You are on page 1of 84

DOSJE SB: TUZLANSKE VEHABIJE, NASILNICI I REKETA[I

www.slobodna-bosna.ba

SADR@AJ
12 NEPRIJATELJSKO PREUZIMANJE
Bosnalijek prelazi u ruke ruskih trgovaca?
Trgova~ka ku}a Imfarm iz Rusije posredstvom investicijskog fonda Haden SA kupila blizu 30 posto dionica Bosnalijeka i otvorila put za preuzimanje najve}e farmaceutske kompanije u BiH, ~ija je trenutna tr`i{na vrijednost ~etiri puta ve}a od ruske investicije

www.slobodna-bosna.ba
samozvanog vehabijskog {ejha iz Gornje 66 PROPITIVANJE Mao~e NUSRETA IMAMOVI]A, koji je STVARNIH VRIJEDNOSTI zbog kriminalnih poslova prije dvije godine Protiv tiranije slobodnog tr`i{ta jedva izvukao `ivu glavu u sukobu s NASEROM KELMENDIJEM Otac i sin ROBERT i EDWARD SKIDELSKY, jedan ekonomista a drugi filozof, udru`ili su snage i u knjizi Koliko je dosta? ponudili odgovor na pitanje {ta bi to bio dobar `ivot: ova dvojica Britanaca obja{njavaju bez kojih stvari zaista ne mo`emo, te upozoravaju kako su nam izmi{ljene potrebe zavladale `ivotom i u~inile da zarad njihovog zadovoljavanja radimo vi{e nego ikad

28 NA TREBEVI]U @I^ARA
Od poklona glava boli
@i~ara koju je Sarajevu donirala {vajcarska op}ina Grchen ne ispunjava sigurnosne standarde Evropske unije, a dopremljena je bez njenog najvrednijeg dijela elektronike za upravljanje. Za njeno postavljanje, rje{avanje imovinsko-pravnih odnosa i prilago|avanje donirane opreme trasi, Gradu Sarajevu treba 6,7 miliona eura!

16 TAJNA ^ENGI]EVOG PISMA


Ko je naredio etni~ko ~i{}enje Bo{njaka
BO@IDAR VU^UREVI], ratni na~elnik Trebinja, tokom svjedo~enja na su|enju RADOVANU KARAD@I]U govorio je o tajanstvenom pismu Hasana ^engi}a u kojem je ovaj ratni logisti~ar SDA naredio da se muslimani po~etkom 1993. godine tiho i oprezno, ali hrabro i organizovano isele iz Trebinja, nakon ~ega su im op{tinske vlasti obezbijedile autobuse i pratnju do granice; isto pismo koristila je (neuspje{no) i odbrana SLOBODANA MILO[EVI]A

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI]

62 @ENE DIKTATORA
Mira Markovi} Nedavno je objavljen drugi dio vrlo popularne knjige francuske povjesni~arke i novinarke Diane Ducret @ENE DIKTATORA. U drugom nastavku ona je pisala o suprugama Sadama Huseina, Homeinija, Castra, Kima Jong-ila, Gaddafija i Idija Amina Dade, a jedno poglavlje je posve}eno i Miri Markovi}, supruzi srpskog diktatora Slobodana Milo{evi}a

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

24 D@IHAD HALAL REKETA[A


Pozadina pucnjave u Tuzli
U pro{lotjednom revolvera{kom obra~unu tuzlanskih kriminalaca bjegunac BERIZ KABILOVI], koji je prije nekoliko dana iza{ao iz zatvora, pucao je pred brojnim svjedocima na AMMARA ADROVI]A, Sarajliju s adresom stanovanja u Tuzli; dok policija MUP-a Tuzlanskog kantona jo{ uvijek traga za odbjeglim Kabilovi}em, SB otkriva kako je njegova `rtva Adrovi} jedan od najodanijih sljedbenika
28.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

MINI MARKET
ALAIN (O)PROSTI

ZA[TO TONE VENECIJA

Sud utvrdio da je Kasema ]atovi} odgovorna za saobra}ajku u kojoj je uni{ten skupocjeni slu`beni terenac Toyota
Iako se u federalnom Ministarstvu turizma i okoli{a ~inilo sve da se zata{ka slu~aj Kaseme ]atovi}, sekretara ovog ministarstva, u tome se nije uspjelo. Naime, sarajevski je Op}inski sud ovih dana donio presudu po kojoj je Kasema ]atovi} kriva jer je uni{tila slu`beni automobil Toyota RAV 4 u saobra}ajnoj nezgodi u blizini svoje vikendice u okolici Sarajeva. Sud je presudio da je automobil bio tehni~ki ispravan i da je ]atovi}ka isklju~ivi krivac za nezgodu u kojoj je prouzro~ila {tetu na automobilu od 58 hiljada maraka. Podsjetimo, ]atovi}ka, poznata jo{ iz afere prodaje Energopetrola konzorciju Ina-Mol, bez naloga za slu`beni put i bez znanja ministrice Branke \uri}, uzela Toyotu, slu`beni terenac Ministarstva, i odvezla se na svoju vikendicu u okolicu Sarajeva. Federalni premijer Nermin Nik{i}, iako je to nekoliko puta najavljivao, nikada nije sankcionirao ]atovi}ku. U oktobru 2011. godine Vlada FBiH je na licitaciji prodala svoja 23 slu`bena automobila. Me|u prodatim automobilima je bila i ]atovi}kina Toyota. Po~etna vrijednost bila je procijenjena na {est hiljada maraka, a prodata je za tri hiljade vi{e. Nije je sankcionirala niti ministrica \uri} iako je to trebala uraditi, posebice nakon nalaza vje{taka saobra}ajne struke koji je utvrdio kako je slupani terenac bio potpuno ispravan, iako je ]atovi} tvrdila suprotno. No, kako nezvani~no saznajemo, ovo nije jedina nepravilnost u radu ministrice \uri} koja, kako tvrde izvori SB, vi{e vremena provodi putuju}i po svijetu i obilaze}i razne sajmove, iako

Sa sedam godina zakanjenja raspisan konkurs za izbor bh. lana Venecijanske komisije
Ministarstvo vanjskih poslova BiH objavilo je pro{log tjedna javni poziv za prijavu kandidata u Europsku komisiju za demokraciju putem prava, u {iroj javnosti poznatiju kao Venecijansku komisiju. Poziv je objavljen u dnevnim novinama, mjesec dana nakon {to su ~lanovi Predsjedni{tva BiH donijeli odluku o postupku kandidiranja i imenovanja predstavnika na{e zemlje u me|unarodnim organizacijama i institucijama. Tako bi BiH, sa sedam godina zaka{njenja, kona~no trebala dobiti punopravnog predstavnika u Venecijanskoj komisiji, jer je dosada{njem ~lanu ]azimu Sadikovi}u mandat istekao u aprilu 2006. Kako se, me|utim, ~lanovi Predsjedni{tva BiH nisu mogli usuglasiti oko izbora njegovog nasljednika, profesoru Sadikovi}u je produ`en mandat, ali bez prava glasa na sastancima. BiH je jedina dr`ava ~lanica Venecijanske komisije koja jo{ uvijek nije imenovala ~lana koji }e u~estvovati u radu Komisije, unato~ ~injenici da je pristupila u ~lanstvo jo{ 24. 4. 2002. Ovo je posebno iznena|uju}e imaju}i u vidu da je Venecijanska komisija imala zna~ajnu ulogu u va{oj zemlji, upozorio je bh. vlasti jo{ prije {est godina direktor Venecijanske komisije Gianni Buquicchio, ali bez ikakvih rezultata. No, valja napomenuti kako je Komisija za kadrovska pitanja Vije}a ministara BiH u junu 2004. utvrdila prijedlog kandidata, prema kojem je za stalnog ~lana Venecijanske komisije predlo`en Ahmed @ili}, odvjetnik iz Sarajeva, a za njegovog zamjenika Zoran Paji}, profesor me|unarodnog prava i u to vrijeme vrlo utjecajan savjetnik u OHR-u. I mada je tada{nji predsjedavaju}i Vije}a ministara Adnan Terzi} listu s imenima dvojice kandidata na vrijeme proslijedio Predsjedni{tvu BiH, ~lan Venecijanske komisije ni do danas nije izabran, ponajvi{e zahvaljuju}i lobiranju Zorana Paji}a. Paji} je, naime, najprije uspio isposlovati podr{ku biv{eg srpskog ~lana Predsjedni{tva BiH Borislava Paravca, koji je osporavao izbor njegovog najozbiljnijeg protukandidata
Foto: Milutin Stoj~evi}

VJE^ITI KANDIDAT
Iako ve} godinama ne `ivi u BiH, profesor Zoran Paji} ne odustaje od kandidature za ~lana Venecijanske komisije

Ahmeda @ili}a. Nakon imenovanja novih ~lanova Predsjedni{tva (u novembru 2006.), profesor je Paji}, premda ve} godinama uop}e ne `ivi u BiH, na{ao novog politi~kog saveznika - Harisa Silajd`i}a. Paji}eva je supruga, naime, bli`a Silajd`i}eva ro|aka, {to je o~ito bilo presudno da nekada{nji bo{nja~ki ~lan Predsjedni{tva pune ~etiri godine nije prijedlog kandidata za Venecijansku komisiju stavio na dnevni red. Javni poziv koji je, nakon odluke aktualnih ~lanova Predsjedni{tva BiH raspisalo Ministarstvo vanjskih poslova, bit }e otvoren do 1. aprila, kada }e biti poznata imena novih kandidata. No, ve} se spekulira kako }e se novi predstavnik BiH u Venecijanskoj komisiji ponovno birati izme|u Ahmeda @ili}a i Zorana Paji}a, ali i doskora{nje sutkinje Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu Ljiljane Mijovi}, koju navodno prote`ira srpski ~lan Predsjedni{tva Neboj{a Radmanovi}. (S. Mijatovi})
SLOBODNA BOSNA I 28.3.2013.

MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MILUTIN STOJ^EVI]

Izabran gradonaelnik Komi umjesto Behmena

ne govori niti jedan strani jezik, nego u svom kabinetu. Navodno je ministrica \uri} na{la i na~in kako da isplati pla}u svom zetu Josipu, kojeg je zaposlila kao slu`benog voza~a. Zet koji radi po ugovoru o djelu krajem svake radne sedmice vozi ministricu ku}i u Br~ko pa mu se pla}a ispla}uje iz sredstava koje je odvojila Svjetska banka za rje{avanje problema zaga|enja zraka u Zenici! (N.H.)

PLETI KOTAC KAO OTAC

Biv{i policajci Jozo Jozi} i Milenko Tepav~evi} svojim k}erima obezbjedili posao u SIPA-i
Dosada{nju glasnogovornicu Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) @eljku Kujund`ija zamijenila je policijska slu`benica Kristina Jozi}, k}erka mnogo poznatijeg oca Joze Jozi}a, dugogodi{njeg visokopozicioniranog du`nosnika Slu`be dr`avne bezbjednosti, a kasnije AID-a. Kako nam je slu`beno potvr|eno u SIPA-i, Kujund`i}eva }e i dalje (nakon disciplinskog postupka) raditi kao vi{i stru~ni suradnik za odnose s javno{}u, ali }e za kontakte s novinarima biti zadu`ena policijska slu`benica Jozi}. Odluka da se Kristina Jozi} imenuje za glasnogovornicu SIPA-e pravdana je navodnim rizikom koje nose policijske aktivnosti (?), zbog ~ega }e s medijima komunicirati obu~ena policajka a ne novinarka. Mlada Kristina Jozi} nije, me|utim, i jedina inspektorica koja je nastavila policijsku tradiciju u obitelji. U SIPA-i je posao na{la i k}erka Milenka Tepav~evi}a, biv{eg na~elnika Odjela za obezbje|enje lica i objekata. Tepav~evi} je, podsjetimo, suspendiran 2007., nakon {to je Tu`iteljstvo BiH zvani~no potvrdilo da se protiv njega vodi istraga za ratne zlo~ine, zbog sumnje da je odgovoran za ubojstvo 37 civila iz Kasindolske ulice u Sarajevu. (S.M.)
28.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

VITALNI NACIONALNI INTERESI I OP]ENARODNI MORTALITET


Pi{e: SENAD AVDI]

Koga je briga unutar (federalnog) politikog-stranakog klijentelistikog establimenta, konfrontiranog, zakrvljenog, pragmatinog, pohlepnog, vlastoljubivog, ogrezlog u kriminalu, pljaki, nepotistiki-autistinog, za presudu Tribunala u Haagu?!
o{ se nijedna politi~ka stranka u Federaciji Bosne i Hercegovine nije odredila, javno o~itovala naspram presude Raspravnog vije}a ha{kog suda koja je izre~ena Mi}i Stani{i}u, prvom {efu policije bosanskih Srba, i Stojanu @upljaninu, biv{em na~elniku Centra Slu`bi bezbjednosti Banja Luke, koji su osu|eni na po dvadeset dvije godine zatvora. Stani{i} i @upljanin, kako je saop}io predsjedavaju}i (tro~lanog, jednoglasnog) Raspravnog vije}a Burton Hall, krivi su jer su bili pripadnici udru`enog zlo~ina~kog poduhvata ~iji je cilj bio stvaranje Velike Srbije. Rad Tribunala u Haagu je, op}enito, postao nezanimljiva politi~ko-medijska gra|a/materija. Na osnovu brojnih izjava, koje su vo|e bosanskih Srba davale u to vrijeme, glasi sa`etak sudske presude kojeg je pro~itao sudac Hall, Vije}e je zaklju~ilo da je cilj ovih radnji bilo uspostavljanje srpske dr`ave, {to je mogu}e etni~ki ~i{}e, uklanjanjem bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata. Vije}e je, prema tome, uvjereno, van razumne sumnje, da je najkasnije 4.oktobra/listopada 1991. godine stvoren zajedni~ki plan.

^etvrtoga je oktobra 1991. godine, naime, formirana Skup{tina srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, {to je, van svake razumne sumnje, prema nalazima ha{kog Pretresnog vije}a, predstavljalo po~etak planskog, osmi{ljenog, vanparlamentarnog sinhroniziranog krvoproli}a sa ciljem stvaranja srpske dr`ave. Dakle, nije tome kumovao referendum na kojem su dva naroda preglasali tre}i, nipo{to tome nije presudilo ubistvo srpskog svata na Ba{~ar{iji - sve je to zlo krenulo mnogo, mnogo ranije i organiziranije... Kraji{nik, Prijedor~anin, Satko Mujagi}, `rtva, svjedok pogroma, logora, zlo~ina, tortura, nepojmljivih poni`enja u logorima u pribranom, razboritom, odgovornom komentaru presude Stani{i}u i @upljaninu na Federalnoj televiziji (pro)komentirao je presudu Stani{i}u i @upljaninu: parafraziram: @rtve ne}e biti zadovoljne visinom kazne, ali ova presuda je zna~ajna jer je definirala su{tinu rata... i treba je uvrstiti u ud`benike da bi djeca u znala za{to je glupo navijati za Gr~ku, a ne za Bosnu i Hercegovinu. Istovremeno je na nekoj drugoj

Kako su [ahbaz D`ihanovi}, Borjana Kri{to... postali vitalni nacionalni inter


Koga je briga unutar (federalnog) politi~kog-strana~kog klijentelisti~kog establi{menta, konfrontiranog, zakrvljenog, pragmati~nog, pohlepnog, vlastoljubivog, ogrezlog u kriminalu, plja~ki, nepotisti~ki-autisti~nog, za presudu Tribunala u Haagu?! U normalnom, ili pribli`no zrelom, odgovornom dru{tvu u kojem ne vlada logika, odnosno inercija, okrutne dnevne pragme, politi~ke oligarhije, osobito one sa nacionalnim atributima, posljednja bi ha{ka presuda bila predmet najva`nije i najozbiljnije elaboracije; bila bi prvorazredni vitalni nacionalni interes. Potpuno je irelevantna visina kazne srpskim policajcima Stani{i}u i @upljaninu (koja je, uzgred, neprimjereno mala, niska i u drugostupanjskoj presudi te{ko odr`iva), kapitalna je kvalifikacija krivi~nog djela koje su po~inili @upljanin i Stani{i} od strane Raspravnog vije}a Tribunala, jednoglasna i nesporna: Bosnu i Hercegovinu je razorio i zlo~ine koji su se u njoj de{avali generirao udru`eni zlo~ina~ki poduhvat. Motiviran sa ciljem uklanjanja bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata, plan koji je stvoren najkasnije 4.oktobra/listopada 1991.godine, sa ciljem uspostavljanja srpske dr`ave.
6

televiziji Amir Ahmi}, bo{nja~ki oficir za vezu sa Haagom bez fiksiranog mandata, ne{to oficijelno (u ime koga?) brbljao. Predratni i ratni niskoplafonirani policajac iz Doboja, sve dok kasnije nije promoviran u najtajnijeg tajnog agenta bo{nja~kog paraobavje{tajnog podzemlja (AID), koji 15 godina, sa kompletnom familijom, u Haagu krv pije bud`etu BiH, izrazio je nezadovoljstvo presudom Stani{i}u i @upljaninu. Savr{eno je, tehni~ki besprijekorno, pravno-pedantno, proceduralno-nepogre{ivo, a dalekose`no, su{tinski pogubno, Stranka demokratske akcije odigrala posljednjih godinu dana parlamentarnu rolu na temu vitalnog nacionalnog interesa. Osiguran je, pored ostalih pravnih marifetluka, dovoljan broj bo{nja~kih glasova u Domu naroda (dvanaest, valjda) da se izbor [ahbaza D`ihanovi}a za sudiju Ustavnog suda Federacije ospori, kvalificiranom ve}inom, kao stvar od vitalnog nacionalnog interesa. A radi se, u osnovi, o kupovini dragocjenog vremena, prolongiranju, odugovla~enju, iscrpljivanju sa ciljem da se kroz zakonom propisanu proceduru legalizira bezakonja.
SLOBODNA BOSNA I 28.3.2013.

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE


Foto: Milutin Stoj~evi}

KO SU PRIJATELJI NARODA
Posljednja sjednica natpolovi~ne Vlade Federacije nakon izlaska SDP-ovih ministara

Ko je provjeravao valjanost ratnih uredbi sa zakonskom snagom kojima su se od ~ibuka, familijarno, jaranski, strana~ki... imenovale bh, diplomate; ko je bendao, uva`avao javnost? (Nije se moglo, takvo je vrijeme bilo, ratno, navrat-nanos se pravila dr`ava). Koji je vitalni nacionalni interes ispunjen kad je ta ista temeljna stranka poslala D`ihanovi}a, efikasnog ~inovnika, marljivog, bezbojnog, ali lojalnog, bez dana sta`a u diplomatskoj struci, za konzula u, u tom trenutku, najva`nijem diplomatskokonzularnom punktu: u Frankfurtu? Preoprezan je i preinteligentan

Institut vitalnog nacionalnog interesa za kojim svako malo pose`u politi~ke elite, pretvorio se, odnosno instrumentaliziran je u karikaturalnu nakazu koja jedinu svrhu ima u o~uvanju ili promjeni vlasti. Nije vitalni hrvatski nacionalni interes (nepr a v o m o } n a p r e s u d a , i s t i n a ) ustanovljen presudom u Haagu, istinom prema kojoj je barem stotinu-dvjesto tisu}a Hrvata protjerano (a veliki broj i likvidiran) u zlo~ina~kom projektu stvaranja Velike Srbije na prostoru Bosanske krajine i Posavine; ba{ briga za to Dragana

resi, a ha{ka presuda Stani{i}u i @upljaninu ratnohu{ka~ko prizivanje aveti pro{losti?


D`ihanovi} da bi ikome dao bh. papire, dr`avljanstvo, paso{... bez dr`avotvornog i za{titni~kog miga-i{areta odozgor.

ada se prije desetak godina, ozbiljno i temeljito, ali nakratko, zahvatila oblast nezakonito dodijeljenih dr`avljanstava stranim dr`avljanima, uglavnom afro-azijskog podrijetla, identificirani du`nosnici (njih 20-30) koji su po~inili djelozloupotrebe polo`aja, prekora~enja ovla{tenja (me|u njima [ahbaz D`ihanovi}, Samir Rizvo, Enes Bezdrob, Mirsad Srebrenikovi} etc, etc...), Federalno tu`iteljstvo je konstatiralo da ta krivi~na djela (tu`itelj je i dan-danas isti, Zdravko Kne`evi}) ne mogu i}i u zastaru sve dok su posljedice tih krivi~nih djela (izdavanje fiktivnih dr`avljanstava, paso{a..) aktivne, `ive i po vlast optere}uju}e. SDA je najavila da }e smjenu starog i izbor novog Upravnog odbora Federalne televizije, koje mjesecima priprema nova federalna parlamentarna ve}ina (Lagumd`ija, Radon~i}), zaustaviti pozivanjem na vitalni nacionalni interes. Nema u ovom trenutku vitalnijeg bo{nja~kog medijskog interesa nego da u upravlja~koj strukturi federalnog javnog servisa ostanu prekaljeni, potvr|eni borci za nacionalnu stvar, Goran Samard`i}, Radenko Udovi~i} i jo{ nekakav Soldo, valjda se tako zove tre}i konstitutivni nebo{njak.
28.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

ovi}a, Bo`u Ljubi}a i svekolike pragmati~ne Lijanovi}e, neoptere}ene ratnom pro{lo{}u; samo da im je B orjanu Kri{to turiti umjesto @eljka Kom{i}a u Predsjedni{tvu BiH, sve bi se tisu}ljetne patnje, golgote, kri`ni putevi ispravili, a jednakopravnost trajno popravila, poplo~ala...

e znam je li Pe|a Kojovi}, dovode}i stvar do apsurda, htio napraviti {egu, ali i ukoliko nije, uspio je, kada je pozivaju}i se na vitalni nacionalni interes apelirao na klub hrvatskih zastupnika u Kantonalnoj skup{tini Sarajeva da se pridru`i klubu srpskih poslanika u zajedni~kom protivljenju predlo`enom bud`etu. Klub hrvatskih zastupnika u Skup{tini Kantona Sarajevo ima samo jednog ~lana - Ivana Brigi}a. Da je brojniji, bio bi to krupan izazov za vitalne bo{nja~ke interese, da je ne{to manji, ili neznatno ve}i, vitalni nacionalni interesi Hrvata u Sarajevu ne bi konvenirali ni Stranci demokratske akcije niti Hrvatskim demokratskim zajednicama... U Tuzlanskom kantonu SDP i satelitske stranke ne daju vlast SDA-ovoj novouspostavljenoj, mukotrpno ste~enoj parlamentarnoj ve}ini zbog povrede vitalnih nacionalnih interesa. Ovo, priznajte, ni svemogu}i [ahbaz ne mo`e rije{iti; ~ak i da bude izabran u Ustavni sud Federacije...
7

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 21. MART


U dnevniku Federalne televizije SDPov zastupnik u federalnom Parlamentu SENAHID [AKOVI] ka`e kako je nakon dana{nje sjednice Doma naroda Parlamenta Federacije stanje u Federaciji status kva. U prvi mah pomislim da nisam dobro ~uo, uti{am kafanu, i razgovijetno ~ujem jo{ nekoliko puta iz parlamentarnih [akovi}evi} usta: status kva, pa, opet, status kva. Je li i{ta vi{e nau~ila pa~urlija ta nego {to je prije znala: kva, kva, kva?! ambiciozni ~lan u`eg {taba Helsin{kog odbora - VLATKO DOLOEK...

NEDJELJA, 24. MART


Agencija za istrage i za{titu (SIPA) ovih dana hapsi organiziranu grupu carinika koja je u Bosnu i Hercegovinu pro{vercovala skoro 150 {lepera, ili tri miliona kilograma tona sirove kafe. Prije 30-ak godina moj prijatelj (nije na`alost vi{e me|u `ivima) poku{ao je ne{to vrtiti, nasitno muljati sa tonomdvije kafe i zbog toga odrobijao 3-4 duge godine. Mater mu stalno zadirkivala kom{inica, zlurado i otrovno, a mati, bistroumna Hercegovka, joj odbrusi: Hajd, bogati, bolje je da zbog kafe le`i u Fo~i nego da ko onaj tvoj mla|i sin zbog {e}era le`i u bolnici.

PETAK, 22. MART


Srbija je ve~eras najprije izgubila od Hrvatske, potom su Makedonci u Skoplju pora`eni od Belgije, a onda je Bosna i Hercegovina nemilosrdno pregazila Gr~ku. Ovo me podsjetilo na sjajnu makedonsku predratnu grupu Padot na Vizantija,

PONEDJELJAK, 25. MART


Na slovena~koj dr`avnoj televiziji sino} je gostovao URO[ [O[TARI, jedan od rijetkih `ivih ~etni~kih vojvoda iz Drugog svjetskog rata, prvi i posljednji Slovenac sa tim presti`nim ratnim priznanjem. [o{tari~ ka`e da od svojih kolega-~etni~kih vojvoda najvi{e cijeni VOJISLAVA [E[ELJA i TOMISLAVA NIKOLI]A. Danas na jednoj beogradskoj televiziji gostuje predsjednik Srbije Tomislav Nikoli}. Voditeljica ga pita kako se osje}ao na inauguraciji novoga Pape u Vatikanu budu}i da je bio recenzent dvije (antikatoli~ke, pogroma{ke) knjige o Vatikanu koje je napisao Vojislav [e{elj. To su knjige o Vatikanu iz pro{lih vremena, ka`e Nikoli} i obja{njava: Papa Francisko dolazi u jedno drugo vreme kada nam je potrebno da Vatikan ne priznava Kosovo. Danas se nekoliko u~enika u Banjoj Luci sa visoko podignutim srednjim prstom fotografiralo ispred plakata sa likom Pape Franje; zasigurno o Vatikanu u~e po starom ([e{eljevom) nastavnom planu i programu, a ne najnovijem (Nikoli}evom)...

postavi monodramu: JA, TAD@-MAHALU[A...

SRIJEDA, 27. MART


Dva duga dana me proganjaju i optere}uju suze EMINE PIVODI], majke policajca MUHIDINA PIVODI]A, kojeg je posljednjeg dana pro{le godine, na radnom mjestu, u gluho doba no}i, na pravdi Boga, svirepo ustrijelio monstrum Anel ]ano. Mu~i, razdire gospo|u Pivodi} {to tu`ila{tvo jo{ uvijek, skoro tri mjeseca nakon hap{enja nije podiglo optu`nicu protiv ]ane, do nje sti`u razne glasine, u koje ne `eli da vjeruje, kroz suze me preklinje da joj pomognem, ako ikako umijem i znam. Obe}avam da ho}u, da moram, ali nemam nijednu ideju kako slomljenoj `eni biti od pomo}i. Jedino umijem ovako: napisati i apelovati na tu`ila{tvo da u najkra}em mogu}em roku optu`e za zlo~in, ako su ve}, a tvrde mi u policiji da jesu, prikupljeni svi elementi, dokazi, svjedo~enja... i da tako djeli} muke, patnje, o~aja... odagnaju sa du{a njegove matere, `ene i djeteta.

smje{ka se prijatelj, muzi~ar. A mene, opet, na lu|a~ki brazilski heavy trash metal band SEPULTURU!

SUBOTA, 23. MART


Helsin{ki odbor za ljudska prava BiH na dana{njoj Skup{tini izabrao je glanc novog predsjednika - SR\ANA DIZDAREVI]A. On je naslijedio VERU JOVANOVI] koja je o~ito tu bila slu~ajna prolaznica, zadr`ala se svega dvije godine ne ~elnoj funkciji. [to je ni{ta u pore|enju sa {esnaest godina koliko joj je prethodio Dizdarevi}. Skup{tina je odmah promijenila statut i produljila mandat - Sr|an Dizdarevi} }e biti predsjednik jo{ ~etiri godine, dakle ukupno dvadeset godina }e nakupiti na toj du`nosti. Novi-stari predsjednik najavio je da }e ubudu}e Helsin{ki odbor okupljati mla|e ljude, izme|u 30 i 35 godina. Zna~i da bi, po svemu sude}i, uvede li se taj generacijski standard i kriterij, Sr|ana kroz ~etiri godine mogao naslijediti, recimo, mladi i
8

UTORAK, 26. MART


ZLATKO LAGUMD@IJA, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, otputovao je na ~elu velike privredne delegacije u vi{ednevnu posjetu Indiji. Na fotografijama koje sti`u iz Indije ne vidimo niti jednog privrednika, na njima je uglavnom ministar Lagumd`ija sa svojim indijskim doma}inima. S izuzetkom jedne na kojoj ministar sa suprugom Aminom pozira ispred veli~anstvenog svjetskog ~uda, Tad` Mahala. Ko je bolje upu}en, a taj sam, zna da je Amina svoju karijeru zapo~ela kao pomo}no osoblje u Kamernom teatru 55; zato ne bi trebalo iznenaditi ako u mati~nom teatru u dogledno vrijeme

SLOBODNA BOSNA I 28.3.2013.

NEKA DANE VELIKOG BLAGDANA USKRSA SVI KATOLICI BOSNE I HERCEGOVINE PROVEDU U MIRU I SRE]I SA SVOJIM NAJDRA@IMA

KANTON SARAJEVO

MINI MARKET
SIJE^ANJ U O@UJKU

VUK S VU^I]EM

Premijerka RS-a @eljka Cvijanovi} po~ela masovnu sje~u neuspje{nih direktora dr`avnih preduze}a u RS-u
Prema pouzdanim informacijama Slobodne Bosne, premijerka RS-a @eljka Cvijanovi} ozbiljno je krenula u sje~u neuspje{nih direktora dr`avnih preduze}a i javnih ustanova RS-a. Na njenom udaru prvi bi se mogao na}i Mladen Mili}, direktor PIO RS-a. Osim {to mu se spo~itava sumnjiva diploma, o kojoj je bilo rije~i i na nedavnoj sjednici Skup{tine RS-a, protiv Mili}a se vodi vi{e postupaka u bijeljinskom MUP-u i Tu`ila{tvu. Zaposlio je bez konkursa tridesetak radnika u Fond a sebi je osigurao dodatne pau{ale na osnovu ~lanstva u pet upravnih i nadzornih odbora u javnim preduze}ima RS-a! Sa pozicijom direktora mora}e se pozdraviti i Brano Topi}, prvi ~ovjek Klini~kog centra u Banjoj Luci, ~iji manjak iznosi preko 50 miliona maraka. Razmatra se i mogu}nost promjene na ~elu Elektroprivrede RS-a, ali za sada
@eljka Cvijanovi}

Dodikov strah da bi se Vuk Jeremi mogao prikloniti Aleksandru Vuiu potpuno je utemeljen
Nakon {to je Vuk Jeremi}, namjere da se upli}e u politi~ke predsjednik Generalne skup{tine Vuk Jeremi} prilike u Srbiji, tokom razgovora je UN-a, prije dvadesetak dana ponudio Jeremi}u financijsku i izba~en iz ~lanstva Demokratske materijalnu pomo} u formiranju stranke, po~elo je licitiranje o njegove budu}e nove stranke. njegovoj politi~koj i strana~koj Dodik i Jeremi} su godinama u vi{e budu}nosti. I Jeremi} je u medijsknego dobrim odnosima. Jeremi} je im istupima ponavljao da, uprkos bio stalni gost na predizbornim funkciji u UN-u namjerava i u skupovima SNSD-a, kao {to je budu}nosti biti politi~ki aktivan u Dodik agitovao za Demokratsku Srbiji. Iz Srpske napredne stranke stranku uo~i izbora u Srbiji. (istina, za sada, ne iz samog vrha) Dodikov strah da bi se Jeremi} Jeremi}u je poru~eno da bi bio rado vi|en mogao prikloniti stranci Aleksandra Vu~i}a ~lan najja~e srpske politi~ke partije. Mogu}nost potpuno je realan i utemeljen, ako se zna da bi transfera Vuka Jeremi}a u Srpsku naprednu u brojnim antikorupcijskim istragama koje je stranku nije uznemirila samo politi~ku elitu u pokrenuo potpredsjednik Vlade Srbije mogao Srbiji nego je imala odjeka i unutar vladaju}ih biti obuhva}en predsjednik RS-a i njegovi struktura u Republici Srpskoj. To potvr|uje poslovni partneri iz Srbije i RS-a. U Beogradu susret predsjednika ovog entiteta Milorada su se ovih dana, nakon {to su hrvatski carinici Dodika i premijerke @eljke Cvijanovi} sa na granici oduzeli 450 hiljada eura Slobodanu Jeremi}em koji se, prema na{im izvorima iz Stankovi}u, Dodikovom prijatelju i poslovnom Beograda, desio prije 15-ak dana u jednom favoritu, otvorile brojne spekulacije. Prema beogradskom restoranu. Isti izvor nam je otkrio jednoj od njih, Stankovi} je tim novcem i povod za ovaj susret. Dodik, koji ni nakon namjeravao ispuniti Dodikovo obe}anje Vuku posljednjih izbora kada su njegovi favoriti Jeremi}u da }e finansijski pomo}i osnivanje (B (S. A.) Boris Tadi} i DS) pora`eni, nije odustao od njegove stranke!?

