla u sumrak. Vijest
daje Predrag ć preminuo od zadobivenih rana prije
smjene na Nuli."
U trenutku napada na Nulu Nikola ć Ž ž nalazio
se u Milni na č ć su č za tri dana
zamjenjivali naš Odred. Žurio se na Hvar jer je tog dana bio
sprovod Ivici š ć pripadniku 4. gardijske brigade koji
je poginuo 3. srpnja 1992. godine. U ime MOmp-a Zvir
pribivao izapoviednik 1. satnije Tonko ć
Skontre. Nikola Š ć ž pozvan je neka se odmah
javi Zoranu č ć ć zapovjednika za
sigurnost. č ć je izvijestio Š ć što se
dogodilo na Nuli. Po naravi posla i stjecajem okolnosti,
Š ć je trebao ć ć roditeljima i
supruzi, te obiteljima ranjenih Donija i Antuna ć im
žalosne vijesti. Nije imao vremena prije sprovoda. U
Vrbanju su ga ljudi pitali: ,,A kako je tamo?", a on nikome
nije želio ć o pogiblji i ranjavanju prije nego što izvijesti
obitelji. Prvo je posjetio stare roditelje pokojnog Predraga
ć ,,Dostojanstveno u boli primili su za njih
najtužniju vijest koju sam im morao ć č Nikola i
dodaje "isto tako i njegova supruga. Otišao sam i kod
Đ roditelja i njima rekao da im je sin teže ranjen, ali
izvan životne opasnosti. Potom sam otišao u Vrbanj kod
roditelja Antuna š ć Nisam išao u Hvar ć njegovoj
supruzi. To je č Antunov brat Julijan. Uskoro ć i
dvadeset godina od Predragove pogiblje. ć se dana
prije njegove smrti, naš odred je došao posjetiti Frane
č ć izvjestitelj č lista, č đ
On, Marko ć i ja obišli smo nekoliko položaja bojišnice,
pa smo tako došli i do Nule. Frane je htio fotografirati
č položaja. Predrag je bio dežuran u bunkeru i nije
htio ni pet sekundi napustiti motrenje prostora zbog slikanja.
Ozbiljno je ć svoj zadatak,jer je dan prije bio pokušaj
provociranja, zapravo stvaranje uvjeta za proboj od strane
neprijatelja. Da, vikend prije 23. lipnja Predrag je tražio
dozvolu jer je želio posjetiti ženu i roditelje, iako u tom
trenutku na to nije imao pravo. Inzistirao je na tome, bio je
uporan da ih želi vidjeti, i meni je to rekao i dobio je dozvolu i
redovno se vratio u odred. Mi ni danas nismo svjesni sa
kakvim smo se neprijateljem borili i pobijedili. Sa
neprijateljem koji je topništvom đ č odjel zadarske
bolnice gdje je bila šok soba. To sam vidio. Vidio sam i
potpuno oskrnavljeno novigradsko groblje. Za mene, to je
namjerno č Ovo sam rekao da se zna protiv kakvog
smo se neprijatelja borilr, č je Nikola Š ć
Žiže.
Poginuli i nestali
A u toj borbi sa takvim neprijateljem poginulo je šest
hrvatskih vojnika sa Hvara. Po datumima, prva je poginula
Ružica Malla, đ ć iz Jelse. đ je 11. studenog
1948. u Jelsi. S obitelji je živjela u Vukovaru, gdje je radila
kao medicinska sestra. Od 2. svibnja 1991. zajedno sa
suprugom dr. Hichamom, dobrovoljno pristupa č
sastavu ZNG-a Vukovar, a od 1. rujna pripadnica je 204.
vukovarske brigade. Poginulaje 8. studenog 1991. u obrani
Borova Naselja. Posmrtni ostaci ekshumirani su iz masovne
grobnice u Vukovaru i pokopani u Zagrebu, 3. srpnja 1998.
Hvar u Domovinskom ratu, 6. dio
Ivica š ć Vrbanj
Posmrtno je odlikovana Ordenom Petra Zrinsko i Frana
Krste Frankopana i dodijeljen joj je č satnika HV-a.
Ukazom tadašnjeg predsjednika sabora RH, Vladimira
Šeksa, od 25. rujna 1996. odlikovana je spomen-plaketom
Vukovar 1991. godine. Ulica u Jelsi nosi njezino ime.
Ante č ć đ je 29. listopada 1962. u ć
Živio je u Splitu i kao pomorac se č HRM-u te je u
rujnu 1991. sudjelovao u otimanju desantnog broda JRM-a u
Veloj Luci. Život je položio 29. studenog 1991. Posmrtni
ostaci pokopani su u obiteljskoj grobnici u rodnom ć
Posmrtno je odlikovan Ordenom Petra Zrinskog i Frana
Krste Frankopana i dodijelj en mu je kapetana korvete.
Tomislav-Toni ć đ je 14. travnia 1973. u Zagrebu,
otac Nikša, majka Tonka, đ Gilve. Zivio je u Zagrebu i
kao 18-godišnjak, zajedno sa bratom Prošperom, pristupio
je 1. gbr. "Tigrovi" 29. studenog 1991. godine. Poginuo je
10. svibnja 1992. Posmrtno je odlikovan Ordenom Zrinskog
i Frankopana i dodijeljen mu je č č namjesnika.
Nositelj je plakete "Tigar" 1993. i javnog priznanja Grada
Hvara iz 1996. godine. Ulica u gradu Hvaru nosi njegovo
ime.
Ivica š ć Vrbanj. đ 14. svibnja 1971. u Sarajevu.
Živio je u Splitu. Od lS.studenog 1991. zapovjednik je
desetine u 53. bojni č pješaštva HRM-
a, a 1. travnja 1992. pristupa 4.gbr "Pauci". Poginuo je 3.
srpnja 1992. u obrani Livna kod sela č č
polju. Pokopanje u obiteljskoj grobnici na mjesnom groblju
u Vrbanju. Posmrtno je odlikovan Ordenom Zrinskog i
Frankopana. Nositelj je Medalje "Pauci" i Povelje
zahvalnosti Grada Starog Grada iz 1996. godine. Ulica u
Starom Gradu nosi njegovo ime.
Predrag ć Stari Grad. đ 28. travnja 1965. u
Beogradu. Kao dragovoljac pristupio je postrojbama ZNG-a
na Hvaru S.listopada 1991. godine. Poginuo je kod Novigrada
23. lipnja 1993. godine kao pripadnik MOmp-a ,,zVIR".
Posmrtno je odlikovan Ordenom Zrinskog i Frankopana.
Nositelj je Povelje zahvalnosti Grada Starog Grada iz
1996.godine. Ulica u Starom Gradu nosi njegovo ime.
Andrej ć SvetaNedija. đ 29. studenog 1969.
u Splitu, gdje je i živio. Pripadnik je 6. domobranske
pukovnije Split od 27. svibnja 1993.godine. Poginuo je kod
Drvara 10. rujna 1995., na dužnosti zapovjednika satnije u 4.
interventnoj bojni 6.dp Split. Kao satnik posmrtno je
promaknut u č pukovnika HV-a. Pokopan je u obiteljskoj
grobnici na groblju Lovrinac. Posmrtno je odlikovan
Ordenom Zrinskog i Frankopana s ć pleterom i
nositelj je medalja Oluja i Ljeto 95.
Nestalim tijekom Domovinskog rata vodi se Ive Šurjak od
oca Matija i majke Marije đ ć iz Dola. Radio je u
ondašnjem kombinatu "Belje" kao šefkontrole u proizvodnji.
Po struci je dipl. ing. poljoprivrede. Neoženjen. Nema djece.
Č je mirovinu i svoj otok Hvar. Nije č
Mi koji nismo nestali, koji smo ovdje, znamo li cijeniti ne
samo svojevrsnu Kalvariju MOmp-a ,,zVIR", ć i cijele
Hrvatske? Po djelima, ponajviše ć - NE!
(završetak u ć broju)
Andrej ć Sveta Nedjelja
Gustirne, dio deseti
P
etak, 8. č bio je prohladan. Ali, po dogovoru,
potpisani i Joško obilaze neke manje poznate
gustirne. Krenuo sam prema ljetnikovcu Hanibala
ć Putem sam susreo ravnateljicu č ć Sanju
turin koja me pozvala da pogledam č radove na temu
gustirne. Rado sam prihvatio. Zaista, djeca imaju zanimljiv i
divan, samo svoj ć i đ svijeta. Oduševili sume, a
đ Sanja kaže: "Ove tematske ijoš neke crteže poslali smo
na đ č u Švicarsku". Zahvalio sam se te
poželio ć i uspjeh. U Ljetnikovcu prvi problemi.
Odsutan je kustos Marinko ć koji č č gustirne.
Posao se ne može obaviti do kraja. Pokušali smo ć i
gustirne u Biskupiji te kod benediktinki i ć Božje
ljubavi, no sve sestre su toga dana imale molitveni susret kod
koludrica. Ostavili smo zadatak za ponedjeljak, 11. č
Ponovno u lj etnikovac. Hanibalov ladanjski prostor zaista j e
lijepo zdanje s velikim vrtom, stablima č i limuna i
drugih, puno raznog ć Otprilike po sredini perivojaje
gustirna, dvadesetak metara od ulaza, zapadno uz č
put. Nalazi se na č 2,90 x 4,50 m, a okružena je s
č stupa - jedan je originalni, a tri su novije replike.
Renesansna kruna gustirne đ je od jednog komada
kamena, dimenzija 131x131cm, visine 87cm. S č i
zapadne strane reljefi su sirena, sa južne grb je ć a
sjeverne ć Gustirnu je, naime, dala sagraditi
Julija iz roda ć unuka Petra ć po
majci, a žena Antonija, sina Hanibala ć Prof. Marinko
namje otvorio č poklopac gustirne. Dubokaje 6,50
m, a voda je pitka. Primijetili smo kao da voda kipi, kuha, a
to se zapravo ulijeva u gustirnu. Postoji kanal od ulaza u
ljetnikovac koji je puni. Kada se č ć
"inkunjoni" put ispred ljetnikovca, majstori su č
uništili kanal. Voda ovdje dolazi potokom iz hvarskih polja-
Sutiske, Njiva, Špila ... - i ona uvijek sebi đ put. Ljudi
j e samo trebaju znati akumulirati.
U Biskupskom dvoru č su č sestre
milosrdnice. Sestra Ana č namje vrata kroz noviju
zgradu u jugozapadnom kutu vrta. đ zgrade i
Katedrale, č kapele sv. Prošpera, je manje dvorište i u
njemu gustirna koju je 1840. dao sagraditi biskup Filip
Dominik Bordini. Prilikom iskopa za gustirnu đ su
dva mozaika jedan iznad drugoga, za koje se smatra da su
pripadali š ć crkvama. No, u to vrijeme zaštita
spomenika nije bila prioritet, pa su nalazi samo registrirani
te uništeni. Krunaje od jednog komada kamena 70x70 cm,
visine 80 cm. Duboka je 6,65 m, a vode je bilo 2,80 m. Na
č i zapadnoj strani uklesani su cvjetni motivi, a na
južnoj je štit s natpisom:
ANNO DNI/ MDCCCXL/ PHILIPPU! DOMCUS/
BORDINIIEP. PHAR.lF.F.
a uz štit je uklesana zapremnina gustirne: BARILI CCCCXL
(dakle 440 barila, č baril sadrži 64,39 1). Voda se
ulijeva gumom (olukom) s krovišta Katedrale i Biskupije.
U biskupskom vrtu, ispod zida Kaptolske knjižnice nalazi se
starija gustirna. Kruna joj nalikuje onima iz sv. Marka i
Venerande. Dimenzije sujoj 65x65x65 cm, pokriv željezni.
Duboka je 5,70 m, a vode ima do 1,90m. lova akumulira
vodu s krovišta. Na obje opisane gustirne montiran je
hidrofor, a voda iz njih ljeti se koristi za zalijevanje velikog
vrta. ć gustirna nalazi se na sjevernoj strani vrta, a kruna
Gustirne, dio deseti
••••••••••••••••••••••••••
je č prethodno opisanoj. Pokrivena je kamenim
č a dimenzije sujoj 67x67, visina 63 cm. Dubokaje
4,20 m, a vodeje bilo tek 17 cmi bilajemutna. Vjerojatno se
i ona punila iz istog kanala kao i ć Na gustirni je
montirana stara č pumpa,jedina takva koju smo do sada
vidjeli. Nažalost, nije u funkciji. Još je jedna gustima u
Biskupiji, ona na vrhu stepenica ispred Biskupskog muzeja.
Nismo je posebno mjerili, a pretpostavljam da je služila za
poslove u konobi.
ć postaja je samostan benediktinki. Zamolili smo
č majku Anu da nam dozvoli pregled gustirni. č
namje s. Matilda. Na zapadnom kraju velikog č
dvorišta velikaje oktogonalna (8 stranica) kamena gustima.
Svaka od osam đ č duga je 34 cm, a visina
gustimeje 85 cm, s podnožjem od 15 cm. Na vrhujezavršna
kruna od jednog kamena. Duboka je 6,20 m, a vode je bilo
2,70 m. Pokrov je željezni - na njemu su motivi bijeli križ i
pax. Duboka je 6,17 m, vode je bilo 2,72 m, a zaprema 3
vagona. Voda se akumulira s krova najnovije, središnje
zgrade - i zgrada i gustima đ su 1903. godine. Iz nje
se voda ć koristila za ć pranje i kuhanje, a danas
samo za zalijevanje vrta.