MILA SI NAM TI JEDINA

Josip Bevanda jedini lan Izvrnog odbora NSBiH koji nije doao na Bilino polje bodriti reprezentaciju BiH
Po prvi put otkako nogometna reprezentacija BiH igra svoje kvalifikacijske utakmice u Zenici gotovo svi ~lanovi Izvr{nog odbora NS BiH u`ivo su iz lo`e Bilinog polja pratili nastup igra~a koje vodi selektor Safet Su{i}. Ka`emo gotovo svi, jer je od ukupno petnaest ~lanova Izvr{nog odbora na stadionu bilo prisutno njih 14. Jedini kojem je va`nije bilo sa tribina zagreba~kog stadiona Maksimir pratiti kvalifikacijsku utakmicu reprezentacija Hrvatske i Srbije, koja je igrana dva sata prije me~a BiH - Gr~ka, bio je Josip Bevanda, ~elnik NK [iroki Brijeg i ~lan Izvr{nog odbora NS BiH iz Zapadnohercegova~kog kantona. (N.H.)
SLOBODNA BOSNA I 28.3.2013.

10

MINI MARKET
Priredila: Ma{a ]osi}

PRO ET CONTRA

Smatrate li da je PIC trebao naloiti upotrebu bonskih ovlasti?


DARKO BRKAN
Predsjednik UG Za{to ne
mije{a u svaku odluku a ne samo kad njima to odgovara.

DENNIS GRATZ
Predsjednik Na{e stranke

Smatram kako bi, da ih iskoristi sad, kada je u pitanju popunjavanje sudija Ustavnog suda FBiH, to bilo nazadovanje.

nije poznato ko bi mogao zamijeniti Branislavu Mileki}, koja tako|er nije polo`ila ispit. Na{ izvor iz Vlade RS-a tvrdi da }e direktorsku fotelju sasvim sigurno napustiti direktori RITE Gacko i RITE Ugljevik. Antu Gaji}a, direktora RITE Ugljevik, najvjerovatnije }e zamijeniti @iko Kruni}, dugogodi{nji v.d. predsjednik Izborne komisije u Bijeljini. (M.D.)

PREPLA]ENI NERAD

DA
Institucija visokog predstavnika, zajedno sa bonskim ovlastima, sastavni je i neizbje`ni dio politi~kog sistema. Bonske ovlasti treba da budu kori{tene kad god predstavnici vlasti ne mogu odgovoriti zadatku i dogovoriti se. Bonske ovlasti treba koristiti i za druge stvari koje bi {titile gra|ane/ke, kao ukidanje diskriminacije, implementaciju presude Sejdi} i Finci, nediskriminatornu implementaciju popisa i sl.

JOSIP MUSELIMOVI]
Advokat

NE
Mi{ljenja sam da smo mi prevazi{li period kada je me|unarodna zajednica htjela da ure|uje odnose unutar BiH i smatram da je vrlo {tetno {to su oni to uradili selektivno. Nisam za to da me|unarodna zajednica uti~e na demokratske procese u BiH.

DA
Smatram da je PIC trebao upotrijebiti bonske ovlasti jer vremena je bilo dovoljno da doma}i politi~ari rije{e ovu situaciju oko popunjavanja sudija Ustavnog suda FBiH, ali kako oni nisu rije{ili, mislim da to me|unarodna zajednica definitivno mora u~initi.

DARIO NOVALI]
Glavni urednik magazina Start

IBRAHIM NADAREVI]
Poslanik u Predstavni~kom domu federalnog Parlamenta

SR\AN VULETI]
Re`iser

DA/NE
Smatram da je me|unarodna zajednica, uklju~uju}i i PIC, ve} mnogo puta propustila da napravi razliku svojim odlukama ili pritiskom, tako da je kori{tenje bonskih ovlasti sada nebitno.

DA/NE
Dobro bi bilo da se PIC kona~no odlu~i da li sudjeluje ili ne sudjeluje u politi~kom `ivotu BiH. Ako odlu~i da sudjeluje, PIC bi trebao da se

Najpla}eniji parlamentarci u BiH, Nermina ]emalovi}, Drago Kalabi} i Mato Frani~evi}, otputovali na petodnevni odmor u Ekvador
Na petodnevnoj sesiji Interparlamentarne unije koja }e se odr`ati u Ekadoru, Parlament BiH predstavljat }e tro~lana delegacija: Nermina ]emalovi} (SDP), Drago Kalabi} (SNSD) i Mato Franji~evi} (HDZ). Neuporedivo bogatije dr`ave iz susjedstva uglavnom su ignorirale ovaj besmisleni samit parlamentaraca ili su pak u Ekvador poslale jednog parlamentarca, no siroma{na BiH nije pitala za cijenu: u Ekvador je poslala tro~lanu delegaciju! Zanimljiv je podatak da parlamentarna trojka u sastavu Nermina ]emalovi}, Drago Kalabi} i Mato Franji~evi}, koja }e BiH predstavljati u Ekvadoru, predvodi i listu najpla}enijih parlamentaraca u dr`avi. Prema podacima Centra civilnih inicijativa, ]emalovi}eva, Kalabi} i Franji~evi} mjese~no zara|uju u prosjeku po 7.000 KM, ne ra~unaju}i dnevnice koje ubiru na nebrojenim i nepotrebnim putovanjima, poput ovog u Ekvador. (M.A.)

NE
PIC svoje bonske ovlasti nije koristio posljednjih pet godina u vrlo ozbiljnim situacijama.

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

by MARIO BRANCAGLIONI

28.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

11

NEPRIJATELJSKO PREUZIMANJE

Trgovaka kua Imfarm iz Rusije posredstvom investicijskog fonda Haden SA kupila blizu 30 posto dionica Bosnalijeka i otvorila put za preuzimanje najvee farmaceutske kompanije u BiH, ija je trenutna trina vrijednost etiri puta vea od ruske investicije

RUSI ZA BAGATELU PREUZIMAJU BOSNALIJEK


Ruski investitori uzdaju se u podr{ku Vlade Federacije BiH

IZNU\ENE OSTAVKE
Investicioni fond Haden SA izri~ito je tra`io ostavku direktora Bosnalijeka Ned`ada Poli}a i predsjednika NO Veljka Trivuna 12

SLOBODNA BOSNA I 28.3.2013.

BOSNALIJEK PRELAZI U RUKE RUSKIH TRGOVACA?


Pi{e: ASIM METILJEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

elni ljudi farmaceutske ku}e Bosnalijek, direktor Ned`ad Poli} i predsjednik Nadzornog odbora Veljko Trivun, podnijeli su ostavke i {irom otvorili vrata ruskoj kompaniji Imfarm da preuzme punu kontrolu nad najve}om farmaceutskom ku}om u BiH. Ostavke Veljka Trivuna i Ned`ada Poli}a izri~ito je tra`io ovla{teni zastupnik investicijskog fonda Haden SA iz Luksemburga Nedim Uzunovi}, koji bi u narednih mjesec-dva trebao preuzeti ~elnu funkciju u Bosnalijeku. Investicijski fond Haden SA, podr`an obilatim kapitalom ruske trgovinske ku}e

(NE)PO@ELJNI STRATE[KI PARTNER

Zato je otjeran ameriki Alvogen


Kada je prije dvije godine ameri~ka farmaceutska kompanija Alvogen Group pokazala interes za preuzimanje kontrolnog paketa Bosnalijekovih dionica, pojavile su se sumnje da bi takva akvizicija mogla {tetiti dugoro~nim interesima farmaceutske industrije BiH, jer bi navodno Bosnalijek prestao s proizvodnjom lijekova i pretvorio bi se u regionalno skladi{te amari~kog proizvo|a~a. Takve sumnje podgrijavao je tada{nji menad`ment Bosnalijeka na ~elu s Edinom Arslanagi}em koji se opirao svemu {to bi moglo ugroziti njegov dvodecenijski primat u Bosnalijeku.

Naposljetku je nepo`eljni Alvogen odustao od Bosnalijaka, a samo godinu kasnije pojavio se novi kupac, ruski Imfarm, koji se isklju~ivo bavi trgovinom i ne pokazuje ni najmanji interes za razvoj primarne farmaceutske ind u strije.

Imfarm, uspio je preko Sarajevske berze kupiti blizu 29 posto Bosnalijekovih dionica i postati najve}i pojedina~ni suvlasnik sarajevske firme s pravom sudjelovanja u rukovodnim strukturama kompanije. Na ovaj na~in, Uzunovi} je priveo kraju poslovnu operaciju koju je pokrenuo jo{ prije vi{e od godinu dana u tijesnoj suradnji sa svojim zavi~ajnim prijateljem iz Konjica, federalnim premijerom Nerminom Nik{i}em.

SUKOB UZUNOVI]A I ARSLANAGI]A


Do prije tri godine, Nedim Uzunovi} je bio {ef Bosnalijekovog predstavni{tva u Moskvi, a njegov poslovni anga`man u Rusiji podudara se s razdobljem sna`nog

{irenja Bosnalijeka na tom golemom tr`i{tu. Bosnalijek izvozi vi{e od 50 posto svojih proizvoda, a skoro polovina izvoza otpada upravo na rusko tr`i{te. No, pod jo{ uvijek narasvijetljenim okolnostima, Uzunovi} je naprasno do{ao u sukob s ranijim direktorom Bosnalijeka Edinom Arslanagi}em, koji je iz tog sukoba iza{ao kao apsolutni pobjednik. Arslanagi} je ne samo smijenio Uzunovi}a nego ga je prijavio i istra`nim organima Rusije pod opu`bom za utaju prihoda i zloupotrebu slu`benog polo`aja. Uzunovi} se, me|utim, nije predavao: osokoljen ~injenicom da je premijersku poziciju u Federaciji BiH preuzeo njegov zavi~ajni prijatelj Nermin Nik{i}, krenuo je u protuofanzivu s krajnjim ciljem da

ODLU^UJU]I GLAS
Sudbinu Bosnalijeka u rukama je Vlade Federacije BiH
28.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

13

NEPRIJATELJSKO PREUZIMANJE
Arslanagi}a po{alje u zatvor i da uz pomo} federalne Vlade preuzme njegovu poziciju u Bosnalijeku. Kako ni jedan od ovih ciljeva nije uspio ostvariti u redovnoj proceduri, preko skup{tine dioni~ara i Nadzornog odbora, prije nekoliko mjeseci, uz pre{utnu podr{ku federalnog premijera Nik{i}a, osmislio je alternativni plan preuzimanja Bosnalijeka kupovinom dionica na Sarajevskoj berzi. Anga`irao je kapital mo}ne ruske kompanije Imfarm sa sjedi{tem u Sankt Petersburgu, ~ija je primarna djelatnost trgovina lijekovima i farmaceutskom opremom. Luksembur{ki fond Haden SA, formalni kupac Bosnalijekovih dionica, samo je posrednik u ovoj poslovnoj operaciji iza koje se kriju stvarni nalogodavci - Nedim Uzunovi} i njegovi poslovni ortaci iz ruske tvrtke Imfarm. Nimalo slu~ajno, investicijski fond Haden SA zaustavio je kupovinu Bosnalijekovih dionica kada se pribli`io vlasni~kom iznosu od 30 posto. Uzunovi} o~ito ra~una da }e kontrolu nad Bosnalijekom preuzeti uz podr{ku Vlade Federacije BiH, ~iji je vlasni~ki udio u Bosnalijeku od 19 posto sasvim dovoljan da Haden SA preuzme kontrolni paket dionica (51 posto) i stekne odlu~uju}u poziciju u Bosnalijeku. U suprotnom, da Haden SA ne ra~una na podr{ku Vlade Federacije BiH, morao bi sam kupiti preostali paket dionica i to svih preostalih 70 posto! Naime, po va`e}im zakonskim propisima, investitor koji u nekoj kompaniji preuzme vi{e od 30 posto dionica, du`an je u roku od 60 dana objaviti tender za otkup svih preostalih dionica i pri tome svaku ponu|enu dionicu mora platiti po prosje~noj cijeni ostvarenoj u posljedNEVJEROVATNI OBRAT

Jesu li se udruili Uzunovi i Arslanagi?


Biv{i Biv{i direktor direktor Bosnalijeka Bosnalijeka Edin Edin Arslanagi} Arslanagi} vu~e vu~e poteze poteze iz iz sjene sjene

POVRATAK POVRATAK OTPISANIH OTPISANIH

Samo dan nakon {to je Veljko Trivun podnio ostavku na fukciju predsjednika Nadzornog odbora Bosnalijeka, pojavile su se prili~no neuvjerljive spekulacije koje obja{njavaju njegov neo~ekivani potez. Navodno, Trivun se povukao u dosluhu s biv{im direktorom Arslanagi}em, koji je u me|uvremenu prona{ao zajedn~ki jezik s

nekada{njim ortakom Nedimom Uzunovi}em. Udru`enim snagama, Arslanagi} i Uzunovi} smijenili su aktuelnog direktora Poli}a i otvorili put da direktorsku funkciju u Bosnalijeku preuzme Nedim Uzunovi}! Zauzvrat, Arslanagi} bi zadr`ao utjecaj u Bosnalijeku i bio bi oslobo|en te{kih optu`bi za kriminal i korupciju!

njih {est mjeseci. U konkretnom slu~aju, investicijski fond Haden SA morao bi oglasiti kupovinu svih preostalih 70 posto Bosnalijekovih dionica i obezbijediti dodatnu investiciju u iznosu od najmanje 70 miliona KM.

ODLU^UJE GLAS FEDERALNE VLADE


Ali, zahvaljuju}i razumijevanju Vlade Federacije BiH, ruski investitor pro}i }e znatno jeftinije - kontrolu nad Bosnalijekom preuzet }e za nekih 35 miliona KM, koliko je do sada preko fonda Haden SA investirao u kupovinu nepunih 30 posto Bosnalijekovih dionica. No, veliko je pitanje ho}e li predstavnik vlade Federacije BiH na skup{tini dioni~ara glasati u skladu s interesima ruskog investitora i njihovog zastupnika u Sarajevu Nedima Uzunovi}a, ili }e se pak svrstati uz bok lokalnih suvlasnika, malih dioni~ara, koji se opiru neprijateljskom preuzimanju Bosnalijeka od strane ruskog trgovca lijekovima i farmaceutskom opremom. Ve}ina dioni~ara Bosnalijeka smatra da bi strate{ki partner kompanije morala biti firma ~iji je core business proizvodnja lijekova, odnosno razvoj primarne far-

OZBILJNE REZERVE
Federalni ministar Erdal Trhulj skepti~an je prema krajnjim namjerama ruskog investitora 14

maceutske industrije, a nikako firma ~ija je osnovna i jedina djelatnost distribucija i prodaja lijekova, kao {to je to slu~aj s ruskim Imfarmom. Uzunovi}u ide na ruku ~injenica da u`iva svesrdnu podr{ku federalnog premijera Nik{i}a, no presudnu ulogu u cijeloj pri~i odigrat }e federalno Ministarstvo industrije na ~ijem je ~elu (jo{ uvijek) ministar iz rivalskog tabora u Vladi Federacaje BiH (E Erdal Trhulj, SDA) koji je, kako doznajemo, prili~no rezerviran prema ruskom investitoru. I ministar Trhulj, jednako kao i ve}ina malih dioni~ara, smatra da je Bosnalijeku potreban sna`an strate{ki partner ~iji je core business proizvodnja lijekova, {to je jedini garant dugoro~nog opstanka farmaceutske industrije BiH. Ako u kona~nici bude odlu~ivao glas ministra Trhulja, Uzunovi} i njegovi poslovni ortaci iz Rusije mogli bi se na}i u prili~no nezavidnoj poziciji, no u slu~aju da stav federalne Vlade oblikuje premijer Nik{i}, otvara im se realna perspektiva da s ulo`enih 35 miliona KM zagospodare cijelim Bosnalijekom ~ija trenutna tr`i{na vrijednost iznosi najmanje 120 miliona KM!
SLOBODNA BOSNA I 28.3.2013.

Federalno Ministarstvo rada i socijalne politike

@elimo Vam Sretan Uskrs

TAJNA ^ENGI]EVOG PISMA

BOIDAR VUUREVI, ratni naelnik Trebinja, tokom svjedoenja na suenju RADOVANU KARADIU govorio je o tajanstvenom pismu Hasana engia u kojem je ovaj ratni logistiar SDA naredio da se muslimani poetkom 1993. godine tiho i oprezno, ali hrabro i organizovano isele iz Trebinja, nakon ega su im optinske vlasti obezbijedile autobuse i pratnju do granice; isto pismo koristila je (neuspjeno) i odbrana SLOBODANA MILOEVIA

^ENGI]EVO NAVODNO PISMO KOJE JE ISELILO BO[NJAKE IZ TREBINJA


Foto: Milutin Stoj~evi}

MONSTRUOZNA KARAD@I]EVA IZMI[LJOTINA


Nikad u `ivotu ne bih savjetovao muslimane da se raseljavaju i bje`e iz Bosne i Hercegovine

16

SLOBODNA BOSNA I 28.3.2013.

KO JE NAREDIO ETNI^KO ^I[]ENJE BO[NJAKA


Foto: REUTERS

MUSLIMANI MUSLIMANI SAMI SAMI SEBE SEBE ETNI^KI ETNI^KI O^ISTILI O^ISTILI

Karad`i} Karad`i} je je u u sudnici sudnici dokazivao dokazivao da da je je Hasan Hasan ^engi} ^engi} od od muslimana muslimana u u Trebinju Trebinju tra`io tra`io da da {to {to prije prije napuste napuste svoje svoje ku}e ku}e ii pre|u pre|u u u Crnu Crnu Goru Goru

Pi{e: MIRHA DEDI]

o`idar Vu~urevi}, biv{i predsjednik Skup{tine op{tine Trebinje, na su|enju Radovanu Karad`i}u po~etkom nedjelje iznio je senzacionalne informacije po kojima su zapravo ~elnici SDA nagovorili muslimane iz Trebinja da napuste ovaj grad, te tvrdio da nije bilo njihovog progona od strane Srba. Srpske vlasti u Trebinju, po Vu~urevi}evim rije~ima, samo su obezbijedile vozila i osiguravale konvoje kojim su muslimani pre{li u Crnu Goru, kako se ne bi dogodili zlo~ini. Sve je bilo u~injeno da muslimanski narod bezbjedno ode iz isto~ne Hercegovi-

ne i da sukoba ne bude u Trebinju, kad su muslimani dobili instrukciju SDA da se iseljavaju iz Trebinja, posvjedo~io je Vu~urevi}. Vu~urevi} je izjavio da poseduje dokument kojim je generalni sekretar SDA Hasan engi} nalo`io muslimanima da se isele iz Trebinja i da mu je taj dokument predao lokalni ~lan te stranke, ~ije ime nije `elio da navede. Karad`i}, koji se brani sam, dokument je prikazao u sudnici, op{irno ga citiraju}i, a Tu`ila{tvo je saop{tilo da nema stav o autenti~nosti tog dokumenta, s obzirom da Trebinje nije u optu`nici protiv Karad`i}a. Pismo koje je Karad`i} u sudnici predo~io, a Vu~urevi} potvrdio njegovu autenti~nost, potpisao je, navodno, Hasan engi}, sekretar SDA, a uputio ga je na-

vodno iz centrale te stranke 20. januara 1993. godine lokalnom odboru SDA Trebinje. engi} u pismu ka`e da po{to situacija u BiH, iz ~asa u ~as postaje u pogledu bezbjednosti muslimana sve slo`enija, naro~ito poslije prihvatanja `enevskih dokumenata od strane Radovana Karad`i}a i njegove klike na Palama, potrebno je u cilju ostvarenja te`nji svih muslimana, o~uvanja i ja~anja na{e dr`ave BiH, hitno preduzeti mjere na terenu trebinjske op{tine.

IMOVINU USTUPITI KOM[IJAMA SRBIMA


Potom engi} daje instrukcije trebinjskom rukovodstvu SDA, gdje, pored ostalog, zahtijeva da se preko na{ih aktivista

Hasan ^engi}: To pismo je falsifikat napravljen u centrali SDS-a za odbranu Slobodana Milo{evi}a i puno je nelogi~nosti koje ga diskredituju
28.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

17

TAJNA ^ENGI]EVOG PISMA


animiraju svi muslimani, naro~ito ugledni i imu}ni da u {to skorije vrijeme napuste Trebinje i pre|u u Crnu Goru. Imovinu, nepokretnu i pokretnu, djelimi~no prodati, a po mogu}nosti ostaviti na ~uvanje provjerenim Srbima, odranije poznatim prijateljima muslimana, koji su protivnici otpadni~ke Karad`i}eve politike. Ne uzdr`avati se pritisaka, pa ni primjene sile prema onim muslimanima koji ne budu slijedili ovu naredbu. Po dolasku u Crnu Goru, povezati se sa SDA, Merhametom i na{im ljudima u Liberalnom savezu Crne Gore, gdje }ete dobiti sve instrukcije za dalje postupanje. Svaki na{ vjerski objekat u Crnoj Gori }e vam pru`iti pomo}, a bra}a u Tuzima, Podgorici, Plavu i Ro`aju diljem Crne Gore vas o~ekuju. Na kraju pisma engi} poru~uje da }e sva njihova imovina biti nadokna|ena kada postignu cilj, a va{u `rtvu }emo znati da cijenimo, {to muslimani svijeta od vas o~ekuju. Na pismu stoji da je napisano 20. januara 1993. godine, kada je uslijedio izlazak muslimana iz Trebinja, ali ne, kako je rekao Vu~urevi}, pod srpskim progonom, ve} po instrukciji iz Izetbegovi}eve SDA, onako kako je engi} tra`io, doslovno, ne libe}i se da se prema sopstvenim sunarodnicima, ako treba, ~ine pritisci, pa i primjenjuje sila! Ina~e, isto ovo pismo Karad`i} je prilo`io pro{le nedjelje Sudskom vije}u ha{kog Tribunala tra`e}i izdavanje subpoene za Hasana engi}a, kojom bi ga Vije}e obavezalo da se odazove pozivima da bude njegov svjedok. Karad`i} je u posljednjih nekoliko mjeseci engi}u uputio tri poziva za svjedo~enje, me|utim, on ni na jedno nije odgovorio. Karad`i} navodi da Hasan engi} ima pouzdane informacije jer je bio dugogodi{nji saradnik Alije Izetbegovi}a, jedan od osniva~a SDA i te{ko umije{an u ilegalnu trgovinu oru`ja tokom rata. Karad`i} je u prilog tome predo~io ra~un od 6. avgusta 1992. godine kojim je Milanu Juri}u iz Maribora engi} platio 50 hiljada DM za oru`je koje je bilo namijenjeno Teritorijalnoj odbrani u Travniku. Tako|er je naveo da je 11. septembra 1992. godine u Hrvatskoj zaplijenjeno 4. 000 pu{aka, milion metaka koji su iz Slovenije krenuli muslimanima u BiH. Dok je oko 10 hiljada juri{nih pu{aka i 750 hiljada metaka, granata i eksploziva bilo u u skladi{tu u Mariboru sve dok ih slovena~ke vlasti nisu otkrile. Ra~uni za kupovinu oru`ja sa potpisom Hasana engi}a, kako tvrdi Karad`i}, datiraju i od oktobra 1992. godine a prona{la ih je austrijska policija tokom istrage poslovanja agencije TWRA, koja je, kako navodi Karad`i}, slu`ila kao paravan za
18

BO[NJACI BO[NJACI PJEVALI PJEVALI DOK DOK SU SU BJE@ALI BJE@ALI IZ IZ TREBINJA TREBINJA
Vu~urevi} Vu~urevi} je je u u sudnici sudnici tvrdio tvrdio da da su su muslimani muslimani na na poziv poziv politi~kih politi~kih vo|a vo|a iz iz SDA SDA napustili napustili svoje svoje ku}e ku}e u u Trebinju Trebinju ii pjevaju}i pjevaju}i oti{li oti{li u u Crnu Crnu Goru Goru

naoru`avanja muslimana u BiH. engi} je, po Karad`i}u, bio uklju~en i u naoru`avanje muslimana u demilitarizovanim zonama @epi i Srebrenici po~etkom 1995. godine.

^ENGI]EVO PISMO DOKAZ DA SU MUSLIMANI UBIJALI GRA\ANE SARAJEVA


Karad`i} pi{e da je 20. janura 1993. godine, u nastojanju da se iznudi me|unarodna intervencija, engi} organizovao kampanju da muslimani napuste domove u Trebinju i da to izgleda kao da su bili protjerani iz ovog grada, a dokument koji je navodno potpisao engi} Karad`i} je naslovio Instrukcije za iseljavanja iz Trebinja. To pismo je Karad`i}u dovoljan dokaz i da su bosanski muslimani bili odgovorni za granatiranje i snajperisanje sopstvenog naroda u Sarajevu, za {ta su okrivili Srbe u namjeri da izazovu me|unarodnu intervenciju.

engi}evo pismo kao dokaz da su muslimani odgovorni za iseljavanje sopstvenog naroda, kako bi Srbe optu`ili za etni~ko ~i{}enje je iznimno relevantno za slu~aj Radovana Karad`i}a. Zbog svega navedenog svjedo~enje Hasana engi}a je neophodno za ovu odbranu jer ni jedan drugi potencijalni svjedok o tome nije bolje upoznat od njega, stoji u Karad`i}evom zahtjevu za izdavanje subpoene engi}u. Hasan engi} u ekskluzivnom razgovoru za Slobodnu Bosnu ka`e da on nije autor pisma na koje se ovih dana pozivaju Karad`i} i Vu~urevi}, i tvrdi da je pismo falsifikovano u radionici SDS-a. To pismo je svojevremeno pominjao i nepresu|eni ratni zlo~inac Slobodan Milo{evi}, ako se vratite u tada{nju dokumentaciju, onda }ete to prona}i. Ono se pojavljivalo i po nekim medijima, me|utim ja nikada nisam imao priliku da vidim to pismo.

RATNA HRONIKA NA^ELNIKA TREBINJA

Vuurevi: Muslimanima iz Trebinja je mjesto u Neretvi


Tokom Vu~urevi}evog svjedo~enja predo~en je njegov intervju Srpskom oslobo|enju u kojem u oktobru 1994. godine govorio o pregovorima sa hrvatskom stranom sa ciljem da se jednom za svagda raskrsti sa muslimanima jer je uhvatiti se u kolo sa njima isto kao biti u kolu sa |avolom. Oni, obja{njavao je, imaju natalitet da te bog sa~uva i ra|aju se toliko da ih ne mo`e{ prebrojati. Zato je predlagao da se Hercegovina podijeli izme|u Srba i Hrvata, a na pitanje da li bi za muslimane bilo mjesta, odgovorio je da je njima mjesto u Neretvi, koju je predvidio kao granicu. U sudnici je Vu~urevi} tvrdio da je intervju izmi{ljen i da mu je sve podmetnuto u listu koji je, ina~e, bio ratno glasilo stranke u ~ijem je glavnom odboru sjedio. Biv{i na~elnik Trebinja, ukazao je tu`ilac, istakao se i javnim nastupima o granatiranju Dubrovnika izjavljuju}i da se ga|alo gdje god se moglo i {to ~e{}e i da }e Srbi izgraditi ljep{i i stariji grad koji je tada ru{en. Vu~urevi} odgovara da je to rekao poluozbiljno ili skroz neozbiljno. Na rastanku, optu`eni Karad`i} mu se zahvalio na svjedo~enju i onda{njem ~uvanju kom{ija muslimana.

SLOBODNA BOSNA I 28.3.2013.

KO JE NAREDIO ETNI^KO ^I[]ENJE BO[NJAKA

KARAD@I]EVA BITKA ZA ^ENGI]A


Tra`e}i za ^engi}a subpoenu, Karad`i} je Sudskom vije}u prilo`io falsifikovano pismo i navodne ra~une za nabavku oru`ja

Odgovorno vam tvrdim da ja nisam autor tog pisma. Prije svega, u to vrijeme ja nisam bio sekretar SDA, kako stoji u pismu. Bio sam anga`iran u poslovima odbrane i u to vrijeme, januara 1993., uop}e nisam bio u BiH. Zatim, sadr`aj tog pisma je potpuno suprotan svemu {to sam ja osobno radio i svemu onom {to je bila politika SDA. Besmisleno bi bilo da ja pi{em muslimanima u Trebinju, a da ne pi{em recimo muslimanima u Bile}i, Gacku, ili Fo~i, odakle sam rodom. Osim toga ukoliko su takva pisma muslimanima upu}ivana 1993. godine, valjda ih je trebalo godinu dana ranije pisati i muslimanima u Bijeljini, Zvorniku, Doboju Dakle, bilo bi neodgovorno da ja kao sekretar SDA upu}ujem takvo pismo na jednu adresu, a ne ni na jednu drugu. To onda uop}e ne bi bila principijelna politika SDA, nego bi bila neka moja emocija, ili li~ni stav, ka`e za na{ list Hasan engi}.

odbrane Slobodana Milo{evi}a. To falsifikovano pismo dakle kori{teno je i prije Karad`i}a. Jo{ jednom napominjem nelogi~nost u svemu kako to da je pismo napisano samo za Trebinje, a ni za jedan drugi grad nije. Dakle, taj dokument je apsolutno la`an i falsificiran, neautenti~an i ~itava pri~a je potpuno izmi{ljena. To je jedini dokument za koji ja znam da je javno upotrijebljen u ha{kim sudnicama, a na kome je navodno moj potpis, a odnosi se na raseljavanje muslimana i savjetovanja da bje`e iz Bosne i Hercegovine, isti~e engi}. [to se ti~e Karad`i}evog insistiranja da se pojavi u sudnici Ha{kog tribunala kao svjedok, engi} ka`e: Ja smatram da nema nikakvog razloga da budem pozvan od strane Sudskog vije}a u predmetu Karad`i}, jer ja nemam nikakvu vezu s

KARAD@I] I VU^UREVI] SU MANIPULATORI


On pretpostavlja i na koji na~in je pismo falsifikovano: Kako su kancelarije SDA i SDS-a bile pred rat u istoj zgradi, mislim da je to sada zgrada Federalnog zavoda za zdravstvo, kancelarije SDS-a su fizi~ki bile iznad kancelarije SDA i mi smo jo{ tada znali da SDS koriste}i obavje{tajne metode, prati korespondenciju koju je SDA imala i poku{ava se ubaciti u odre|ene kanale. Tako da je SDS mogao bez problema iskopirati logo i memorandum SDA, kopirati odre|ene potpise i u cijelosti falsificirati taj dokument. Ja osobno mislim da taj dokument nije falsificiran tada, nego kasnije, za potrebe
28.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

SARAJLIJE SAME SEBE GRANATIRALE: engievo falsifikovano pismo je Karadiu dovoljan dokaz da su muslimani u BiH bili odgovorni za granatiranje i snajperisanje sopstvenog naroda u Sarajevu, za ta su okrivili Srbe u namjeri da izazovu meunarodnu intervenciju

onim sa ~ime me on povezuje. Nisam imao bilo kakve kontakte kada je rije~ o naoru`anju, a koje bi imale osnova za poziv sudskog vije}a. Moje svjedo~enje u tom dijelu ne mo`e biti ni od kakve koristi, zaklju~uje engi}. Tokom Vu~urevi}evog svjedo~enja tu`ilac je sugerisao da je muslimansko stanovni{tvo protjerano iz Trebinja, ukazuju}i na izjave izbjeglih po dolasku u Crnu Goru objavljene u nedjeljniku Monitor. Bo{njaci iz Trebinja su govorili da su oti{li nakon stalnih pretnji, upada u ku}e i zlostavljanja od strane policije, a ne zbog navodnog uputstva SDA kako to tvrdi Vu~urevi}. Ne bi, govorili su, ni na ~iji poziv napustili ku}e da bi negdje spavali na podu sa stvarima spakovanim u kese za |ubre. Tu`ilac je ukazao i na Vu~urevi}ev ratni nastup iz Beograda u okviru turneje epske poezije gdje je tvrdio da su muslimani iz Trebinja vjerski fanatici koji su na poziv svojih vo|a napustili ku}e i pjevaju}i oti{li u Crnu Goru. Vu~urevi} je, me|utim, tvrdio da to nisu njegove rije~i, a kada ga je tu`ilac upozorio da }e pustiti audio snimak, rekao je da je odlazak muslimana iz Trebinja zaista bio prava pjesma i veselje u odnosu na patnje Srba u BiH. Dodao je i da je tada pred svojim narodom morao malo da glumi, jer mu je bilo prije}eno zato {to je {titio muslimane, pa se moralo malo ovako, a malo onako, govoriti. Na istom nastupu, u trenucima kada je govorio malo onako, Vu~urevi} je obe}ao stvaranje srpskih zemalja i tvrdio da u BiH ratuju tri vrste Srba - katolici, muslimani i pravoslavci.
19

HAAG

ZLO^IN OGROMAN, KAZNE UM


Iako ih je Tribunal proglasio krivim, pored ostaloga, i zato to su osmislili, podsticali, te to nisu istraili i kaznili zloine poinjene u nekoliko opina na podruju BiH, MIO STANII i STOJAN UPLJANIN dobili su nie kazne nego neki od zloinaca kojima su bili nadreeni. Politika kanjavanja u Haagu i 20 godina nakon uspostavljanja ovog tribunala ostaje misterija
20

zavr{nici su|enja ha{ko tu`ila{tvo tra`ilo je do`ivotnu kaznu zatvora za obojicu optu`enih, Mi}u Stani{i}a, biv{eg ministra policije ratne Republike Srpske, i Stojana @upljanina, na~elnika Centra slu`bi bezbjednosti Banja Luka. Vije}e, kojim je predsjedavao sudija Burton Hall, nije prihvatilo ovaj prijedlog te je izreklo kazne znatno bla`e nego one izre~ene prethodno nekima od osoba koje su bile podre|ene ovoj dvojici.
SLOBODNA BOSNA I 28.3.2013.

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]

PRESUDA STANI[I]U I @UPLJANINU


IZNENA\UJU]A PRESUDA
Tu`ila{tvo Ha{kog tribunala tra`ilo je do`ivotnu kaznu za Stani{i}a i @upljanina, ka`njeni su sa po 22 godine zatvora

HA[KI KALENDAR

est prvostepenih presuda do kraja rada Tribunala


Do okon~anja rada Tribunal bi trebao izre}i jo{ {est prvostepenih presuda, uklju~uju}i i presude Goranu Had`i}u, Ratku Mladi}u i Radovanu Karad`i}u ~ija su|enja jo{ traju. Uskoro bi trebale biti izre~ene presude {estorici lidera takozvane Herceg-Bosne Jadranku Prli}u, Slobodanu Praljku, Valentinu ]ori}u, Milivoju Petkovi}u i Berislavu Pu{i}u. Tako|er se o~ekuje skora presuda ~elnicima srbijanske slu`be Dr`avne bezbjednosti Frenkiju Simatovi}u i Jovici Stani{i}u, te presuda Vojislavu [e{elju. Apelaciona vije}a bi trebala izre}i i ~etiri drugostepene presude, i to dvije za zlo~ine u Srebrenici i dvije za zlo~ine po~injene tokom sukoba na Kosovu.

okon~ano je 1. juna 2012. U tom periodu, 354 dana, Vije}e je ~ulo iskaze 199 svjedoka i prihvatilo 4.377 dokaza. Iza svih ovih brojeva kriju se sudbine hiljada ljudi iz Banje Luke, Prijedora, Klju~a, Donjeg Vakufa, Sanskog Mosta, Tesli}a, Bile}e, Br~kog, Doboja, Gacka, Ilija{a, Vogo{}e Pala, Vi{egrada, Vlasenice... U svim ovim mjestima tokom prvih nekoliko mjeseci rata, od marta 1992. godine, protjerivani su, ubijani, zlostavljani i zatvarani u logore svi oni koji se nisu slagali s onima koji su preuzeli vlast. U tim zlo~inima imali su podr{ku ~elnika policije, odnosno ove dvojice optu`enih, pored ostalih.

Stani{i} i @upljanin optu`eni su po 10 ta~aka za zlo~ine protiv ~ovje~nosti i kr{enje obi~aja i zakona rata po~injene na podru~ju 20 op}ina. Tu`ila{tvo ih je teretilo kao pripadnike udru`enog zlo~ina~kog poduhvata koji je imao za cilj uklanjanje nesrba s teritorije na kojoj je bilo planirano, zaklju~ilo je Vije}e, formiranje srpske dr`ave. Na osnovu dokaza iznesenih tokom ovog su|enja, Vije}e je zaklju~ilo da su napadi op}ina koje se tretiraju op tu`nicom po~eli ve} krajem maja 1992. Banja Luka je blokirana 4. aprila 1992.

MJERENE
BROJEVI I STATISTIKA

Presuda je prvostepena, tako da i tu`ila{tvo i odbrane imaju pravo na `albu. Prema zvani~nim ha{kim statisti~kim podacima, su|enje Stani{i}u i @upljaninu po~elo je 14. septembra 2009. godine, a

LOGOR OMARSKA
Zato~enici su dr`ani u nehumanim uslovima i brutalno zlostavljani

Udru`eni zlo~ina~ki poduhvat ~iji su pripadnici bili Stani{i} i @upljanin imao je za cilj stvaranje srpske dr`ave u BiH
28.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

21

HAAG
godine. Nakon {to je uspostavljena nova vlast, nesrbi su izba~eni s poslova, njihovi stanovi su pretresani, civili su zlostavljani, a od sredine maja jedan broj je odveden u logor Manja~a, gdje su dr`ani u nehumanim uslovima i brutalno zlostavljani. Po sli~nom modelu uskoro su izvr{eni napadi i na druge op}ine iz kojih su ljudi odvo|eni na vi{e mjesta zato~enja, o kojih su najozlogla{enija Keraterm, Omarska, Trnopolje, Luke, Planjina ku}a, Batkovi}i. U nekim od ovih logora, civili su, i `ene i mu{karci, seksualno zlostavljani. Tokom napada srpskih snaga, samo na podru~ju op}ine Klju~, spominje se u SU\ENJE MLADI]U

Poelo izvoenje dokaza za genocid u Srebrenici


Na su|enju Ratku Mladi}u po~etkom ovog mjeseca po~elo je izvo|enja dokaza za zlo~ine po~injene u Srebrenici i @epi 1995. godine. Prva svjedokinja bila je istra`iteljka Erin Gallagher, koja je svjedo~ila o mapama na kojima se vide polo`aji vojski oko Srebrenice. Nakon njenog svjedo~enja, Vije}e je proglasilo pauzu od mjesec dana koja se zavr{ava 8. aprila, kada }e kao svjedok biti pozvaj nekada{nji {ef istra`itelja za Srebrenicu Jean Rene-Ruez. Na su|enju Karad`i}u u toku je izvo|enje dokaza odbrane.
Ratko Mladi}

HAKA STATISTIKA: Prema zvaninim hakim statistikim podacima, suenje Staniiu i upljaninu poelo je 14. septembra 2009. godine, a okonano je 1. juna 2012. U tom periodu, 354 dana, Vijee je ulo iskaze 199 svjedoka i prihvatilo 4.377 dokaza
prvostepenoj presudi Stani{i}u i @upljaninu, ubijeno je vi{e od 200 ljudi, a u Prijedoru vi{e od 1.000. Na desetine hiljada je protjerano.

KRIVI SU!
Vije}e je zaklju~ilo da je @upljanin od 6. maja 1992. godine pod svojom kontrolom imao stanice bezbjednosti na podru~ju novoformirane Autonomne oblasti Krajina. Iako ne postoje dokazi da je @upljanin bio ~lan Srpske de mokratske stranke, on je bez sumnje imao jake veze unutar ove partije. Kao najvi{i policijski autoritet na ovom podru~ju, @upljanin je imao du`nost da za{titi civilnu populaciju, bez obzira na religiju, rasu, naciju ili politi~ko opredjeljenje, smatra Vije}e. On to nije radio, nego je izdavao nare|enja za razoru `avanje, plja~kanje i hap{enje civila, zaklju~ak je iznesen u presudi. Pored ~elne pozicije u policiji, @upljanin je bio i ~lan Kriznog {taba tzv. Autonomne oblasti od po~etka maja prve ratne godine. Vije}e ga je proglasilo jednim od klju~nih ljudi odgovornih za blokadu Banje Luke 3. aprila 1992. godine. Kada su ga civili molili za pomo}, on je to odbio.
22

[tavi{e, formirao je specijalnu jedinicu u kojoj je bilo osoba koje su prethodno po~inile te{ka krivi~na djela, koja je imala zadatak da u~estvuje u napadima na nesrbe, a o ~ijem djelovanju je @upljanin bio redovno izvje{tavan. Tu`ila{tvo je uspjelo dokazati da je @upljanin znao za zlo~ine koji su po~injeni, ali da nije uradio ni{ta da ih istra`i i kazni. Van razumne sumnje, Vije}e je zaklju~ilo da je @upljanin imao namjeru i zna~ajno doprinio planu uklanjanja bosanskih muslimana i Hrvata sa teritorije na kojoj je bilo planirano uspostavljanje srpske dr`ave. Mi}o Stani{i} bio je me|u osniva~ima SDS-a, te je radio na promociji ciljeva stranke, zaklju~ak je Vije}a. Kao ministar unutra{njih poslova Republike Srpske, Stani{i} je imao zakonsku obavezu da {titi civile, ali to nije uradio. Tokom rata je bio blizak saradnik Radovana Karad`i}a i jedna od klju~nih osoba u procesu dono{enja odluka u RS-u. Iako je bio svjestan po~injenih zlo~ina, Stani{i} je odobravao upotrebu policijskih snaga i njihovo zajedni~ko djelovanje sa vojskom, prije svega u obezbje|ivanju logora i centara zato~enja, stoji u presudi.

Tu`ila{tvo nije uspjelo dokazati njegovu odgovornost za istrebljenje, niti pomaganje, ili podr`avanje ovog zlo~ina. Tako|er, nisu uspjeli dokazati da @upljanin snosi i dio odgovornosti za zlo~in na Kori}anskim stijenama, kada je ubijeno oko 200 civila.

SLOBODNA BOSNA I 28.3.2013.

SKANDAL NEDJELJE

Federalni premijer Niki uporno priziva intervenciju OHR-a

Logikom to gore to bolje premijer Nermin Niki pokuava primorati OHR da se aktivno ukljui u rjeavanje federalne krize
[TO GORE TO BOLJE
Federalni premijer Nermin Nik{i} vjeruje da }e PIC razrije{iti krizu federalne vlasti

Pi{e: ASIM METILJEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

remijer federalne Vlade Nermin Nik{i} nije krio razo~arenje krajnjim ishodom sjednice Vije}a za implementaciju mira. Kao i ve}ina njegovih strana~kih kolega, i premijer Nik{i} je o~ekivao da }e PIC po kratkom postupku isukati bonske ovlasti i presje}i federalni Gordijev ~vor, kao {to ga je prema legendi nekada davno potezom ma~a presjekao Aleksandar Makedonski. Umjesto pri`eljkivane upotrebe bonskih ovlasti, PIC je lokalne aktere pozvao da zakopaju ratne sjekire i da se suzdr`e od bilo kakvih poteza koji bi mogli destabilizirati situaciju... i da sve vrijeme dok se ne na|e rje{enje za zastoj moraju
28.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

po{tivati svoje odgovaraju}e ustavne uloge. To u prijevodu, pored ostalog, zna~i da i Vlada Federacije BiH kojom rukovodi premijer Nik{i} mora raditi punim kapacitetom do isteka redovnog mandata ili pak do njene prijevremene smjene, kako je to propisano Zakonom i Ustavom. No, federalni premijer Nermin Nik{i} ne po{tuje ni Zakon ni Ustav: svojevoljno je suspendirao rad federalne Vlade, najavljuju}i da }e sve ono {to je, kako ka`e, neophodno i va`no delegirati Parlamentu sa zahtjevom da se tamo razmatra. Vlada kojom rukovodi do daljnjeg ne}e ni zasjedati ni raditi, a svoje kolege ministre koji se usude prekr{iti obustavu rada premijer je obe}ao prijaviti pravosudnim institucijama za krivi~no djelo zloupotrebe polo`aja!

Uprkos jasnom stavu PIC-a da ne}e nametati rje{anja, da ne}e raditi posao lokalnih politi~ara, premijer Nik{i} potajno vjeruje u suprotno, da }e PIC ipak reagirati i rije{iti federalnu krizu umjesto lokalnih aktera, po logici, rasprostranjenoj u redovima SDP-a, da }e ambasadori-~lanovi PIC-a na taj na~in spa{avati ne samo Federaciju BiH nego i vlastite diplomatske karijere koje bi ugrozio krah federalne vlasti. PIC se nije dr`ao po strani kada je SDP formirao federalnu Vladu Platforme, pa se po istoj logici, rezoniraju u SDP-u, PIC ne mo`e dr`ati po strani ni kod ru{enja platforma{ke vlasti. Ne treba sumnjati da }e se premijer Nik{i} u predstoje}em razdoblju ~vesto dr`ati devize {to gore to bolje, uvjeren da }e PIC sprije~iti - ono najgore.
23

D@IHAD HALAL REKETA[A

U prolotjednom revolverakom obraunu tuzlanskih kriminalaca bjegunac BERIZ KABILOVI, koji je prije nekoliko dana izaao iz zatvora, pucao je pred brojnim svjedocima na AMMARA ADROVIA, Sarajliju s adresom stanovanja u Tuzli; dok policija MUP-a Tuzlanskog kantona jo uvijek traga za odbjeglim Kabiloviem, SB otkriva kako je njegova rtva Adrovi jedan od najodanijih sljedbenika samozvanog vehabijskog ejha iz Gornje Maoe NUSRETA IMAMOVIA, koji je zbog kriminalnih poslova prije dvije godine jedva izvukao ivu glavu u sukobu s NASEROM KELMENDIJEM

Odbjegli Odbjegli narko narko boss boss Naser Naser Kelmendi Kelmendi poslao poslao je je vehabijama vehabijama po~etkom po~etkom 2011. 2011. poruku poruku da da bi bi bilo bilo najpametnije najpametnije da da se se povuku povuku iz iz njegove njegove zone zone odgovornosti odgovornosti

OZBILJNE OZBILJNE PRIJETNJE PRIJETNJE

OBRA^UN ALBANSKE MAFIJE I VEHABIJA-REKETA[A


Naser Kelmendi prije bijega iz BiH upozorio Ammara Adrovi}a i Bajru Ikanovi}a da se ne mije{aju u njegove poslove, ili ne}e znati {ta ih je sna{lo?!
24
SLOBODNA BOSNA I 28.3.2013.

POZADINA PUCNJAVE U TUZLI

Ammar Ammar Adrovi} Adrovi} je je jedan jedan od od najaktivnijih najaktivnijih ~lanova ~lanova selefijskog selefijskog mes mesd`ida d`ida u u tuzlanskom tuzlanskom naselju naselju Kula, Kula, ali ali mu mu to to ne ne predstavlja predstavlja smetnju smetnju da da se se bavi bavi kriminalnim kriminalnim poslovima poslovima

VJERSKI VJERSKI FANATIK FANATIK ILI ILI NOTORNI NOTORNI KRIMINALAC KRIMINALAC

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

olicajci MUP-a Tuzlanskog kantona jo{ uvijek tragaju za odbjeglim kriminalcem Berizom Kabilovi}em, koji je pro{log tjedna ispred Tr`nog centra Br~anska Malta u Tuzli ranio poznanika Ammara Adrovi}a. Oru`ani obra~un izme|u dvije kriminalne skupine dogodio se, podsjetimo, 19. marta, oko 13.30 sati, nao~igled brojnih svjedoka koji su, sre}om, ostali neozlije|eni nakon {to je Kabilovi}, poslije kra}e prepirke s Adrovi}em, potegao pi{tolj i po~eo pucati. Ammar Adrovi} je s ozljedama na stra`njici kasnije prevezen u tuzlansku bolnicu, dok se Berizu Kabilovi}u i njegovim prijateljima izgubio svaki trag. Kabilovi} je, ina~e, tek prije nekoliko dana iza{ao iz zatvora i odmah se vratio starim navikama proteklih je godina bio akter vi{e pucnjava u Tuzli, a 2009. je ranjen ispred diskoteke Roma, u okr{aju bandi bliskih Naseru Ori}u i Tasimu Ku~evi}u. Napadu na Adrovi}a,
28.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

35-godi{njeg Sarajliju s adresom stanovanja u Tuzli, navodno je prethodila sva|a s Kabilovi}evim bratom. U trenutku kada je Beriz Kabilovi} zapucao na Ammara Adrovi}a, on je sjedio u dru{tvu sa Sabahudinom Muhi}em zvanim Mr~o koji je, opet, bio uhap{en u ljeto 2009., zbog sumnje da je postavio eksploziv u blizini Memorijalnog centra u Poto~arima, nekoliko dana prije obilje`avanja godi{njice genocida u Srebrenici.

DVOSTRUKI @IVOT TUZLANSKIH SELEFIJA


I mada svi akteri posljednjeg revolvera{kog obra~una u Tuzli dolaze iz istog kriminalnog miljea, Ammar Adrovi} i Sabahudin Muhi} su, osim sa lokalnim podzemljem, blisko vezani i s liderom vehabijske zajednice u Gornjoj Mao~i Nusretom Imamovi}em, ~iji su odani sljedbenici. Premda se to, sude}i barem prema njihovom izgledu, ne bi dalo zaklju~iti (obojica, naime, izgledaju poput `estokih momaka, moderno se odjevaju, ne nose brade), Adrovi} i Muhi} su me|u najaktivnijim ~lanovima selefijskog mes-

d`ida koji se nalazi u tuzlanskom naselju Kula. U slobodno vrijeme, izme|u kriminalnih poslova koji su im jedini izvor zarade i boravka u teretani, Ammar Adrovi} i Samahudin Muhi} su redovni gosti na okupljanjima bra}e, od tribina u Gornjoj Mao~i do vehabijskih sijela u mesd`idu u sarajevskom naselju Dobrinja (koji vodi Sead Red`ematovi}) i u Had`i}ima, gdje selefije predvodi njihov bliski prijatelj Bajro Ikanovi}. Prema tvrdnjama njegovih znanaca, Ammar Adrovi} je selefija postao u Danskoj, gdje je svojedobno `ivio i radio kao izbaciva~ u diskotekama. Ubrzo se vratio u domovinu, i to u Olovo, gdje je bez pote{ko}a prona{ao istomi{ljenike, koje je u po~etku izda{no financijski pomagao, kupuju}i njihovu naklonost i vjernost. Me|u prvima su se Adrovi}u pridru`ili Minel Selimovi}, Nermin Softi} i Safet Brki}, koji su u Olovu odranije bili poznati kao vrlo agresivni momci. Najprije su se sastajali u Adrovi}evoj vikendici u mjestu Ponijerka, da bi kasnije, kako se pove}avao broj njihovih pristalica, iznajmili ku}u u olovskom naselju Bi{trica, koju su pretvo25

D@IHAD HALAL REKETA[A


rili u mesd`id. Navodno je Nusret Imamovi} mesd`id u Bi{trici prvi put posjetio prije ~etiri godine, nakon ~ega zapo~inju sukobi vehabija s mjesnim imamima. Nekima od njih, Ammar Adrovi} i njegova nasilna dru`ina ~ak su prijetili i klanjem, da bi u novembru 2009. te{ko pretukli sugra|anina Dervi{a Vrapca, koji nije prihvatio njihova ubje|ivanja da prihvati vehabizam. Nesretni je Vrabac zavr{io u bolnici a napada~i u pritvoru. Nakon {to su pu{teni na slobodu, sva trojica su pobjegla u Gornju Mao~u, gdje Safet Brki} i danas `ivi. U to se vrijeme Ammar Adrovi} po~inje dru`iti i sa Bajrom Ikanovi}em, jo{ jednim vehabijom s kriminalnim dosjeom, koji je u zatvoru proveo ~etiri i pol godine. Ikanovi} je, prisjetimo se, bio uhap{en 2005., zbog sumnje da je zajedno s Abdulkadirom Cesurom i Mirsadom Bekta{evi}em (obojiRASKID RASKID PRIJATELJSTVA PRIJATELJSTVA

Iako Iako se se poznaju poznaju dugo dugo godina, godina, Naser Naser Ori} Ori} nije nije stao stao u u Adrovi}evu Adrovi}evu za{titu za{titu nakon nakon sva|e sva|e s s Kelmendijem Kelmendijem

TAJNI POSLOVI SKROMNIH MUSLIMANA: Meu njihovim poslovnim partnerima nali su se vieniji pripadnici tuzlanskog podzemlja Mersed Hadi zvani Mirso vicarac, Damir Mehi Bibi, Mustafa Beganovi Musa, Dragan Staji zvani Sijalica, Naser Ori...
ca su u BiH do{li iz [vedske) namjeravao izvr{iti teroristi~ke napade. Prvostupanjskom presudom Suda BiH Bajro Ikanovi} je u januaru 2007. progla{en krivim i osu|en na osam godina zatvora, ali mu je kazna u `albenom postupku upola smanjena. Nakon izlaska iz zatvora mu~enik Ikanovi} se uspio nametnuti kao vo|a vehabija u Had`i}ima, svoj je stan pretvorio u mesd`id, u kojem je jedan od ~estih posjetitelja i Ammar Adrovi}. No, kako nijedan nisu imali stalnog zaposlenja, prije dvije godine su se po~eli baviti poslovima kojih bi se postidio svaki po{ten ~ovjek, a kamoli istinski, posve}eni vjernici, kakvim se Adrovi} i Ikanovi} `ele predstaviti.

[EJH NA SLU@BENOM PUTU

Nusret Imamovi dva dana nakon ranjavanja prijatelja Adrovia otiao u Egipat
Iako u posljednjih sedam-osam godina samozvani {ejh iz Gornje Mao~e nije napu{tao BiH, Nusret Imamovi} je dva dana poslije pucnjave u kojoj je stradao njegov prijatelj Ammar Adrovi} oti{ao u Egipat. Dvadesetak dana ranije njih su dvojica bili zajedno u Kristalnoj dvorani Hotela Tuzla, na predavanju koje su organizirali Nusret Imamovi} i vehabijski vo|a iz Krajine Bilal Bosni} o savr{enstvu {erijata i pogubnosti demokratije. Ammar Adrovi} je na prvoj javnoj tribini vehabijskih lidera u BiH sjedio u prvim redovima, sa zada}om da sprije~i eventualne nerede i zastra{i Imamovi}eve neistomi{ljenike.

SAVR[ENSTVO [ERIJATA
Prva javna tribina Nusreta Imamovi}a i Bilala Bosni}a odr`ana je prije mjesec dana u Tuzli

PRIJETNJE KELMENDIJU
Iako u sukobu sa svim ljudskim i Bo`ijim zakonima, Ikanovi}, Adrovi} i njegova olovska bra}a Minel Selimovi} i Nermin Softi} se udru`uju i po~inju reketirati manje poduzetnike, uglavnom vlasnike kafi}a i trgovina, i utjerivati
26
SLOBODNA BOSNA I 28.3.2013.

POZADINA PUCNJAVE U TUZLI

MU^ENIK IZ ZENI^KOG KAZAMATA


Nakon izlaska iz zatvora Bajro Ikanovi} se nametnuo kao vo|a vehabija u Had`i}ima

BIJEG IZ BOSNE
Minel Selimovi} i njegova supruga Amina skloni{te su potra`ili u Danskoj

dugove, a navodno su bili umije{ani i u krijum~arenje droge. Znancima su se u po~etku hvalili kako im biznis dobro ide, ponajvi{e zahvaljuju}i imid`u, tvrde}i kako se njihove `rtve upla{e ~im ih ugledaju Ammar Adrovi} je nabildan, obrijane glave, a njegovi ortaci imaju duge brade i kratke hla~e. Kako im, me|utim, sitna zarada ipak nije bila dostatna za skupe prohtjeve, odlu~ili su da pro{ire poslovanje i po~nu suradnju s krupnijim zvjerkama. Tako su se me|u njihovim poslovnim partnerima na{li vi|eniji pripadnici tuzlanskog podzemlja Mersed Had`i} zvani ABU MAKSIM BO@I]

Mirso [vicarac, Damir Mehi} Bibi, Mustafa Beganovi} Musa, Dragan Staji} zvani Sijalica, Naser Ori}... No, ubrzo se pokazalo da se me|u profesionalcima nisu najbolje sna{li, jer su neo~ekivano do{li u sukob s vo|om albanske mafije u BiH Naserom Kelmendijem. I mada nije poznato kako je to {a~ica vehabija ugrozila razgranate Kelmendijeve poslove u BiH, albanski im je mafija{ po~etkom 2011. prvi put odaslao jasnu poruku kako bi bilo pametnije da se maknu iz njegove zone odgovornosti. Ammar Adrovi}, Bajro Ikanovi} i Minel Selimovi} su na nedvo-

smislenu prijetnju odgovorili kako ih nije strah i jo{ su poru~ili Kelmendiju da imaju podr{ku mnogobrojne bra}e u BiH, Austriji, Njema~koj, pa ~ak i na Kosovu i Albaniji. Budu}i da pozivanje na bra}u vehabije nije proizvelo `eljene efekte, Kelmendi im je poslao posljednje upozorenje da odstupe, ili ne}e znati {to ih je sna{lo. Obra~un vehabija i albanske mafije izbjegnut je u posljednjem trenutku, nakon ~ega je Minel Selimovi} glavom bez obzira pobjegao iz BiH (navodno je oti{ao u Dansku, mada njegovi prijatelji tvrde da se nalazi u Srbiji). Prethodno se Selimovi}, koji je jo{ ranije bio osu|en na tri mjeseca zatvora, zbog tu~e koju je izazvao u jednom restoranu u Olovu, krio u Gornjoj Mao~i.

Vehabijski demat u Tuzli vode Ammar Adrovi i Enes Sejrani, koji je ranije hapen pod sumnjom da sprema teroristiki napad
Jedan od najbli`ih suradnika Ammara Adrovi}a u vehabijskom d`ematu u Tuzli je Enes Sejrani}, koji je bio uhap{en po~etkom maja 2011., u naselju Grabovica, zajedno sa podstanarom Maksimom Bo`i}em. Akcija hap{enja Sejrani}a i Bo`i}a, Srbina iz Bijeljine koji je nakon prelaska na islam koristio imena Mirza Grada{~evi} i Abu Muhamed, izvedena je po nalogu Tu`iteljstva BiH, zbog sumnje da su 15. maja spremali teroristi~ki napad na Br~anskoj Malti. Bo`i} je prilikom hap{enja najprije automatsku pu{ku
28.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

BEZ ORI]EVE ZA[TITE


U strahu od odmazde Nasera Kelmendija, Ammar Adrovi} i Bajro Ikanovi} su u prolje}e 2011. poku{ali isposlovati za{titu kod bliskog Kelmendijevog suradnika Nasera Ori}a. Iako se s Ori}em poznaju dugo godina, kao i sa Draganom Staji}em Sijalicom, na zajedni~kom sastanku koji su dogovorili u Sarajevu, jasno im je stavljeno do znanja da nitko nije spreman zbog njih ulaziti u sukob s Kelmendijem. Posramljeni zbog izostanka Ori}eve podr{ke, Adrovi} i Ikanovi} su se povukli, posvetiv{i se vjerskim poslovima. Kasnije su se hvalisali kako se Naser Ori} upla{io bra}e vehabija, da je prema njima bio ponizan, premda je prava istina bitno druga~ija. Na svom je facebook profilu Ammar Adrovi} napisao da se bavi privatnim biznisom i da je 2005. diplomirao na Fakultetu kriminalisti~kih nauka u Sarajevu?!
27

uperio u policajca, a potom je poku{ao pobje}i, ali bez uspjeha. Nakon {to je s vlasnikom iznajmljene ku}e Enesom Sejrani}em priveden, u ku}i je prona|eno oru`je, vojna oprema i odre|ena koli~ina eksploziva. Desetak dana kasnije pripadnici SIPA-e su na podru~ju Tuzle uhapsili dvojicu vehabija iz Srbije Jasmina Kora}a i Milutina Sretenovi}a, koji su bili u stalnim kontaktima sa Bo`i}em i Sejrani}em. Obojica su poslije privo|enja protjerani u Srbiju, sa zabranom ulaska u BiH u trajanju od godinu dana.

NA TREBEVI]U @I^ARA
VIDIKOVAC
(Po)ratno ruho izlazne stanice trebevi}ke `i~are

iara koju je Sarajevu donirala vajcarska opina Grchen ne ispunjava sigurnosne standarde Evropske unije, a dopremljena je bez njenog najvrednijeg dijela - elektronike za upravljanje. Za njeno postavljanje, rjeavanje imovinsko-pravnih odnosa i prilagoavanje donirane opreme trasi, Gradu Sarajevu treba 6,7 miliona eura!

TREBEVI]KA @I^ARA
DVA MLADI]A GONDOLOM S TREBEVI]A
Pi{e: MIRSAD FAZLI]

O
28

bnova, rekonstrukcija, izgra dnja... trebevi}ke `i~are, jednog od simbola Grada Sarajeva, pri~a je o kojoj se u posljednjih nekoliko godina mnogo govorilo. Ozbiljne aktivnosti oko obnove trebevi}ke `i~are Grad Sarajevo je po~eo jo{ 2008. godine. Slijedili su idejni projekti, studije izvodivosti, memorandumi o razumijevanju, donacije... sve se vrtilo, i jo{ uvijek se vrti u za~aranom krugu, ili prstenu na ~ijem ~elu je bio, gospodar prstenova, dogradona~elnik Sarajeva i propali kandidat SDP-a za novog gradona~elnika Igor Kamo~aji.

Do 2011. godine pri~e o obnovi sarajevske `i~are bile su vi{e teorijske nego prakti~ne prirode. Ni Grad Sarajevo, ni Sarajevski kanton nisu imali sredstava, volje i `elje da se upuste u jednu tako smjelu, s finansijske strane, te{ko opravdanu i isplativu avanturu.

POKLONU SE (NE) GLEDA U ZUBE


Me|utim, sve se promijenilo kada je op}ina Grchen iz [vajcarske Sarajevu donirala kabinsku `i~aru. Inicijator donacije bio je nuklearni fizi~ar Edmond Offermann, Amerikanac holandskog porijekla, sa boravi{tem u [vajcarskoj. Naime, Offermann se kao pasionirani skija{ zaljubio u {vajcarske Alpe, gdje je postao glavni akcionar firme Seilbahn Saas Fee.

Ono {to doma}oj javnosti nije predo~eno jeste ~injenica da je Offermann `i~aru doniranu Sarajevu svakako morao demontirati i zamijeniti `i~arom koja ispunjava sigurnosne standarde Evropske unije. Naime, `i~ara koja je po~etkom 2012. godine dopremljena u Sarajevo ne posjeduje alternativnu pogonsku jedinicu, a sistem vje{anja kabina tako|e ne zadovoljava sigurnosne standarde EU-a. Osim toga, vlasnici donirane `i~are navodno su zadr`ali njen najvredniji dio elektronsku upravlja~ku jedinicu koja ko{ta 600 hiljada {vajcarskih franaka! U realizaciju donacije uklju~ili su se i {vajcarska ambasada i {vajcarski vojni kontingent SFOR-a, koji je krajem 2011. i po~etkom 2012. godine transportovao
SLOBODNA BOSNA I 28.3.2013.