Sišli smo stepenicama u donje,južno dvorište. Do vrata koja
vode na ulicu, zapadno od crkve, nalazi se stara gustima. Na
nju je montiran hidrofor pa služi za zalijevanje. Visina vode
u gustimi je 4,27 m. Sama gustirna je duboka 7,25 m,
najdublja od do sad opisanih. S. Matilda namje ć da
je to živa voda, te da je ova gustirna ć služila i kao
frižider - ljeti se u nju konopima spuštala hrana da se ne
pokvari. Smatram da voda ovdje stiže podzemnim putem,
jednako kao i u gustirnu ispred ć ex ć
(danas ć u Grodi, o kojoj smo pisali u prošlim
brojevima.
Obišli smo i najstariju gustirnu, onu u prvoj ć samostan.
Tu je danas muzej. ć je koludricama ostavila spomenuta
Julija ć jer ona i Antonij nisu imali nasljednika.
Koludrice su tu uselile 1664. g. ć godine se
obilježava 350 obljetnica). Kruna gustirne je krasna,
valjkastog oblika, visine 80cm, a promjera otvora 34 cm.
Ima novi drveni pokrov. Duboka je 4,31 m, a vode je bilo
1,78 m. Iznutra je đ kamenom, pravi starinski rad.
Voda dolazi s krovišta - oluci su za zadnje obnove montirani
u zid da sene bi vidjeli.
U samostanu ć Božje ljubavi č nas je s.
Vladimira. Rado nas je povela u konobu gdje se nalazi stara
gustirna. Kruna je od jednog kamena visine 34 cm s
podnožjem iste visine. Žljebovi od konopa su duboki.
Duboka je 5,82 m, a vode je bilo 92 cm. S. Rajka nam č
da se voda koristila za pranje rublja i zalijevanje vrta. ć u
kojoj je danas samostan je č a nad ulazom je grb
obitelji č ć (Leporini) iz 1624. g.; kasnije je bila u
vlasništvu obitelji Zudenigo, koja ju je 1909. ostavila
Kaptolu. đ dva rata tu su stanovali kanonik Stipe
č ć i orguljaš Josip - Bepin ć Redovnice ć
Božje ljubavi tu su uselile dolaskom u Hvar 1948. godine. U
svim đ objektima bili smo lijepo č š ć a s.
Vladimira, Rajka i Benjamina poslužile su nas č i
vinom s varaždinskih bregi. Hvala njima, kao i koludricama
Ani iMatildi, milosrdnicamaAni i Leonidi te prof. Marinku
i ostalim djelatnicima Muzeja hvarske baštine.
Još ima gustirnih, a svaki dan doznamo nešto novo. Ne treba
posebno ni napominjati - nastavit se ...
piše: Miko ć Ž ž
H
varsko č kazalište održalo je svoju
tradicionalnu godišnju turneju od 24. studenog do
2. prosinca 2012. godine. Destinacija - Slovenija, i
pomalo Hrvatska. Krenusmo po č s Dolca, vozi nas
autobus Č tj. č Pero i Marin. U autobusu je
27 č družine. Putujemo - Stari Grad, trajekt, Split,
odmorište Krka - pomolili smo se pred kipom Gospe od
puta, kod Skradina neki su ć i zaspali, rutinski prijelaz
granice, pa naše odredište - hotel Veter (***) u naselju Ruše,
13km od Maribora - stigosmo u 4h.
"Lovrinac" u crkvama
sv. Lovrenca
U 7.30 šetam oko hotela - nedjeljno jutro je maglovito, ima
mraza. Okolna polja su đ blizu je i šuma, dimnjaci
dime ... Na oglasnoj č č ć Ruše ima 7351
stanovnika. Župna crkva sv. Marije je iz 1387. g., asadaje
baroknog stila. Iznad nas je Pohorje, prva postaja naše
turneje. Tamošnja crkva sv. Lovrenc je barokna s 5 drvenih
oltara - glavni sv. Lovre, pa sv. Roka, Majke Božje, sv. Ante i
sv. Nikole. U lOh je misa, a u 10.30 naša predstava -
"Prikazanje života sv. Lovrinca" - istu smo izvodili i u
drugim Jlostajama turneje. Prije samog nastupa naš č
Stanko Slag č okupljenima predstavu i govori o životu
sv. Lovre. Pozdravljaju nas župnik Jože Hrastnik i č
ć Crkva je puna, a okupljeni oduševljeni predstavom.
Na povratku duž ceste vidimo plakate za našu predstavu. Na
više mjesta vidjeli smo natpise ,,900 let 1091.-1991." Staro
mjesto, ali lijepo i pitomo. Na povratku u Ruše promatram
rijeku Dravu, mutna je, ali i visoka - prije našeg dolaska bile
su poplave. č u hotelu,jelo č Za lOE što možeš
pojesti, pa nedjeljom dolaze ć na obiteljski objed.
Popodne je manja grupa otišla u nedaleki Maribor. Taksi
16,70E. U starom dijelu grada uz Dravu nema automobila.
Stolna crkva ć je Ivanu Krstitelju. Vidjeli smo uz
rijeku stari trs - kašu ,,400 let, najstariji na svijetu". Obišli
smo vinoteku s izvrsnim vinima i brod-restoran, pili kuhano
vino, i č ć šetali uz rijeku i promatrali labudove
i patke. č smo u hotelu i na č
U ponedjeljak, 26. 11., ujutro išli smo u trgovinu Spar. Malo
cijena za usporedbu - krumpir 0,35E, kapula 0,59E, mlijeko
0,95 i 0,62E, ulje 2,19E, kruh peka 2,26E, ć 3,55E. Na
crpkama E-super 95 košta 1 ,49E litra. U 9h opet za Maribor.
Prošli smo uz stadion "Ljudski vrt", obišli č crkvu
sv. Marije. U centru grada č nas je č konzul
Šime Ivanjko. Ispod konzulata nalazi se podrum. č nam
kako je vinariju i podrum "Vinag" osnovao 1847. g. Alojz
Kriehurer, od 1945. do 1991. bili su državno ć a od
1991. č društvo č je trenutno ć č i
direktor sin g. Ivanjka. Tvrtka ima 190 ha vinograda i 6
@ ••••••••••••••••••••••••••
REPORTAŽA
milijuna litara vina u podrumima. O slovenskim vinima
č namje Simona Lemež. Probali smo vrhunsko mlado
vino, litra stoji 3.90E. U 10.20h nazvao nas je iz Hvara
č i zaželio ugodan boravak. Nastavili smo
obilazak i degustaciju. Konzul nam govori: "U Mariboru
ima 5000 nas Hrvata, imamo dva društva, č se hrvatski
jezik. Postoji i katolicKa udruga, dalmatinska klapa, a izlazi
i list. Pomaže i RH. Ima i starosjedioea. Po zadnjem popisu u
Sloveniji se kao Hrvati izjasnilo 53.000 đ - đ
njima ima i onih iz BIH." Zapjevali smo "Krasna jasna".
Izašli smo iz ogromnog podruma, kažu ć gradski
podrum na svijetu. Maribor je tada bio europski grad
kulture, pa je bilo mnogo đ Na plakatu: "l. 12.
Srebrna krila". Lijepo.
Nastavismo prema odredištu - Juršinci, župna crkva sv.
Lovrenc. Prezbiterij č ostatak barokni. Župnik Anton
Fras kaže da ima 2.400 stanovnika. Priredba je u 18.30, i
ovdje izvrsno ć i primljena, a kako i ć - župljani
gledaju život svoga nebeskog zaštitnika. Župnik nas je
č izvrsnom č palaje i pjesma.
Utorak,27. ll. Jutro blago toplo. Krenusmo prema Rogli
(vrh Pohorja, skijaški centar). Cesta uska, a uz nju šuma i
potoci. Na Rogli nas č magla, slaba vidljivost.
Snijega nema, ali ima leda. Sve je drveno - i ć i crkva i
hoteli, imaju i nogometno igralište. Visina 1517m. Kažu
nam: ,,Dosta Hrvata dolazi ovdje na skijanje." Odgovorili
smo im: "To je dobro, a đ i vi nama na more." Popodne
smo išli vinskom cestom do g. Antona Štritof a, vlasnika -
kako bismo mi rekli - konobe. Jeli smo suho meso koje se
suši na drvu bukve, šljive, trešnje ijabuke. I naravno pili.
č nastupamu u č Crkva sv. Jožefa Delavca
(Josipa Radnika), nova. Na mozaiku je prikazan Isus -
hranitelj kruhom, simboli riba i grozd. đ stotinjak
gledatelja je i g. Jakša Vranjican - Starograjanin na
školovanju u Mariboru. Župnik je Robert š ć a župa
broji 3.600 duša. Nakon predstave č - krvavice, mesna
rolada, carsko meso, kiseli kupus, mlinci, mlado vino ...
Druženje i pjesma. Iz č su djevojke koje nastupaju
u Hvaru i druže se s našim klapama.
U kulturnom središtu Slovenije
Srijeda, 28. 11. Oprostili smo se od našeg č Stanka. Put
za č Stigli u lIh. ć crkva u Sloveniji, prekrasan
kompleks, 3 đ 8 oltara. Glavni oltar ć Gospi od
Žalosti. Po 11 korskih sjedala s obje strane, ima pjevalište i
grijanje. Drže je cisterciti - red sv. Benedikta. Ora et labora.
Redovnika je 16. Sadašnji opat je Janez Novak. U II.
svjetskom ratu i ć ubijeno je 9 redovnika. Predstavaje
<?pet dobro ć
Cetvrtak,29. ll. Nekolicina nas je na jutarnjoj misi u 6.30.
Ima 30-ak vjernika, 5 misnika i 6 redovnika. Pjevaju
gregorijanski koral na latinskom - prekrasno. Vani je toplo.
Samostan u č 1985. slavio 850 obljetnicu djelovanja.
Ovo je glavni centar kulturnog i vjerskog života Slovenije.
Na 25km dugom putu do Ljubljane zaustavili smo se u
č centru BTC, svatko je kupio ponešto. U
Ljubljeni smo se sreli s g. Acom ć Deškotom č
gosti u Hvaru). I našim Tonijem
,,Rodom" (veteran RK Hvar), pa u
"Vodnikov hram" na druženje. Kasnije
prošetali Ljublj anom.
Petak, 30. 11. Jutro je hladnije, a pada i
kiša, pa je na ranoj misi u č malo
vjernika. Posjetili smo najstariji i
ć muzej u Sloveniji. č namje
g. Marko - č u Stiškom kvartetu
koji gostuje u Hvaru.
Razgledali smo dj ela ć slovenskog slikara F ortunata
Berganta (1721.-1769.), misno ruho, relikvijare, kaleže,
križeve, stare alate - za pekarstvo. proizvodnju ć i
ć meda, sira, č č ... pa modernu galeriju
s djelima poznatog akademskog slikara patera Gabriela
Humera (1907.-1993.). Muzej održava i ć R. Slovenija.
U susjednoj trgovini smo kupili sir, med, č eve i suvenire.
Samo o č bi se mogla napisati cijela reportaža.
Nastavili smo prema Brežicama. Smjestili smo se u hostelu.
Grad ima oko 10.000 stanovnika. Žu.ena crkva sv. Lovrenc u
centru je barokna, srednje č Zupnikje Milan Kšela.
Kaže, tu je oko 6.000 katolika. Tu je bilo puno vojske,
pridošlica iz cijele bivše države. Sada je industrija zamrla.
Bave se malo poljoprivredom i trgovinom. Predstava je
č u 18.30h. Pri sceni č sv. Lovrinca djeca su
plakala, a č sestre pokrivale č Toliko ih se dojmilo.
Ipak, gledatelja je moglo biti i više. I ovdje nas je župnik
lij epo č a pala j e i pj esma. Vani kiši...
š ć i ć
Subota, 1. 12. Popodne prelazimo granicu i stižemo u
š ć Razgledali smo dvorac Lužnica, kompleks č
sestara milosrdnica. Imanje je veliko, ima šumu i jezero.
đ su i novi objekti. Tu se odvijaju duhovne obnove,
seminari. I mladi su č š ć ima 35.000
stanovnika, a samo dvije župe. Crkva u kojoj nastupamo je
velika i modema. Župu opslužuju palotinci. Na predstavi je
puno mladih - č s profesorima i č Mladi
su zainteresirani za ovaj, za njih novi, a zapravo vrlo stari,
č prikazanja. Kasnije su nam pristupile dvije đ
č ,,Mi smo Broške, č ć Ovo je naša župa pa
smo vas došli gledat." Suze i ć na naše škoje, naše
djetinjstvo ... Krenuli smo prema ć Pada snijeg.
I. nedjelja š š ć 2. 12. Visina snijega je 10-lScm. Misa
č u lOh. ć župna crkva ujedno je i katedrala,
ć Navještenju BDM (Blagovijest). Preko mise tri
krštenja - Josip, Petar i Ivan-Josip. Misu slave župnik i
kapelan. Na kraju župnik poziva vjernike na zornice i
dodaje: ,,Molim vas, došli su nam iz toplog Hvara zagrijati
naša srca glumci HPK pod vodstvom prof Milana Lakoša,
ostanite i uživajte." Tako je i bilo, crkva je bila krcata. Na
kraju namje prišao jedan đ gospodin i pitao: ,,,Je li Gego
s vama? Neka đ održati koncert." U župskom dvoru
č smo se rakijom od velebitskih trava. Na poklon
smo dobili krunice, pa na objed i pravac Split. Putem snijeg,
drijemamo. U Dalmaciji kiša. Stigosmo sretno. Bože, hvala
Ti!
Mladi i djeca bili su č poslušni, pomagali su starije.