OD POKLONA GLAVA BOLI


BANKOVNOM TRASOM GRAS-a

Trebevika iara pod hipotekom


Idejnim projektom nisu obuhva}eni tro{kovi prijenosa budu}ih prava upravljanja trebevi}kom `i~arom s KJKP Gras na ZOI 84. Naime, problem prenosa upravlja~kih prava nad trebevi}kom `i~arom le`i u ~injenici da je KJKP Gras pod hipoteku stavio polaznu stanicu `i~are kao garanciju za kredit podignut u Intesa San Paolo banci. Pod hipotekom je donja stanica `i~are, zgrada i dvori{te u Ulici Avdage [ahinagi}a 32A, procijenjene vrijednosti 2.672.650 KM. Zbog toga je biv{i ministar prometa i komunikacija Kantona Sarajevo Haris Luli} od direktora Banke Almira Krkali}a tra`io da se bri{e hipoteka dana na dio infrastrukture trebevi}ke `i~are. U procesu reprogramiranja kreditnih obaveza KJKP Gras, Luli} je u svojoj urgenciji naveo da }e Kanton izdati garanciju za otplatu kredita, {to }e biti zamjenski kolateral za brisanje hipoteke nad dijelom infrastr ukture trebevi}ke `i~are. Da li je Kanton okon~ao posao sa Intesa San Paolo bankom jo{ uvijek se ne zna, ali se zna da jo{ uvijek nisu okon~ane aktivnosti na prijenosu budu}ih upravlja~kih prava s KJKP Gras na ZOI 84 koji nije u ni{ta boljoj finansijskoj poziciji.
Foto: Mario Ili~i}

Biv{i Biv{i gradona~elnik gradona~elnik Sarajeva Sarajeva Alija Alija Behmen Behmen ii (pro)pali (pro)pali kandidat kandidat za za mjesto mjesto gradona~enika gradona~enika Igor Igor Kamo~aji Kamo~aji

DVA DVA MLADI]A MLADI]A

`i~aru iz [vajcarske u Sarajevo, odnosno u SFOR-ovu bazu u Butmiru, gdje se i danas nalazi. injenica da donirana `i~ara ne ispunjava sigurnosne uslove EU-a, te da joj nedostaje upravlja~ka jedinica nije smetala gradskoj Upravi na ~elu sa biv{im gradona~elnikom Alijom Behmenom i njegovim zamjenikom Kamo~ajijem, koji je vodio ~itav projekat, da prihvate donaciju za koju je Kamo~aji rekao da se sastoji od konstrukcije polazne i dolazne postaje, 14 stupova, vu~no-nosivog u`eta i 70 gondola, u vrijednosti 6 miliona {vicarskih franaka! Gdje je Kamo~aji iskopao {est miliona {vajcarskih franaka, ostaje nepoznato, ali cijene polovnih `i~ara sa kabinama nisu nikakva tajna. Naime, `i~ara sa sli~nim karakteristikama kao ona donirana Sarajevu, poznatog proizvo|a~a Leitner, proizvedena 90-ih godina pro{loga vijeka, koja ispunjava sve, uklju~uju}i i sigurnosne, standarde EU-a, a isporu~uje se i sa upravlja~kom jedinicom, mo`e se kupiti po cijeni od 2 miliona eura. Ja sam bio u kontaktu sa kompanijama ovla{tenim za servisiranje i remont uspinja~a. Niti jedna od njih nije pokazala spremnost da

POLAZNA STANICA
Gras je polaznu stanicu trebevi}ke `i~are stavio pod hipoteku kod Intesa San Paolo banke

izda upotrebnu dozvolu za `i~aru koja bi se montirala na Trebevi}u ukoliko se prethodno ne rije{e problemi alternativne pogonske jedinice i sistem vje{anja kabina. Me|utim, rje{avanje tih problema nije mala investicija i za nju Grad sigurno nema para, ka`e na{ sagovornik koji je `elio ostati anoniman.

DONIRANO, A SKUPO
U projekat obnove sarajevske `i~are ukju~ila se i Delegacija Evropske unije. Polovinom jula 2011. godine potpisan je Memorandum o razumijevanju za obnovu trebevi}ke `i~are, a dokument su potpisali Alija Behmen, tada{nji premijer Kan-

tona Sarajevo Fikret Musi} i tada{nji vr{ilac du`nosti {efa Delegacije EU-a u BiH Renco Davidi. Za realizaciju tog projekta Delegacija EU-a osigurala je 2,2 miliona eura iz sredstava Instrumenta za pretpristupnu pomo} (IPA fondova). Prije godinu dana ambasador Peter Sorensen, {ef Delegacije EU-a i specijalni predstavnik EU-a u BiH, i Andre Schaller, ambasador [vajcarcke Konfederacije u BiH, obi{li su lokalitete polazne i krajnje stanice trebevi}ke `i~are u naseljima Bistrik i Brus. Slijedio je posao izrade Idejnog projekta rehabilitacije trebevi}ke `i~are, a u tu svrhu Delegacija EU-a izdvojila je 199.925 eura. Iako su in`injeri IPSA instituta bili prisutni

Niti jedna kompanija ovla{tena za servisiranje i remont uspinja~a ne bi izdala upotrebnu dozvolu za {vajcarsku `i~aru koja bi trebala biti montirana na Trebevi}u
28.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

29

NA TREBEVI]U @I^ARA
KRATKA POVIJEST @I^ARE

Nekad i nikad vie


Sarajevska `i~ara pu{tena je u pogon 1959. Polazna stanica bila je u sarajevskom naselju Bistrik, na nadmorskoj visini od 583 metra, a izlazna stanica na Vidikovcu, na 1160 metara nadmorske visine. Projektovanje `i~are duge 2075 metara, izbor opreme, djelomi~nu isporuku opreme kao i nadzor monta`nih radova sa probnim radom obavila je ~ehoslova~ka firma Transporte. Generalni izvo|a~ radova bila je sarajevska firma Elektroprojekt koja }e kasnije prerasti u Energoinvest. Pri pu{tanju `i~are u pogon pojavili su se brojni problemi sa prekidima saobra}aja i o{te}enjima opreme, nedovoljnom obu~enosti osoblja pri eksploataciji `i~are. Zbog toga je donijeta odluka da se izvr{i sanacija `i~are koju je izvela firma Metalna iz Maribora, a koja je otklonila ve}inu nedostataka. Tokom dugogodi{nje eksplotacije (period od 33 godine, op.a) dolazilo je do ozbiljnih problema, te su nadle`ne institucije zabranjivale rad `i~are 1977., 1982., 1986., 1987. godine. Poseban problem bio je nalaz Zavoda ZRMK iz Ljubljane iz septembra 1989. godine. Naime, za otklanjanje uo~enih problema i nedostataka bila su potrebna velika finansijska sredstva koja grad nije imao. Ipak, otklonjeni su klju~ni nedostaci, a komisija je izdala dozvolu da `i~ara radi sa umanjenim kapacitetom i poja~anim re`imom pregleda, kontrole sklopova i elemenata. Zbog ratnih djelovanja, `i~ara je bila toliko uni{tena da je njena

SIMBOL SARAJEVA
Trebevi}ka `i~ara pu{tena je u pogon davne 1959. godine i bila je jedno od najmodernijih u regionu

rekonstrukcija bila apsolutno neisplativa. Osim toga, i da nije uni{tena ratnim djelovanjima, sarajevska `i~ara morala bi biti

demontirana ili zamijenjena `i~arom novije proizvodnje jer joj je istekao tridesetogodi{nji vijek trajanja.

prilikom demonta`e `i~are u [vajcarskoj i dobro su upoznati sa svim tehni~kim i ostalim problemima koji se mogu pojaviti prilikom realizacije projekta, posao izrade Idejnog projekta dobila je italijanska firma Studio Corona. Prema navodu Igora Kamo~ajija, u februaru 2013. godine Delegacija EU-a formalno je Gradu Sarajevu uru~ila Idejni projekat rehabilitacije trebevi}ke `i~are. Ovaj dokument je preveden i IPSA institut ga je nostrificirao. Projektantsku

ku}u je odabrala Delegacija Evropske unije u BiH u skladu s proceduralnim pravilima EU-a za javne nabavke. Idejni projekt, osim potrebne dokumentacije, sadr`ava i procjenu ukupnih tro{kova obnove u visini od 6,7 miliona eura, te omogu}ava pokretanje tendera za izbor najpovoljnijeg izvo|a~a i zaklju~enje ugovora za obnovu trebevi}ke `i~are pod uvjetima projektuj i izgradi, rekao je Kamo~aji. Ako se cifri od 6,7 miliona eura doda i navodna vrijednost donirane `i~are od 6

DONATORI, SVE VAM JE U [ACI


Peter Sorensen, {ef Delegacije EU-a i specijalni predstavnik EU-a u BiH 30

miliona {vajcarskih franaka, dobit }emo iznos od 22,6 miliona KM! Od spomenutih 22,6 miliona maraka, gradska Uprava mo`e ra~uniti na 4,3 miliona KM, koliko je sredstava izdvojila Delegacije EU-a, ukoliko, zbog ka{njenja realizacije projekta, ona nisu preusmjerena. To pitanje postavili smo portparolu Delegacije EU i specijalnom predstavniku EU-a u BiH Andyju McG uffieju, od kojeg nismo dobili precizan odgovor. Naime, on nam je rekao da je Delegacija EU-a platila izradu Idejnog projekta te naveo: Taj projekat bi trebao poslu`iti kao dokument, odnosno osnova za rje{avanje odre|enih pitanja kao {to su imovinsko-pravni odnosi vezani za `i~aru, prilago|avanje donirane opreme trasi `i~are, te obezbje|enje neophodnih finansijskih sredstava da bi se `i~ara mogla rekonstruisati u skladu sa zakonskim i sigurnosnim odredbama, stoji u odgovoru McGuffieja. Podsje}anja radi, za dvadesetak miliona maraka Olimpijski centar Jahorina kupio je i instalirao tri {estosjeda. Kupovina nove kabinske `i~are ko{ta oko 3 miliona eura po du`nom kilometru. Obzirom da je sarajevska `i~ara du`ine 2075 metra, cijena nove `i~are kretala bi se oko 6 miliona eura, naveo je na{ sagovornik dodav{i kako je Skoplje za 7 miliona eura kupilo i postavilo novu `i~aru Milenijumski kri`. Sarajevu, za postavljenje donirane, stare `i~are treba isto toliko para.
SLOBODNA BOSNA I 28.3.2013.

HOLANDSKA PRESUDA

Ni nakon 18 godina Srebrenica i Bosna ne izlaze iz moje glave i mojih misli

DAVE MAAT ZA SB

Poetkom ove nedjelje holandski sud presudio je da tamonje Ministarstvo odbrane mora isplatiti odtetu holandskom vojniku DAVEU MAATU zbog traume pretrpljene u Srebrenici; naa suradnica razgovarala je sa Maatom nakon izricanja presude
Pi{e: ADMIRA FAZLI] (Amsterdam)

N
32

ajvi{i upravni sud u Holandiji u ponedjeljak je donio odluku da je holandsko Ministarstvo odbrane du`no isplatiti od{tetu biv{em vojniku holandskog bataljona Dutc hbata zbog traume pretrpljene u Srebrenici. U presudi stoji da sud ne mo`e komentirati pogor{anu ratnu situaciju tokom vojnog razmje{tanja u Srebrenici, ali da je poslije pada Srebrenice pomo} izostala, pa da zbog toga vojnik ima pravo na od{tetu. Nadam se da }e mi ova presuda donijeti malo mira. Ovo je bila konstantna borba u mom `ivotu, dan i no}. Imam osje}aj da nisam iza{ao iz Bosne, da sam tamo `ivio proteklih osamnaest godina, rekao je biv{i holandski vojnik Dave Maat. Maat je 1999. podnio tu`bu protiv Ministarstva odbrane u kojoj tvrdi da mu

poslije napu{tanja Srebrenice 1995. godine nikada nije pru`ena psiholo{ka pomo} i da zbog toga pati od trajnog posttraumatskog sindroma (PTSP). Meni nije stalo do novca, ve} do te odgovornosti od koje je dr`ava godinama bje`ala, do tog priznanja, za mene i za sve moje kolege vojnike, kazao je Maat te dodao kako se nada da }e ovom odlukom u budu}nosti mnogi vojnici biti po{te|eni patnje jer }e im na vrijeme biti pru`ena zdravstvena za{tita.

U MOJOJ GLAVI BILA JE SAMO BiH


itanje presude je trajalo svega dvadesetak minuta. Izricanje presude izazvalo je veliki interes medija, u sudnici je bilo i nekoliko biv{ih vojnika holandskog bataljona. Neki od njih imaju ve} spremnu dokumentaciju za podno{enje iste tu`be a drugi planiraju po}i istim putem. Prisutni su bili i Daveovi roditelji i dvije sestre. Majka vojnika Davea, koja danas `ivi u Velikoj Britaniji, svojevremeno je i sama

radila kao medicinska sestra u britanskoj vojsci, a do{la je u Holandiju specijalno zbog ovog su|enja. U hodniku, gdje je nastala trka za intervjuima, njegova majka pri~a kako je Dave oduvijek `elio biti vojnik i da je to znao jo{ od svoje sedme godine kada je s njom gledao vojnu paradu u mjestu Sloedan, u jugozapadnom dijelu Holandije. Majka ka`e kako je Dave bio i ostao veoma samosvjestan i da ga niko i ni{ta ne mo`e odvratiti od njegovih namjera. Otac, koji `ivi blizu svoga sina, na{ao je klupu u hodniku i sjeo. Samo je mahao glavom i odhukivao. Svega sam se nagledao. Vi|ao sam Davea kako pla~e kao malo dijete. Nisam znao {ta se sa njim de{avalo kad tako ni zbog ~ega i odjednom zapla~e. Nisam znao {ta da radim. Drago mi je da se ovo okon~alo. Proces se vukao trinaest godina {to je, kako sam Dave Maat ka`e, dodatno pogor{alo njegovo zdravstveno stanje. Ovo je trajalo apsurdno dugo. Moja karijera je potpuno propala. Otpu{ten sam
SLOBODNA BOSNA I 28.3.2013.

SREBRENI^KE TRAUME DAUTCHBATOVACA


iz slu`be, poku{ao sam raditi kao agent za nekretnine, ali ni to nije uspjelo. U mojoj glavi bila je samo Bosna. Ni jedna veza nije mogla opstati, jer sam ja uvijek bio opsjednut Bosnom. Zbog toga nisam uspio zasnovati ni porodicu, ni karijeru, ni{ta. Ova borba za pravdu je postala moj `ivot, govorio nam je nakon ~itanja presude.

NEKI TO I NE RAZUMIJU
Dave je kao devetnaestogodi{nji mladi} stigao u Srebrenicu jer je, kako ka`e, `elio pru`iti pomo} tamo{njim ljudima. Nisam uspio, jer nisam imao sredstva da ih za{titim. Zato sad radim sve {to je u mojoj mo}i da to ispravim. Tako je prvi put nakon napu{tanja Srebrenice do{ao u BiH pro{le godine, kada je na poziv srebreni~kih majki pokrenuo inicijativu da se pokrene proces istra`ivanja terena biv{e holandske baze u Poto~arima u potrazi za mogu}om masovnom grobnicom. Za ovu grobnicu se i prije znalo, ali nije bilo poznato gdje se ta~no nalazi. PRAVNA POBJEDA
Dave Maat sa advokatom Geert-Jan Knoopsom

DOBRI VOJNIK MAAT


Holandski vojnik Dave Maat dobio je proces protiv holandskog Ministarstva odbrane, koji mu je du`an isplatiti od{tetu zbog trauma pretrpljenih u Srebrenici

Dave Maat je u Holandiji sudskim putem do{ao do fotografija koje je posjedovalo Ministarstvo odbrane Holandije te je utvr|en lokalitet improvizirane grobnice, gdje je bilo sahranjeno pet osoba, izbjeglica, koje su ubijene na licu mjesta u julu 1995. U augustu pro{le godine ekshuminirani su njihovi posmrtni ostaci, me|u kojima je i jedna beba. Dave ka`e kako skuplja snagu da do|e na d`enazu ovim `rtvama koja }e biti 11. jula 2013. u memorijalnom centru u Poto~arima. Kad sam napu{tao Srebrenicu, vidio sam mrtvace pored puta u Kravici i Novoj Kasabi. Po povratku u Holandiju niko nam nije pru`ao nikakvu pomo}. Samo su me u kratkom saslu{anju upitali gdje se nalazi oru`je i gdje su ti mrtvaci, zatim se zahvalili i to je bilo to. To saslu{anje nije imalo nikakvog psiholo{kog efekta na mene. I onda do|e{ ku}i pa ~uje{ da je ubijeno hiljadu ljudi, dvije hiljade, tri, pet... To se ne mo`e opisati. Neki to i ne razumiju. Ja im tad samo ka`em da mi je drago {to ne razumiju, jer je to znak da su zdravi, ka`e Dave Maat. Ova presuda otvara vrata i drugim biv{im vojnicima, ne samo onima koji su bili u Srebrenici. S tim bi ova presuda mogla imati i internacionalne posljedice jer imunitet UN-a na koji se Holandija prije pozivala je ve} kompromitiran, kazao je Daveov advokat Geert-Jan Knoops. Visina od{tete jo{ nije poznata, ali bi mogla iznositi stotine hiljada eura, kako tvrdi advokat. Prema njegovima procjenama, u roku od tri mjeseca bi trebalo biti poznato koliko }e novca dobiti Dave Maat.
33

28.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

DE@ELA NA NOGAMA

PRIJETI LI SLOVENIJI KIPARSKI SCENARIJ?


Pi{e: SENIHA MUHAREMI VUKAS (Ljubljana)

Prema procjenama finansijskih eksperata, ukupni gubitak bankarskog sektora u Sloveniji iznosi oko 640 miliona eura i najveim je dijelom koncentrisan u tri banke u dravnom vlasnitvu: Novoj ljubljanskoj banci, Novoj kreditnoj banci Maribor i Abanci Vipa: naa suradnica istraila je ta je slovenaki bankarski sektor dovelo u aktuelnu krizu

a razliku od tranzicijskih dr`ava u okru`enju, gdje su strani vlasnici pokupovali ve}inu doma}ih banaka, u Sloveniji je, od ukupno 18, pet banaka u 100-procentnom, a jo{ pet u ve}inskom doma}em vlasni{tvu. Prva tri mjesta po bilansnoj sumi i po udjelu na tr`i{tu zauzimaju banke u ve}inskom dr`avnom vlasni{tvu: Nova ljubljanska banka, Nova kreditna banka Maribor i Abanka Vipa. Bankarski sistem u Sloveniji poslovnu 2012. zaklju~io je (i to ve} tre}u godinu zaredom) sa gubitkom, koji je pro{le godine bio najve}i od osnivanja samostalne dr`ave. Procjenjuje se da ukupan gubitak iznosi oko 640 miliona eura, a njegov najve}i dio koncentrisan je u pomenute tri najve}e banke u ve}inskom dr`avnom vlasni{tvu. Banke u ve}inskom stranom vlasni{tvu u prosjeku su poslovale uspje{nije i njihovi poslovni rezultati ~esto nadma{uju rezultate mati~nih ku}a u inostranstvu. SKB banka, naprimjer, u vlasni{tvu Societe Generale, progla{ena je najboljom bankom u Sloveniji u 2011. godini, koju je zaklju~ila sa 24 miliona eura profita, dok je njena francuska centrala poslovnu godinu zavr{ila sa gubitkom.

SEDAM MILIJARDI EURA NENAPLATIVIH KREDITA


U prvim danima nakon izbijanja globalne finansijske krize u stru~nim krugovima u Sloveniji prevladavalo je mi-

{ljenje da slovena~ki bankarski sistem ne}e biti znatnije pogo|en, prije svega zbog njegove relativne nerazvijenosti, zanemarljive izlo`enosti produktima ameri~kog tr`i{ta hipotekarnih kredita i, uop{te, konzervativnosti u razvijanju ponude tzv. derivativa. Ocjena se, me|utim, uskoro pokazala kao neta~na zbog upletenosti ve}ine banaka u menad`erske otkupe velikih slovena~kih firmi poput Istrabenza, Merkura i Pivovarne La{ko, finansirane kreditima sa garancijama u vidu precijenjenih akcija preduze}a, koja su se otkupljivala. Ovi krediti s pravom su progla{eni slovena~kim, odnosno, tranzicijskim ekvivalentom ameri~kih sub-prime kredita sa jednako pogubnim efektom za portfelje poslovnih banaka i za zdravlje ~itavog finansijskog sistema zemlje. Danas se pokazuje da su slovena~ke banke u vrijeme konjunkture 2004. - 2008. akumulirale brojne generatore rizika, pored kreditiranja mened`erskih otkupa i investicije u fondove na Balkanu, kreditiranje kupovine precijenjenih papira od vrijednosti i kredite stanovni{tvu u {vajcarskim francima. Slovena~ko finansijsko tr`i{te je veoma plitko, tako da se banke i za redovno servisiranje privrede obi~no zadu`uju u inostranstvu. A tamo je u posljednje vrijeme prakti~ki nemogu}e dobiti bilo kakav kredit. Tako se lo{im kreditima pridru`ila i nelikvidnost. Ukupan iznos lo{ih, odnosno, nenaplativih kredita danas se u Sloveniji procjenjuje na preko 7 milijardi eura, odnosno, na 14,2 posto svih plasiranih kredita. U tri najve}e dr`avne banke ovaj procenat iznosi ~ak 17,9, dok je u stranim bankama koje operi{u na

SLOVENIJA PRED BANKROTOM


Rizi~no kreditiranje velikih kompanija poput Istrabenza, Merkura i Pivovarne La{ko skupo je ko{talo slovenski bankarski sistem

Ukupan iznos nenaplativih kredita slovena~kih banaka prelazi sedam milijardi eura
34
SLOBODNA BOSNA I 28.3.2013.

NE MI DIHAT ZA NOV^ANIK
slovena~kom tr`i{tu 6,4 posto. Banke optere}uje i imovina koju su zaplijenile kao garanciju za nenaplative kredite. To su prije svega dionice raznih preduze}a koje danas vrijede tek djeli} cijene po kojoj su uknji`ene, ali i hipoteke na nekretnine koje je u Sloveniji danas gotovo nemogu}e prodati. Najve}i du`nici slovena~kih banaka su dva finansijska holdinga u vlasni{tvu Katoli~ke crkve (Zvon 1 i Zvon 2), zatim ve}ina gra|evinskog sektora na ~elu sa grupom preduze}a koja su gradila sportski centar Sto`ice, a tu su i propali tzv. tranzicijski tajkuni, odnosno mened`eri, koji su uzimali kredite da bi privatizirali svoja preduze}a i tako se za{titili od smjenjivanja nakon svakih parlamentarnih izbora. Komisija za spre~avanje korupcije, koja ve} od 2011. prou~ava stanje u slovena~kom bankovnom sistemu, prije svega u bankama u ve}inskom dr`avnom vlasni{tvu, saop{tila je da u sistemu postoje brojni faktori rizika korupcije, koji se javljaju kako na na nivou najvi{eg tako i na nivou srednjeg mened`menta. Jugoslavije da posluju neeti~ki i neprofesionalno. Prema ocjeni Komisije, zatajio je i regulator bankovnog sistema, odnosno Banka Slovenije, koja nije na vrijeme upozorila na neodr`iv rast kredita u vrijeme konjunkture i nije preduzela odgovaraju}e mjere da se taj trend zaustavi. Tako|e, u ulozi kontrolora sistema, Banka Slovenije nije sankcionisala nesavjesno, neeti~ko i proitvzakonito djelovanje pojedinih ~lanova uprava komercijalnih banaka, a nije se dovoljno suprotstavila ni politi~kim intervencijama u sistem u oblasti kadrovske politike, finansiranja politi~kih stranaka i odobravanja kredita preduze}ima po kriteriju strana~ke pripadnosti njihovih uprava. Odlaze}a vlada J aneza Jan{e namjeravala je da bankarski sistem sanira

JAN[INA SLABA BANKA


Banke su kredite odobravale netransparentno, na osnovu li~nih, poslovnih i politi~kih veza. Komisija konstatuje da pojedini ~lanovi uprava banaka svjesno kr{e zakone i eti~ke kodekse, ne uva`avaju izvje{taje revizija i ne preduzimaju odgovaraju}e mjere. Sna`ni su pritisci mati~nih banaka na uprave podru`nica banaka u dr`avama na podru~ju biv{e

28.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

35

DE@ELA NA NOGAMA
MARKO KRANJEC, GUVERNER BANKE SLOVENIJE, I FRANCE ARHAR, BIV[I GUVERNER I SADA[NJI DIREKTOR UDRU@ENJA BANAKA, GOVORE ZA SB ZAKA[NJELA REAKCIJA BANKE SLOVENIJE
Aktualni i biv{i guverneri Marko Kranjec i France Arhar

Stanje bankarskog sektora je takvo da trai hitnu akciju


Da li je slaba banka, kakvu je zamislila biv{a vlada, optimalno rje{enje za slovena~ki bankovni sistem? MARKO KRANJEC: Slaba banka nije jedino rje{enje, nego tek jedna od mogu}ih mjera. Dru{tvo za upravljanje potra`ivanja banaka - slaba banka - moralo bi pored funkcije slabe banke (preuzimanja i upravljanja nenaplativih potra`ivanja i druge problemati~ne imovine banaka) preuzeti i klju~nu ulogu u dokapitalizaciji banaka. Prenos nenaplativih potra`ivanja je u okviru sanacije samo pomo}ni proces, kojim se otkrivaju gubici iz odre|ene problemati~ne imovine, odnosno, potra`ivanja banaka, i utvr|uje obim potrebne dokapitalizacije, pri ~emu je ovaj korak opravdan samo ako su u okviru slabe banke uspostavljeni jasni mehanizmi za upravljanje tom imovinom na efikasniji na~in, nego {to to mo`e da se obezbijedi u bankama. Iskustva pokazuju da se kod odre|ivanja mandata slabe banke (i vrste imovine, koju }e da preuzme i da njome upravlja) radi o slo`enom i dugotrajnom procesu, koji mora da bude pravilno uskla|en i ugra|en u sve nacionalne politike i u privredno okru`enje. Polo`aj banaka u ovom momentu ne dopu{ta dalje odlaganje, zato moramo {to prije da po~nemo sa mjerama za ja~anje stabilnosti banaka i uspostavljanje uslova za njihovu dokapitalizaciju. Pogor{avanje kreditnog portfelja banaka i sa time povezani novi zahtjevi za dokapitalizaciju ne}e se zaustaviti samo izdvajanjem odre|enih slabih potra`ivanja iz banaka, nego odgovaraju}om sanacijom realnog sektora, kako bi ovaj postao sposoban da vra}a kredite. Sanacija realnog sektora je problem koji dr`ava i privreda moraju da rije{e prije ili istovremeno sa pitanjem sanacije banaka i da u skladu sa time pripreme i eventualne izmjene zakona. FRANCE ARHAR: Utvr|eno je da je ovakav na~in rje{avanja nenaplativih potra`ivanja jedan od najboljih, prije svega kod potra`ivanja, koja su potpuno mrtva, gdje se ni{ta ne doga|a i gdje je du`nik ili u ste~aju ili u prinudnom poravnanju. Zato sam za slabu banku u slu~ajevima kada du`nik vi{e nije `iv, kada mu vi{e nema pomo}i, a kada se radi o kreditnim potra`ivanjima prema firmi koja je jo{ aktivna, ali ima probleme, pa rje{enje mora da prona|e banka ili vi{e njih, zavisno od veli~ine potra`ivanja, budu}i da banke najbolje poznaju situaciju du`nika, s kojim moraju po~eti da se aktivno bave. Banke u svijetu su na po~etku krize formirale posebna odjeljenja koja se bave jedino invalidnim preduze}ima. To zna~i da banka mora zajedno sa du`nikom tra`iti izlaz, mo`da i s dodatnom likvidno{}u, ali pod strogom kontrolom, da vas ne bi optu`ili da ste nesavjestan bankar. Da li je Banka Slovenije u dosada{njoj finansijskoj krizi uspje{no odigrala ulogu regulatora i kontrolora bankovnog sistema? MARKO KRANJEC: Kontrola je permanentan zadatak Banke Slovenije, u okviru kojeg ova redovno obavlja sve regulatorne i kontrolne aktivnosti za koje je ovla{}ena. Finansijska kriza je bila i ostala jedan od najve}ih izazova za sve kontrolore banaka, a rje{avamo je ozbiljno i odgovorno. Pobolj{anja su uvijek mogu}a i stalno su predlagana. Mnoge novosti se pripremaju i u okviru zajedni~kog evropskog kontrolnog mehanizma. FRANCE ARHAR: U krizi se svi pitamo ko je zakazao, gdje se nije radilo stru~no i po zakonima, da li u bankama, ili vlasnici nisu bili dovoljno pa`ljivi kada se usvajala kreditna politika i definisala politika rizika? Danas, kada smo svi pametniji i vidimo {ta sve nismo dovoljno uva`avali, mo`emo da ka`emo da svako nosi svoj dio odgovornosti. Te{ko mo`emo da uka`emo na jedinog krivca. I me|unarodno finansijsko tr`i{te i prekomjerna likvidnost na njemu, uslijed koje se novac nudio po izuzetno niskim cijenama od 2001. godine, doprinijeli su izbijanju krize.

36

SLOBODNA BOSNA I 28.3.2013.

NE MI DIHAT ZA NOV^ANIK

NESLAVNI ZAVR[ETAK PREMIJERSKOG MANDATA


Biv{eg slovenskog premijera Janeza Jan{u, nakon brojnih afera, zamjenila je Alenka Bratu{ek

formiranjem Agencije za sanaciju banaka, odnosno tzv. slabe banke, na koju bi komercijalne banke po po{tenoj tr`i{noj cijeni prenijele nenaplative kredite, koje bi zatim ova agencija poku{ala da restrukturira i proda. Dr`ava bi za ovu operaciju iz bud`eta osigurala oko ~etiri milijarde eura. Glavni pristalica ove ideje bio je ministar finansija u ostavci dr. Janez [u{ter{i~. Zakon o slaboj banci pro{ao je parlamentarnu proceduru i u toku je proces formiranja Agencije i imenovanje ~lanova Nadzornog odbora. lanovi nove Vlade Slovenije koji treba da polo`e zakletvu u Parlamentu ove nedjelje, me|utim, preferiraju direktnu dokapitalizaciju banaka u dr`avnom vlasni{tvu, iako dosada{nje dokapitalizacije NLB i NKBM nisu dale trajnije rezultate. Takvom mjerom bi se izbegla nacionalizacija gubitaka privatnih banaka i njihovo preno{enje na teret poreskih obveznika, {to pretpostavlja slaba banka.

politike. U izvje{taju MMF-a, nakon nedavne posjete njihove delegacije Sloveniji, ocjenjuje se da je slaba banka korak u pravom smjeru, ali uz uva`avanje najve}e mogu}e transparentnosti u njenom upravljanju. Zato MMF pozdravlja namjeru da se u nadzorni odbor slabe banke imenuju nezavisni me|unarodni stru~njaci. MMF tako|e smatra da }e i pored ove institucije slovena~kim bankama biti potrebna dokapitalizacija. Prenos potra`ivanja na Agenciju za upravljanje potra`ivanja banaka nije zamjena za potrebu za novim kapitalom, nagla{avaju u MMF-u, koji procjenjuje da }e tri najve}e slovena~ke banke u 2013. godini trebati

KARIJERNI BANKAR
Novi ministar finansija Uro{ ^ufer radio je u Novoj ljubljanskoj banci

najmanje milijardu eura svje`eg kapitala. Novi ministar finansija Uro{ ufer, karijerni bankar bez politi~kog pedigrea, koji dolazi iz Nove ljubljanske banke, svjestan je da vlada nema vremena za tra`enje alternativnih rje{enja, ve} je u svom predstavljanju u parlamentarnom odboru za finansije najavio da slaba banka najverovatnije ostaje, uz neophodne modifikacije.

PREPORUKE MMF-a I DOKAPITALIZACIJA BANAKA


Direktnom dokapitalizacijom bi se izbjeglo i definisanje po{tene tr`i{ne cijene koju bi, ina~e, morao da odre|uje neki organ pod uticajem trenutno vladaju}e politi~ke opcije. OECD i Evropska centralna banka se u ovim dilemama ne opredjeljuju; za njih je prihvatljiva i slaba banka, pod uslovom da se zna, odnosno, da se u zakonu i osniva~kom aktu Agencije defini{e koja }e se nenaplativa potra`ivanja prenijeti na nju, kako }e se odre|ivati njihova cijena i da se obezbijedi nezavisnost upravljanja Agencijom od svakodnevne
28.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

37

[VABO I PAPE
IVICA OSIM
Jedno od najve}ih nogometnih imena biv{e Jugoslavije uzburkao je region izjavom da je BiH najbolja reprezentacija

38

SLOBODNA BOSNA I 28.3.2013.

TAJNA VEZA DVOJICE ^AROBNJAKA

Dva dana nakon velianstvene utakmice u Zenici i trijumfa nad selekcijom Grke IVICA OSIM je za SB otvorio duu i bez uobiajenih rezervi govorio o svom prijateljstvu sa Safetom Suiem, zbog ega je uvjeren da je BiH konano ostvarila plasman na veliko takmienje, trebaju li reprezentaciji BiH Sead Kolainac i Zvjezdan Misimovi

IVICA OSIM, NAPOKON BEZ POSLOVINOG OPREZA, ZA SB


Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]

ije ga nekoliko mjeseci, nakon {to se povukao iz Nogometog saveza BiH, bilo u medijima. Posljednjih mjesec-dva boravio je u Grazu, u svom drugom domu. Na terapijama. Le|a znaju zaboljeti jako. Onda mi dadnu one blokade pa do|em malo sebi. Ali, vratio se u pravom trenutku u BiH da pogleda utakmicu na Bilinom polju i u`iva u tom kako su Safet Su{i} i njegovi momci pregazili Gr~ku. Onda je, dan-dva kasnije, svojim izjavama uskovitlao regiju. Kazao je da pakujemo kofere za Brazil i da je BiH u ovom trenutku najbolja reprezentacija u regionu. [to je ta~no. Ali nije ba{ najbolje sjelo novinarima iz Hrvatske koji su tih dana bili zauzeti pisanjem panegirika svojoj reprezentaciji. Koja je ne ba{ uvjerljivom igrom pobijedila Srbiju. Igor [timac je podigao naciji adrenalin tvrde}i }e biti prvaci svijeta?!, zaboravljaju}i upitati kako im je tanka Srbija umalo odnijela bod jer ih je u drugom poluvremenu spasavao hrvatski golman. Da Srbi imaju normalnog selektora, a ne trgovca nekretninama Sini{u Mihajlovi}a bilo bi u Zagrebu sva{ta. Pa su zato Hrvati s ~u|enjem zvali Ivicu Osima pitaju}i da im pojasni je li stvarno mislio ono {to je kazao. Normalno da jesam, ka`e [vabo na po~etku razgovora za SB. Mislim da jesmo najbolja reprezentacija, kako se to ka`e, u regionu. Ako ni{ta, onda barem najbolje igramo.

D@EKO JE VI[A KLASA


Neobi~no direktan, neuvijen jezik za Osima, dakako. Nikada nije bio ~ovjek od

euforije, uvijek je nastupao i istupao oprezno, pod ru~nom. No, na Safeta gleda nekako kao na svoje dijete pa mu je valjda zbog toga jo{ i dra`e kad momci pobje|uju pod njegovom komandom. Gledam D`eku kako igra, kako nosi sve pred sobom. To je svjetska klasa. Hajd, evo opet da analiziramo Hrvatsku. Nosi je taj Mario Mand`uki}. Fin de~ko, pristojan. Dobar igra~, igra u velikom klubu, Bayernu. Ali, nije Mand`uki} ni blizu D`eki, Edin je vi{a klasa, ka`e [vabo. Dugo, godinama traje veza Ivice i Safeta. Decenijama. Koliko se dugo pazimo? ekaj da razmislim, ka`e nam. Dok razmi{lja, sje}amo se. Bilo je to u vrijeme Svjetskog prvenstva u Ju`noj Africi. Ivica je u improviziranom studiju japanske televizije, na drugom spratu hotela u Grazu, komentirao utakmice u`ivo. Doputovali smo nekoliko sati ranije i ~ekali smo u holu, uz Puntigamer, da zavr{i pa da svi skupa odemo na pi}e. I dok je trajao prenos, razgovarali sa njegovom suprugom Asimom. @ao nam je {to taj razgovor nikada nismo objavili, ne znamo ni sami zbog ~ega. Vjerojatno jer nam je bilo neugodno upaliti diktafon u tako ugodnoj, prijateljskoj atmosferi. @enska strana vi|enja nogometa, svi strahovi, problemi, bolovi, razo~aranje... sve je to Asima prolazila sa Ivicom, godinama kasnije i sa sinom Amarom, u njihovim trenerskim karijerama. Nismo objavili, ali ne{to od onoga {to nam je pri~ala pamtimo i danas. To kako je Asima jedna od zaslu`nih {to je Safet Su{i} u smiraj karijere igrao za Jugoslaviju na SP-u u Italiji 1990. godine. I bio jedan od najboljih igra~a, normalno. Prije nego {to je selektor Ivica objavio

spisak, mnogi su bili protiv Safetovog imena na njemu. Te star je, te potro{en je, te ima mla|ih, te {ta }e Safet pored Savi}evi}a... Bilo je valjda i previ{e Bosanaca u reprezentaciji. I Pape se zbog svega toga ne}kao, no onda je proradila ta veza, `enska strana nogometa. Ivi~ina supruga telefonom je pozvala Safetovu suprugu. Malo su popri~ale, objasnile jedna drugoj neke stvari i tako... Ostalo je historija. Dvadesetak godina kasnije, Ivica je bio predsjednik Komiteta za normalizaciju NS BiH, Safetu je istekao ugovor i ve} je ranije najavljivao da }e, kako god okon~aju kvalifikacije za EP 2012., oti}i sa selektorske du`nosti. No, Osimu nije padalo na pamet da mu to dopusti, pa je sa svojim suradnicima u~inio sve da Safet ostane. Na svu sre}u uspjelo mu je. Safet je rastao sa reprezentacijom, sazrijevao i doveo je nadomak plasmana na SP. Sje}a se i Ivica. Safet je, {to je najva`nije, izgradio kredibilitet. Imao je sli~an slu~aj sada sa Pjani}em kakav sam ja imao sa Piksijem Stojkovi}em. Tada{nja je Jugoslavija, sje}a se Osim, po~ela, nakon prvenstva u Italiji, kvalifikacije za Evropsko prvenstvo. Prvu utakmica igrala se u Irskoj. Piksi je ve} tada bio u Marseilleu, ali je bio povrije|en, ne{to mu nije bilo u redu sa koljenom. I pozovem ga da do|e. Ka`em mu neka on sam odlu~i {ta }e, mo`e li ili ne. To je Piksiju puno zna~ilo, ali i ostalim momcima koji su bili u timu. Shvatili su da su dio ekipe i kada ne igraju. Prava stvar je to {to je Safet isto u~inio sa Pjani}em. Onda igra~i shvate da su va`ni, da se na njih ra~una i tako izgradi{ kredibilitet. Mada ga je Safet ve} imao, ali ga je taj potez dodatno u~vrstio.

Mo`da i nismo najbolja reprezentacija u regiji, ali igramo najbolji nogomet; zato smo jedini sigurni putnici za Brazil!
28.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

39

[VABO I PAPE
Kada ve} pravi paralele izme|u svog i Su{i}evog vremena - mandata, pitamo ga kome je bilo te`e.

SAFETU JE TE@E NEGO MENI


Obojica su radili usred te{ke politi~ke krize, ljudi su se bavili politikom, ona njima jo{ i vi{e. [vabina je reprezentacija potopljena u nacionalnim podjelama. Safetova polako, ali sigurno gradi veze me|u ljudima, krpa te{ko podijeljenu zemlju, iako se jo{ uvijek na ovda{njim trgovima navija i za neke druge timove. Ali se, sre}om, brzo sa njih razilaze. Safetu je te`e, jasno, ka`e Osim. Danas je situacija druga~ija. Kompleksnija. Ali je i to njemu satisfakcija. Da poka`e da se mo`e. Da pove`e neke veze. Da ljudi vide da imaju neku {ansu. Jer kada ima{ rezultat, kada vidi{ da mo`e, onda se i zemlja pove`e, polako ali sigurno. udesno je kada se iz Zenice vratite presretni i {to je najva`nije ponosni. Na momke koje je okupio Safet Su{i}, ustrojio ih i istrenirao, spremio i poslao na teren da pregaze najte`eg protivnika ovih kvali-fikacija. O SEADU KOLA[INCU

SAFET SU[I] I IVICA OSIM


Pape je zaradio kredibilitet kod igra~a a to je mo`da i najte`e u trenerskom poslu

Treba nam Kolainac, odlian je, ali neka se strpi, Vranje je izginuo za dres BiH
Veliki [vabo ve} polako analizira, razmi{lja o ja~anju tima za SP. I na kraju, osvrne se na igra~a Schalkea Seada Kola{inca. Koji ho}e, pa malo ne}e, pa opet ho}e igrati za BiH. Pratio sam ja njega, ~im ~uje{ takvo prezime, zna{ da je neki na{ pa gleda{ kakav je, zaklju~it }e Osim. Ne znam, mali Kola{inac jeste dobar. Ali je dilema, ako se odazove, da li ga staviti odmah da igra. Nije to onda po{teno prema Ognjenu Vranje{u, momku koji je pro{ao sve i sva{ta da bi igrao za BiH, koji doslovno gine za taj dres. Ali i prema ostalima koji su izgurali ove utakmice. Jasno, treba ga dovesti, pa nek Safet odlu~i {ta }e s njim. Mo`da bi bio odli~an za naredne kvalifikacije. Vidje}emo.

EDIN D@EKO I OGNJEN VRANJE[


Srcem za Bosnu i Hercegovinu

Su{i}eva BiH, bez jednog od najboljih i najva`njih igra~a, povrije|enog Miralema Pjani}a, posramila je Grke. Vidi{, sada je to tako, i kada to ka`e{, onda neki misle da si prepotentan. A nisi i ne treba{ biti. Treba biti realan i re}i: Jako smo dobri, objektivno, sada smo ba{ korak do Brazila. I to nam je ~udno, jer nikada nije zvu~ao tako optimisti~an. Blesavo zvu~i, ali sad se ja malo ljutim na Safeta, ka`e smiju}i se. Safet je mo`da previ{e minuciozan, oprezan. Ali, on je jednostavno takav. Postavlja igru tako da se mo`e desiti najgora mogu}a varijanta. I onda od toga gradi taktiku. Razumijem ja njega, ima jo{ dosta posla, ali mo`e se sada i on malo opustiti. Neka u`iva malo. Ima jako puno razloga. Analiziraju}i utakmicu, ka`e, ostale su mu dvije dileme. Da li su bokovi mogli bolje, posebice desni na kojem je igrao Mensur Mujd`a, te da li Haris Medunjanin zaista mo`e igrati na poziciji na kojoj je nastupio protiv Grka. Ima{ onda i to pitanje Elvira Rahimi}a. Ako u tim godinama ra~una{ ozbiljno na njega, nije te{ko shvatiti da tu ne{to {kripi. Ali i Zahirovi} iz utakmice u utakmicu raste; vidjet }emo. Odu{evljen je Misimovi}em, nikada nije sumnjao u njegovo znanje, samo nije znao u kakvom je stanju. Kada Zvjezdan tr~i, onda je svjetska klasa. To je ljepota gledati. Kada ima snage, onda ga je pun teren i to je onda druga, velika pri~a. Tada njegove lopte imaju ~udesnu liniju. Eto, samo pogledajte taj prvi gol. Po svim pravilima lopta je trebala odbiti se dalje od gola. A on pogodi Edina koji se, opet mimo pravila i logike u skoku izvije i da gol. To je dobro, treba nam i toga, te sre}e da u|e ne{to {to je prije sigurno i{lo van.
SLOBODNA BOSNA I 28.3.2013.

40

EVROPA, ODMAH ONLINE REGISTAR Univerzalna snaga Frankofonije


PREVODA PROPISA U BiH
Direkcija za evropske integracije (DEI) kreirala je softver za on-line Registar prevoda propisa u BiH, koji je dostupan posredstvom web stranice www.dei.gov.ba, saop{teno je iz DEI-ja. Registar trenutno sadr`i izvorni tekst i prevod na engleski jezik 72 zakona u BiH. Namijenjen je svima koji koriste engleske prevode doma}ih zakona u svakodnevnom radu, a u pogledu ujedna~avanja terminologije i praksi prevo|enja od koristi je i prevodiocima. Registar je mogu}e pretra`ivati po naslovu dokumenta ili po broju slu`benog glasila. Nastao je u saradnji s projektom tehni~ke pomo}i Evropske unije Podr{ka BiH u procesu evropskih integracija i bit }e nadopunjavan novim prevodima.

SPAS ZA KIPAR U ZADNJI ^AS


Kipar je u napetim pregovorima s me|unarodnim zajmodavcima, u Briselu, osigurao paket sanacijskih zajmova od 10 milijardi eura te izbjegao krah svog bankarskog sistema i ste~aj. U zamjenu za spa{avanje, Kipar mora drasti~no smanjiti svoj pretjerano veliki bankarski sektor, kao i prora~un, provesti preustroj i privatizaciju dr`avne imovine, izjavio je Jeroen Dijsselbloem, predsjedavaju}i skupine ministara finansija eurozone na press konferenciji, a prenose novinske agencije. Da sporazum nije postignut do ponedjeljka nave~er, ta mala oto~na dr`ava s 1,1 milijun stanovnika bila bi suo~ena s mogu}no{}u ste~aja, koji bi je mogao prisiliti da postane prva zemlja koja }e napustiti eurozonu.

NAGRADA VACLAV HAVEL ZA LJUDSKA PRAVA VIJE]A EVROPE


U spomen na biv{eg ~e{kog predsjednika Vaclava Havela u Pragu je po~etkom sedmice zvani~no ustanovlje-

BiH je s pridruenim lanstvom u Meunarodnoj organizaciji frankofona (OIF) dobila nove mogunosti suradnje i partnerstva u svijetu i u Evropskoj uniji, u kojoj je preko etrdeset posto frankofona, te u afrikim i azijskim zemljama

ani frankofonije, upravo odr`ani i u BiH, prilika su za podsje}anje da Me|unarodnu organizaciju frankofonije ne treba povezivati isklju~ivo sa promocijom u~enja francuskog jezika, jer ona je vrlo zna~ajna politi~ka me|unarodna organizacija koja povezuje tre}inu zemalja svijeta i bavi se pitanjima politike, kulture, ekonomije, obrazovanja, ravnopravnosti

polova, sporta i lokalnih vlasti. Od po~etka sedamdesetih godina pro{log vijeka kada je nastajala, Frankofonija se mijenjala, ne samo institucionalno ve} i sadr`ajem djelovanja - od okupljanja zemalja francuskog govornog podru~ja prerasla je u organizaciju koja radi na promicanju mira, demokracije, ljudskih prava, kulturne i jezi~ne raznolikosti. Tokom posljednjih godina
SLOBODNA BOSNA I 28.3.2013.

42

Me|uvladinu agenciju frankofonije. Poveljom usvojenom na ministarskoj konferenciji krajem 2005. u Madagaskaru Agencija postaje Me|unarodna organizacija frankofonije (Organisation internationale de la Francophonie OIF). ^lanstvo se {irilo prema zemljama gdje francuski jezik nije u zna~ajnoj mjeri zastupljen, pa su devedesetih godina pro{log stolje}a, s velikim promjenama koje su potresle FRANKOFONIJA U BROJKAMA
Me|unarodna organizacija frankofonije postoji 43 godine i ima 77 ~lanica (57 ~lanica i 20 promatra~a) Frankofonski prostor pokriva 13% svjetske populacije (900 miliona stanovnika) U svijetu danas 220 miliona govori francuski jezik U 33 zemlje ~lanice OIF-a francuski je slu`beni jezik U Evropskoj uniji, francuski je drugi maternji i drugi strani jezik

na nova me|unarodna nagrada za ljudska prava Parlamentarne skup{tine Vije}a Evrope. Kako je najavio predsjednik Parlamentarne skup{tine Vije}a Evrope Jean-Claude Mignon na sve~anosti organiziranoj u sjedi{tu ~e{kog ministarstva vanjskih poslova, nagrada }e se dodjeljivati za izuzetne akcije civilnog dru{tva u domenu za{tite ljudskih prava. Nagrada Vaclav Havel dodjeljivat }e se svake godine u oktobru nekoj osobi, nevladinoj organizaciji ili instituciji koja radi na za{titi ljudskih prava. Nagrada koja se dodjeljuje u partnerstvu s Bibliotekom Vaclav Havel i Fondacijom Povelje 77, sastoji se od 60.000 eura, diplome i medalje.

FUELE: HRVATSKA SPREMNA ZA EU


Hrvatska op}enito ispunjava obveze za pristupanje EU po svim uvjetima i iskazala je sposobnost da ispuni uvjete prije pristupanja, rekao je po~etkom sedmice u Zagrebu povjerenik za pro{irenje [tefan Fuele. Fuele je sudjelovao na posebnoj sjednici hrvatske vlade, sazvanoj kako bi on predstavio zavr{ni izvje{taj EK-a o monitoringu za tri najte`a poglavlja evropske pravne ste~evine - Tr`i{no natjecanje, Pravosu|e i temeljna prava i Pravda, sloboda i sigurnost. U zavr{nom izvje{taju od 15-ak stranica, EK se usredoto~ila na 10 zadataka iz tih tri poglavlja evropske pravne ste~evine, koje Hrvatska trebala ispuniti do ulaska u EU. Osam od tih deset zadataka je ispunjeno, preostalo je jo{ dovr{iti grani~ne prijelaze kroz Neum, {to bi trebalo biti gotovo do kraja ovoga mjeseca te dovr{iti prevode evropske pravne ste~evine.

Prije Prije ~etrdesetak ~etrdesetak godina godina u u Parizu Parizu je je osnovana osnovana Me|unarodna Me|unarodna zajednica zajednica frankofonije frankofonije koja koja danas danas broji broji sedamdeset sedamdeset sedam sedam zemalja zemalja na na svim svim kontinentima kontinentima

[IRENJE [IRENJE FRANKOFONIJE FRANKOFONIJE U U SVIJETU SVIJETU

upravo su Francuska i Velika Britanija bili inicijatori dono{enja oko 75% rezolucija vezanih za ljudska prava, kako je pro{le sedmice kazao u razgovoru sa novinarima Francois Zimeray, francuski ministar za ljudska prava. Mir, demokratija, ljudska prava su danas glavne oblasti politi~kog djelovanja Frankofonije. Osnovana 20. marta 1970. u Niameyju, kao prva me|uvladina institucija frankofonije, Agencija za kulturnu i tehni~ku suradnju (ACCT) te`ila je suradnji zemalja ~lanica na podru~ju kulture i obrazovanja, zasnivaju}i se na njegovanju i {irenju francuskog jezika. Tri godine kasnije, osnovana je u Parizu Me|unarodna zajednica frankofonije, a Agencija za kulturnu i tehni~ku suradnju postaje njeno glavno operativno tijelo. Krajem devedesetih, Agencija prerasta u
28.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

sredi{nju i isto~nu Evropu, neke od tih zemalja (Rumunija, Bugarska, Moldavija, Albanija, Makedonija) postale punopravne ~lanice. Osim toga, jo{ dvadeset zemalja, me|u kojima je i BiH, danas u Frankofoniji imaju status promatra~a. Iz zemalja regije, isti status imaju i Srbija i Hrvatska. Bosni i Hercegovini su se tako otvorile nove mogu}nosti suradnje i partnerstva u svijetu, i u Evropskoj uniji u kojoj je preko ~etrdeset posto frankofona, te afri~kim i azijskim zemljama. (D. Savi})

[tefan Fuele

43

BUSINESS

Priredio: ASIM METILJEVI]

Neizbje`no okrupnjavanje avioprijevoznika BMW tra`i lokaciju za novu tvornicu Vispak lansira nove proizvode Trgovinski deficit regionalni problem
TREND OKRUPNJAVANJA
Male aviokompanije ne mogu samostalno pre`ivjeti tr`i{nu utakmicu

Pet drava u trci za tvornicu BMW-a


^lan upravnog odbora njema~kog automobilskog giganta BMW-a Ian Robertson nedavno je najavio izgradnju jo{ jedne BMW-ove tvornice negdje u Isto~noj Evropi. Njema~koj tvornici ide dobro i morat }e osjetno pro{iriti proizvodne kapacitete, rekao je Robertson, ne `ele}i precizirati u kojoj }e dr`avi Isto~ne Evropi BMW graditi novu tvornicu. Nakon ove najave koja je u poslovnim krugovima izazvala veliku pa`nju, pojavila se podu`a lista dr`ava zainteresiranih za privla~enje njema~kog diva. Najve}e izglede, barem za sada, ima Slova~ka, potom e{ka i Ma|arska a na popisu zainteresiranih nalazi se jo{ desetak dr`ava, me|u kojima su i Slovenija i Hrvatska. Interes za privla~enje BMW-a posve je razumljiv ako se zna da }e njema~ki gigant u izgradnju nove tvornice investirati vi{e od milijardu eura i da }e tvornica neposredno upo{ljavati izme|u 3 i 4 hiljade radnika! Mnogi su uvjereni da uprava BMW-a namjerno ne `eli objaviti lokaciju svoje nove tvornice, poku{avaju}i na taj na~in me|u zainteresiranim dr`avama potaknuti konkurenciju kako bi dobili {to povoljnije uvjete. Slova~ka i e{ka imaju veliku prednost zbog iskustva u autoindustriji: u Slova~koj svoje pogone imaju njema~ki Volkswagen, ju`nokorejska Kia i francuski PSA Peugeot Citroen, a u e{koj doma}a [koda, ju`nokorejski Hyundai i koncern TPCA. Sve su navedene tvornice i u Slova~koj i u e{koj dobile goleme privilegije za koje su se izravno postarale vlade navedenih dr`ava. Primjerice, Slova~ka je ju`nokorejskoj tvornici dala besplatno na kori{tenje cijele industrijske zone i povrh toga je o svom tro{ku izgradila dvadesetak kilometara autoceste kojom je industrijska zona povezana s glavnim saobra}ajnim ~vori{tem Bratislave. Krajnji rezulat je vi{e nego pozitivan: slova~ka automobilska industrija danas upo{ljava ~ak 70-ak hiljada radnika i predstavlja okosnicu cijelog industrijskog sektora te dr`ave.

Slovenija prodaje Adriu Airways


Vlada Slovenije definitivno je odustala od spa{avanja nacionalne aviokompanije u ~iju je sanaciju do sada investirala bizu 85 miliona eura: Adria Airways najvjerovatnije }e pre}i u ruke njema~ke niskotarifne aviokompanije Berlin Air. Pregovori o prodaji Adria Airwaysa u zavr{noj su fazi, a prodaju forsira jednako i Vlada Slovenije kao ve}inski vlasnik i ~etiri slovenske banke, manjinski suvlasnici, koje su svojevremeno dokapitalizirale Adriu Airways a dio ulo`enog novca pretvorile u dionice. Najvi{e interesa za preuzimanje vode}e aviokompanije u Sloveniji pokazala je njema~ka tvrtka Intro Aviation, koja se u ovom poslu pojavljuje kao posrednik njema~ke niskotarifne aviokompanije Air Berlin, ~iji je najve}i pojedina~ni suvlasnik turski Pegasus, u vlasni{tvu dinastije Sabanci. Air Berlin je jedan od evropskih pionira niskotarifnog avioprijevoza a posljednjih nekoliko godina bilje`i blistave poslovne rezultate, jednako kao i njegov najve}i suvlasnik, turski Pegasus.
44

Slovena~ka Adria Airways jedna je u cijelom nizu malih evropskih aviokompanija koje ne mogu pre`ivjeti tr`i{nu konkurenciju. U toj grupi nalaze se prakti~no svi nacionalni avioprijevoznici biv{e Jugoslavije, uklju~uju}i BH Airlines, kome ve} dulje vremena nad glavom visi ste~aj. Prije nekoliko dana BH Airlines je uspio deblokirati svoje transakcijske ra~une koji su bili blokirani nekoliko sedmica zbog neizmirenih obaveza prema dobavlja~ima, ali je samo pitanje trenutka kada }e se ponovo suo~iti s istim problemom. BH Airlines ne mo`e pre`ivjeti sam i vlasnik kompanije, Vlada Federacije BiH, mora definitivno odlu~iti ho}e li ugasiti ovu kompaniju ili }e je poput vlade Slovenije prodati nekom ve}im evropskom avioprijevozniku. Okrupnjavanje avioprijevoznika je nezaustavljivi trend koji nisu uspjele izbje}i ni neke od najve}ih evropskih dr`ava.

SLOBODNA BOSNA I 28.3.2013.

Slatki program Vispakov trini adut


NOVI PROIZVODI
Vispak nastavlja {iriti paletu svojih proizvoda

Zna~ajnom nabavkom dodatnih pogonskih postrojenja, doma}a prehrambena industrija Vispak pro{irila je svoj proizvodni portfolio s nekoliko iznimno atraktivnih proizvoda iz slatkog programa kao {to su ~okoladna jaja, krem table i ~okolade. Nova tehnologija dopremljena iz Italije uspje{no je instalirana u tvornici u Visokom i pu{tena u pogon, a ve} idu}e sedmice na tr`i{tu }e se pojaviti ~okoladno jaje Tiru liru iznena|enje i Stampi krem blok. Tiruliru iznena|enje i Stampi krem blok su nedostajali kao doma}i proizvodi na na{em tr`i{tu i zapravo su inovacija u okviru proizvodnog portfolia Vispaka. Postigli smo visoke standarde kvaliteta novih proizvoda. Stampi je osamdesetih i devedesetih godina bio jedan od najpopularnijih brandova ~okolade i mi poku{avamo obnoviti ovaj izvanredni brend s kojim je Vispak nekada postizao zapa`ene

tr`i{ne rezultate. A igra~ke za Tiru-liru iznena|enje smo osigurali od italijanskog dobavlja~a, koji taj posao uspje{no radi za najve}e svjetske proizvo|a~e ~okoladnih jaja, rije~i su direktora Vispaka Rusmira Hrvi}a. Od idu}e sedmice na tr`i{te }e biti plasirani Stampi blok 80 gr. i malo Tiru-liru ~okoladno jaje. Osim toga, u planu je razvoj ova dva branda sa proizvodima Stampi blok 40 gr., Stampi krem 400 gr. i Stampi krem 750 gr., zatim Tiru-liru veliko ~okoladno jaje, Tiru-liru lje{nik 80 gr., Tiruliru keks 80 gr., Tiru-liru kornet iznena|enje i Tiru-liru snack.

Trgovinski deficit Hrvatske, Srbije i BiH u 2012. godini (izraen u milijardama eura)
Sve dr`ave nastale raspadom biv{e Jugoslavije, uklju~uju}i i privredno najrazvijeniju Sloveniju, suo~avaju se s nerje{ivim problemom golemim deficitom u vanjskotrgovinskoj razmjeni. U prosjeku, u svim dr`avama s prostora ex Jugoslavije, uvoz je dva puta ve}i od izvoza, uz vrlo izra`en trend dodatnog rasta uvoza i pada izvoza.

28.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

45

ZA[TO TONE SRBIJA

Pod vodstvom SINIE MIHAJLOVIA, fudbalska reprezentacija Srbije ima jo samo teorijske anse zaigrati u Brazilu 2014. godine, a plasmanu na Svjetsko prvenstvo pribliile su se gotovo sve susjedne joj zemlje

SINIIN BLUES
Pi{e: AHMED SALIHBEGOVI]

vo nisu ugodni dani za Sini{u Mihajlovi}a, jednog od najtalentiranijih, ali i najhuliganskijih fudbalera iz biv{e Jugoslavije u godinama raspada te dr`ave. Dok }e Safet Su{i} slatko pamtiti pobjedu nad Gr~kom, mo`da i odlu~uju}u za bosanski put u Brazil 2014., a Igor [timac dva va`na trijumfa Hrvatske u pet dana, te Branko Brnovi} nova ~etiri ogromna boda Crne Gore, biv{em igra~kom prvaku Evrope (sa
46

Crvenom zvezdom) i nesu|enom omladinskom prvaku svijeta (izostavljenom iz ~ileanske mlade reprezentacije SFRJ) protekla }e sedmica ostati u ru`nom sje}anju.

BRAZIL, MENI NE TREBA BRAZIL...


Dva spretna gola Filipa \uri~i}a u pet minuta donijela su Srbiji u utorak pobjedu nad [kotskom, ali to je bila vi{e lo{a vijest [kotima (koji su u septembru odigrali nerije{eno sa Srbima, a sada su prvi u Evropi izgubili ~ak i teoretske {anse za plasman na mundijal) nego dobra za Srbiju

nakon njena tri uzastopna poraza (i 0-6 u golovima u te tri utakmice). A doga|aji se razvijaju tako da se mo`e dogoditi ne samo da srbijanski igra~i na Svjetsko prvenstvo ne odu, nego i da sudjelovanje na tome natjecanju, ili bar dodatne kvalifikacijske me~eve, izbore skoro svi susjedi Srbije - i Bosna i Hercegovina, i Hrvatska, i Crna Gora, i Bugarska, i Ma|arska (ili Rumunija), i Albanija (susjed Srbije prema slu`benom mi{ljenju Beograda, koji jo{ ne priznaje Kosovo). Makedonija je s dva poraza od Belgije izgubila {anse za direktan plasman, ali jo{ teorijski mo`e do dodatnih kvalifikacija.
SLOBODNA BOSNA I 28.3.2013.

RULET FUDBALSKE GEOPOLITIKE


KUDA BRE, SINI[A
Fudbalska reprezentacija Srbije ima minimalne {anse za bara` u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo u Brazilu

~etiri boda u dva ogleda sa Slova~kom, a ni gostovanja u Litvi i Latviji ne bi trebala biti nerje{iv problem nakon doma}ih pobjeda nad obje te selekcije (s gol-razlikom u ta dva susreta 7-1). U grupi H slabost Crne Gore, zasad prvoplasirane s dva boda prednosti, jeste to da je ve} odigrala oba susreta s autsajderom San Marinom, a u predzadnjem kolu gostuju kod Engleza: iako su i u pro{lim kvalifikacijama sokoli uspjeli ostati nepora`eni u obje utakmice s njima, doma}ini su favoriti jer je nenametljivi ali ozbiljni Roy Hodgson uigrao sna`an tim. No, ako ne posrnu kao doma}ini Ukrajincima, koje su u Kijevu porazili, i u gostovanju kod Poljaka, s kojima su u Podgorici igrali nerije{eno, te ako opet poraze Moldovu, Crnogorci imaju zagarantirano bar drugo mjesto. U jednoj od najizjedna~enijih grupa, E, Island i Albanija u borbi za drugo mjesto, iza vode}e [vicarske, imaju istu gol razliku i isti broj bodova. Albanija mo`e otklizati

ili Belgija biti prva, o ~emu bi mogao odlu~iti oktobarski me~ u Splitu. Sve to jo{ bolnijim za Mihajlovi}a, odraslog u Borovu kod Vukovara u braku Hrvatice i Srbina koji su se izja{njavali kao Jugoslaveni, ~ini podatak da Hrvatsku vodi Igor [timac, s kojim se `estoko sukobio (obojica su dobili crvene kartone) na dvije utakmice Crvene zvezde i Hajduka u vrijeme prvih krvavih incidenata u Hrvatskoj 1991. godine. Otad su pro{le decenije, mladena~ka borbenost popu{ta pred sredovje~nom zrelo{}u, pa su i [timac i Mihajlovi} pred pro{losedmi~nu utakmicu pozivali na mir i toleranciju, ali antipatija nije nestala. Mihajlovi} je znao zakopati ratne sjekire, kao s Patrickom Vieirom kojem je bio pomo}ni trener u Fiorentini i pozvao ga na svoj sve~ani opro{taj nakon {to ga je kao igra~ u utakmici s Arsenalom rasisti~ki vrije|ao i to i priznao, ili sa Adrianom Mutuom kojem je bio trener u Italiji nakon {to ga je kao igra~a Chelseaja udario i

SJEDI KUI: Moda je Mihajlovi ostvario ta mu je prioritetno - skoro sigurno nee nastupiti u Brazilu, ali dananji su televizori i TV prijenosi sve bolji, a i njegovi igrai bar su dobro nauili tekst i melodiju himne
prema dnu tablice, ali se i probiti na vrh, osobito ako u predzadnjem kolu u Tirani porazi [vicarce (koji su ih u Lucernu nadigrali golovima Tur~ina Gkhana Inlera i kosovskog Albanca Xherdana Shaqirija). U grupi D, u kojoj briljira Holandija ({est pobjeda, gol-razlika 20-2), neo~ekivano bljedilo Turske dovelo je do toga da se borba za drugo mjesto zasad vodi izme|u dvaju sjevernih kom{ija Srbije - Ma|ari imaju bod vi{e i bolju gol-razliku od Rumunije, ali i te`i raspored (gostovanje u Amsterdamu). U grupi B, uz vode}u Italiju jedina nepora`ena je drugoplasirana Bugarska (dvije pobjede i ~etiri remija), pa je izgledno da isto~ni susjedi Srbije izbore bar dodatne kvalifikacije (iako {anse imaju i ^esi, pa i Danci). pljunuo, ili sa Zlatanom Ibrahimovi}em s kojim se na terenu tukao a kasnije ga kao trener u~io usavr{avanju slobodnih udaraca. Na Mundijalu 1998., na kojem je [timac sa suigra~ima u ]irinoj Hrvatskoj do{ao do tre}eg mjesta, Mihajlovi} je na utakmici SRJ i Njema~ke urlao na Jensa Jeremiesa, a kamera je otkrila i da mu je pljunuo u lice. Kao selektor Srbije izbacio je Adema Ljaji}a, kojem je ranije bio sklon kao trener u Fiorentini, zato jer taj Novopazarac nije htio pjevati nacionalnu himnu Bo`e pravde, koja je bila himna i Republike Srpske dok je neustavnom nisu proglasili ustavni sudovi BiH i tog entiteta. I bez njega je na raspolaganju imao vrlo dobre igra~e kapetan Brana Ivanovi} igra za aktualnog evropskog prvaka Chelsea, vicekapetan Aleksandar Kolarov i Matija Nastasi} za aktualnog engleskog prvaka Manchester City, gdje je i Edin D`eko, zasad najbolji strijelac svih evropskih grupa ovih kvalifikacija, a i ostali su iz istaknutih klubova Italije, Njema~ke, [panije, Francuske, Holandije, Gr~ke, Turske, Rusije i Srbije. A mo`da je Mihajlovi} ostvario {ta mu je prioritetno - skoro sigurno ne}e nastupiti u Brazilu, ali dana{nji su televizori i TV prijenosi sve bolji, a i njegovi igra~i bar su dobro nau~ili tekst i melodiju himne (... otad`binu srpsku brani, pet vekovne borbe plod...)
47

@alosni dani Vukovarca koji je volio sva|e, tu~njave i himnu


Svaki ozbiljan selektor koncentriran je na ekipu koju vodi i njene direktne konkurente, ali nije te{ko zamisliti da }e zasad uspje{an hod svih srbijanskih kom{ija dodatno ogor~iti Mihajlovi}a, poznatog po smjesi nacionalizma i kratkog fitilja (njegovi simpatizeri mo`da bi to nazvali temperamentni patriotizam). Nakon nesretnih iskustava BiH u prija{njim kvalifikacijama i play-offovima, Pape i zmajevi ne bi se smjeli prerano opustiti, ali ako ostanu fokusirani, mogu rutinski zadr`ati prvo mjesto u grupi G - iako im je jedina laka utakmica do~ekivanje Lihten{tajna, imaju pravo vjerovati u bar
28.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

D@EKO [AMPION!
A u grupi A su Srbija i dva njena susjeda, te tri zapadnoevropske reprezentacije. Iako se smiju nadati doma}im pobjedama protiv Hrvatske i Makedonije, od kojih su izgubili prve susrete, pa i gostuju}oj kod Walesa, kojem su u Novom Sadu zabili po tri gola u svakom poluvremenu, Srbijanci bi mogli biti eliminirani ve} u junu ako izgube u Belgiji (koja ih je u Beogradu potukla 3-0), te ako Hrvatska na Maksimiru sa [kotima remizira ili ih pobijedi (a to je za o~ekivati, iako ne}e igrati Luka Modri}). Zapravo je u toj grupi jedino neizvjesno ho}e li Hrvatska

PRAVA PRI^A

REDO SE VRATIO KUI


Milan Trivi}: Potresna je pri~a o pacijentima iz Jake{a, ali je na snimanju bilo i jako lijepih i zanimljivih trenutaka
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

Pacijenti iz Psihijatrijske bolnice Jake kod Modrie sedamnaest su godina bili u izbjeglitvu u Maarskoj, u BiH su se vratili 2009., dodue u oblinji Garevac, a meu njima i REDEP REDO HUSEINOVI; o ovjeku koji nije bolestani koji pije lijekove za normalnedokumentarni film su snimili SAA MAJA URKOVI i MILAN TRIVI

aman kad smo pro~itali da je u program ovogodi{njeg ZagrebDoxa uvr{ten film Pravi se budala, ~iji je glavni junak Red`ep Red`o Huseinovi}, pacijent psihijatrijske bolnice Jake{, zavirili smo u na{u arhivu i prona{li genijalan tekst i fotografije kolega Nedima Hasi}a i Maria Ili~i}a. Naslov teksta bio je: Bosansko kukavi~ije gnijezdo u Debrecinu. Podsjetimo, pacijenti Jake{a kod Modri~e su u ljeto 1992. privremeno izmje{teni u ma|arski Debrecin, da bi se natrag vratili tek sedamnaest godina kasnije. Iste godine kada je na{a ekipa boravila u Debrecinu, 2008. dakle, po~ele su i pripreme za snimanje filma Sa{e Maje \urkovi} i u produkciji rediteljice, te Global Adrije i Milana Trivi}a; Maja i Milan napisali su i scenarij za ~etrdesetak minuta dugo ostvarenje Pravi se budala.