đ Maja nije imala problema s bolesnima. Puno je
fotografirala. Slovenci su nas primili lijepo, za svaku
pohvalu. Nije bilo nikakvih neugodnosti. Puno smo pjevali
jer Slovenci obožavaju našu klapsku pjesmu. Poslije
napornog puta trebalo se malo odmoriti - djeca su se vratila u
školu, a neki na lavur.
Adi š ć Znat se! Bog dat...
Hvar, 1977. - 2012.
Priredio: Giorgio Pilloni
Odobrio: Zoran Tepša
ZAGONETNI ORI]ASI
M
alo koji fenomen zadaje toliko zagonetki
ž č klime koliko to č oblaci. Još je
nejasno đ li oblaci klimu ili pak
č globalno zatopljenje. Ipak, ž č postupno
razj ašnj avaju ova pitanja, ć eksperimentima.
Č Zemlju nazivamo "plavim planetom". Zapravo, mogli
bismo je zvati "plavo-bijeli planet". Doduše, plava mora
pokrivaju dvije ć Zemlje. No u istoj tolikoj mjeri i
oblaci pokrivaju Zemlju. ć iz svemira, oni leže
iznad Zemlje kao snj ežnobij eli veo.
Sa površine Zemlje gledano, kretanje oblaka predstavlja
fascinantni igrokaz. Dok oni "paradiraju" nebom, vidimo ih
u raznim bojama: od snježnobijelih do ć crno-sive
boje. I njihovi oblici su raznoliki: od fInih niti, rastrganih
krpi, u obliku vate ili pak valjka i naposljetku kao ogromne
glave kupusa ... Doimlju se poput tvorevina, a ustvari
su "bestjelesni". U stalnom su pokretu, nestaju, da bi se
zatim opet oblikovali. I upravo ove karakteristike
oduševljavaju kroz ć istražitelje prirode, ftlozofe i
pjesnike, a istovremeno predstavljaju problem za znanost.
Premda izgledaju mekano i pahuljasto, ipak mogu biti tvrd
orah. Nedovoljno poznavanje fIzike oblaka uzrokuje veliku
nesigurnost u današnjim modelima istraživanja klime.
Kako nastaju oblaci? Kada opet nestanu? Od č zavisi
koliko narasti ć š vodene kapljice od kojih se sastoje?
Ova pitanja uvelike zanimaju ž č Jer ove tvorevine,
č životno trajanje ponekad iznosi samo nekoliko minuta,
igraju vrlo važnu ulogu za klimu Zemlje. Ne samo što
donose kišu, nego đ i temperaturu na planetu. Oblaci
reflektiraju jednu petinu č č natrag u svemir.
Poput suncobrana daju sjenu i time se Zemljina površina
hladi. S druge strane, oblaci uzrokuju zagrijavanje: ć
leže iznad Zemlje i č akumuliranu toplinu da
"pobjegne" u svemir.
Neki su ž č svojim pokusima nastojali razumjeti
komplicirane fIzikalne i kemijske procese koji se odvijaju
pri nastankujednog oblaka i time odgovoriti na pitanje kako
se promjena klime odražava na njihov rast. Najvažniji efekt
globalnog zagrijavanja je to što pri višoj temperaturi više
vode isparava. No to ne mora č da se time i stvara više
oblaka na nebu. Topli zrak može primiti više vodene pare od
hladnog zraka. Tek kad se prozirna para kondenzira u sitne
kapljice, stvara se oblak. Pri tome č ć ulogu imaju
sitne ć č u atmosferi, tzv. aerosoli. Ove ć ili
č č (pepeo, zrnca soli, prašina, cvjetni pelud i dr.)
stvaraju jezgru oko koje se vodena para u zraku kondenzira.
Oko nekih se aerosola hvata više vodene pare nego kod
drugih. Npr. č č đ č stvaranje kapljica. Crne
č apsorbiraju č č se ne zagrijavaju samo
one, ć i njihova okolina pa vodene kapljice ispare. Oko
drugih pak hvata se više vodenih kapljica i stvaraju se
svijetli oblaci koji reflektiraju č č č se
Zemljina površina hladi. O ovim fIzikalnim procesima
istražitelji klime ne znaju dovoljno. Pitanje je koje su
pogodnije kao kondenzacijske jezgre: ć ili manje? Koju
ulogu igra kemij ski sastav, a koju slojevitost aerosola?
Istražitelji oblaka đ nastoje bolje razumjeti stvaranje
ledenih kristala u višim dijelovima troposfere. Ti kristali
trebaju č č tzv. ledene jezgre, kako bi mogli
rasti. Bez ovih ledeni kristali bi mogli nastati tek pri
temperaturi od - 38°C, a ne ć kod O°C. Još se ne zna koje
ć č daju dobre ledene jezgre, a koje ne. đ je
važno pitanje koji ć tip oblaka prevladavati u ć
Za klimu je važan oblik oblaka i njegova visina. Oblaci u
obliku pera - cirus - i oni koji se nalaze se na ć visinama
- od 6 do 10 km - propuštaju č zrake skoro bez
zapreke. đ uvelike č isijavanje topline sa
Zemljine površine - djeluju poput č dioksida:
č efekt staklenika. Gusti oblaci kumulusi pak
odbijaju č zrake u svemir i tako se Zemljina površina
hladi.
Središnje pitanje glasi: ć li promjena klime promijeniti i
oblake na č da ć se č njihovo toplinsko
djelovanje, bilo u đ bilo u zagrijavanju? Pitanje
ostaje otvoreno. Ipak, novija istraživanja daju modele kako
bi se oblaci mogli razvijati u nekom č ako postoje
đ podaci za vlagu, temperaturu i brzinu vj etra.
Prvi rezultati č da oblaci mnogo više djeluju na
klimu u nekim č Tako se č da promjene u
č č uzrokuju č zatopljenje na Arktiku.
Isto tako se mogu ,,kriviti" oblaci za suše u Africi.
Koje vrste oblaka ć donijeti promjena klime - ciruse i
zatopljenje ili pak kumuluse i đ ne može se sa
š ć ć No jedno je sigurno: č ako se u
ć č hladno djelovanje oblaka, ć biti
dostatno za zaustavljanje zatopljenja uzrokovano ljudskim
djelovanjem.
Priredio: Jure ć
Pasiflora cerula i incarnata
e
vijet koji se u narodu naziva cvijet Kristova
stradanja, Gospodinova kruna, Kristov cvijet.
Ime je izvedeno od latinske č pasus - onaj koji
trpi iflos - cvijet. To je vrtna biljka povijuša bujnog cvata.
Podrijetlom je iz tropskih krajeva Južne Amerike.
Enciklopedija veli da taj rod ć oko 500 vrsta
osjetljivih č se drže za podlogu ć vriježa
- hvataljki. Nekoliko ilije i jestivo. Pasiflora ceru1a, o kojoj
je ovdje govora, nije jestiva. Dosta je otporna. Cvate od
lipnja do rujna, ponekad i duže za blagih jeseni. Cvjetovi na
kratkim peteljkama su zelenkasto bijeli. Ima krunicu, to jest
istaknut krug sastavljen poput č ć tankih prašnika
purpurne boje s primjesom plave. Listovi su prstenasti s 5 - 7
režnjeva. Ima lijep i ugodan miris, a posebno u smiraju dana.
Pasiflora je s pravom tako nazvana. Naime, č
ć koji su stigli u kolonizirane predjele Južne
Amerike smatrali su da sredina ovog cvijeta simbolizira
Kristovu muku. A španjolski ć upotrebljavali su tu
biljku kao ć pri č Kristove muke i smrti
Indijancima. Uzgoj pasiflore cerule vrlo je jednostavan.
Može se uzgaj ati na otvorenom prostoru, tj. u vrtu dok se sve
ostale uzgajaju u loncima ili staklenicima. Ova se
V·E MUkE
đ svakoj vrsti tla. U č č zime može
izginuti nadzemni dio, ali ona opet izniknuti iz š ć
korijena.
Pasiflora incarnata druga je vrsta ovoga cvijeta, poznataje
kao ljekovita biljka i njezini su plodovi jestivi. Kažu da
pomaže protiv nesanice, kod prenapornog intelektualnog
rada i drugih ž č ć i da uspješno č
č Poznat je francuski preparat Pasiflorine.
Smiruje živce kadje č o č ć Je li baš
sve to tako kako kažu, ja to nisam probala, ali da sam š č
odmah bih je nabavila.
Sve pasiflore mogu se razmnažati sjemenom ili reznicama
č 15 cm, koje treba zakorijeniti pod staklo u č
pijesku, ili kako kažu naši ljudi, u sarbunu. Naravno, boljije
č pijesak, ali može biti i morski, samo ga treba dobro
isprati u više voda.
Dragi Bog je stvorio ć na radost ljudima, leptirima i
č Safrani su ć procvali i ocvali. A cvatu tulipani,
narcis, zumbuli, ranunkule i anemone. Sve cvate i brzo
nestaje - prolazi pa tako ć brzo ć i mi. Kako kaže
Sveto pismo: poput sjene č prolazi, tek dašak je sve
bogatstvo nj egovo, ć a ne zna tko ga pokupiti.
s. Meti1da č koludrica
Japanska mušmula; nešpola; nešpula (Erihotryajaponica)
••••••••••••• , ••••••••••••
ZANEMARENA
VJESNICA
Ć
piše: mr.sc Stanislav Štambuk
I
ako plodovi nešpule dozrijevaju ć u travnju, u uzgoju
u našim južnim č nije zauzela ć i
č mjesto. Glavni uzrok takvom stanju je
kvaliteta plodova, koji svojim izgledom i ć ne
zadovoljavaju š č Potrebno je uvesti kvalitetnije
sorte i provoditi pravodobne č mjere, kako bi
japanska mušmula mogla biti korisna i cijenjena ć naših
južnih krajeva.
Nešpola se u našim južnim krajevima uzgaja više od 160
godina, kada je vjerojatno donesena iz južne Italije, gdje se
č uzgajati 1812. č nešpola je podrijetlom iz
č Kine, odakle se najprije i najviše proširila u Japanu,
po je i dobila ime japanska nešpola -mušmula. Danas
se još uzgaja u svim zemljama oko Sredozemnog mora, u
SAD-u (Florida i Kalifornija), Srednjoj i Južnoj Americi,
kao i u mnogim zemljama sa suptropskom klimom.
Ocjenjuje se da se areal uzgoja nešpole podudara sarealom
uzgoja masline. đ uzgoj nešpule za proizvodnju
ploda poklapa se s uzgojem agruma. ć đ č
najkvalitetnijeg ploda na Sredozemlju je Spanjolska, s više
od 3600 ha i proizvodnjom preko 56.000 tona ploda. Danas
je u Španjolskoj i Italiji, a posebno na Siciliji, razvijena
industrija prerade plodova u sirupe i sokove.
Nešpola je zimzelena ć vrsta i izgledom svog š ć
ć i plodova spada u ukrasne biljke. Brojni cvjetovi (od
60 - 600), smješteni su u cvjetištima, ž č su boje
s izrazito jakim mirisom, koji rado ć č i drugi
korisni kukci. Cvatnja č č u listopadu i traje do
č Postoje samooplodne sorte, ali i one kojima je za
oplodnju potreban polen (pelud) drugih sorti. Plod nešpule
je okruglast ili kruškolik, ž č boje. Meso ploda
je bjelkasto, ponekad i ž č slatkog do blago kiselog
okusa, vrlo ugodna mirisa i bogato C-vitaminom. U plodu se
đ odjedne do č sjemenke, koje znaju i d030%
težine ploda, što je vrlo velika mana tog vrlo cijenjenog i
hranjivog ć
Zanimljivo je da plodovi nešpule dolaze prvi na tržište, prije
drugih vrsta ć i to ć od kraja travnja do lipnja, što
znatno ovisi i o klimatskim č sortama, te
uzgojnim mjerama. Postiže i dobru cijenu, npr. na Siciliji 2
eura/kg.
Kod nas se nešpula uzgaja uglavnom kao č stablo
u ć više radi uresa nego radi koristi od plodova.
Nekada poznata i razvijenija proizvodnj a plodova nešpule iz
okolice Dubrovnika gotovo je u potpunosti nestala, a stabla
su prepuštena sama sebi, bez njege i pažnje č No,
kada se promatra naše južno podneblje, klima i tlo, dolazimo
do č kako postoje dostatno brojni i veliki prikladni
položaji koji ć uspješnu i korisnu proizvodnju
nešpula.
Nešpula podnosi niske zimske temperature zraka, od 12 do
14° e ispod ništice. đ ako se dogodi nalet hladnog
zraka, plodovi mogu nastradati pri temperaturi zraka od 5 do
6° e ispod ništice. Dobro uspijeva na gotovo svim tlima,
osim na onima koja su prevlažna izaslanjena.
Za suvremeni uzgoj nešpule u našim južnim krajevima
potrebno je uvesti nove, strane sorte, koje su se dokazale u
Italiji i Španjolskoj. Naši ć č tipovi i
populacije donose sitan plod oko 3,5 grama i s jednom do
č sjemenke, a ć dio njih kasno dozrijeva. Gotovo
sva naša stabla nastala su iz sjemenki, bez prethodnog
odabira (selekcije). Poželjno bi bilo uvesti i nabaviti sorte iz
Italije, Španjolske, Tunisa, koje su visoke ć i plod im
prelazi 5 grama težine. To su sorte španjolske i talijanske:
Peluche, koja dostiže težinu ploda i do 9 grama, č
mesa i otporne kožice. Dozrijeva č lipnja. Argelino
je sorta koja se č redovnom š ć i š ć na
bolesti (posebno krastavosti ploda). Sorta Tanaka je
japanskog podrijetla, s plodovima koji dozrijevaju oko 1.
svibnja i krupnih plodova.Talijanska sorta Precoce di
Palermo dozrijeva pokraj svibnja. đ Magdal, El
Buenet i Early Red vrlo su rane sorte, koje dozrijevaju
krajem ožujka i u travnju. Svakako treba napomenuti da na
ranozrelost znatno djeluju temperaturni uvjeti položaja na
kojem se uzgaja nešpula. đ j e da jedna te ista sorta na
č temperaturnim uvjetima može dozrijevati s 20 do
30 dana razlike.
Rezidba se obavlja odmah nakon berbe plodova i provodi se
svake godine. Krošnju je potrebno prorijediti i č je
č odnosno, ć ulazak č zrakama
do svakog lista. Bolesna cvjetišta i zaostale bolesne grane,
crne plodove, kao i bolesne listove đ treba ukloniti.
Druga rezidba se obavlja ujesen, u svrhu odstranjivanja
postranih, sekundarnih izboja na glavnome izboju koji nosi
cvjetište. Kada se ne bi orezali ti postrani izboji, donijeli bi
sitne plodove, koji bi se razvijali na štetu onih na glavnom
izboju.
Zaštita od štetnika i bolesti provodi se odmah nakon rezidbe
jednim od preparata na bazi bakra. U zaštiti ploda od
krastavosti, prskanje treba provoditi ujesen i zimi. č
se prska pred cvatnju (pokraj listopada i č
studenoga), a zatim nakon mjesec dana (poslije cvatnje) i
ć zaštita u č poslije zametanja plodova.
Plodovi nešpole su lijepa i č izgleda, dobrih
svojstava okusa i mirisa i kao takvi mogu ć mjesto kao
prvi plodovi ć u ć i na stolovima turista i naših
đ
VAJO VAZET
VRIME KOJE JE
piše:
Marinko
ć
O
vu govorojku ste do sad culi ć mij or putih i bome
da znote ca ć ć Da mi gremo i živerno u ovo
vrime, a da ono žive u nami. Znomo dobro da ono
more kurit i bez nos, a mi onda ostavjeni hmutomo izgubjeni
digodera inbando kako muhe bez glove. Ma, isto tako vajo
dobro stat atento, ne vazet na parvu sve ca nudi, makor bilo
impakono dilušo i sa kurdeIon od zlota. Jerbo se cijadin
otako užo žestoko privarit pok ploti, ca se rece, i kravu i
ć a na pjat od života ne dojde brižjola, nego somo zeje i
to ožeto i bez fregule soli. Na drugu bondu, ako imoš stroh
od svega ca dohodi novo i moderno, ne ciniš korist ni sebi ni
drugima i epeta si osto nose. Ništa ne napravi, a vrime
izgubi. I kako onda i co ucinit? Ne bi bilo arjavo parvo se
ufot u Boga da ć non ć da ono pameti ca imomo
duperomo na nojboji nocin. Da promislimo ć š ć
ć bit ć od ć Da poslušomo ca bidu non i
drugi mogli i imali voju svitovot. Pok da na kudnju od1ucimo
somi i da zato somi i odgovoromo, prid sviton, a onda i prid
Njin. Pari mi se da je ovo provi nocin i jušta riceta. Zoc non
onda ne gre u dobro, nego pari da non svako novo vrime
dohodi gore nego je bilo ono pri? Oli falijemo u lavur, oli
ć nike "grijehe naših otaca", an? Da non se barenko
do kapit grihe, barž bimo i pokoru uspili ć Po svemu
za sad, ni vidit pokore. Odrišenj a onda još i manje.
Kad smo ć okolo pokore, dokle ovo izojde vonka korizma
ć finit i sve pokore, pokorice, žrtve i žrtvice bit iza nos.
A dobar dil svita hi irno č odredit i ć odaržat.
Siguro bude i teško izdurat bez cegagodera ca ti vonka tega
vrimena cini gušt, makor i ne bilo pametno i zdravo. Certi
budedu nervožasti kako pasi koji ne moredu istirot zeca na
vidilo, niki drugi ublididu kako oni stori ter1iši od telaroše,
ć gredu svaku malo do u Split jerbo da se pokora ne
č kad si na put. Intanto, kako vrime gre, cudo smo
kuntenti somi sa sobom i malo fali da ne vicerno na vas glos
"bravo, viš kako ti oto moreš!". A kad finalmente arivo ota
bložena Vela subota, ne vidimo uru kad ć se zakantat
"Glorija" i, da je ć odma bimo na "mir ljudima dobre
volje" zafeštali sa španjuleton, žmulon, ć oli nicin
drugim ć Bome, 01 nismo meritali posli pustega
vrimena? Cetardeset i sedan don, moj sinko, ni to malo!
Nego, da je voltat pok somo u korizmu fumetat, č č
molat se treso kako da je karnevol, a onda cilo ono drugo
vrime ustegnit se od svakega tantacijuna? "Brrr, vas son se
ustresa, nike stvori nisu za škerac", bi je reka niki.
A ovo ca slidi ni za se trest nego za guštat, a za ć je
provi škerac.
MAŠKICE NA SALOTU
(Cu son štorije kako su niki onega rata u Taljoncih j ili maške
na cetiri noge i da su bile guštože, ma kako mi nismo
ć manjagatini, a nanka Kinezi, onda ovode pensomo
na one maške ca se kupujedu na peškariju, e!)
Ucinte MAŠKICE po pol, izgratojte ako je potriba štumak i
ako su na oko lipo friške ni hi potriba nanka đ potrusit,
nego dobro režentat. Neka kuho u ć voda sa malo SOLI (a
bez nje ako su potrusene!), jednon isicenon KAPULON,
nikoliko ismecenih zami PAPRA, kojin liston SELENA i
šugon od jedne MANDARINE (oli pol NARONCE). Kad
buto glogoj posli desetak minutih složit maškice i cin
popukne na kost izvadit da se fregulu ocididu. E, sad, ako
ć da bude bogatije, lipje, a i guštožije, na veli pjat stavte
parvo izmišonu RIKULU sa isicenin carvenin Č
pok maške povar, ako ne, pasojte se bez tega. Onda na
maslinovo UJE ć steplite nego zafrigojte malo žutih
ć KORE od limuna, jedon (boje friški nego suhi)
isiceni PEVERUN i dvo-tri špiga LUKA na fetice. Maknite
iz ognja, štrukojte još malo LIMUNA i polijte priko svega.
Ako je na ruku PETRUSIMULA za posut i par fetih
popecenega KRUHA, ć bit zgorega. Morete blagovat
odma teplo, a morete i kad se ostine, kako von pade na
pamet.
Mi danas duperomo oli barenko po imenu poznajemo toliko
pustih zocinih da ni nanka broja ne znomo. A za ć na to,
jerbo ovode hi puno ni bilo, vajalo je pasat pusto vrime i
puno mijih po moru i kraju ucinit. Otkrili su se nove zemje,
nepoznoti judi i sve to je donilo puno dobrega, ma zla još i
puno ć Rodu od vrimena ne moremo voltat za arjavo
ispravit, dobra skuža, a i lašnje je zaboravit. I pensat somo
kako adati zocini, sa jušton miron moredu dobro ć
spizu napravit još i boj on. Zato su se zocini raširili svudera
na svit kroz vike, di i di apena u ovo novo vrime, adigodera
ni se, š ć zaboravjenima, epeta veselidu dobota kako
jedon naš ministar. (Oni ca mu od dragosti cididu sline kad
promisli na fiskalne kase.) Za nike i je pri vajalo dobro
isproznit kasu za hi kupit. Provi žufron je i don danas skup
(ca ni nanka cudo kad se zno daje potriba đ 80 i 150
mijorih cvitih ubrat za jedno kilo osušenega zocina!), ma
isto provi risotto milanese oli starinski starogrojski
paprenjoci nisu veri bez njega, namocenega barenko pol ure,
još i boje cile dvi, kadikad ga malo primecit da boje molo
gušt i svoj delikoni i tepli žuti kolur. Baržje kogodera prošti
oli cu za indijski šafran? E, oto irno veze jedno sa drugin
kako i Haški sud sa provdon! Jerbo oni parvi je provi, od
jedne vorsti perunike, a ovi drugi se somo tako zove i ni dil
cvita nego korijen i zapravo je kurkuma. Vonka Indije se
more dobavit somo kako proh žute boje (radi njega je i
mješavina zocinih curry žut, makor gaje tamo somo manji
dil), a u toliko malatijih dokozono cini dobro da je za ne
virovot. Oto morete i ne, ma virujte ovo, da je ova riceta
žvelta i j ednostavna, a koliko je guštoža ć znat dokle se
ne odlucite provat je ć
v v v
KOKOSA U ZUTI SUG
Noj lašnj e je baratat sa pupon od parsiju na fete, a bome da se
more i sa batkon i cingodera drugin, somo onda vajo izgulit
kožu i meso malo ć Ni potriba napominjot da su
ć beštije guštožije od kupovnih, a da bi tukalo izmolit
barenko jednu desetnicu kad trefi pulaštar. (Kako je tega sve
to manje, bi merito barž i cili ružorij?)
Dunkve, ovako, u velu pašuru oli plitku ć na maslinovo
UJE frigot MESO dokle lipo ne porumeni. Izvadit, zacinit
(SOL, friški PAPOR i malo MARAVINCA) i daržat
pokriveno. Na onu ć butat KAPULU isicenu usitno,
neka pokrije dno alavija. Na lagano pajkon vartit da se
odmolo sve ono takono za dno, pomalo dolivat po potribi
barenko VODU, ako nimote ništa pametnije, dokle se
kapula ne raspade. Sad gre kvarat ć KURKUME i
svih skupa na varhin noža malo drugih zocinih. (Ovo drugo
morete i ne ako von faštidjo. Ma zoc ne bite provali fregulu
se zaigrat sa onim ca siguro imote digodera na škanciju?
Lipo gredu KUMIN (koji ni isto ca i KIM), onda BROKVA
GARIFULUNA, žestoka PAPRIKA, KORIJANDOR,
Đ sve u proh, da ne spominjemo nike druge manje
poznote. ) Dignit forcu ognja neka malo pokuho, pok zalit sa
pol žmula juskega VINA i molat da izvampi. Vrotit nose ono
meso sa svin šugon ca se ucini, smanjit ogonj, voltat par
putih meso pok zalit sa manje masnim VRHNJEM za
kuhonje. Kad meso fregulu omekne, izgoste, pospite
PETRUSIMULON i na stol.
Ako ne tarpite vino, dobar je i šug od naronce po pol sa
vodon, a umisto store kapule more imacet mlode na fetice sa
svin zeleniion. Prilog: zapecena pulenta, tajadele na maslo,
brokula na paru oli ca von ć pade na pamet.
lovi put ć jedon moj prijatej igodino grintot da su ricete
dobre ma da fali jedon zocin bez kojega on nikako ne more
jist sa punim gušton, a jo ga ne mogu nanka zamislit bez da
me vapaj priko štumka. On ga ć svudera, ć puno
pasat žuntovat ga i u makinu za polivat masline, a nikako
mu se ć pari da bi mu i bi daleko guštožiji sa tin. Bogu
fola da ć ne pije vino jerbo bimo se tote žestoko posvadili.
Na drugu bondu, ni onjedini u oto cudo infišon, i po svitu di
se izvozi i ovode u naše kraje otkad je 1959. izventona.
(Gospe moja, ca si sve molala da dojde na svit oto š ć
Oto gada ca mi somo ime cini gricule, beba Barbika ... i
toliki drugi kampijuni, da svih ne mencujemo.) Stroh me je
da ć u niko doba bit potriba od doktora Sakomana jerbo
koga oto cudo ne more ga se liberat. Prima deklaraciji
se ne bi reklo: 50 iništo % soli, 15-tak % sušene verdure, ma
isto toliko jednega č č guštih, za drugega ne piše
koliko ... za ć svu istinu, do sad ništa zokonom zabronjeno.
Zato, godino moj i svi drugi ala njega, posipojte i kusojte do
mile voje ako von tako cini milo, jo von ne bronim! Nanci
per sonjo! Jerbo, ko zno dobro ć bez, bome da more i sa
tin. Azoc muje od otega onda potriba? I zoc se glavno zlo u
Dragon Ball propj a isto tako zove?
Nego, dokle duro ova batoška obo ideje za Spolni odgoj u
škule, ministar ć ne stoji za ništa. Kako ca u foje
ć putih piše "iz neimenovanog izvora bliskog nadi"
doznajemo da se po jedna ura ingleškega na šetemonu u višje
razrede osnovne i u sridnje škule minjo u turskijazik. (Daje
po meni, jo bi od ingleškega i ć skalo. Kad cujen ne somo
mlaj e kako sve to ć lajkaju cagodera, kako je ništo propja
kul i vauu, kad non imena svih manifestacijuni imaju pol
ricih ingleških, a tri dila firmih se posve ingleški zovedu,
onda pari da non ć ni potriba ucit oti j azik nego naš. Ako
ć da postane englvatski. ) Ovo za turski se složen i
prisložen. Dobota u svako doba i na dobota svaki naš
program peci ti se Sultan Sulejman oli ona nika Sila bece
kako voli onega svojega cikovi je ne moredu podnit.