IMAMO TEMU
Radi se o ~ovjeku koji se u jeku rata u Bosni pretvarao da je lud ne bi li ga izbjegao, a 1992. godine priklju~io se skupini psihijatrijskih pacijenata bolnice Jake{ koji su odvedeni na sigurno u
48

ma|arski izbjegli~ki kamp. Nije mu na kraj pameti bilo da }e s njima provesti zaklju~an sedamnaest godina, ~ekaju}i da se bosanski du`nosnici sjete da ih vrate natrag, tim rije~ima su doksovci iz Zagreba najavili film na{ih autora. No, njihova ambicija bila je snimiti dokumentarni film o svim pacijentima iz Jake{a, ukupno ih je u to vrijeme bilo dvadeset i pet, da bi tek pri kraju snimanja i mjeseci provedenih na setu u izbjegli~kom centru u Debrecinu, nekada{njoj kasarni ruske vojske, ipak, pobijedio Red`o Huseinovi}. To je prava pri~a, rekao je tada Milan Trivi}, pa danas i imamo priliku gledati izvrstan film u re`iji Sa{e Maje \urkovi}. Ruku na srce, film bi vjerovatno bio kvalitetan i da su autori ostali na prvobitnoj zamisli, ali bi onda genijalni Red`o bio samo jedan u skupini i ne bi ba{ toliko do{ao do izra`aja. Pri~a o pacijentima iz Jake{a bila je ta neka kuka za koju sam se uhvatio. @elio sam snimiti dokumentarni film, iako su ve} Holan|ani i Ma|ari radili film o njima, ali oni su te du{evne bolesnike snimali iza re{etaka. Poseban motiv, pored onih osnovnih o uslovima njihovog boravka tamo i povratka u Bosnu i Hercegovinu, bila je, zapravo, ~injenica da se ti ljudi nisu sami mogli boriti za svoja prava. Pomo}nik ministra za ljudska prava

JO I TO: Prilikom naeg posljednjeg boravka u Debrecinu, mislim da je to bilo ba prije njihovog povratka u BiH, u oktobru 2009., ujem da je jedna od Redinih drugarica ostala trudna i rodila dijete
i izbjeglice BiH Mario Nenadi} i njegovi saradnici imali su na hiljade sastanaka kako bi rije{ili problem povratka u na{u dr`avu, ali nikako nisu uspijevali, ka`er Milan Trivi}. Vrlo brzo su Trivi} i \urkovi}eva usaglasili stavove, namjere, ambicije, od po~etka su znali {ta `ele snimiti. Prije svega, kamera je uvijek trebala biti u blizini
SLOBODNA BOSNA I 28.3.2013.

NOVA GLUMA^KA ZVIJEZDA NA BOSANSKOM NEBU


pacijenata, kako bi se {to vjernije prikazala sva bol koju su trpili ti ljudi. Nismo ih `eljeli snimati iza re{etaka, nego smo htjeli vrijeme provoditi s njima. A Maja je u Londonu studirala zajedno s mojim sinom Vladimirom, koji je direktor fotografije i snimatelj. I on mi je preporu~io Maju za saradnju na ovom filmu. Na{li smo se u Sarajevu i kada sam joj ispri~ao pri~u o pacijentima iz Jake{a, ona je odmah rekla da je to fantasti~no i da moramo napraviti film. I zaista smo se vrlo brzo dogovorili da snimamo film, ali i da otputujemo u Debrecin i poku{amo presko~iti administrativne prepreke koje su nam bile na putu. Sjeli smo u auto, do{li u Debrecin, proveli tamo nekoliko dana i uvjerili se da imamo temu, veli Milan Trivi}, urednik i novinar na nekada{njoj Televiziji Sarajevo, biv{i direktor BHT1 i aktuelni direktor BH radija 1.

VELIKO ISKUSTVO
Do Maje \urkovi}, koja `ivi u Londonu, nismo uspjeli do}i, ali mo`emo mi tekst i bez nje napisati. U saradnji sa Trivi}em, naravno, a o Majinoj karijeri pi{emo u anterfileu. Potresna je pri~a o pacijentima iz Jake{a, znamo to svi, ali je na snimanju bilo i jako lijepih i zanimljivih trenutaka. S pacijentima smo se ba{

BIOGRAFIJA I FILMOGRAFIJA MAJSTORI, MAJSTORI, MAJSTORI MAJSTORI

Red`o Red`o Huseinovi} Huseinovi} snimljen snimljen u u Debrecinu Debrecinu u u junu junu 2008., 2008., ~etiri ~etiri godine godine prije prije nego nego {to {to }e }e postati postati filmska filmska zvijezda zvijezda

Jo jedna uspjena Sarajka u Londonu


Sa{a Maja \urkovi} ro|ena je 1974. u Sarajevu, gdje je zavr{ila osnovnu i srednju {kolu. U Veliku Britaniju je doselila 1995., posjeduje univerzitetsku diplomu Media Artsa i diplomu magisterij National Film And Television Schoola za dokumentarni film. Dok je radila u postprodukcijskoj kompaniji snimila je film o izbjeglicama: Ja sam oti{la - oni ostali. Njen diplomski rad na NFTS-u, Last Men Standing, nagra|ivan je na me|unarodnim filmskim festivalima. My New Best Friend, pak, njen je prvi dugi format filma, koji je re`irala za BBC. Pravi se budala je film sa kojim se `eli predstaviti doma}oj publici i filmskoj industriji u BiH kao bosanskohercegova~ka rediteljica. Sa{a je jo{ snimila i filmove Sons And Soldiers za Channel 4 i Alex, u produkciji NFTS-a, dok je njena serija Protecting Our Children nominovana za televizijsku nagradu BAFTA pro{le godine.

OKRU@ENA DOBROTOM
Sa{a Maja \urkovi} u dru{tvu junaka svog filma Pravi se budala
28.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

49

PRAVA PRI^A
Jagomir je na okupiranoj teritoriji glavnog grada BiH, pa Red`o, ko zna kako i kojim putevima dospijeva u Jake{. Da bi onda, sudba li je kleta, sedamnaest godina boravio u Debrecinu i pio lijekove za normalne. Dru`io se sa dvije `ene, planirao oru`anu plja~ku i pisao pisma, znanim i neznanim, apeluju}i za spas sebe i svojih drugarica i drugova. Ustvari, diktirao je re~enice svom li~nom daktilografu. Na po~etku svakog pisma moglo se pro~itati sljede}e: Selam alejkum i merhaba. Prilikom na{eg posljednjeg boravka u Debrecinu, mislim da je to bilo ba{ prije njihovog povratka u BiH, u oktobru 2009., ~ujem da je jedna od Red`inih drugarica ostala trudna i rodila dijete. A mene su ba{ i interesovali odnosi `ena i mu{karaca tamo. U jednom otvorenom razgovoru, Benjamin Veber, mladi Ma|ar, medicinski tehni~ar koji je godinama radio s pacijentima iz Jake{a , divan de~ko, emotivac koji je volio na{e pacijente i zbog njih i nau~io na{ jezik, u povjerenju mi je {apnuo: Red`o nije bolestan. I ja onda kliknem. Red`o }e biti glavni junak na{e pri~e, nagla{ava Milan Trivi}: Kad se ~ovjek na|e u jednoj takvoj situaciji, obi~no razmi{lja {ta mo`e u~initi kako bi pomogao ljudima. Mi snimamo, produciramo priloge, pi{emo tekstove, na radiju organizujemo emisije, u raznim medijima govorimo o problemima, ali kakav sve to efekat ima? U principu, nema{ osje}aj da se ne{to konkretno de{ava.Film Pravi se budala premijerno je prikazan na Festivalu HotDocs u Torontu, pro{le godine. Red`o je, samo da znate, i u Kanadi zvijezda! I jo{ je uvijek sa svojom rajom iz izbjegli{tva, samo je sada u Psihijatrijskoj bolnici Garevac. Isto kod Modri~e...

DVOGODI[NJI PROCES I MUKOTRPAN RAD


Milan Trivi} jedan je od producenata filma Pravi se budala i supotpisnik scenarija (gore); Red`o Huseinovi} sa svojim drugaricama (dolje)

sprijateljili. Razgovarali smo s njima, dru`ili se, i{li zajedno na ru~ak, snimili tonu materijala. A {to se ti~e Red`e, to je interesantan slu~aj. Mi smo imali fokus na njemu jo{ na po~etku snimanja, ali nismo znali glavnu pri~u. I u tome se nalazi to moje novo i veliko iskustvo u snimanju dokumentarnih filmova, obja{njava Trivi}, koji je sa \urkovi}evom ~etiri puta i{ao u Debrecin i snimao materijal za film Pravi se budala. U svom tom jadu i sivilu Red`o je bio glavna zvijezda, veseo i prostodu{an kakvim ga je Bog dao. A valjda mu je Bog dao i samo jedan, jedini radni dan u `ivotu. U @eljezaru u svojoj Zenici u{ao je jednom, vidio da to nije za njega i iza{ao da se nikad ne vrati. Odlu~io je da nikad i ni{ta vi{e ne}e raditi! Po{teno. Domi{ljat, kakvim ga je opet Bog dao, ili neka vi{a sila, Red`o majstor dolazi u Psihijatrijsku bolnicu Jagomir u Sarajevu, gdje ga medicinsko osoblje inauguri{e u svog novog pacijenta. Ali, avaj, po~inje rat,
50
SLOBODNA BOSNA I 28.3.2013.

BUDU]NOST JE U PORUKAMA MIRA

I u godini teke grke ekonomske krize odran je 15. solunski festival dokumentarnog filma - Slike 21. vijeka; naa saradnica je bila Festivalu i pie o njegovoj velikoj snazi, moi i ugledu, kao i o impozantnim filmskim ostvarenjima iz itavog svijeta, uvrtenim u program SFDF-a

SOLUNSKI DOKUMENTARNI FRONT


Pi{e: DUBRAVKA JOVANOVI] (Solun)

ko dvije stotine dugometra`nih dokumentarnih filmova iz cijelog svijeta, od 15. do 24. marta, slilo se na jubilarni 15. solunski festival dokumentarnog filma -

Slike 21. vijeka (15th Thessaloniki Documentary Festival - Images of the 21st Century), dok se ~ak njih 520 na{lo pred kupcima iz {ezdeset zemalja na DOCmarketu. Impozantne brojke, velika festivalska snaga ~ak i u godini te{ke gr~ke ekonomske krize, i kvantitet rodio je kvalitet.

Izme|u festivalskog po~etka i samog kraja, smjenjivali su se filmovi koji nikoga nisu ostavljali ravnodu{nim

28.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

51

ZEZAJU KRIZU
Zaista, ogroman broj kvalitetnih, anga`ovanih, zanimljivih, ~ak {okantnih, ali i sna`nih i va`nih filmova, koji su prili~no precizno oslikali 21. vijek, kao vijek bez idola, ideala i kvalitetnog vrijednosnog sistema.

VIJEK BEZ IDOLA


Dakle, u Solunu su mahom vi|eni dokumentarci koji mogu biti validan dokaz za neki od budu}ih sudova istorije ovog na{eg doba. Po~elo je 15. marta izvanrednim vi{estruko nagra|ivanim ameri~kim filmom Prva pozicija (The First Position) Bess Kargman, koji publiku vodi na putovanje kroz unutra{nji svijet profesionalnog baleta, kroz intimne pri~e {est mladih harizmati~nih plesa~a iz razli~itih dru{tvenih i etni~kih slojeva iz cijelog svijeta, koji sav svoj mladi `ivot i svu svoju muku iznose tokom priprema i samog Grand Prix takmi~enja u Americi, najva`nijoj odsko~noj dasci baleta. Film bilje`i i njihovih godinu dana, svu njihovu fizi~ku bol i du{evnu iscrpljenost, njihovu duboku posve}enost umjetnosti, njihove `rtve. Rezultat svega toga je ubjedljiv i duboko dirljiv film, koji prvi put tako jasno otkriva svu te`inu posla plesa~a, ali i otkriva koliko je bavljenje baletom skupo, ekskluzivno i naporno, a kratkog daha. Ogromne i fizi~ke i psihi~ke i materijalne `rtve za kratki baletski vijek ili baletski `ivot koji u sekundi mo`e biti zauvijek prekinut zbog naizgled male povrede. Zavr{ilo se 24. marta dodjelom nagrada, od kojih je autorima dokumentaraca uvijek najzna~ajnija ona koju dodjeljuje publika. Ta nagrada u ovom 15. izdanju festivala pripala je Steveu Hooveru za potresan film Blood Brother. Hooverov film je neobi~na pri~a o mladom Amerikancu Rockyju koji je oti{ao u Indiju kao turista, a po{to je sreo mnogo djece oboljele od HIV-a, rije{io je da u Indiji i ostane i posveti svoj `ivot njima. Film Blood Brother svjedo~i o nevjerovatnoj mo}i ljubavi, koju glavni junak ne pronalazi u sopstvenoj porodici i u ro|enoj zemlji u koju je razo~aran, ve} na drugom kraju svijeta gdje njegov `ivot kona~no ima pun smisao. A smisao je u pomo}i nemo}nima, u posve}enosti oboljeloj indijskoj djeci i njihovim porodicama koje se suo~avaju sa `ivotnim situacijama i sa smr}u na dnevnim osnovama. Izme|u festivalskog po~etka i samog kraja, smjenjivali su se filmovi koji nikoga nisu ostavljali ravnodu{nim. Recimo, film Nevidljivi rat (The Invisible War) Kirbyja Dicka, koji svjedo~i o nedavnom po~etku revolucionarne istrage o jednoj od najsramnijih, a naj~uvanijih tajni u Americi - epidemiji silovanja u ameri~koj vojsci! O kakvim je razmjerama rije~ svjedo~i i javno objavljeni podatak da }e ameri~ke `ene
52

PO PO TONU TONU OPTIMISTI^AN OPTIMISTI^AN


Kadar Kadar iz iz filma filma Slatki Slatki snovi snovi

VI[ESTRUKO VI[ESTRUKO NAGRA\IVAN NAGRA\IVAN

Insert Insert iz iz ostvarenja ostvarenja Prva Prva pozicija pozicija,, kojim kojim je je otvoren otvoren Festival Festival u u Solunu Solunu

vojnici u borbenim zonama prije biti silovane od strane svojih mu{kih kolega nego {to }e stradati od neprijateljske vatre! Samo tokom 2010. broj prijavljenih slu~aja je bio 19.300, a broj neprijavljenih minimum jo{ toliki. Dickov Nevidljivi rat je sna`no fokusiran na dramati~ne i veoma emocionalne pri~e `rtava silovanja, naj~e{}e pripadnica marinaca, avijacije i mornarice, i kao takav je i dirljiva optu`ba sistemskog, decenijskog zata{kavanja vojnih seksualnih zlo~ina. Me|u naj{okantnijim filmovima svakako je bio Zakon ubijanja (The Act of Killing), snimljen u Indoneziji kao svjedo~anstvo jednog autenti~nog ratnog zlo~inca. Publika je u prilici da gleda simpati~nog, nasmijanog i okretnog starca Anvara Konga kako se sprema da po ugledu na obo`avani Hollywood, snimi film o sebi i svojim kompanjonima, ponosito nazvanim gang-

sterima, a onda se na|e u klopci kada shvati da je Anvar Kongo masovni ubica koji na du{i ima vi{e od hiljadu indone`anskih komunista, zadavljenih, zaklanih ili odsje~enih glava ma~etom. Ovaj film nije samo portret ratnog zlo~inca, masovnog ubice i okorjelog kriminalca, koji umjesto u zatvoru vrijeme provodi kao zvijezda programa nacionalne televizije, ve} i portret indone`anskog dru{tva ogrezlog u korupciju i kriminal. Iz bezbjednosnih razloga, zbog politi~kih uslova u Indoneziji, Zakon ubijanja javno potpisuju danski autori Joshua Oppenheimer i Christine Cynn, dok su tre}i koreditelj i drugi saradnici na filmu potpisani na {pici kao Anonymous (anonimni). Otkrivanje i suo~avanje sa svakodnevicom u `ivotu pojedinca naro~ito je vidno bilo u programu Portreti: Ljudsko putovanje, me|u kojima je pravi hit bio film
SLOBODNA BOSNA I 28.3.2013.

BUDU]NOST JE U PORUKAMA MIRA


MO] MO] LJUBAVI LJUBAVI

Scena Scena iz iz dokumentarca dokumentarca Blood Blood Brother Brother

Genijalni Genijalni Hipie, Hipie, Hipie! Hipie! Matala! Matala! Matala! Matala!

POZITIVNA POZITIVNA OSJE]ANJA OSJE]ANJA

Jedan korak naprijed (One Step Ahead) Dimitrisa Atiridisa. Razigran i ritmi~an, zabavan, sveobuhvatan, uvjerljiv i ubjedljiv portret jedne od najnekonvencionalnijih liderskih li~nosti - Janisa Butarisa (69), aktuelnog gradona~elnika Soluna. Pred gledaocima je bez zadr{ke i uljep{avanja prikazan kompletan `ivot jednog od vode}ih gr~kih proizvo|a~a vina (~uveni je merlot Kir Janis), biv{eg alkoholi~ara, istaknutog ~lana civilnog dru{tva i po~asnog ekolo{kog aktiviste, sjedokosog {armera sa min|u{om na uhu i tetova`ama na rukama i prstima. I to, ni manje ni vi{e, nego usred njegove nezavisne kandidature za gradona~elnika tokom op{tinskih izbora 2010. u Solunu, kada je i ovaj grad uhva}en u spiralu finansijske krize koja potresa cijelu zemlju.

SVJEDO^ENJA IZ RUANDE
Festivalski hit bio je jo{ jedan izvrsni gr~ki dugometra`ni dokumentarac Hipie, Hipie! Matala! Matala! Jorgosa Varelasa, RETROSPEKTIVA: PATRICIO GUZMAN

koji je unio me|u gledali{te najvi{e vedrine i pozitivnih osje}anja. Iako najmanje mjesto na svijetu, tokom 60-ih godina 20. vijeka, ribarsko seoce Matala na jugu Krita postalo je najkontroverznija ta~ka gr~kog dru{tva koja je izazivala gnjev i tada vladaju}e vojne hunte i crkve. Poslije slu~ajnog otkri}a jednog njema~kog studenta helenistike, tamo su po~eli pristizati hipici iz cijelog svijeta, koji su spavali i `ivjeli u ~uvenim matalskim pe}inama, formiraju}i jedinstvenu me|unarodnu zajednicu koja je vjerovala u slobodu i mir i u bolje i pravednije sutra. Pravi paradoks, usred Gr~ke u kojoj je tada vladala vojna diktatura. Varelasov film postavlja pitanja ko su bili ovi mladi ljudi, {ta ih je dovelo u Matalu i kakav je bio odnos sa lokalnim stanovni{tvom, a odgovori odmah sti`u kroz autenti~na svjedo~enja te nekada{nje mladosti, a danas gotovo sedamdesetogodi{njaka - profesora, biznismena, muzi~ara, fizi~ara, doma}ica iz Njema~ke, Velike Britanije, Amerike,

Poast ileanskom scenaristi i reditelju


Politi~ki, ali i umjetni~ki anga`ovanom filmskom hroni~aru, slavnom ~ileanskom autoru, scenaristi i reditelju Patriciju Guzmanu, Solunski festival je priredio svu po~ast, organizovao retrospektivu od devet izvanrednih dugometra`nih dokumentarnih filmova, me|u kojima je i trodijelni Bitka za ^ile, ali i remek-djelo Nostalgija za svjetlo{}u. Sve je to pratila i bogato ilustrovana knjiga o Guzmanovom stvarala{tvu. Zahvaljuju}i njegovom prisustvu u Solunu, na panel diskusijama otvorena su i pitanja demokratije u filmskom stvarala{tvu i reprodukovane istine u dokumentarnom filmu.
28.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

FILMSKI MAG
Patricio Guzman

Francuske, Gr~ke. Ali i od jo{ uvijek `ivih stanovnika Matale, me|u kojima je i ribar Jorgos (jo{ uvijek hipik), li~ni prijatelj Joni Mitchell koja ga je opjevala u svojim pjesmama. Poslije vi{e od ~etrdeset godina, zahvaljuju}i dru{tvenim mre`ama, ti nekada{nji hipici u stalnom su me|usobnom kontaktu, zahvaljuju}i ~emu su se pro{log ljeta okupili u Matali da proslave jubilej svoje buntovni~ke mladosti. Me|u Slikama 21. vijeka na 15. festivalu dugometra`nog dokumentarnog filma u Solunu, svakako }e se du`e pamtiti Bijela no} (White Night) izraelske rediteljke Irit Galatime, koja iz no}i u no} prati grupu palestinskih `ena {to puze}i kroz rupe na ogradama od bodljikavih `ica i ~esto bje`e}i od vojnih izraelskih patrola, odlaze u Jerusalim gdje rade kao veoma cijenjene ku}ne pomo}nice, prehranjuju}i tako svoje mnogo~lane porodice. Njihovo uskra}eno pravo na slobodu kretanja, uskra}eno pravo na rad i normalan `ivot, tema je ovog anga`ovanog filma koji svjedo~i o svakodnevnom opasnom manevru Palestinki koje tokom tih bijelih no}i u kameru govore o svojim `ivotima, bolu, nadama i snovima. Snovi i nadanja tema su i potresnog, iako po tonu optimisti~kog, filma Slatki snovi (Sweet Dreams) Roba i Lize Fruhtman, koji pri~a o prvoj `enskoj bubnjarskoj grupi u Ruandi, sastavljenoj od pripadnica i Hutua i Tutsija i njihovim naporima da u sopstvenom vlasni{tvu otvore prodavnicu sladoleda. Svaka od ovih talentovanih muzi~arki je 1994. pre`ivjela jedan od najgorih genocida u istoriji svijeta, bilo kao dijete `rtve ili kao dijete po~inioca. Su`ivot u zajedni~koj muzi~koj trupi i u zajedni~kom poslu, jedan od najuspje{nijih lijekova i istovremeno jedan od o~ajni~ki potrebnih izvora radosti i stvaranja zajedni~kog puta ka budu}nosti mira. Poruka mira i poziva za slobodno ostvarivanje ljudskih prava, na 15. solunskom festivalu dokumentarnog filma Slike 21. vijeka, bilo je na pretek.
53

IZA SCENE

British Council, Festival MESS i Sarajevski ratni teatar SARTR pokrenuli su zanimljiv projekat pod nazivom IZA SCENE, namijenjen usavravanju onih ije su profesije u teatru nerijetko marginalizirane - insipicijenata, dizajnera svjetla i tona, scenografa, kostimografa, marketing menadera; o idejama, ciljevima i dosadanjim rezultatima projekta za SB govore rediteljica SELMA SPAHI i v.d. direktorice British Councila AMILA LAGUMDIJA

NEVIDLJIVI POZORINI LJUDI


Pi{e: MAJA RADEVI]

roducenti, dizajneri svjetla i tona, insipicijenti, scenografi, kostimografi... sve su to profesije koje su gotovo po pravilu marginalizirane u svijetu pozori{ne umjetnosti, premda od njih umnogome zavisi uspjeh jedne pozori{ne predstave. Iza scene (Behind the Scenes) projekat je koji ve} drugu godinu realizira British Council u saradnji sa Internacionalnim teatarskim festivalom MESS i Sarajevskim ratnim teatrom. Cilj projekta je profesionalni razvoj pozori{nih stru~njaka u pomenutim, specifi~nim oblastima teatarske umjetnosti. Program se realizira paralelno u dvanaest zemalja te na taj na~in omogu}ava i umre`avanje i razmjenu znanja profesionalaca {irom regije.

brojnih autorskih, produkcijskih i organizacijskih, te tehni~kih pozori{nih zanimanja. Ta zanimanja su ~esto marginalizirana i rijetko se u Bosni i Hercegovini uka`e prilika za stru~no usavr{avanje u tim, dosta specifi~nim, oblastima. Predava~i i predava~ice iz Velike Britanije svake godine dolaze da dr`e nekoliko radionica i u dosada{njim su u~estvovali pozori{ni profesionalci i profesionalke iz Mostara, Banje Luke, Tuzle, Bugojna, Sarajeva, Zenice i drugih bh. gradova. Bosanskohercegova~ki teatar, ~ini se, nikada nije bilo u te`oj situaciji nego u [ANSA ZA PROFESIONALNU NADOGRADNJU
Polaznici jedne od radionica u praktinom radu

posljednjih nekoliko godina. Pored ~injenice da su bud`eti za pozori{ne ku}e iz godine u godinu sve skromniji (prema posljednjem Nacrtu bud`eta za kulturu u Kantonu Sarajevo predvi|eno je smanjivanje bud`eta za kulturne institucije od ~ak 50 posto!), pozori{ne sale nerijetko ostaju prazne ve} nakon nekoliko izvedbi novih predstava na repertoaru Koliko u tom smislu projekat British Councila i MESS-a mo`e doprinijeti revitalizaciji pozori{nog `ivota u BiH? Vi{e je faktora koji utje~u na stanje u bh. kulturi, a time i u pozori{tu, me|u kojima su klju~ni finansijski i sistemski, nagla{ava Selma Spahi}. Na{a pozori{ta rade po sistemima koji su objektivno zastarjeli, a za korjenite promjene treba izvjesno vrijeme, jasna vizija i hrabro rukovodstvo. Iza scene je projekat koji sigurno poma`e na tom putu. Iz vlastitog profesionalnog iskustva mogu re}i da mi je uvijek pou~no ~uti ili ~itati iskustva drugih reditelja i rediteljica i da su mi prakti~ni

MEHANIZAM SATA
Kroz ovaj projekat `elja nam je da posebnu va`nost damo ljudima iza scene te tako poka`emo da je teatar jedan slo`en organizam, za ~iji je `ivot neophodno imati kako kvalitetne reditelje, dramaturge, glumce i glumice, tako i profesionalce koje publika ne vidi, a o ~ijem poslu ovisi sveukupni dojam, ka`e koordinatorica umjetni~kih programa Festivala MESS, rediteljica Selma Spahi}. Inicijativa za radionice Iza scene poti~e od British Councila koji je jedan od najzna~ajnijih MESS-ovih partnera. Ideja je da se pru`i {ansa za stru~nu nadogradnju u sferi

Na{a pozori{ta rade po sistemima koji su objektivno zastarjeli, a za korjenite promjene treba izvjesno vrijeme, jasna vizija i hrabro rukovodstvo
54
SLOBODNA BOSNA I 28.3.2013.

SPA[AVANJE BH. TEATRA


Foto: Almin Zrno, British Council

FUNKCIONALNOST I PRAKTI^NA RJE[ENJA


Do sada je projekat ponudio usavr{avanje za oko 20 pozori{nih djelatnika iz {est bosanskohercegova~kih gradova

primjeri najkorisniji. ^ini mi se da je upravo to najve}i kvalitet radionica Iza scene - konkretne su, precizne, detektiraju probleme u funkcionalnosti pozori{ta i nude prakti~na rje{enja. Moduli programa promoviraju inovativne prakse u brojnim komplementarnim podru~jima, uklju~uju}i marketing, rad s publikom, produkciju i programiranje, prikupljanje finansijskih sredstava i niz tehni~kih vje{tina. Do sada je projekat ponudio usavr{avanje za oko 20 pozori{nih djelatnika iz {est bosanskohercegova~kih gradova. U SARTR-u je u junu pro{le godine realizirana radionica pod nazivom Dizajn svjetlosti, koju je vodio istaknuti britanski dizajner svjetlosti Michael Mannion. Nova znanja iz struke sa britanskim gostom razmjenjivali su tehni~ari iz Banje Luke (Akademija umjetnosti), Tuzle (Narodno pozori{te, BKC), Bugojna (Teatar Fedra), Mostara (MTM, Lutkarsko kazali{te) i Sarajeva (Kamerni teatar 55 i Sarajevski ratni teatar. Kreativni razvoj, profesionalno

TEATAR KAO POSLOVNI MODEL: Identificiranje i zadovoljavanje potreba i preferenci pojedinih kupaca je jednako vano u upravljanju u kulturi kao i u upravljanju u poslovnom svijetu
usavr{avanje i fokus na ljudima koji stvaraju unato~ te{kim okolnostima je zapravo od klju~nog zna~aja. Mi vjerujemo u ulogu pojedinca u stvaranju boljeg dru{tva, a bez usavr{avanja osoba ne mo`e ostvariti svoj puni potencijal. Osim sticanja i unapre|enja pojedinih vje{tina, radionice pru`aju priliku za ja~anje profesionalne mre`e u~esnika sa njihovim kolegama iz regije i iz Velike Britanije. A na{e iskustvo je da kada kreirate prostor za saradnju, ohrabrite kreativne i poduzetne ljude sa idejama i voljom da sara|uju, ipak dolazi do pozitivne promjene, ka`e Amila Lagumd`ija, v.d. direktorice British Councila. Pored brojnih drugih problema, ve}ina bh. pozori{ta pati i od nedovoljne osvije{tenosti o va`nosti marketinga i propagande. O tome se, izme|u ostalog, govorilo na prvoj radionici Razvoj publike, koja je odr`ana u Zagrebu i Beogradu, a u~estovali su uposlenici tuzlanskog Altteatra, Kamernog teatra 55 iz Sarajeva, Mostarskog teatra mladih, SARTR-a, Magacina Kabare, Narodnog pozori{ta
28.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

55

IZA SCENE
VA@NOST TIMSKOG RADA
Polaznici radionice Dizajn svjetlosti, SARTR

O tome kako privu}i publiku, posebno mla|e generacije u pozori{te u 21. stolje}u, u eri dominacije interneta i dru{tvenih mre`a, Amila Lagumd`ija ka`e: Marketing jeste bitan element, no vi{e bih se fokusirala na malo {iri pojam rada s publikom koji podrazumijeva uspostavljanje i razvijanje dugoro~nog odnosa kroz komunikaciju, edukaciju i brigu o publici. Tokom radionice posmatrali smo teatar kroz odre|eni poslovni model. Identificiranje i zadovoljavanje potreba i preferenci pojedinih kupaca je jednako va`no u upravljanju u kulturi kao i u upravljanju u poslovnom svijetu. Dru{tvene mre`e daju priliku da ustanove njeguju dvosmjernu komunikaciju sa publikom, da kreiraju zajednicu koja }e ohrabriti publiku da sudjeluje u radu ustanove i da na razne na~ine ja~a odnos sa publikom. Edukacija publike je tako|er vrlo va`an aspekt rada s publikom i mo`e se izdvojiti kao klju~ni
Foto: Milutin Stoj~evi}

Tuzla i Bosanskog narodnog pozori{ta Zenica. .