Snimodu se emisije za eventualno pogledot na komodno,
š ć se u originale po internetu ca ć bit daje, pok bi znat
fregulu turskega vridilo bloga. Iz druge bonde, oni ca
daržidu manice od taramuta dobro znaju da dokle je svitu
panem et circenses moredu puno tega stavit pod tavaju da se
ne dozno pri nego je kasno. Ono ca njima još ni arivalo iz
prisvitle u glov, da kad j e kruha sve to manje a smoka nikako,
tad nikomu ć ni do igre, nego stvori postanedu cudo
ozbiljne i preja pukne. ć bi da su non lipo ubuceni Turci
još uvik važniji od Harvotih ca se tucedu za ć boji
kontejner, pok non se ne pari da ć se oto vrime ukozat. A
ć barž i pri nego ca se strašimo. Onda ć certi
proznega štumka a sarca punega kuraja epeta vonka granice.
Somo ca su pri Harvoti bižoli uglavnom od stroha od
Sulejmana č i Osiba Carnjenega, a sad
jerbo su kasno kapili ca je pri dobota 40 š ć pronoštiko
Bruno š ć I pogodi. A ć dil svita još uvik ne kapi, pok
ispado da stoji ona da mi sve ovo meritorno.
U i spomen svih onih ca su bižali oli se na to ć i
bez obzira na stvori koje hi na to tirodu, evo jedna riceta od
Harvotih ca su pobigli u Molise. Ricete su zapisali Vesna
ć i Gianco Giorgetta, izdala Nova stvarnost 2005. u
Zagreb, ajo ga kupi tamo dije i nasto na Svetu Luciju isto
š ć Interesantno ga je štit i vidit u ricete kako hi je
nevoja natirola da budedu dobri na pajak i lazanjor, da od
onega ca je bilo na ruku ucinidu guštožu spizu. Moga bi se
cili ucinit na oti libar, obo jaziku koji se dobro usuko i
ne šumejo puno na njihov č dijalekat i obo temu kako
u lipi dil ricetih gre stori kruh, ma ovo ni prilika. Zato
pripisijen iz libra, posve onako kako piše u onu harvosku
polovicu stranice:
BISKOTE S MLlKEM Č S MLIJEKOM)
Sastojci: 6 žumanjaka; 6 bjelanaca; 350 gr š ć 35 gr
bikarbonatnog amonijaka; 2,5 dl mlijeka; sok i naribana
korica jednog limuna; 1,2 dl maslinovog ulja; meko brašno
prema potrebi
Priprema: od bjelanaca istucite č snijeg i umiješajte
š ć amonijak rastopite u mlakom mlijeku te ga brzo
š ć dodajte prethodno ć žumanjcima;
umiješajte snijeg od bjelanaca, ulje, limun te toliko brašna
da zamijesite skoro ć tijesto; žlicom uzimajte tijesto i
stavljajte ga na pouljen i pobrašnjen lim za č
ć đ hrpica razmak od 10 cm; sredinu svakog
č posipajte s malo š ć i pecite na 200 stupanja C
oko 6 8 minuta.
Kako vidite, ni ovode orihih, masla, vrhnja i drugih
delicijih, ma ucinjeno sa jubavi za fameju, sigur son da za
njihove fešte kuntentstva ni falilo.
A ć mi bit kuntenti ako bez pameti budemo sve vazeli
uovovrimekojejeiuonocagre?
Ucili su nos da smo u vrime onega provega Sulejmana bili
Antemurale Christinianitatis, da smo obronili Europu.
ć u vrime ovega Sulejmana iz televizije bit kapoci
obronit sebe od ote iste Europe i od istih naših sarcenih
č Gospe, ako se ti epeta ne umišoš, nison sigur da
ć ć na dobro!
(Katica Š ć ć đ ć 1923.-2005. )
20 dkg ć (mast, ulje)
25 dkg ć
6-8jajanaJ kg brašna
J vanilija
J del meštra i ruma zajedno
malo soli
kore č i limuna
2 del. mlijeka
J kocka kvasa
Staviti da se digne u grudu
Premijesiti u sirnice
Kad se digne prerezati površinu na trokut
Prije č premazati č jajem i posuti č
š ć u kocke.
Sirnice su se pekle na ć ć Spominjen se da je
mati nosila sirnice na glovu pokrivene ć I onda je to
duralo. Jo bi, ako son išla s njon, izigrala puste č
,,Došla majka s kolodvora" ili partije na č Ona je
govorila daje to storo forsko riceta i daje dobila na ć Je
ona mislila da je to bila od ć ili je bila rezultat
razmjene iskustvih sa drugim ženima koje su tamo dohodile,
neznon.
Kad son se jo pocela ć u pripremu sirnicih, znala mije
ć kako poseban trik, da pored kvosa stavin j oš jedon prašak
za pecivo. Jo son imala č svakih pol ure povirivot kako
mi reste tisto, a mati bi rekla da tisto kad ga stavin kisnit,
zaboravin. Ustvari, bilo je u nos doma jedno nepisono
pravilo. Sirnice je tukalo zamisit kasno navecer posli
presesjuna za Veli petak i ostavit kisnit do ujutro i onda hi
zamisit.
Vtrjen da ovi ricet ni nika pusta pamet i da puno famejih u
For ima isti ili č J o i danas pecen ove sirnice, neka j e to
malo teško i kako nasedneto tisto. Nisu puhle i "lagane"
kako ove modeme sirnice koje moreš kupit dobota po cilo
š ć u butigu, ali su meni guštožije. Drugi put koju
drugu storu ricetu. Neka se noj de da se ne zaboravi.
Mirjana ć
n ••••••••••••••••••••••••••
VAMO-TAMO
HVAR SE Č l lATOM,
SREBROM I GRAND PRIX
POULOM II I STAN BUlAl
O
d 5. do 10. č u turskom Istanbulu održao se
ll." Istanbul gasronomi festival". To je jedno od
ć svjetskih kulinarskih natjecanja, na kojem
sudjeluje i po nekoliko ć natjecatelja. Kao i šest
prethodnih godina hrvatski tim je predvodio đ
gastronomski sudac Ivan ć
Ovog puta je Hvar imao još jednog tima koji je tamo
branio hrvatsku zastavu. Naime, uz Matka š ć iz
Chefs club Croatia, Josipa ć iz Saveza
mediteranskih i evropskih regija i Sabine š ć u timu je
bila i Marija - Maja č ć č ć U svom
prvom nastupu pred đ žirijem Maja je u
kategoriji Modeme kuhinje zaslužila zlatnu medalju, a ć
istog dana u kategoriji Jela odjanjetine srebrnu medalju. U
istim kategorijama i s istim rezultatima nastupila je i njena
kolegica Sabina, dok je Matko zaslužio iste medalje u
kategorijama Modeme kuhinje i Ribe.
Josip je u kategorijama Jela odjanjetine i Ribe zaslužio dvije
srebrne medalje.
Nakon kratkog slavlja, Maja, Sabina i Josip prijavljuju i
natjecanje u Grand prix-u, što je najprestižnija kategorija na
svakom natjecanju, u kojoj se - za razliku od č
kategorija - č nacionalni timovi. Zanimljivost je da se
u ovoj kategoriji prijavljuju č dobro uigrani timovi
jer su namirnice nepoznate, a od dobivenih na licu mjesta
treba u 90 min. spremiti predjelo, glavno jelo i desert. Ušavši
prvi put zajedno u "boks", pod Majinom kapetanskom
palicom osvojili su drugo mjesto i srebrne medalje, te Grand
prix pokal. Dakle, ovaj put je u Hrvatsku iz Istanbula
zasluženo doneseno tri zlatne i osam srebrnih medalja, od
č se Hvar može č s jednom zlatnom i dvije srebrne
te Grand prix pokalom.
Ivan ć
28. studenog 2012. - 18. č 2013.
Sv. Barbara
Od 29. studenog do 7. prosinca uz krunicu u Katedrali molila
se idevetnica Bezgrešnoj .
Nova liturgijska godina (slovo C) č 1. nedjeljom
š š ć
Godišnja skupština Bratovštine sv. Nikole održana je u
crkvi Duha Svetoga u ponedjeljak, 3. prosinca. Uz redovne
izvještaje i govor predsjednika don Milija, bratimima se
obratio i biskup Štambuk koji je istaknuo važnost
redigiranja statuta Bratovštine.
Na sv. Barbaru, utorak, 4. prosinca, u Anuncijati je u 17.30
molj ena krunica i devetnica, potom j e č život, pa
je uslijedila sv. misa koju je slavio župnik.
Blagdan sv. Nikole biskupa
Blagdan sv. Nikole biskupa, 6. prosinca, č je u 6h
službom č č životom i misom koju je slavio
župnik u koncelebraciji s fra Jakijem u crkvi Duha Svetoga.
Uslijedio je blagoslov pomoraca, ribara i brodova na
ć U 10h don Marko je slavio misu kod č
kapele u Gornjem ć Župnik je u popodnevnim satima
u pratnji bratima sv. Nikole obišao katamarane koji su
pristali u Hvaru i dao prigodne poklone posadama. Bratimi
sv. Nikole proslavili su svoju godišnju svetkovinu na misi u
l8h, đ u Duha Svetoga. Preko mise, koju je slavio
župnik u koncelebraciji s kapelanom, predstavljen je novi
č Bratovštine Željko Novak. Tradicionalna č za
bratime i uzvanike bila je u restoranu Dela.
Na svetkovinu Bezgrešnog č ć BDM, 8. prosinca,
pjevanu misu u Katedrali u 10h slavio je župnik. Isti je
predvodio i misno slavlje u l7h u č crkvi Gospe
od Milosti, kojoj je ovo naslovni blagdan. Koncelebrirali su
mu gvardijan fra Joakim-Jaki Gregov, don Marko i p. Jozo,
benediktinac s Č koji je tih dana vodio duhovne
vježbe našim benediktinkama.
Po č koji se ustalio posljednjih godina, druge
adventske nedjelje, 9. prosinca, župnik je na misi u lOh
predstavio župi pripravnike za prvu č dok je kapelan
na misi u l8h predstavio pripravnike za krizmu.
č su poklonjeni molitvenik i krunica, a
krizmanicima Novi zavjet.
Istog dana je u č samostanu č podjela
darova za č ministrante i č zbor. Darove
su dijelili sv. Nikola i sv. Lucija, a u sve se umiješao i
krampus. Inicijatori i organizatori ovog đ bili su
Marijana Brejar č ć i s. Marija Beroš.
Misa za pokojnog predsjednika Franju đ
održanaje u katedrali na godišnjicu smrti, 10. prosinca.
Godišnja svetkovina Bratovštine sv. Nikole
Na sv. Luciju, 13. prosinca, u 17.30h izmoljena je jedna
desetica krunice, potom je dijelom pjevan, a dijelom č
,,život", pa je uslij edila misa koju j e slavio župnik.
Adventska duhovna obnova pod vodstvom č
Dragutina č trajala je od petka, 14., do nedjelje,
16. prosinca. Svake č u 17h bi č meditativnim
moljenjem krunice, a uslijedili bi misa i euharistijsko
klanjanje. Kako je u petak bio i spomendan sv. Spiridiona,
zaštitnika maslinara - na oltaru sv. Lucije bila je izložena
njegova ikona uz koju neki vjernici, po starom č
ostavljaju maslinovo ulje za crkvu - đ krunice i mise
pjevanje Život. č č je uz ove obrede predvodio i
župnu misu u lOh u nedjelju.
U subotu, 15. prosinca je č č devetnica
ž ć a u nedjelju, 16. prosinca, jutarnja - popularna
novena. Potonja je č bila bolje ć a
svakogjutra - osim nedjeljom kada je bila kod koludrica u 8h
č 5.30h.
ć nedjelju š š ć 16. prosinca, obilježenaje nedjelja
Caritasa. Za akciju Caritasa milostinjom je prikupljeno
8.085 kn. Preko župne mise č novi bratim sv. Križa
Ivo Hure.
Adventsko prikupljanje robe i hrane za Caritas trajalo je
od 10.-17. prosinca. U hodniku uz č dvorane na
prikupljanju su dežurali pastoralnog ć a odaziv
je bio č dobar. Kutije s prikupljenim poslane su u
Split kamionom č ć u utorak, 18.
prosinca, koji je pomogla nakrcati grupa muškaraca.
ž ć akcija č š ć Katedrale održana je u
č 20. prosinca. Sestri Klaudiji pridružila se grupa od
osam vrijednih žena.
Toga dana biskup Slobodan proslavio je svoj imendan,
spomen sv. Liberata. Č su u Biskupiju dolazili tokom
cijelog dana, a s. Marija Beroš je s djecom izvela prigodnu
č u 16h.
Biskupov ž ć domjenak bio je u subotu, 22. prosinca.
Okupio je č ć predstavnike civilnih vlasti
č gradova i ć Jelsa te ugledne osobe grada
Hvara. č je pozdravio generalni vikar don Stanko
č ć a nakon č predstavnika vlasti, prisutnima se
obratio i ć Nakon domjenka ć su
prisustvovali blagoslovu novih vitraja u biskupskoj kapeli.
Vitraj na č prozoru prikazuje Bogorodicu s
č Isusom te grb sadašnjeg hvarskog bisku:pa, a onaj
na zapadnom Uskrslog s grbovima biskupa Andre Stambuka
i Celestina ć Vitraje je izradio fra Joakim
Gregov.
Badnji dan, 24. prosinca, č je završnom novenom u
5.30h. Vjernicima je po č č post i nemrs,
premda više nije zapovijedan.
Pred Katedralom su i ove godine napravljene jaslice pred
malim vratima. Na njima su po župnikovoj ideji uz njega
radili Boris Tudor, Matko Selak, Ambroz ć Anna
č ć i grupa srednjoškolki. Vjernici su donosili stiropor,
karton i drvnu đ za gradnju jaslica, a iskorištene su
lanjske figure Josipa i Marije, koje je izradio Darko Šoša. Za
rasvjetu su se pobrinuli djelatnici Komunalnog ć i
Mili ć s ekipom, a bor uz jaslice donio je Ivica
ć Za podizanje velike jelke pred katedralom, kao i onih
u katedrali te jaslica pod propovjedaonicama pobrinuo se
zvonar Nikša č ć ć uz ć svoje obitelji.
U ć oltara s. KlaudijipomoglajeDinkaNovak-Kogo.
ž ć ispovijedanje bilo je organizirano u petak,
subotu i nedjelju, 21.-23. prosinca. Na Badnjak je u
Katedrali ispovijed bila u jutarnjim satima, a biskup
Jaslice pred malim vratima
Štambuk je u ispovijedao u biskupskoj kapeli i popodne.
Kroz prosinac župnik i kapelan obilazili su bolesnike.
ć u Hvaru bile su kod koludrica u l8h, franjevaca u
21 h te u Katedrali u 22h. Potonju j e predvodio župnik, koji j e
nakon službe za vrijeme pjevanja "Slave", pronio po
Katedrali ć i odnio ga na njegovo mjesto pred glavnim
oltarom. Lijepo vrijeme ć je ugodno druženje pred
Katedralom nakon ć uz č i ć
ž ć - svetkovina Isusova đ proslavljena je u
utorak, 25. prosinca. Koncelebriranu misu u Katedrali slavio
je u 10h biskup Slobodan sa župnikom uz sudjelovanje obje
bratovštine. Slavlje je nastavljeno č š ć pred
Katedralom. Hvala svima koji su pridonijeli č i
ć kao i onima koji su sve to poslužili. U 17h pjevanaje
č č a te je uslijedila recitirana misa.
Povodom ž ć biskup Štambuk uputio je svoju
poruku. Evo nekoliko citata: "Svake se godine
svetkovanjem ž ć svima ć č teologija'
koja nadilazi našu umnu spoznaju i č Isus
svojim utjelovljenjem pokazuje da je lijepo 'postati
č ... ž ć je, zar ne - slavlje života, pa i slavlje
tijela! ... ž ć u vrijeme kada se, prema zamisli nekih, olako
prilazi tjelesnom, osobito kad je č o odgoju mlade
generacije, u vrijeme kad se zanemaruje važnost
roditeljskog odgoja i kada se dijete č da više 'nema
mame i tate', ć da su oni samo 'najbliža rodbina'. A sve se
to - nekom č alkemijom po kojoj se od neplemenitog
dobiva plemenito! - nudi mladima na 'tržištu života' kao
'salamunsko rješe,ye' za sve ć odgoja ... š ć
č pažljivost, 'zarazno' lijepo vlada,ye prema
svakome i u svakoj prigodi ... osobita osjetljivost za istinu i
pravednost ... urednost življenja u obitelji i izvan nje; to mora
biti 'produkt to mora biti č 'okvir' u kojem
prikladno može stajati i - 'slika' naše vjere."
Pjevana misa blagdana sv. Stjepana č bilaje
u srijedu, 26. prosinca, u 10h, a slavio je župnik. U l7h
pjevana je č a potom je župnik blagoslovio vodu za
blagoslov obitelji. Recitiranu misu predvodio je don Marko.
Na blagdan sv. Ivana đ 27. prosinca, č je
blagoslov obitelji. Ove je godine krenuo iz Majerovice.
Blagoslivljali su župnik i kapelan i to popodne po rasporedu,
a ujutro (katkad i č po dogovoru. Blagoslov po
rasporedu je potrajao do subote, 12. č (po dogovoru se
nastavio i kasnije kroz č
Za vrijeme trajanja blagoslova don Mili i don Marko slavili
su misu ujutro kod benediktinki, dok č danom mise u
Katedrali nije bilo.
Sv. Mladenci - blagdan Nevine č petak, 28.
prosinca, obilježen je sv. misom - koju je slavio biskup
Štambuk - i blagoslovom djece u 15.30h u Katedrali. Biskup
j e dao poklon majci đ prisutnog dj eteta.
Po ć ustaljenom č na blagdan Svete obitelji,
nedjelja, 30. prosinca, preko župne mise proslavljene su
"okrugle" obljetnice braka naših župljana. Tako su 10.
obljetnicu slavili Dragan ć i Ivana ć Ivica
ć i Katarina ć Ivo Hure i Anita Matjeta te
Katija ć i Rupert Dawnay, a 25. Tonko ć i
Gorana ć te č ć i Marija turin. Oni su
obnovili č ć a na kraju mise župnik im je
podijelio prigodne darove.
Istog dana, nakon č mise, održanje ž ć koncert
Katedralnog zbora sv. Cecilije. Gosti č bili su Faroski
kantaduri iz Starog Grada. Hvarskim zborom ravnalaje mo.
Klara č ć ć uz pratnju orguljaša Marka ć
Solisti su bili s. Marija Beroš, Zoran ć Željko
Novak, Nikola ć i Margarita č ć a dvije
pjesme izveo je komorni ženski sastav katedralnog zbora.
Neke pj esme pratili su flautistica i mladi gitarist Toni Tudor.
Stara godina č je misom zahvalnicom u
ponedjeljak, 31. prosinca. Misu je slavio biskup Štambuk u
koncelebraciji s župnikom i don Pavlom ć
Prije propovijedi župnik je iznio župnu statistiku i, po prvi
put, izvještaj o financijama župe za proteklu godinu. Na
kraju mise pjevanje" Tebe Boga hvalimo".
č pred Presvetim č je u 23h u Katedrali, a
animirao ga je župnik. Malo prije ć završeno je
klanjanje, a okupljeni su preselili u č dvorane uz
okrepu i
Zazivom Duha Svetoga č je č misa u lIh na
svetkovinu Marije Bogorodice - Novu godinu, 1. č
2013. Uz koncelebraciju župnika i don Pavla, misuje slavio
biskup Slobodan. Posluživalo je po pet bratima sv. Križa i sv.
Nikole. U 17h pjevana je č a uslijedila je recitirana
misa koju j e slavio don Marko č ć
Bogojavljenje - sveta Tri kralja - proslavljeno je u
nedjelju, 6. č U Katedrali je misa bila samo u IOh, a
slavio je župnik. Kod franjevaca je misu u Uh slavio fra
Jaki, dokje č koncelebriranu misu u l7h predvodio
biskup Štambuk. Ta se misa tradicionalno u Hvaru smatra
završetkom ž ć vremena - premda ono traje do
nedjelje Krštenja Gospodnjeg - pa je na kraju, uz pjevanje
"Tebe Boga hvalimo" ć prenesen iz Bet1ema na glavni
oltar. Nakon mise bile ja zakuska u refektoriju samostana.
č priredba
Vokalni ansambl KUD-a Klek iz Ogulina održao je
koncert kolendi u katedrali u subotu, 12. č Uz njihje
nastupio i zbor sv. Cecilije iz Jelse, č je voditelj Slavko
ć bio i inicijator ovog koncerta.
Blagdanom Krštenja Gospodnjeg, nedjelja, 13. č
č je ž ć vrijeme. Nakon č mise djeca
su izvela ž ć priredbu u Katedrali. Djecu je pripremao
biskup Štambuk uz ć Anne č ć Nastupio je i
Marinko ć na trubi, a program su vodile Antonela ć
i Marinela ć
Od 14. č č pobožnosti č su u 18h, a
nastavljene su mise pred orkom sv. Prošpera utorkom i
klanjanje kod koludrica
Sv. Antonij opat, uz sv. Ivana Krstitelja naslovnik crkve i
samostana benediktinki, proslavljen je č misom u
l8h u č 17. č Misu je slavio don Marko u
koncelebraciji s župnikom i fra Jakijem. Nakon mise,
koludrice su za vjernike priredile mali domjenak u muzeju
samostana.
I
Susret Hvarana u Zagrebu bio je u srijedu, 23. č
Misu u crkvi sv. Petra slavio je don Toni ć
Blagdanom ć sv. Pavla, u petak, 25. č
završena je molitvena osmina za jedinstvo š ć koja se
od 18. č svake č molilauKatedrali.
Prikazanje Gospodinovo u hramu - Kandalora
ć proslavljeno je misom na Kruvenici u subotu,
2. č U 8h č je ophod sa ć oko crkve, a
uslijedila je misa koju je slavio župnik. U l5h u istoj crkvi
moljen je ružarij uz molbenicu Gospi Kruvenici. Nakon
molitve, vjernici su tradicionalno zapalili pokoji cigaret. U
Katedrali j e misa bila u 18, a đ je slavio župnik.
o
Spomen sv. Blaža ove godine se poklopio s nedjeljom, 3.
č Premda je nedjeljna misa imala prednost nad ovim
spomenom, nakon misa održan je tradicionalni blagoslov
grla. Na misi u lOh Bratovština sv. Nikole predstavila je
novu sestrimuAnnu č ć
Hvarski zavjetni blagdan sv. ž ć otvorenje izlaganjem
relikvija i č č u Katedrali u utorak, 5.
č Uslijedila je misa koju je slavio don Marko, a potom
je zbor otpjevao Candottijev "Miserere", tzv. hvarski
"Smiluj se meni Bože". Relikvij e su bile izložene do 20h.
Istog dana u 19.30 u Anuncijati održana je Godišnja
skupština Bratovštine sv. Križa. U odsustvu duhovnika
Bratovštine, biskup Slobodana - koji je tih dana bio na
č u Splitu - za duhovni dio Skupštine pobrinuo se
župnik.
Na sam dan blagdana, 6. č jutarnja misa u Katedrali
bilajeu 8h, a relikvije su bile izložene cijelog dana. U 17.45
pjevanje Oratorij sv. ž ć a zatim je župnik slavio misu
uz koncelebraciju don Stanka č ć don Emila š ć
don Tonija ć fra Joakima Gregova i don Marka
č ć Na kraju je održana procesija s relikvijama "do tri
skaline". Bratovština sv. Križa proslavila je toga dana svoju
godišnju svetkovinu, pa su nakon obreda bratirni č
č i uzvanike č u restoranu "Dela".
Prvo č š ć Marijinim svetištima u Godini vjere
održano je u subotu, 9. č Grupa od 50-ak vj ernika j e u
vlastitom aranžmanu došla u svetište Gospe od Zdravlja na
č ć u Jelsi. U 10h č je misa koju je slavio don
Marko č ć a propovijedao je don Mili. Za vrijeme mise
ispovijedao je don Jurica ć Nakon mise bila je mala
pauza, a potom je župnik Pitava i Jelse don Stanko č ć
održao predavanje o Marijinoj vjeri. č š ć je
č s pola sata klanjanja pred Presvetim, koje je
animirao don Marko.
U nedjelju, 10. č č blagdana Gospe Lurdske, u
popodnevnim satima organiziranje susret starijih osoba u
č dvoranama. Srednjoškolska grupa izvela je
nekoliko pjesama.
Predkorizmeni sastanak Pastoralnog ć održan je
istog dana u 19h u vj č dvorani.
Pepelnicom - Č srijedom č je sveto
korizmeno vrijeme č je č č zvonjavom u
ć s 12. na 13. č U 18hmisu s obredom pepelj enj a
j e slavio župnik u koncelebraciji s kapelanom.
Korizmeni raspored bio je ustaljen kao i proteklih godina-
ponedjeljkom krunica i "Smiluj se meni Bože", utorkom
krunica Krvi Kristove ili 5 rana Kristovih, srijedom križni
put, klanjanje od 16 do 18 kod koludrica, petkom
oratorij, subotom krunica Gospi Žalosnoj i pjevanje
Gospinih žalosti. Nedjeljom je bio križni put na otvorenom
od č crkve do u Burak. Prve korizmene nedjelje
postaje su č Pastoralnog ć Ove godine nije
bilo propovijedi prije č mise, nego se pjevao "Smiluj
se meni Bože" pa bi uslijedila misa s propovijedi. Ove
č mise predvodio je župnik Selaca i Starog Grada
don Ivica Huljev.
Dana 16. č župnik je uz asistenciju dviju mama,
Doroteje ć Ć i Rine ć poveo 19 djece na
snježni izlet na Biokovo. Grupu su osnovci koji su se
kroz š š ć potrudili biti na dnevnim misama te dio
ministranata.
Snježni izlet
na Biokovo
••••••••••••••••••••••••••
28. 11. I ć pokušaj 50. sjednice propao. - Na ć
pokušaju održavanja 50. sjednice gradskog ć u đ
okupilo se 7 ć liste Dica s Pjace i 1 HDZ-ov ć
što nij e bilo dovoljno za kvorum.
29. 11. 47 č đ č dobilo oznaku HOP. -
Oznaku kvalitete "Hrvatski č proizvod" (HOP), koju
dodjeljuje Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova
Europske unije, u hvarskom Arsenalu dobilo je 47 č
đ č za 79 proizvoda i proizvodnih linija, od č
njih 17 iz Splitsko-dalmatinske županije: s otoka Visa,
Hvara, č i Šolte. ć ministra regionalnog
razvoja i fondova EU, Venko Ć ukazao je na kvalitetu
proizvoda izniklih iz tradicije otoka i č č
đ č te zahvalio svima koji su ove godine pokazali
izvrsnost. Od č projekta 2007. oznaku HOP dobio je
121 č đ č za 334 proizvoda i proizvodne linije s
19 otoka i poluotoka Pelješca. (SD)
1. 12. SDP-ov č č kandidat predstavljen
medijima. - Predstavljanju kandidata SDP-a Rina
ć uz medije prisustvovali su ministar uprave Arsen
Bauk, ujedno i predsjednik ŽO SDP, tajnica ŽO Sandra
ć š ć i GO SDP Hvar.