RAD SA PUBLIKOM
Mislim da je ovo jedna od najzna~ajnijih tema za bosanskohercegova~ko pozori{te, jer su velike dru{tvene, ali i tehnolo{ke promjene uzrokovale i velike promjene publike, njene recepcije, temeljitosti pristupa pozori{tu, interesovanja... To ne zna~i da je publika zainteresirana samo za jedan `anr i da je pozori{te puka zabava, nego da se treba prona}i zanimljiv na~in da se publiku privu~e u pozori{te, govori Selma Spahi} i dodaje: Pozori{te funkcioni{e skoro kao mehanizam sata svaki zup~anik pokre}e idu}i i jedan bez drugoga ne mogu. To je timski rad i bez obzira da li govorimo o autorskim ili tehni~kim zanimanjima, ona su esencijalna za dobru predstavu. VODITELJ RADIONICE MICHAEL MANNION
Znanja iz struke sa britanskim gostom razmjenjivali su tehni~ari iz Banje Luke, Tuzle, Bugojna, Mostara...

Velike Velike dru{tvene, dru{tvene, ali ali ii tehnolo{ke tehnolo{ke promjene promjene uzrokovale uzrokovale su su ii velike velike promjene promjene publike, publike, njene njene recepcije, recepcije, tem temeljitosti eljitosti pristupa pristupa pozori{tu, pozori{tu, intereso interesovanja... vanja...

SELMA SPAHI]

preduslov za uspjeh. Osim informacija o repertoaru, publici je potrebno da imaju priliku da i sami u~e i stvaraju kroz programe edukacije, da ostvare povezanost i do`ive tu ku}u kao mjesto gdje `ele provoditi svoje slobodno vrijeme jer im ono pru`a iskustvo koje nigdje drugo ne mogu dobiti. U okviru projekta za ovu godinu je, izme|u ostalog, planirana i radionica o temama produkcije i programiranja. Predstoje nam dvije radionice u prolje}e, od kojih }e se jedna baviti pozori{nom produkcijom i festivalskom selekcijom, a druga scenografijom. Do kraja godine imamo u planu jo{ nekoliko tematski razli~itih radionica, najavljuje Selma Spahi}. A prema rije~ima Amile Lagumd`ija, priliku da usavr{e svoja znanja i vje{tine uskoro }e dobiti i bosanskohercegova~ki scenografi i kostimografi...
SLOBODNA BOSNA I 28.3.2013.

56

TAJNA USPJEHA GOSPO\E FINK

BERNARDA FINK nije osoba velikih ekstrovertnih gesta, ona iz daljine i suzdrano gradi svoje interpretacije, sa dubokim razumijevanjem poezije koju pjeva, sa glasom iste intonacije, i jedna je od najveih mezzosopranistica na svijetu; na saradnik je u londonskom Wigmore Hallu gledao dva od etiri njena koncerta, koja e u okviru Residency programa izvesti do 20. juna ove godine, i pie o ovim nastupima, kao i o njenoj cjelokupnoj karijeri

Bernarda Fink je ljupka, draga i neposredna osoba, ni traga nadmenosti nekih od zvijezda klasi~ne glazbe

NAJELEGANTNIJI GLAS OPERE


58
SLOBODNA BOSNA I 28.3.2013.

NAJTRA@ENIJA OPERSKA PJEVA^ICA DANA[NICE


Pi{e: OGNJEN TVRTKOVI]

egenda ka`e, a potvr|uju je akteri, da je nekad bio neki austrijski diplomata u New Yorku i jedna mlada operska pjeva~ica u usponu, koja je imala koncert negdje u austrijskoj Koru{koj. On je bio profesor slavistike, Slovenac korijenima obiteljskim, a ona Slovenka ro|ena u Argentini. Pri~a te~e dalje ovako: on joj se javlja i odatle kre}e veza okrunjena sretnim brakom u kome dobijaju i dvoje djece. Sre}ni par su Valentin Inzko, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, a ona nitko vi{e niti manje nego Bernarda Fink, jedna od najve}ih mezzosopranistica danas na svijetu. U njenoj oficijelnoj biografiji pi{e da je supruga visokog predstavnika EU-a u BiH, a njemu su opet prika~ili da je suprug jedne od najtra`enijih operskih i koncertantnih pjeva~ica dana{njice.

Bernarda Bernarda Fink Fink tra`ena tra`ena je, je, cijenjena cijenjena ii voljena voljena {irom {irom svijeta svijeta

KRALJICA POZORNICE

NAJBOLJE OD NAJBOLJEG
Imao sam tu ~ast i radost da je pratim tokom njenog Residency programa u jednoj od najelitnijih dvorana za komornu glazbu u Londonu i {ire: Wigmore Hallu. Dobila je {ansu da na ~etiri koncerta u prvoj polovici ove godine poka`e tko je, {to radi, kakve su njene glazbene preferencije, tko je uop}e ona. Maleni, akusti~ni Wigmore Hall je koncertni prostor koji je Bernardu Fink gostio mnogo puta i gdje je ona familijarna figura, odnosno gdje publika ima neku tajnu vezu sa njom. Ali, sada se nije predstavljala samo kao vrhunska koncertna pjeva~ica nego i li~nost koja }e sama kreirati ~etiri uzastopna koncerta - od 6. februara kada je zapo~eo njen Residency program, pa sve do 20. juna. Autoru ovih redaka, koji je ve} u vi{e navrata imao prigodu da je gleda u operi i na koncertnim podijima, idealna zgoda da jo{ vi{e u|e u tajne njene umjetnosti i njene kompleksne li~nosti. A djelomi~no to mo`emo zahvaliti njenom suprugu, koji je promptno, zbog reputacije koju nosi Slobodna Bosna, uspostavio komunikaciju sa njenim managementom u Be~u, pa su nas press karte uredno ~ekale na blagajni. Ve} smo rekli da je Bernarda Fink Slovenka, ali ro|ena u Buenos Airesu 1955. (godine ne krije, pa ih stoga obnarodujemo!), od roditelja intelektualaca koji su tamo oti{li nakon II svjetskog rata. Slovena~ka emigracija je u Argentini bila kulturno vrlo aktivna, u njenoj se obitelji, prema Bernardinim rije~ima, sviralo i pjevalo naveliko, i roditelji i ro|aci, a i njen brat i sestra. Nije ~udno da su sve troje zavr{ili kao profesionalni pjeva~i - njen brat bas-bariton Marcos danas je ~lan Ljubljanske opere, a sestra Veronica je tako|er mezzosopranistica kao i ona.
28.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

Dakle, otkriven je talenat, ali Bernarda Fink uvijek nagla{ava da nikada nije previ{e `urila, uvijek su naredni koraci u njenoj profesionalnoj karijeri bili pa`ljivo planirani. Zavr{ila je konzervatorij u Buenos Airesu, debitirala, dobila nagrade za nastupe na konkursima i 1985. odlu~ila da svoje aktivnosti prebaci u Europu. Tri su, dakle, identiteta ove vrhunske umjetnice: jedan je vezan za njene slovenske korijene, drugi za domovinu u kojoj se rodila, Argentinu i Ju`nu/Latinsku Ameriku, a na koncu je do{la i Europa - svaki od njih ima presliku u njenoj umjetni~koj putanji, i svako od tih svojih lica je pokazala na koncertima u Wigmore Hallu. Dobro, de, Bernarda Fink je stilisti~ki

SUDBINA JE TAKO HTJELA: Sreni par su Valentin Inzko, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, a ona nitko vie niti manje nego Bernarda Fink, jedna od najveih mezzosopranistica danas na svijetu

UMJETNICA I DIPLOMATA
Bernarda Fink i Valentin Inzko

krajnje raznovrsna i te{ko je i pohvatati sve konce njene razu|ene karijere, koja je od tih godina kada se prebacila u Europu strmoglavo krenula uvis, u prostore u kojima je zrak osjetno razrije|en i gdje se snalaze samo oni najbolji od najboljih. Imaju}i tu privilegiju da izbliza dodirnem njenu karizmu zadnjih mjeseci (na prvom se koncertu iznenada pojavio i gospodin Fink) mogao sam barem povr{no da provjerim sve one epitete koje su joj davali najpoznatiji svjetski kriti~ari: jednostavnost i `ensku plemenitost, komunikativnost i empatiju sa kojom stupa u dijalog sa svojim suradnicima, bilo pjeva~ima ili ~lanovima ansambala sa kojima sura|uje, a i pratiocima, posebno na klaviru. Ne slu~ajno kriti~ar Daily Telegrapha je zapisao da se radi o najelegantnijem glasu opere, opet nakon nekog resitala u istoj dvorani prije koju godinu. Jer Bernarda Fink jeste elegantna, zatajna, ona nije osoba velikih ekstrovertnih gesta, ona iz daljine i suzdr`ano gradi svoje interpretacije, sa dubokim razumijevanjem poezije koju pjeva, sa glasom ~iste intonacije, nevjerojatne muzikalnosti i rafiniranosti. Najbolje od najboljeg: kada je na kraju drugog koncerta 25. februara sa vrhunskim Academy of Acient Musicom iz Londona, na kome je pjevala talijanske skladatelje ranog doba i renesanse, izvela potresnu tu`baljku G.B. Ferrandinija Cantata:Il Pianto di Maria iz 18. stolje}a, sukus njene umjetnosti je bio naprosto ba~en pred odu{evljenu publiku: suzdr`ane emocije, skrivena tragika teksta, strahovita kontrola glasa. Naprosto, neponovljivo! E tu smo sad: Finkova je u Europi, sre}e negdje kontratenora Rena Jacobsa, koji je upu}uje vi{e ka pro{losti, cijepa svoju karijeru izme|u operskih produkcija na najpriznatijim pozornicama (da ne nabrajamo, treba}e nam cijela Slobodna
59

TAJNA USPJEHA GOSPO\E FINK


Bosna) i koncertnih prostora. Voli Mozarta, voli stare skladatelje poput Monteverdija, pjeva Berlioza i Glucka, Carmen Bizeta joj je omiljena uloga, Bachove mise i kantate posebno, njena okrenutost i zaljubljenost u duhovnu glazbu je tako|er nazo~na, da o skladateljima {panskog govornog podru~ja i ne govorimo, tamo se rodila i sa tom glazbom odrasla.

[IRINA REPERTOARA
Opet neizostavni Beethoven, bez njega ne ide, kao i bez velikih predstavnika njema~ke solo popjevke liedera Schuberta i Schumana posebno, Mahler nam je svima pri srcu jer je jedno vrijeme na po~etku karijere proveo ne{to vi{e od godine kao dirigent u Ljubljani, Hugo Wolf tako|er, jer se rodio u Slovengradecu. Onda se stavila ispred velikih simfonijskih orkestara i tamo sura|ivala sa vrhunskim profesionalcima - od Nicolasa Cornancourta do Eliota Gardinera, od Muttija do Simona Rattlea. Pala je pred njom publika na koljena u najpriznatijim dvoranama svijeta: uz ve} pominjani Wigmore Hall i one u New Yorku, Sidnejska opera naravno, pa Berlin, njen Be~, Buenos Aires i gdje jo{ sve ne. I opet Ljubljana i dom u austrijskoj Koru{koj me|u svojim Slovencima, kojima zna zapjevati i u crkvi ili na nekom kulturnom doga|aju, a sa ponosom je odradila i Sarajevo, gdje joj stoluje gospodin Inzko, pojaviv{i se na

SARAJEVSKA KONCERTNA EPIZODA: Bernarda Fink sa ponosom je odradila i Sarajevo, gdje joj stoluje gospodin Inzko, pojavivi se na koncertu u naoj Parlamentarnoj skuptini za Dan Europe, a sa Simfonijskim orkestrom Jugoistone Europe
koncertu u na{oj Parlamentarnoj skup{tini za Dan Europe, a sa Simfonijskim orkestrom Jugoisto~ne Europe. Sama nagla{ava kako joj je taj nastup ostao u trajnom sje}anju, posebno zbog odli~nih mladih glazbenika. Njoj, koja mo`e da bira najbolje od najboljih! Dakle, {irina repertoara, stilisti~ka raznovrsnost i kompetentnost u svakom od odabranih segmenata, paralelna karijera na operskim i koncertnim podjima, sve to sa podjednakim uspjesima i sa lako}om od koje naporosto boli glava. I onda kliknete na kataloge dvije od najve}ih diskografskih etiketa za ozbiljnu glazbu, Hyperion i Harmonia Mundi, pa prona|ete njenu ogromnu diskografiju, koja uklju~uje snimke raznih opera, potom one napravljene sa ansamblima za staru glazbu, i solo resitale. Te su plo~e dobijale najve}e nagrade, od Grammyja, preko Diapason
60

DOr, progla{avene su plo~ama mjeseca u Francuskoj i koje{ta jo{. Ipak, ka`e, ponosna je na jedan od svojih posljednjih diskografskih uradaka, plo~u jednostavna naslova Slovenija!, na kojoj pjeva solo popjevke slovenskih skladatelja. Za nju je dobila i nagradu Pre{ernovog sklada za pro{lu godinu, najve}u za kulturu u Sloveniji, ve} po drugi puta, a dio tog repertoara }e predstaviti na zadnjem koncertu u Wigmore Hallu, kada }e joj se na sceni pridru`iti i njen brat Marcos, te veliki ameri~ki pijanista i jedan od najboljih pratilaca pjeva~a Anthony Spiri. Pa }e uz Piazzolu, Brahmsa, Wolfa, Schuberta i Lopeza Buchardoa i druge biti izvedeni i Ipavec, [kerjanc, Gerbi~. Sjedili smo u ponedjeljak nakon koncerta u jednom pubu i slavili uspje{an nastup. Bernarda Fink je iznova bila ljupka, draga, neposredna osoba, komunikativna i

susretljiva, ni traga nadmenosti nekih od zvijezda klasi~ne glazbe, posebno opere. Kad sam joj rekao da je za mene njen gospodin jedan od prvih predstavnika me|unarodne skupnosti koji se pona{aju potpuno normalno i bez neke nadmenosti, ona mi je jednostavno odgovorila: Takvog sam ja i tra`ila, i zato smo skupa. Potvrdio je to i njen pratilac na koncertu, poznati engleski pijanista Malcolm Martineau, naglasiv{i kako je ugodno raditi sa njom. A onda mi i otkrio da je svojedobno sara|ivao i sa na{om Senom Jurinac, koja je bila poveznica sa Inzkom i Finkovom. E, tu ve} razgovoru za jednog Jurinac-fana nije bilo kraja.
SLOBODNA BOSNA I 28.3.2013.

ELEKTRONSKI FUTURISTI^KI ZVUK

ATOMS FOR PEACE je supergrupa, koja e nastupiti na ovogodinjem Exitu u Novom Sadu; predstavljamo, dakle, band u kojem sviraju glazbene veliine iz vodeih svjetskih bandova

PLASTIKA I FANTASTIKA
Pi{e: MARIO ILI^I]

ajve}i regionalni glazbeni festival smje{ten na Petrovaradinskoj tvr|avi, novosadski Exit, ove godine uveli~at }e specijalni gosti, supergrupa Atoms For Peace, koja je oformljena prije ~etiri godine u Los Angelesu. Kroz povijest projekti supergrupa ~esto su okon~ani i prije ulaska u studio, bandovi su se znali raspasti nakon objave samo jednog singla, ali bilo je i pozitivnih primjera. Najsvje`iji je band Superheavy, s velikim Mickom Jaggerom na ~elu. Nakon samo jednog spota kojeg su snimili, postali su planetarno popularni.

POVIJEST SUPERGRUPA
Specifi~nost supergrupa je sinergija kojom glazbenici koji potje~u iz razli~itih glazenih pravaca, ujedinjeni, ~ine ne{to novo, u nekim slu~ajevima stvaraju potpuno novi glazbeni izri~aj. U povijesti, supergrupe su se pojavljivale iz razli~itih interesa. Tako su u svrhu humanitarnih djelovanja ili zajedni~kih koncerata oformljeni mnogi bandovi. Paul McCartney je ~ak dva puta osnivao supergrupe, prvu Rockestra s Davidom Gilmourom iz Pink Floyda i pokojnim Johnom Bonzamom Bonzom iz Led Zeppelina, a nakon toga i band Smokin Mojo Filters s Noelom Gallagherom. I njegov pokojni kolega John
28.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

Lennon imao je izlet u nepoznato s supergrupom The Dirty Mac, a pomagali su mu velikani rocka Eric Clapton i Keith Richards. Pionirski poku{aj davnih 50-ih godina pro{loga stolje}a, mo`da je i prva supergrupa na svijetu. Bio je to band Million Dollar Quartet, ~iji su ~lanovi bili Elvis Presley, Johnny Cash, Jerry Lee Lewis i Carl Perkins. No, vratimo se mi predstavljanju supergrupe Atoms For Peace. Postavu ~ine glazbene veli~ine iz vode}ih svjetskih bandova. Tu su poimence: Thom Yorke pjeva~ grupe Radiohead, basist Michael Balzary poznatiji kao Flea iz kultnog banda Red Hot Chili Peppers, klavijaturist Nigel Godrich dugogodi{nji producent Radioheada, Joey Waronker bubnjar R.E.M.-a i perkusionist Mauro Refosco. Doista, radi se o neobi~nom spoju razli~itih energija koje u kona~nici daju jo{ neobi~niji rezultat. Prije ne{to vi{e od trideset dana ta je supergrupa objavila i prvi studijski album pod nazivom Amok, koji se strelovito penje svjetskim glazbenim ljestvicama. Slu{aju}i njihov prvijenac, osobito pjesmu Ingenue, stje~e se dojam kako se njihova glazba naslanja na eksperimentiranje s elektronskom glazbom, a s akcentom na rane radove Depeche Modea. udan je to spoj u kojem glavnu ulogu igra Flea, ~iji bass uop}e ne dr`i ravnu liniju, ve} solira ~itavo vrijeme kontriraju}i ostatku banda. Neobi~nim neparnim ritmovima udaraljki brazilskog majstora Refosca i pone-

kad prekomjernoj uporabi sinteti~ke sile kojom se koristi klavijaturist Godrick, treba pridodati nje`ni glas Thoma Yorkea, koji u nekim pjesmama poput Defaulta ve} u uvodu koristi visoki falset, pa onda dobijete spoj - nespojivog. Da su momci ozbiljno shvatili zadatak, svjedo~i i snimanje najavnog video spota za pjesmu Ingenue.

U@ITAK ZA PROBRANE
Na album Amok, pak, uvrstili su devet pjesama. Osim imena supergrupe zanimljivo je i zna~enje naziva albuma. Naime, rije~ Amok dolazi iz malajskog jezika i ozna~ava lu|aka s nekontroliranim bijesom. Potencijalni hit je svakako pjesma Before You Very Eyes, koju su atomi svirali na mini turneji koja je odr`ana u {est ameri~kih gradova. Zanimljivo je kako su momci iz supergrupe Atoms For Peace, ina~e zakleti neprijatelji atomskog oru`ja, ime posudili iz naziva govora ameri~kog predsjednika Dwighta Eisenhowera iz 1956. godine. Na koncu, svi oni koji su o~ekivali neki `e{}i zvuk ili malo vi{e prizvuka rocknrolla, s obzirom kako je polovica banda ~itav `ivot svirala rock, apsolutno }e se razo~arati. Album je sazdan na kompilaciji elektronskog i futuristi~kog zvuka s depresivnim sinteti~kim podlogama. Stoga }e probrana electro-syntalternativna publika u`ivati, a ostali ljubitelji glazbe morat }e pri~ekati neku novu supergrupu.
61

@ENE DIKTATORA

CRVENA LADY MACBETH

MIRA MARKOVI

62

SLOBODNA BOSNA I 28.3.2013.

MIRA MARKOVI]

Nedavno je objavljen drugi dio vrlo popularne knjige francuske povjesniarke i novinarke Diane Ducret ENE DIKTATORA. U drugom nastavku ona je pisala o suprugama Sadama Huseina, Homeinija, Castra, Kima Jong-ila, Gaddafija i Idija Amina Dade, a jedno poglavlje je posveeno i Miri Markovi, supruzi srpskog diktatora Slobodana Miloevia
Priredila: DANKA SAVI]

POVIJESNI POGLED NA DIKTATORE I NJIHOVE @ENE

rije dvije godine francuska povjesni~arka i novinarka Diana Ducret objavila je knjigu o `enama osam diktatora 20. stolje}a - Adolfa Hitlera, Benita Mussolinija, Vladimira Ilji~a Lenjina, Josifa Visarionovi~a Staljina, Mao Cetunga, Antonija Salazara, Jean-Bedela Bokasse i Nicolaea Ceausescua, knjigu koja, kako je kazala, pri~a o `enama koje `ive i umiru u sjeni svojih supru`nika ili ljubavnika, ali koje ~ine tihi temelj totalitarizma uop}e. Prevedena je na 19 jezika, postigla je ogroman uspjeh, u Francuskoj je prodana u preko 100.000 primjeraka, a nedavno je objavljen i njen drugi dio. Knjiga @ene diktatora 2 donosi portrete `ena Sadama Huseina, Homeinija, Castra, Milo{evi}a, Kima Jong-ila, Gaddafija i Idija Amina Dade. Napisana vrlo pitko, knjiga je nastala nakon prou~avanja velike arhivske gra|e o svim ovim `enama koje je ova mlada autorica istra`ivala za svoju doktorsku disertaciju. U nastavku, izdvajamo nekoliko dijelova koji govore o Mirjani Markovi}, supruzi Slobodana Milo{evi}a, utjecaju kojeg je ona imala na njega, te njihovom odnosu koji je Vuk Dra{kovi} (citat iz knjige) ovako opisao: Nakon posmatranja porodi~nog, politi~kog i dru{tvenog pona{anja para Milo{evi}, nijedan lekar u Srbiji ili bilo gde ne bi usudio re}i da je to normalan par. U knjizi se navodi i mi{ljenje biv{eg direktora RTS-a Du{ana Mitevi}a, koji je bio njihov ku}ni prijatelj: Veza izme|u Slobodana i Mire je vrlo jaka, a prili~no patolo{ka. Milo{evi} je pametan, ali Mira je ta koja mu daje ljubav prema mo}i i ambicije.

Diane Ducret, novinarka, filozof, povjesniarka


Tridesetjednogodi{nja Diana Ducret je studirala povijest i filozofiju na Sorbonni, a magistirala filozofiju na presti`noj lEcole normale superieure. Pored knjiga o `enama diktatora, objavila je i knjigu Posljednji dani diktatora u kojoj se, me|u ostalim, bavi i likom Josipa Broza Tita. Saradnica je na povijesnim dokumentarnim filmovima za televiziju. Njena prva knjiga @ene diktatora pojavila se 2011. godine u izdanju izdava~ke ku}e Perrin.

@ENINE DIREKTIVE ZA KOSOVO


Prema tvrdnjama Mire Markovi}, za Milo{evi}a ideologija nikada nije imala istu va`nost kao za nju. On nikada ne bi kazao

Dvije Dvije godine godine nakon nakon {to {to je je Diana Diana Ducret Ducret objavila objavila prvu prvu knjigu knjigu o o `enama `enama diktatora, diktatora, u u Francuskoj Francuskoj je je iza{ao iza{ao ii njen njen drugi drugi dio dio u u kojem kojem je je jedno jedno poglavlje poglavlje posve}eno posve}eno supruzi supruzi balkanskog balkanskog kasapina kasapina Slobodana Slobodana Milo{evi}a Milo{evi}a

VELIKA ARHIVSKA GRA\A PRETO^ENA U ZANIMLJIVO [TIVO [TIVO

Slobodan Milo{evi} je imao neograni~enu vlast svugdje, osim u svojoj ku}i


28.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

63

@ENE DIKTATORA
mogao bih umreti za socijalizam ili mogao bih umreti za internacionalizam ose}anja koja su mi prirodna, priznaje ona. Unutar stranke, ovako se komentirao njen utjecaj na njega: Milo{evi} mo`e nare|ivati u stranci, ali nikad u svojoj vlastitoj ku}i. Slobodan je svoje prve govore pisao na stolu u trpezariji, a potom bi ih Mira i{~itavala i dodavala svoj li~ni pe~at. Lirske i poetske inspiracije su dolazile od nje, navode se u knjizi rije~i Branka Raki}a, advokata i prijatelja porodice. U toj trci ka politici malo mjesta je ostavljeno za dokolicu, a njena promocija nije svima po ukusu, naro~ito sinu koji ne razumije da bi njegov otac mogao prihvatiti neki posao a da to nije u uredu u New Yorku. Me|utim, nije ameri~ko tlo mjesto gdje je Milo{evi} napravio svoj prvi zapa`eniji istup nego je to bilo na Kosovu. Pravoslavni Srbi iz te ve}inski albanske i muslimanske regije sedmicama su odr`avali proteste zbog straha od umanjenja njihovog prisustva na toj povijesno hri{}anskoj teritoriji. Suo~eno sa prvim etni~kim i nacionalisti~kim protestima, savezno Predsjedni{tvo {alje zvijezdu u usponu Milo{evi}a u sami centar doga|anja - u Pri{tinu, 1987. godine u misiju smirivanja stanja. Slobodan, me|utim, nije poslu{ao direktive iz Beograda nego od svoje `ene. On je tra`io savjet od mene. @eleo je znati dokle treba da ide. Ja sam mu rekla da je do{ao trenutak da preuzme vodstvo Srba na Kosovu, ispri~ala je Mira Markovi}. Ona je ostala u Beogradu i pratila je njegovo obra}anje na televiziji iz svog ureda na Univerzitetu. Prizore koje je tada vidjela prevazi{la su sva o~ekivanja: Mislila sam da poznajem svog mu`a, ali ipak nikad ne bih o~ekivala ovakvu

BRA^NI PAR KOJI JE [OKIRAO STRANE DIPLOMATE


Na pregovorima u Daytonu Milo{evi} je ~esto pozivao svoju suprugu telefonom kako bi bio siguran da tokom pregovora nije napravio previ{e ustupaka

KOMAR NAKON NATO UDARA: U parku unitenog dvorca, Miloevi je uzima za ruku, a Markovika poinje da jeca: Jesi li vidio? Eto, ta su ti ti tvoji Amerikanci uradili! Rekao si da oni nikada ne bi bombardovali predsednikovu kuu, a pogledaj ta su uradili. I, koje sad arape da obuem? Kako u se sutra obui?!
reakciju. Dok je Milo{evi} razgovarao u Domu kulture sa vo|om Albanaca, prekinut je u svom govoru od strane bijesne gomile koja je vikala na prozor: ubice! Dok su ga izbliza pratile tv kamere, on se pojavljuje na vratima na trijemu ispred ulaza i poku{ava biti mirotvorac. Uvrede i uzvici u njemu izazivaju pravu promjenu, njegov se pogled zapalio, promijenio je dr`anje i sa odjednom povi{enom glasom kazao: Niko vi{e ne}e da vas bije.

UTJECAJ MARKOVI]KE NA PREGOVORE U DAYTONU


Kada je u Daytonu, u decembru 1995. godine, ameri~ki predsjednik Bill Clinton okupio sve protagoniste rata koji je razdirao ovaj dio Starog kontinenta, Slobodan Milo{evi} je imao karte u svojim rukama. Oko stola, vodila se neizvjesna igra, postalo je gotovo nepodno{ljivo. Diplomate je {okirao odnos Milo{evi}a: pred svaki naredni govor, on poziva svoju `enu na telefon kako bi dobio potvrdu da nije dao previ{e ustupaka. Clinton je dobro vodio situciju, prekid vatre je potpisan, stvarala se nova geopoliti~ka slika regije koja nije dozvoljavala Srbiji dalje teritorijalne pretenzije. Mir, kad je postignut, ozbiljno je uzdrmao Milo{evi}ev kredibiltet, a njegova slika jakog ~ovjeka po~ela je da se ru{i. Bila mu je potrebna neka velika stvar pred op{tinske izbore koji su trebali biti odr`ani godinu dana nakon toga. U godini kada se navr{ilo tri decenije njihovog braka, u novembru 1996. godine, Mira i Slobodan kao par ponovo izlaze na scenu i odlu~uju da se politi~ki ujedine pred izbore. Raspodjela zadataka izme|u supru`nika je
SLOBODNA BOSNA I 28.3.2013.

SUPRUGA VA@NIJA OD SVEGA


Jo{ od izbijanja nemira na Kosovu krajem osamdesetih, Milo{evi} je bio skloniji slu{ati upute Mire Markovi} nego direktive vrhovne vlasti tada{nje Jugoslavije 64

MIRA MARKOVI]
MIRA MARKOVI] PROTIV PALA Ne ljuti se, {to se ti~e stvari, sve }emo N povratiti. Ako ti ne{to bude nedostajalo, ja }u to sam kupiti. Ipak, iza kulisa, Markovi}ka se pokazuje kao najaktivniji izaslanik re`ima. Kako bi spasila svog mu`a, pokazuje da je spremna da progovara svim snagama. Tri sedmice nakon po~etka bombardovanja prijestonice prva dama sre}e u sjedi{tvu svoje stranke ameri~kog ljekara Rona Hatchetta. On `eli da se oslobode trojica ameri~kih vojnika koje su u tajnosti zarobile srpske snage. Nakon vi{e sastanaka koji nisu dali rezultata s evropskim snagama i srpskom policijom na najvi{em nivou, do{lo se do zaklju~ka da jedino Mira Markovi} ima mo} nad sudbinom tih ljudi. Sastanak je bio vrlo profesionalan i to je bio sastanak koje su vodile vo|e najutjecajnih stanaka u Srbiji, otkrio je ovaj doktor u knjizi @ene diktatora. Sastanak o~i u o~i je bio pod velikom tenzijom. Mira je odmah po~ela sa neprijateljskim komentarima, ne skrivaju}i mr`nju prema SAD-u zato {to su pokrenule NATO-ove napade. U knjizi je dalje opisana kao `ena koja je u to vrijeme osim politi~kih problema bila opsjednuta strahom koji joj je predstavjao om~u oko vrata - posebno je bila zabrinuta za sigurnost i budu}nost svog mu`a. Njena privr`enost Milo{evi}u bila je vidljiva u na~inu na koji je o njemu govorila, ona ga je predstavljala kao patriotu koji je uradio sve da bi sa~uvao integritet svoje dr`ave i naroda protiv nepravednih snaga sa zapada predvo|enim re`imima iz hladnog rata, a u namjeri da se uni{te i posljednji znaci marskizma u Evropi...

Miloevieva supruga Karadia je nazivala nasilnim divljakom!