4.12. Hvar "potonuti" u ulju. - Mnogi su maslinari zbog
dugotrajne suše do kraja rujna gledali u nebo i č kišu.
Onda se odjednom dogodilo č sitne bobice su nakon
prvih kiša postale krasne masline, ponegdje č trešnje,
tako da su se grane na 165.000 stabala na škoju savijale, a
nerijetko i pucale od velikog uroda. Zato ć vam ć
težaka, kad ih danas pitate kakva je 2012. g., ć da je
č i da bi otok Hvar naprosto mogao potonuti u ulju.
(SD)
5. 12. č se Vladin povjerenik. - Ponovio se isti
scenarij kao i tjedan dana prije - na sazvani nastavak 50.
sjednice Gradskog ć došli su samo 4 ć NL-a
"Dice s Pjace" i Nikica ć (HDZ), paje zbog nedostatka
kvoruma sjednica ponovno sazvana za 18. prosinca.
Blokada rada ć traje od 25. kolovoza 2012., kad je
predsjednik Zoran č ć (HSS) dao neopozivu ostavku.
,,Kao č mogu ć da zasigurno ć
nasjesti na ovakvo ponašanje pojedinih ć i da ć
ustrajati na đ svih projekata đ
kvalitete života naših đ kazao je ć č
se reakcija resornog ministarstva i Vladin povjerenik koji bi
do lokalnih izbora, u suradnji s č donosio
barem ć odluke č za funkcioniranje gradske
uprave. (SD)
10.12. "Dužobalnu prugu vratite č
Dužobalna trajektna linija Rijeka-Split-Dubrovnik, kojoj
prijeti ukidanje, može opstati i donositi prihode
"Jadroliniji", ali uz korjenite promjene plovidbenog reda,
••••••••••••••••••••••••••
smatraju č Nezavisnog sindikata pomoraca č
brodova Hrvatske (NSPPBH). ,,Nadležnoj agenciji i našoj
kompaniji predlažemo da se pruga ć održava tako da
trajekt samo jednom tjedno plovi od Rijeke do Dubrovnika i
u suprotnom smjeru, a da dvaput tjedno povezuje Rijeku,
Split, Stari Grad, Vis i č Time bi se zasigurno
ostvarili bolji financijski č i rasteretile bi se lokalne
linije i ostvarilo toliko spominjano, a nikada realizirano
đ č povezivanje" č kap. Grgo ć
predsjednik NSPPBH. (SD)
10. 12. Mjuzikl na 13. Marinovim danima. -
Srednjoškolska grupa "Nastanjeno srce" i Plesni studio
mladih su 9. ilO. 12. u refektoriju č samostana
izveli mjuzikl "Lito, kako i sve, duro i paso, a provo jubov
ostaje", sastavljen od tekstova iz knjige "Otok" Marina
ć i zapisa Frane ć
11. 12. Oleina 2012. - Na prvom kušanju mladog
maslinovog ulja "Oleina 2012." u restoranu "Zlatna
školjka" okupila se grupa ljudi - koji se č druže u ć
"Marin" - kako bi č č je ulje najbolje. Pobijedilo je
ulje Siniše ć č ć a nakon degustacije
uslijediloje druženje uz lešojanjetinui vino.
13. 12. Koncert za Orlanu. - Udruge koje koriste prostor
OrIane organizirale su koncert u svrhu prikupljanja
sredstava za sanaciju prostora i osiguranje normalnih uvjeta
za rad i č rekvizita. U Arsenalu su nastuyili klape
Bodulke i Galešnik, č zbor Forski ć FD Saltin, PD
Hvar i Gradska glazba Hvar.
14. 12. 2012. - 12. 1. 2013. ž ć š
đ - U petak, 14. 12., starija grupa č ć
izvela je predstavu "Neposlušne zvijezdice"; koncert
Baletnog studija održan je u nedjelju, 16. 12.; predstavu
"Skriveni ž ć izveli su Plesni studio mladih i zbor OŠ
Hvar u č 20. 12.; ž ć sajam trajao je od 21.-30.
12.; u petak, 21. 12., u Uh bio je scensko-glazbeni kolaž OŠ
Hvar, u 15.30 podjela darova za djecu koja nisu upisana u
ć i u 17h za ć djecu - obje uz predstavu
"Balonijada" skupine "Iza duge" iz Splita, u 20h bio je
humanitarni koncert Lions cluba; Plesni studio mladih izveo
je predstavu "Vjeruj" u subotu, 22. 12.; mlada dramska
skupina GSU Stella Maris održala je predstavu "Kako je
Stanko - smotanko ukrao ž ć u dva navrata - 23.12. i 12.
1.; knjiga "Zeleni 40 godina" predstavljena je u srijedu, 26.
12.; č Nove godine bio je ispred đ uz koncert grupe
"La troya" i Giuliana; ž ć predstava" djece iz Zavale
održana je u petak, 11. 1. (ako nije č č
mjesto đ
14.12. Akcija "Za blagdane mira i Hrvatsku bez mina. -
Akcija je đ u OŠ Hvar tokom prosinca, ć
uvjeriti djecu da novac namijenjen kupnji petardi radije daju
za ć Hrvatskom centru za razminiranje.
••••••••••••••••••••••••••
16. 12. Radovi na vratima Arsenala izazvali č
stavove. - Probijanje novih vrata na sjevernom zidu kata
ovog monumentalnog spomenika kulture izazvalo je
polemike. "Grad Hvar je ishodovao Potvrdu glavnog
projekta koji se sastoji od osam knjiga u kojima su osim
arhitektonskog dijela i projekti instalacija. Isto tako
napravljeni su i svi izvedbeni projekti, pa je proces izrade
č dokumentacije time završen. Sva dokumentacijaje
đ uz stalnu suradnju s Ministarstvom kulture -
Konzervatorskim odjelom u Splitu, te je na dokumentaciju,
uz posebne uvijete i suglasnosti nadležnih službi, dobiveno i
Rješenje o prethodnom odobrenju Ministarstva kulture"
iznosi Ita č ć viša savjetnica u gradskoj upravi.
"Gradsko ć Hvara donijelo je odluku o korištenju
Arsenala, prizemlja i kata. Prizemlje ima postati
višenamjenska dvorana, dok je kat namijenjen muzejsko-
galerijskoj svrsi. Time je đ djelatnost koju MHB
obavlja od 1957. godine, a od 1982. temeljem Sporazuma
đ Mjesne zajednice Hvar i Centra za zaštitu kulturne
baštine otoka Hvara. Stupanjem na snagu Zakona o
ustanovama prostori na katu Arsenala predstavljaju
imovinu ustanove. No, kako se ni č ne prakticira
đ odluka Gradskog ć tako je prizemlje
••••••••••••••••••••••••••
Arsenala zamalo postalo knjižnica, a ni MHB nije č u
artikuliranje prostora na katu. č ć od
č mandata uzurpira muzejske prostore kada je
provaljeno u č galeriju iz koje još nije bio iznesen
savfondus. " žali se Nives ć ravnateljica MHB-a.
(SD)
17. 12. ć Hvar. - Postavljanjem velike č jelke
na Pjaci u ponedjeljak, 17. 12., završeno je ž ć
ć grada Hvara. Na ukrašavanju su radili djelatnici
Komunalnog ć
30. 12. Moli Onte najbolji težak na škoju. - Antun Tudor
(71), nazvan Moli Onte, đ č 1710 stabala maslina,
oko 20.000 trsova vinove loze ijoš nešto levande, a uz sve to
ima dvije ć u kojima se bavi i turizmom. ,,Mnogi mi kažu
kad bi svakoj mojoj maslini rekli 'dobar dan' da bi se
umorili, ali ja im uvijek odgovorim da se sve pomalo stigne
odraditi. Naravno, pomažu mi supruga Ana, zet Marko
ć a i ć č kadje to potrebno. Ponekad đ
i prijatelji, a 2012. godina se svakako pamtiti po urodujer
smo ubrali gotovo 2 vagona maslina i preradom dobili oko
25 hektolitara ekstra č maslinova ulja.
đ ljudi ovdje znaju ć da smo mi maslinama
gospodari, a vinovoj lozi tek sluge, što č daje puno posla
i u vinogradima, a za levandu mogu ć da je pretežito
izgorjela i da nije turizma, sve bi bilo vrlo slabo" - govori
Moli Onte. (SD)
31. 12. DVD Hvar osvojio 32. novogodišnji turnir. - U
fmalu malonogometnog turnira DVD Hvar pobijedio je
Galapagose rezultatom 4:1. Najbolji strijelac turnira bio je
Šime č ć (DVD Hvar) sa 13 golova, dok je najboljim
vratarom proglašen Tino ć (Galapagosi).
31. 12. Na č Uprave č Hvara Gordana
č ć - Nadzorni odbor tvrtke č Hvar opozvao je
dosadašnju Upravu te imenovao novu kojoj ć na biti
Gordana č ć uz Aleša Vobruba i Brad1eya Tyler
Taylora. Novi zamjenik predsjednika NO je Jean Francoiss
Ott.(SD)
1. 1. 2013. U difuznim hotelima Hvara ove zime 2000
postelja. - Prvi organizirani privatni smještaj koji bi se
pretvorio u takozvane difuzne hotele mogao bi ć ove zime
u Hvaru ponuditi gotovo 2000 postelja! ,,Mi smo ć
proteklog ljeta č sa č prodajom i
bookiranjem privatnih apartmana, za koje smo osposobili
recepciju na kojoj su se mogle dobiti sve informacije o
slobodnim krevetima i ostalo. To je pravi put u ozbiljno
bavljenje turizmom u ć a sve sobe koje se
zajedno prodaju moraju biti iste kvalitete. Imamo i
organizirani servis š ć apartmana po boljoj satnici od
drugih, a posao ć širiti i na druge obrtnike i uslužne
djelatnosti rekla je Ana ć predsjednica Udruge
č Hvara. (SD)
2. 1. Hvarska novogodišnja regata okupila 200
č - Hvarani su po 36. put uspješno organizirali
đ Novogodišnju regatu (28.-31. 12.), što je u
Arsenalu, uz nastup Gegota, č otvorila nova
predsjednica HJS-a Ana Mrak Taritaš. Vrijeme je
organizatorima iz JK Zvir išlo na ruku, pa su optimisti
odjedrili ukupno sedam plovova, a naposljetku je najbolji
bio Tin ć (SC Clivo). Regata je ujedno bila i
Otvoreno prvenstvo Hrvatske. Na Staru godinu optimisti su
jedrili navigacijsku regatu "Memorijal Zdenko ć
Laseraši su odjedrili jedan plov manje od optimista, a
••••••••••••••••••••••••••
pobjednici su bili: u klasi 'Standard' Filip š ć (JK
Mornar), u klasi 'Radial' - Pavel Babych (Transbunker
Sai11ing team, UKR), te u klasi 4.7 Toni š ć (Y.C. Labud).
(SD)
11. 01. Povjerenik u Hvaru. - Vlada RH na svojoj 71.
sjednici prihvatila je prijedlog rješenja o raspuštanju
Gradskog ć grada Hvara. "Od Vlade smo i č
raspuštanje ć jer ljudi koji su ga vodili naprosto nisu
radili svoj posao. Naprotiv, svoj život su posvetili 'miniranju'
projekata, č i svojim uskim interesima. Nadam se
da ć nam Vladin povjerenik, koji je imenovan na
zatvorenom dijelu sjednice, ć da više ne gubimo
vrijeme na zavidne ljude koji emitiraju lošu energiju", kazao
je č ć Potpredsjednik GV Rino ć
(SDP) je rekao kako "zbog ukupnog ponašanja Hvaru više
nikada ne bi poželio č poput Pjerina ć
Od Vlade je odluku o povjereniku č još i ranije,
upravo zato da bi se izbjegle negativne odluke, a od njega
sada č da č prije donese sve što je potrebno za
privremeno financiranje, što bi č da se nastave
č projekti i ć koliko-toliko normalno
funkcioniranje grada. (SD)
17. 01. Stalna katamaranska veza Pescara-Komiža-
Hvar-Split. - Komiška č i saborska
zastupnica Tonka č ć boravila je u Pescari gdje je
razgovarala s tamošnjim č o uspostavljanju
katamaranske linije. "Talijani su izrazili želju da grad
Pescara od svojih sredstava kupi katamaran koji bi
održavao stalnu vezu na relaciji Pescara - Komiža - Hvar
Split' kazalaje č (SD)
21. 01. ć "pali" Free For Radio? - 15. č ove
godine Katija č ć preko portala www.otok-hvar.com
obratila se javnosti u vezi s prestankom rada FFR-a. ,,zbog
č stava opstruiran nam je rad blokadom informacija
iz Grada, širenjem dezinformacija i č -
neizvršavanjem odluke Gradskog ć o isplati č
sredstava koja su bila č za preživljavanje radija. U
ime cijele ekipe zahvaljujem svima koji su nas slušali i
podržavali" kazala je K. č ć č radija Jovan
ć tvrdi da FFR sada ne emitira zbog servisiranja
radijske i š č opreme. "Tvrtke č centar d.o.o
i Fontik d. o. o) su se obvezale isplatiti mi dogovoreni č
iznos za opremu, u suprotnom ugovorno mi je pravo,
preuzeti natrag njihove udjele. Podnio sam zahtjev za
preuzimanjem udjela, te time ponovno ć l OO-postotni
udjel u radiju." govori Braj ć s napomenom da ć
postoji preliminarni dogovor da u radio đ privatni
investitor. ,,FFR-uje privatna tvrtka, pa se grad Hvar nema
pravo miješati u njihove financijske probleme. Ipak,
apeliram na profesionalce i poduzetnike da pomognu radiju,
te podržavam sve korake č i vlasnika radija Jovana
ć "rekao je hvarski poteštat P. ć (SD)
24. 01. Orco grupa tuži Hrvatsku. - Orco je Agenciji za
upravljanje državnom imovinom uputio zahtjev za
pokretanjem arbitražnog postupka, u kojem od države traži
odštetu ć od 30 mil. eura. Taj zahtjev navodno pravdaju
neizvršavanjem obveza države u okviru javno-privatnog
partnerstva u č Hvaru. ,,I mi imamo cijeli niz
primjedbi na ponašanje Orca - od toga da mnogi hoteli na
Hvaru ne rade, preko toga da je u neke hotele uloženo
premalo, pa do toga da se novac u nekim hotelima doslovno
rasipao. Stoga bi naša potraživanja od Orca mogla biti i
ć od onoga što oni traže od nas" kaže anonimni Vladin
izvorzaSD.
25. 01. ć muzeja 2013. ć Ivanu Franji
ć - O 440. godišnjici đ I. F. ć
ć muzeja je zamišljena kao razgovor hvarske novinarke
(Nira č ć i ć (Marinko ć Ante
Novak-Bakica nastupio je kao engleski kralj Jakov I. ć
izlaganje održala je Nives ć Muzej hvarske
baštine je za ć muzeja izložio u Salonu Hanibala ć
sedam ć knjiga te napravio izložbu ć
naslovnica i ilustracija iz knjiga, a ugodno druženje
nastavilo se na domjenku.
•••••••••••••••••••••••••
30.01. Djelatnici FFR: Rosso je radio više od svih nas, a
primao je minimalac! - Na portalu otok-hvar. com 23. 1.
oglasio se i bivši direktor FFR-a J. Rosso koji je suglasan s
K. č ć pa se opet javlja ć ž ć bivšeg
direktora da je financijski uništio radio. ć dana na
portalu su osvanule izjave Z. č ć i R. ć
bivšeg predsjednika i potpredsjednika GV-a, te Ante
ć i Lovre Tudora, direktora č centra"
d.o.o. i "Fontika" d.o.o., koji đ ono što je Rosso
prethodno iznio. Rosso kaže kako je još polovinom 2012.
bilo razvidno da bez fmancijske potpore Grada Hvara FFR
ć opstati, a da č ć nije postupio po
č GV-a da Radiju isplati godišnji iznos od 150.000
kn. Bivši zaposlenici FFR-a su Rossu pismom dali podršku:
"Nakon svega što je ispisano na stranicama portala, nakon
svega što se moglo š č na Facebooku i u drugim
medijima, mi kao bivši djelatnici možemo samo ć krivca
za neuspjeh FFR-a tražite negdje drugdje. Urrljesto imena
Joška Rossa kojeg se danas blati, mi jako dobro znamo uz
č bi ime trebalo stajati 'Krivje'."(SD)
30. 01. Tunelarina pola karte za trajekt. - č i
č Splitsko-dalmatinske županije apsolutno
podržavaju projekt tunelskih mostova kojim bi se otoci
povezali s kopnom, no da bi se sve uspješno realiziralo,
nužna je ć države. "Tunelski mostovi kakve mi
projektiramo su najlakši i najjeftiniji č da}e otoci
povežu. Na ovaj č primjerice, povezane su Svedska i
Danska i to se pokazalo izvrsnim rješenjem" - pojasnio je
Boženko ć iz tvrtke ć inženjering". (SD)
31. 01. N a otoku se može ostati i opstati. - đ č koji
su dobili etiketu Hrvatskog č proizvoda primio je
župan Ante Sanader. S našeg otoka etiketu su primili: Ana
ć (OPG, ž š ć Sandra č ć ("Agro-Hvar",
Hvar), Mirna ć (VZ "Vrisnik", Jelsa), Anais
ć ("Ivanov kruh", Jelsa), Boris ć (OPG Stari
Grad i PZ "For-med", Hvar) i Andrij a ć (PZ č
4.2. "Solution Hvar" gubi korak s rokovima. - Energetski
program vrijedan 2,19 mil. eura, uz podršku Europske
komisije, ozbiljno zapinje na preprekama siromaštva i sive
ekonomije, te interesnim i č pripetavanjima. K
tome pokrenuti projekti moraju biti dovršeni do kraja
prosinca. Iznimno se od EU-a može zatražiti produljenje
rokova i to samo za 6 mjeseci. (SD)
6. 2. BK Ružmarin dobio
glasnogovornika. - BK Ružmarin
održao je redovnu godišnju skupštinu.
đ ostalim, izabran je
glasnogovornik kluba Ante ć
Duda. Odsada aktivnosti hvarskih
balotera možete pratiti i na profilu
http://www.facebook.comlbk.ruzmarin
8.2. ć se ozlijedio ž ć starici. - č
ć je ć ulicom č zapomaganje i dozivanje u
ć te se odmah i bez razmišljanja stubištem popeo do
prvoga kata ć no vrata su bila iznutra č Ipak,
stupio je u kontakt sa ženom koja je ležala na podu i nakon
toga laktom razbio staklo, otvorio vrata i podigao je. (SD)
8.2. Izložba "Hvar zimi". - Gradska knjižnica Hvar drugu
godinu za redom organizirala je foto č i izložbu "Hvar
zimi". Izložbaje otvorena 1. 2., a posjetitelji su mogli glasati
za najbolju fotografiju do 8. 2. U konkurenciji preko 100
fotografija prvo mjesto i nagradu od 1000 kn osvojila je
Marinela ć druga je bila Ita č ć a ć Ana
ć
10. 2. Koncert za Valentinovo. - Stelice i mladi gitaristi
GSU Stella Maris održali su koncert u č
samostanu u nedjelju, 10.2.
1.-12. 2. Karnevalska đ - Udruga "Forske
užonce" bilaje na samoborskom fašniku od 1.-3. č U
subotu, 2. 2. NK Levanda organizirala je u "Dele" Zelenu
ć dok je Bila ć - maskenbal veterana NK Hvara bila
ć subote, 9. 2., u istom prostoru. Male maškare,
povorka č ć bila je u petak, 8. 2. - povorka je
završila u Arsenalu gdje su podijeljene po tri nagrade za
č u paru i grupne maske. Na Zodnji od
Karnevala, utorak, 12. 2., povorka je krenula s Dolca u
14.30h, a zbog prognozirane kiše - koja ipak nije pala -
ć đ bila je u Arsenalu. Žiri u sastavu Katica
Č Dinka š ć i Miko ć Ž ž nagradio je
Sulejmanov harem iz Hvara, budiste iz č i
svetonedijske ć a u kategoriji osnovaca ć
(2. r), male rockabi11yje (4. r) i gangnam style (7. r). Za sve
zlo protekle godine na Buki od ć kažnjen je
spaljivanjem Jure Karneval - ove godine zapravo Jurka - u
liku kulture pod optužnicom ,,Kultura je samo mit, turske
serije sad su hit!" Zabava je nastavljena u kavani hotela
"Park", a č maskenbali bili su u ,,Pink Champagnu" i
na Brusju. Nakon što je izostao posljednjih par godina,
ponovno je izašao i glasnik hvarskog karnevala - Celegat.
Zbog financijskih i drugih nepogoda tiskan je u tek 100
primjeraka koji su rasprodani umanje od 15 min., ali možete
ga č online na linkovima http://www.otok-hvar.coml
dokumentilnovostilcelegat20 13 .pdf ili
https:llwww.joomag.com/magazine/mag/
0172060001360767919/p1.
12. 2. č č Doma kulture. - ć ć godinu
zaredom Dom kulture organizirao je na Zodnji od Karnevala
č poezije za svoje bolje polovice u konobi "Luviji".
Prof. Milan Lakoš priredio je kulturnjacima pjesme
č ć koje su oni vrhunski interpretirali.
Posebno treba pohvaliti debitante - don Milija ć
Duška š ć Jackya ć i trojac Tudora iz
Mi1ne. Na kraju je pohvalu Domu kulture izrekao pjesnik
Jakša Fiamengo, a u ime žena Nada č ć č je
pjesmu-zahvalu koju je sama napisala.
••••••••••••••••••••••••••
~ ••••••••••••••••••••••••••
Pri se plovilo najidra, pokje brod moga plovit somo
kad je bilo vitra. A onda bi bome bilo i botih.
Frotar na brod se pristraši i pito kapitona:
"Šjor kapiton, je opasno?"
"Ne strašte se Padre, dok1i momori beštimaju, ni zla.
Ali kad pocrnedu zazivat Gospu i svetega Mikulu, e
onda bi e ć moglo bit opasno!"
Vitar se raspuho, a bote naresie.
Frotar proviri iz kabine i pito kapitona:
"Je još beštimaju?"
"Je, je, još beštimaju!" odgovori kapiton.
,,0, fola Bogu!" uzdahne frotar.
***
Frotar plovi na leut kad je bonacalo, pok su svi na brod
tukali pomalo veslat. Bilo je teško pok pitodu frotra:
"Padre, biste Vi malo vesla1i!"
"Ne do mi red!" - govori frotar.
Ma su posli skuho1i brujet. Pitodu:
"Padre, biste došli jist!"
Odgovoro: "Posluhje sveta stvor!"
JACU Y,",S
'ioen) W\Aj
r
CETIO &:ll-ILI
OO
o
\<0\10 l A HENE
NHA 1:>OIlE NA,
MO\U srRp.NU ~ ?

ć i sestre č Vazmenim otajstvom
Spasitelja našega Isusa Krista!
Da nas Bog nije "zamilovao u svom Ljubljenom
Sinu" i da Isus nije prihvatio ispuniti volju č
"poslušan sve do smrti na križu" mi ne bismo bili ć i
sestre! Možda bismo, ako bismo to zaslužili svojim
ljudskim kvalitetama, bili na neki č "predstojnici"
nekima od vas, ili neki od vas nama. Bili bismo u odnosu
đ ili đ koji bi mogli jedni drugima
zamjerati, suditi, đ diskreditirati, jedni drugima
praviti "dešpete", "podmetati klipove" ili, ako bismo bili
izuzetno dobro raspoloženi, jedni s drugima đ
Ovako nas je Isus ujedinio sa sobom, č š nas svojim
Tijelom, i ma što mislili ili ć jedni o drugima,
pripadamo jedni drugima, dijelovi smo jedni drugih i
kao što Isus živi u svima nama tako i mi živimo jedni u
drugima.
Tako naše sakramentaino zajedništvo s Isusom postaje
imperativ za naše svakodnevno đ zajedništvo
u životu što ga živimo.
O blagdanu Kristova ć blagdanu kojim Bog
đ Isusov projekt "Kraljevstva" želimo vam
svima puno radosti i mira. Neka i ta radost i taj mir
dobrim dijelom proizlaze iz svijesti da, ujedinjeni u
Isusu, ,,nosimo bremenajedni drugih".
Neka iz doživljaja tog zajedništva u Kristu proistekne
htijenje da se zalažemo i č samo ono što je za
dobro, za jedinstvo sviju nas!
Kristovo nas ć povuklo prema "gore" da ne
potonemo u đ i nedjelovanju i uvelo nas u život u
Duhu koji nam "dozivati u pamet" ono što je vrijedno
za puninu života koju sanjamo, kojoj se nadamo.
SRETAN VAM USKRS
don Marko i don Mili
UVODNIK ............................................... ............................................... 2
ŽUPNIKOVABESIDA .................................... .. ..................................... 3
FORSKA VELA ŠETEMONA ............................................................... 8
SVE NADE STAVITI U BOŽJE RUKE ................................................. 9
SVRHA I SMISAO ŽRTVE .................................................................. 10
PITAM SE, PITAM ................................................................................ 11
PRIJATELn MISUA ............................................................................. 12
SV. JELENAKRIŽARICA .................................................................... 13
Ć ... I OSTALO ............................................ 17
USTANAK I Č KAVICE .................................................... 18
PROSTOR JEDNOM "POTROŠEN" ViŠE SE NE MOŽE VRATITI..20
LOKALNI IZBORI ZA Č .................................................. 21
Ć ROSSULJA ............................................................................. 24
RAZGOVOR S POVODOM: DORA KINERT Č ..................... 26
HVARSKI Č OD 1797. G. DO DANAS .............. 28
FORSKI I NJEGOVI KORIJENI .......................................................... 35
JOŠ O HVARSKOM KAZALiŠTU ...................................................... 37
NOVI LIBRI .......................................................................................... 41
CRKVA I SAMOSTAN Sv. MARKA Đ (2) ................. .43
Š Ć - ZAPIS O MILOSRDNOM OTOKU (II) ........................... .48
IZ PROŠLOSTI ..................................................................................... 52
HVAR U DOMOVINSKOM RATU, 6. DIO ........................................ 53
GUSTIRNE, DIO DESETI .................................................................... 57
HPK U SLOVENU! ............................................................................... 59
FOR - PRI I SAD ................................................................................... 62
KANTUN OD SLIKIH BARBA IVOTA .............................................. 63
ADASTRA ............................................................................................ 64
ORA ET FLORA .................................................................................... 65
POSEBNOSTI I BLAGODATI PLODOVA MEDITERANA .............. 66
SPIZA .................................................................................................... 68
VAMO-TAMO ....................................................................................... 72
ŽUPNA KRONIKA ............................................................................... 73
GRADSKA KRONIKA ......................................................................... 81
DENTJERE NA SUNCE ....................................................................... 90

KrUVeniCa