U knjizi @ene diktatora, u dijelu koji se odnosi na bra~ni par Milo{evi}, autorica govori i o vremenu kada je Hrvatska proglasila nezavisnost, po~etku rata u BiH, politi~kim savezima koji su kasnije nastajali, netrpeljivosti izme|u Vojislava [e{elja, tada{njeg predsjednika Radikalne stranke, i Mire Markovi}, te o tome kako ona nije podnosila Radovana Karad`i}a. Pominje se Milo{evi}ev susret u Beogradu sa bosanskim vo|ama: Milo{evi} misli da mo`e smiriti duhove uz pregovara~ki sto u njegovoj vili u Tolstojevoj ulici. Markovi}ka jo{ jedanput iznos svoj veto: Ne vodi me u ku}u tog divljaka (Karad`i}a), kojeg je smatrala rijetko nasilnim ~ovjekom. Godinu dana kasnije, ona je javno omalova`avala Karad`i}a i njegove pristalice, izjavljuju}i da su njihove ideje psihopatske.

bila jasna - Milo{evi} i njegova Socijalisti~ka partija se obra}aju obi~nom puku, dok Mira bira da govori funkcionerima i intelektualcima privu~enim mjestima koja bi im ona mogla dati u dr`avnom aparatu. Jo{ jedanput je stranka napeta, Milo{evi} rizikuje da izgubi, malo nakon prvog kruga, Mira u ~asopisu Duga objavljuje ~lanak u kojem govori o tri slike vremena. Tri figure koje inkarniraju srpski duh kroz istoriju: sveti Nikola, njena majka Vera Mileti} i njen sin Marko ~ine ovo novo trojstvo. Ujutro tre}eg novembra par se upu}uje na glasa~ko mjesto na referendum izme|u dva kruga na kojem }e se testirati koalicija njihove dvije stranke. Televizijske kamere hvataju trenutak u kojem se od predsjednika tra`i da poka`e svoje identifikacione dok umente. Mira nije mogla da ne prokomentira pa, vidite sada da nema favorizovanih. Ali, nikakav politi~ki splet doga|aja, ma koliko da je bio bitan, nije bio va`niji Slobodanu nego {to je bio Miri. Uo~i drugog kruga izbora 17. novembra prva dama predstavlja svoj novi spis Izme|u Istoka i Zapada, u salonu knjige u Beogradu. Nasuprot ljudi u prvim redovima, vidimo Milo{evi}a ispunjenog ponosom.

njegovih agenata ovaj put su bili opravdani i par je pokupio nekoliko stvari prije nego {to su napustili to mjesto. Ali nije se radilo o tome da su bili bjegunci, ona je obukla elegantnu haljinu, dok je Milo{evi} nosio smoking. Te no}i pogo|ena je njihova ku}a. Mira ujutro otkriva da je imala ko{marne snove (jasnu sliku spava}e sobe kroz koju prolazi projektil i kancelarije koji je uni{tio drugi projektil). Stra{na vizija se pretvara u te{ku zebnju kada supru`nica Markovi} prepoznaje jednu od svojih spava}ica na granama bora i nekoliko cipela u travi. U parku uni{tenog dvorca, Milo{evi} je uzima za ruku, a Markovi}ka po~inje da jeca: Jesi li vidio? Eto, {ta su ti ti tvoji Amerikanci uradili! Rekao si da oni nikada ne bi bombardovali predsednikovu ku}u, a pogledaj {ta su uradili. I, koje sad ~arape da obu~em? Kako }u se sutra obu}i?! Slobodan je tje{io kao neko malo dijete, uzeo je za ruku i izustio nekoliko rije~i:

Uskrs nas podsje}a s na `rtvu otkupljenja koju je Spasitelj Isus Krist podnio za nas. On je na sebe preuzeo pro{le, sada{nje i budu}e grijehe, te nas svojom mukom i smr}u na kri`u otkupio od grijeha i dao nam temelj na{e vjere, uskrsnu}e. Proslava Kristova uskrsnu}a u~vr{}uje na{u vjeru, ukazuje nam kako je ljubav ve}a od svakog grijeha. U svjetlu ovih misli `elim Vam sretan i blagoslovljen Uskrs.

MIRA NAKON NATO NAPADA: [TA ]U SUTRA DA OBU^EM?


NATO-ove bombe razdirale su nebo iznad Beograda 21. marta. Ubrzo su se Mirina predvi|anja pokazala spasonosnim. No} koja je prethodila njenom susretu sa ruskim emisarom koji je do{ao kako bi bili zapo~eti pregovori, Milo{evi} insistira na tome da spavaju u svojoj ku}i prije nego {to napuste grad kao {to to uvijek rade. Ali, ona je bila protiv toga i on je ustuknuo. Njihov prijatelj Ljubi{a Risti} se sje}ao da je Milo{evi} prethodnu no} od svojih slu`bi dobio ultimatum da napusti presjedni~ku rezidenciju. Mirina vizija i informacije
28.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

Predsjednik FBiH @ivko Budimir


65

PROPITIVANJE STVARNIH VRIJEDNOSTI

KAKO NAS JEDE NEZASITOST

Otac i sin ROBERT i EDWARD SKIDELSKY, jedan ekonomista a drugi filozof, udruili su snage i u knjizi Koliko je dosta? ponudili odgovor na pitanje ta bi to bio dobar ivot: ova dvojica Britanaca objanjavaju bez kojih stvari zaista ne moemo, te upozoravaju kako su nam izmiljene potrebe zavladale ivotom i uinile da zarad njihovog zadovoljavanja radimo vie nego ikad
Pi{e: ADISA BA[I]

J
66

njihovog ispunjavanja. Radni dan je sve du`i, obaveza sve vi{e, slobodno vrijeme postalo je luksuz.

ohn Maynard Keynes, slavni ekonomista sa po~etka 20. vijeka, predvi|ao je da }e do danas prosje~an ~ovjek zahvaljuju}i napretku tehnologije raditi tek petnaestak sati sedmi~no i u`ivati u mno{tvu slobodnog vremena: to se nije desilo, kapitalizam je puhnuo pod krila na{im `eljama i u~inio nas robovima

DOKOLICA JE POSTALA NAJVE]I LUKSUZ


Dokolica, koja bi trebala da bude krajnji cilj napora, skoro sasvim je istisnuta iz `ivota modernog ~ovjeka. Ovo se, upozoravaju Robert i Edward Skidelsky, ne de{ava samo u najrazvijenijim zemljama svijeta nego i u onim siroma{nijim. To {to

nam je ne{to nedostupno ne}e nas sprije~iti da o tome ma{tamo, zadu`ujemo se, kupujemo i gomilamo. Zemlje u takozvanoj tranziciji su upravo zlatni rudnik za prodava~e i podstreka~e `elja. Pritisak na nas da kupujemo poja~an je agresivnim reklamama za koje je jedan biv{i direktor istra`iva~kog laboratorija General Motorsa rekao: Reklame su organizirano stvaranje nezadovoljstva. Otac i sin Skidelsky, jedan ekonomista a drugi filozof, u zajedni~koj knjizi tra`e
SLOBODNA BOSNA I 28.3.2013.

PROTIV TIRANIJE SLOBODNOG TR@I[TA


Robert i Edward Skidelsky

DOBRO OBRAZOVANJE: Obrazovanjem trebamo ljude nauiti ta da ine sa sobom i svojim slobodnim vremenom, a ne samo stvarati usko specijalizirane konkurentne strunjake koje usavravamo za posao od kako se rode, smatra Robert Skidelsky
zaraditi dovoljno da se prehrane. Sad se situacija bitno promijenila. [to su ljudi bogatiji, {to su bolje pla}eni, to vi{e rade. Slobodno vrijeme vi{e nije krajnji cilj na{ih napora, nego se posmatra kao nedosti`ni luksuz. Dokolica nije samo vrijeme u kojem se ne zara|uje novac, nego se ona shvata kao vrijeme u kojem se taj nezara|eni novac zapravo gubi. Svaki dan ili sat koji dobro pla}eni ~ovjek protra}i je za njega veliki materijalni gubitak, zato se on sve rje|e odlu~uje na slobodno vrijeme. Zamutila se i granica izme|u posla i slobodnog vremena: dru`enja sa ljudima iz bran{e koja vode njegovanju veza, radni odmori i poslovne ve~ere uzimaju sve vi{e vremena, ka`u Skidelskyjevi u svojoj knjizi. Optimisti~ni Keynes je nekada vjerovao da }e na{a generacija imati bolji, kvalitetniji i smisleniji `ivot, da }e vi{e u`ivati u dokolici jer }e lak{e postizati ostvarenje svojih potreba. On je, smatraju Skidelskyjevi, pogrije{io u jednoj krupnoj stvari: pretpostavio je da su ljudske potrebe ograni~ene i da }emo jednom kad zaradimo dovoljno za udoban `ivot mo}i da predahnemo. Keynes je, me|utim, stavio znak jednakosti izme|u ljudskih potreba i `elja. I dok su potrebe skup tro{kova i izdataka koji u jednom

odgovor na pitanje {ta je to po{lo krivo i za{to u proteklih stotinjak godina nismo za sebe oslobodili vi{e slobodnog vremena, nego smo uradili upravo suprotno. Nekada su siroma{ni ljudi radili vi{e nego imu}ni jer su morali

Izjedna~ili smo , potrebe i `elje a onda postali robovi njihovog ispunjavanja


28.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

67

PROPITIVANJE STVARNIH VRIJEDNOSTI


trenutku mogu biti zadovoljeni, ljudske `elje su iracionalne i neograni~ene. Kapitalizam po~iva na imperativu ekonomskog rasta, a preduslov tog rasta kojem nema kraja na vidiku, jeste stalno mamuzanje ljudskih `elja. Saznanje da imamo dovoljno koliko nam treba je mogu}i put za izlazak iz za~aranog kruga besmislenog zara|ivanja i besmislenog tro{enja. Ljudi su oduvijek sanjali da `ive bez rada, prizori raja i anti~ki mitovi o zlatnom dobu, govorili su o `ivotu u kojem sve potrebne stvari dolaze same od sebe. Radni dan od deset ili dvanaest sati nikad nije bio vizija raja. Sve do danas, kad je ideja rada kao ne~ega {to donosi u`itak, suptilno otvorila vrata za radno vrijeme koje je prakti~no beskona~no. Moderni kapitalizam kroz svaku na{u poru potpiruje glad za potro{njom. Potro{nja je postala veliki placebo modernog dru{tva, na{a tobo`nja nagrada za to {to radimo nenormalno dugo. Roditelji svoj kompulsivni konzumerizam prenose na djecu zasipaju}i ih igra~kama i raznim spravama za zabavu, umjesto da provode vrijeme sa njima, ka`u autori knjige Koliko je dosta? Smanjivanje pritiska da se tro{i je po njihovom mi{ljenju nu`no za smanjivanje pritiska da se zara|uje, jer radimo uglavnom zato da bismo tro{ili, a {to manje tro{imo, manje }emo htjeti da radimo. Ekstravagantno tro{enje se danas podsti~e jednako i me|u ljudima koji takvo tro{enje sebi ne mogu priu{titi. SHVATANJE LUKSUZA SE VREMENOM MIJENJA

Razlika izmeu potreptina i luksuza


Skupa sa razlikom izme|u potreba i `elja, va`no je razumjeti razliku izme|u potrep{tina i luksuza. Potrep{tine su stvari koje nam trebaju za dobar `ivot, a luksuz je, sa druge strane, ono {to `elimo ali nam ne treba. Potrep{tine su stvari na koje pola`emo pravo, pa iako to pravo ne ostvarimo uvijek, a luksuz je mogu}i i potencijalno korumpiraju}i dodatak. Potrebe nikad ne treba `rtvovati luksuzu, upozoravaju Skidelskyjevi. Ako odbijemo koncept dobrog `ivota i dovoljnih dobara, onda je razlika izme|u potrebe i luksuza relativna, zavisi od ne~ije dru{tvene uloge. Putovanje prvom klasom je potreba za direktora neke korporacije, iako za studenta nije. Unutra{nji toalet je danas puka potreba, a prije pedeset godina nije bio.

nema smisla izvan svoje savr{enosti i `rtvovati ovo savr{enstvo za neki daleki cilj kao {to su revolucija ili uspjeh nekog korporativnog brenda je ~ista glupost, smatraju Skidelskyjevi. Novac je tek sredstvo dospijevanja do tog dobrog `ivota, ali definicija dobrog `ivota treba po~ivati na stvarnim potrebama a ne na iracionalnim, stalno podsticanim `eljama. Intelektualci su ve} odavno primijetili da ekonomski rast i razvoj generalno ne

DOBAR @IVOT NEMA CILJ VI[I OD SEBE SAMOG


Pitanje {ta je to dobar `ivot se uglavnom izbjegava me|u liberalnim misliocima, filozofima, sociolozima ili psiholozima, jer krije opasnost od potencijalnog jednoumlja ({ta je dobro za jednog, ne mora nu`no biti i za drugog). Skidelskyjevi se ne ustru~avaju da ka`u {ta je po njihovom mi{ljenju dobar `ivot i ne pristaju da ovu sintagmu zamijene popularnijom sre}om koja je po njihovom mi{ljenju filozofski koncept oko kojeg se mogu voditi beskona~ne i nerazrje{ive debate. Oni se pozivaju na Aristotela koji kre}e od pretpostavke da dobar `ivot uop{te postoji: ~ovjek ima telos, stanje ispunjenosti, ostvarenosti, i za njega je, kao i za dobar `ivot, suvi{no pitati a ~emu slu`i? @ivot
68

TRAGANJE ZA ZLATNOM SREDINOM: Nita nije dovoljno ovjeku kojem je dovoljno premalo, tvrdio je jo u antici Epikur

doprinose usre}ivanju ljudi, o tome je pisao jo{ Jean-Jacques Rousseau 1751. Nakon {to je jednom `elja zadovoljena, na novo stanje se brzo privikavamo. Pove}anje prihoda ne doprinosi pove}anju osje}aja sre}e. Naravno, temeljne potrebe poput hrane, prebivali{ta ili odsustva bola moraju biti zadovoljene da bi se govorio o sre}i, ali za njeno postizanje je ljudima va`no i upore|ivanje sa drugim ljudima i to uglavnom iz svoje okoline a ne globalno. Biti prvi u svom selu je izgleda za ljude univerzalni princip, i jedan od glavnih pokreta~a ljudske pohlepe pa samim tim i robovanja toj pohlepi. Izmi{ljene potrebe ne postoje nezavisno od dru{tva, one su usko vezane za potro{a~ke navike i pretenzije okoline, upozoravaju Skidelskyjevi. Stvari koje nam ne trebaju a koje svejedno nabavljamo se dijele u tri grupe: lan~ana dobra, snobovska dobra i Veblenova dobra. Prva su ona koja kupujemo zato {to ih imaju svi oko nas, o njima i ne razmi{ljamo da li nam trebaju ili ne. Dijelom smo motivisani zavi{}u, ali uglavnom `eljom da se uklopimo u sredinu. Djeca i tinejd`eri naj~e{}e insistiraju na kupovini ovakvih stvari. Drugu skupinu ~ine snobovska dobra, ona koja nas odvajaju od okoline, koja ukazuju da posebnost na{e li~nosti i istan~anost na{eg ukusa. Ove stvari ne moraju biti skupe, ali su neobi~ne ili ih je te`e nabaviti. Primjer takvih dobara mogu biti kultni filmovi, posjete egzoti~nim restoranima ili muzika nekih malo poznatih bendova. Tre}a grupa je nazvana po Thorsteinu Veblenu, ameri~kom teoreti~aru takozvane potro{nje koja privla~i pa`nju. To su skupe stvari za koje se zna da su skupe i ekskluzivne, te da su oni koji ih posjeduju privilegovani i posebni. U ovu vrstu dobara spadaju putovanje prvom klasom u avionu, skupa ljetovanja, brendirane stvari. Ljudi koji u`ivaju u ovakvoj
SLOBODNA BOSNA I 28.3.2013.

PROTIV TIRANIJE SLOBODNOG TR@I[TA


7 OSNOVNIH DOBARA

ta je zaista dovoljno za dobar ivot?

PO[TOVANJE. Po{tovati nekoga zna~i pokazati na formalan ili neposredan na~in da su mi{ljenje i pogledi te osobe vrijedni razmatranja, da nisu ne{to {to se ignori{e ili olako odbacuje. Po{tovanje ne podrazumijeva slaganje ili svi|anje, po{tovati mo`emo i neprijatelja. OSOBNOST. Pod osobno{}u autori knjige Koliko je dosta? smatraju sposobnost da se koncipira i ostvaruje `ivot u skladu sa svojim ukusom, temperamentom i konceptom dobra. Ovakav `ivot podrazumijeva i spontanost, individualnost i duh, te prostor koji je Montaigne nazvao prostorijom iza prodavnice, gdje ~ovjek ima slobodu da bude ono {to jeste. SKLAD SA PRIRODOM. Robert i Edward Skidelsky nagla{avaju da su ovim argumentom ~esto izazivali nesporazume, ali da oni ne misle na romantiziranu zapadnja~ku viziju ekolo{kog spa{avanja svijeta, nego na univerzalnu

ljudsku potrebu da se ostvari harmoni~an odnos prema `ivotinjama, biljkama, krajoliku... PRIJATELJSTVO. Prijateljstvo je ovdje shva}eno kao ~vrsta emotivna veza sa bliskim ljudima, svejedno da li smo s njima vezani porodi~nim ili drugim socijalnim vezama. DOKOLICA. U starijem zna~enju dokolica je shva}ena ne samo kao opu{tanje i odmor, nego kao specijalna vrsta aktivnosti koju ~ovjek upra`njava bez izvanjske naknadne koristi ili svrhe. Ovakva dokolica je plemenita i ozbiljna aktivnost. Bez nje je sve drugo suvi{no, bez dokolice `ivot provodimo pripremaju}i se da ga `ivimo, a ne zaista `ive}i ga. Slobodno vrijeme je ugro`eno i time {to ekonomska pohlepa u njemu vidi prostor za zaradu, pa ono gubi svoju dragocijenu spontanost a postaje samo vrijeme kada ne{to konzumiramo.

ZDRAVLJE. Misli se na sretni zaborav da uop{te imamo tijelo, omogu}en time {to ono dobro radi i ispunjava svoje funkcije. SIGURNOST. To je opravdano uvjerenje osobe da }e njen `ivot te}i manje vi{e uobi~ajenim tokom, neometen ratom, zlo~inom, revolucijom ili nekim drugim velikim dru{tvenim i ekonomskim prevratom.

potro{nji su poput dvojice novope~enih ruskih bogata{a koji procjenjuju jedan drugom kravatu. Koliko je tvoja ko{tala?, pita jedan. Hiljadu dolara, odgovara drugi. Ba{ mi te `ao. Moja je bila dvije hiljade. Skorojev{tina je univerzalna pojava u svim

vremenima i na svim prostorima, ali je zanimljivo da Robert i Edward Skidelsky savremenu razmetljivu filantropiju smatraju tipi~nim primjerom Veblenovog dobra. Vratimo se, me|utim, osnovnom pitanju ove intrigantne knjige: {ta su to osnovna

LUKSUZ ILI POTREBA


Izmi{ljene potrebe rastu usljed zavisti prema drugima, snobizma i `elje da nadma{imo okolinu
28.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

dobra, koliko nam je takvih dobara dovoljno za dobar `ivot? To su one stvari koje su nezamjenjive, u smislu da svako ko ih nema do`ivljava ozbiljan gubitak i {tetu. Pri tome je va`na odrednica ovo svako, jer podrazumijeva da nema kulturnog, geografskog ni bilo kakvog drugog relativiziranja potrebe za ovim dobrima. Osnovna dobra su kvalitativna, ne kvantitativna, predmet su procjene a ne mjerenja. Danas visoke plate vi{e ne garantuju sigurnost protiv iskori{tavanja i poni`enja, ve} upravo suprotno. Robert i Edward Skidelsky isti~u i poseban slu~aj nekretnina kupljenih na kredit: Ovakva imovina vezuje svog vlasnika za stalni posao. Specifi~na je po tome {to zagovaraju}i slobodu zapravo vlasniku oduzima autonomiju. Kao zaklju~ak svoje dobro argumentovane i vrlo razumljivo pisane knjige, autori nude jednostavnu i ~ini se, vrlo upotrebljivu misao: Dovoljno je da shvatimo da nas nezasitost, ako joj se prepustimo, po~inje udaljavati od dobrog `ivota.
69

KULT MARKET
THE MEN

MUZIKA Delta Machine, novi studijski album grupe Depeche Mode

New Moon
Glazbeno sazrijevanje banda The Men je doista nesvakida{nje. Kada se uzme u obzir kako su na po~etku karijere pra{ili punk, a nakon nekoliko godina do{li do toga da sviraju indie rock, mo`e se konstatirati kako je ~ovjek evoluirao. The Men su objavili novi studijski album koji nosi naziv New Moon, a sadr`i dvanaest pjesama.

Brza moda tamne strane mjeseca

SHE LOVES PABLO

ELEKTRO[OK
Pioniri elektronske glazbe Depeche Mode objavili su album Delta Machine

Burn and Levitate


Nakon osrednjeg albuma Mother of All iz 2010., zagreba~ki rock sastav She Loves Pablo snimio je novi studijski album Burn And Levitate. Iako nikada ne}emo saznati kojeg Pabla voli doti~na, zasigurno se zna kako album sadr`i devet pjesama i ve} sada je dobio gomilu pozitivnih kritika. Izdava~ je Geenger Records.

JUST LIKE VINYL

Black Mass
Kao {to i jest red, i ovoga puta najava izlaska jednog heavy metal albuma. Rije~ je o ameri~kom bandu Just Like Vinyl koji korijene vu~e od hardcore banda The Fall of Troy. Iako je Just Like Vinyl snimio samo dva albuma, ve} sad se mo`e re}i kako su stekli brojne fanove diljem svijeta. Na album Black Mass uvr{teno je dvanaest pjesama.

^ast je, ujedno i obveza, nekoliko dana prije slu`bene svjetske promocije albuma Delta Machine, kultnog britanskog elektronskog banda Depeche Mode, predstaviti ga doma}im glazbenim sladokuscima. Za one malo mla|e, Depeche Mode je osnovan prije 33 godine u gradi}u Basildon u Velikoj Britaniji. Band su osnovali pjeva~ David Gahan, klavijaturist Andrew Fletcher, multiinstrumentalist Martin Gore i klavijaturist i tekstopisac Vince Clarke. Uz neznatne izmjene sastav do 1995. funkcionira kao kvartet. Od tada do danas Depeche Mode je trio koji ~ine Gahan, Gore i Fletcher. Od 1981. snimili su trinaest studijskih albuma i prodali vi{e od 100 milijuna primjeraka nosa~a zvuka. Mnogi ugledni glazbeni kriti~ari smatraju ih najve}im svjetskim bandom iz oblasti elektronske i ambijentalne glazbe, kako zbog njihove glazbene ostav{tine, tako i zbog ogromnog utjecaja na mla|e bandove. Depeche Mode je poput mnogih slavnih svjetskih grupa prolazio razli~ite vrste kriza, a ~injenica je kako sva tri ~lana banda potje~u iz siroma{nih radni~kih obitelji, u kojima su u djetinjstvu bili ~esto izlo`eni financijskim problemima. Nakon glazbenih po~etaka ti su se problemi pretvorili u borbu s ovisno{}u opijatima, koja je zorno prikazana u biografiji banda iz 2006. godine. Ono {to je za bosanskohercegova~ke fanove posebno va`no jeste kako je Depeche Mode konstantno prisutan na prostorima biv{e dr`ave. Na skoro svim turnejama u proteklih desetak godina fanovi su ih mogli ~uti u Zagrebu, Beogradu i Ljubljani, pa }e tako biti i ovoga puta.

Album Delta Machine ~ini trinaest pjesama, a otvara ga Welcome To My World. Pjesma je nabrijana bass dionicama i futuristi~kim zvucima klavijatura uz standardno izvsnu produkciju. Slijedi je ne{to mra~nija Angel, s nagla{enijim promjenama ritma. Nakon elektro{oka u pjesmi Heaven, za koju je snimljen i spot, uslijedio je povratak u mra~ni ambijent kompozicijom Secret to the End. Posebnu pozornost treba obratiti i na skladbu Should Be Higher, koju su Depeche Mode i ranije izvodili na koncertima. Album zatvara pjesma Goodbye. Na ovom izdanju nalaze se i ~etiri pjesme koje ~ine bonus track. Generalno, Depeche Mode je snimio solidan album. Nije to ni blizu njihovih najboljih ostvarenja, poput plo~e Ultra, i hitova kao {to je Enjoy the Silence, koje }e te{ko ponoviti, te ih stoga i ne treba suditi prestrogo. (M.Ili~i})

TOP LISTA (iz Top 40 BH radija 1)


1. Prince: Rock and roll love affair (Jamie Lewis Stripped Down mix) 2. Foals: Inhaler 3. The Bronx: Ribcage 4. Jamie Cullum ft. Roots Manuva: Love for sale 5. Unknown Mortal Orchestra: Swim and sleep (like a shark) 6. Suuns: 2020 7. Alex Clare: Hummingbird 8. IAMDYNAMITE: Where will we go 9. The Virginmarys: Dead Mans Shoes 10. SX: Black Video

70

SLOBODNA BOSNA I 28.3.2013.

KULT MARKET
KINO KRITIKA Film Wrong (SAD, 2012.), scenariste i reditelja Quentina Dupieuxa
GRAVITACIJA

Branko Ivanda
Igrani, crno-bijeli film iz 1968. godine. Uz Radeta [erbed`iju (Boris), u filmu glumi i na{ dragi, veliki Zaim Muzaferija (Otac). Re`iju potpisuje Branko Ivanda, koji je skupa s Alojzom Majeti}em napisao scenario za ovaj film. Boris dolazi s odslu`enja vojnog roka, razmi{lja o studiju, a ~eka ga posao u banci u kojoj je radio i njegov otac. Zaljubljuje se u umjetnicu Anu. Zaposli se u banci. Tu je kolegica Nata{a... Ocjena: 4

Forma ini umjetnost

LE GRAND MELIES
DOPUSTITE SI DRUGA^IJE
Film Wrong premijerno je prikazan na Sundance Film Festivalu pro{le godine

Georges Franju
Kratkometra`ni dokumentarac iz 1953., o pioniru filma Georgesu Meliesu. Velikog Meliesa glumi njegov sin Andre, a u filmu se pojavljuje i njegova druga supruga Jeanne dAlcy. Film prikazuje po~etke njegove karijere kada je bio talentirani ma|ioni~ar, te rad na filmu, uz inserte iz njegovih filmova. Ocjena: 4

Wrong je nezavisni autorski film iz 2012., koji je re`irao, te za njega napisao scenario Quentin Dupieux. Osim {to pi{e i re`ira, Dupieux je poznat pod pseudonimom Mr. Oizo, koji koristi kada se bavi glazbom. Mo`da }e vam biti manje znan kao glazbenik, no siguran sam da su ga neki zapazili i ranije, ponajvi{e zbog pro{log filma, Guma, iz 2010. godine. Bila je to za~udna pri~a o ubila~kim porivima automobilske gume koja ima telekineti~ke mo}i. Film Wrong, pak, premijerno je prikazan na Sundance Film Festivalu pro{le godine, a pun je neobi~nosti, nadrealnoga, naizgled nelogi~nog. Ima i svoj kod koji, kada se usvoji, {to autor uspijeva, izrazito dobro funkcionira. Samim time Dupieux uspijeva jasno ispri~ati pri~u, koja ima svoju ideju i autorski stav, samo na jedan scenaristi~ki, re`ijski, estetski zanimljiv na~in. Mnoge pri~e su ispri~ane, teme obra|ene, no forma... Forma je ono {to ~ini umjetnost. I sloboda pri osmi{ljavanju i djelovanju kroz forme. A komunikacija je naravno najbitnija. Dobro bi bilo ne pisati previ{e o ovom filmu, ve} jednostavno pogledati ga, do`ivjeti ga, po mogu}nosti u svjetlosti bioskopske dvorane. Dolph Springer, glavni karakter u ovom filmu, budi se i uvidi da mu je nestao voljeni pas, Paul. Rastrojen je, u nevjerici, te nastoji do}i do njega. @ivot mu se okre}e naglava~ke. Slijedi cijeli niz iznimno simpati~nih, zanimljivih, suludih situacija koje }e se desiti. Tu je i vrtlar Victor. Intenzivno se bavi problematikom s jednom palmom, koja je preko no}i postala ne{to sasvim drugo. Tu je i ~udna djevojka iz
28.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

pizzerije, koja je spremna zbog jednog telefonskog poziva ostaviti supruga i preseliti se Dolphu. Tajanstveni stru~njak za pse je jo{ jedan fascinantni karakter iz ovog filma. Privatni detektiv za pse je tu da na osnovu starog izmeta nestalog psa potakne i vizualizira sje}anje izmeta, da bi saznao {to se desilo psu. Naslov filma se manje odnosi na to da je glavni karakter u krivu ili kriv, a vi{e na to koliko se pogre{nih stvari de{ava. Dopustite si druga~ije, neuobi~ajeno. Bit }e zanimljivo iskustvo. Trudimo se {to manje grije{iti. I {to prije nau~iti ne ~initi pogre{ne stvari. (D.Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE
1. The Croods (Kirk De Micco & Chris Sanders) 2. Olympus Has Fallen (Antoine Furqua) 3. Oz the Treat and Powerful (Sam Raimi) 4. The Call (Brad Anderson) 5. Admission (Paul Weitz)

NOVI SVIJET

Jaan Tootsen
Estonski dokumentarni film iz 2011. godine. Automobili su odavno pretjerano preplavili svijet, naro~ito gradove, a izrazito glavne gradove, pa tako i Tallinn. Kada je otvorena nova cesta samo za automobile koji su o~ito pobijedili ljude, odgovorni gra|ani, koji imaju gra|ansku hrabrost, digli su se na noge. Do{lo je do protesta s gas maskama, sprije~ili su otvaranje ceste, a biciklisti~ki aktivist Erko i student arhitekture Marten s prijateljima osnivaju Udru`enje Novi svijet. Oni sva{ta rade, prave la`ne pje{a~ke prijelaze, bore se protiv diktature automobila. Film nastoji objasniti koliko je bitno ne {utjeti! Jer {utnja je suu~estvovanje! Ocjena: 5

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA


1. Potraga za Nemom 3D (Andrew Stanton & Lee Unkrich, Walt Disney, Pixar) 2. Charlijev svijet (Stephen Chbosky, Summit Entertainment) 3. Pet legendi (Peter Ramsey, Paramount Pictures) 4. U dobru i u zlu (David O. Russell, The Weinstein Company) 5. Pijev `ivot (Ang Lee, Twentieth Century Fox)

71

KULT MARKET
AUTOMOBILI

SPORT Neizvjesna sudbina hrvanja

Jaguar

Borba za preivljavanje

Jaguar je objavio prvu fotografiju novog modela XJR, koji }e biti predstavljen ovog mjeseca na Sajmu u New Yorku. Snimak otkriva agresivno stilizovanu karoseriju, set aluminijumskih naplataka i prepoznatljive detalje R linije, poput crvenog Jaguarovog amblema na prednjoj masci.

MOTOCIKLI

Leo Vince
Leo Vince, jedna od vode}ih svjetskih tvrtki u proizvodnji ispu{nih sustava za motocikle i skutere, pro{irila je svoju ponudu i na nove modele za ovu sezonu. Ispu{ni sustavi u tri serije: SBK za cestovne motocikle, X3 namjenjen off road i supermoto programu i sve popularnije SCOOT za sve vrste skutera.

MUKE PO HRVANJU
Me|unarodni ~elnici ovoga sporta ~ine sve ne bi li on i dalje ostao olimpijski

DESIGN

Weber FasterOne
Kompanija Weber predstavila je izgled svog supermodela FasterOne, koji uskoro ulazi u serijsku proizvodnju sa vrhunskim performansama, koje }e ga u~initi rivalom Buggatti Veyronu.

Na strunja~ama sportskog doma u Tbilisiju, osim za medalje Europskog prvenstva, hrva~i su se borili i za spa{avanje svog sporta. Jer u februaru je Izvr{ni odbor Me|unarodnog olimpijskog odbora odlu~io da }e hrvanje biti isklju~eno s popisa 25 temeljnih olimpijskih sportova na Igrama 2020. Evropsko prvenstvo u hrvanju trebalo je biti najve}a reklamna priredba za ovaj sport, koji jo{ poku{ava ostati na popisu olimpijskih sportova. Za Njema~kom hrva~kom savezu (DRB) je, naprimjer, na ovom prvenstvu od osvajanja medalja va`nije kako osna`iti slaba mjesta ovog sporta. DRB `eli raditi na modernizaciji me|unarodnih hrva~kih saveza te na reformi pravila ovog sporta. Glavni tajnik DRB-a Karl-Martin Dittmann izabran je u {esto~lani Izvr{ni odbor evropskog hrva~kog saveza CELA-e. Uz to, referent za suce DRB-a Antonio Silvestri trebao bi u}i u jednu komisiju Svjetske hrva~ke federacije FILA-e, koja bi uo~i Svjetskog prvenstva koje se u septembru odr`ava u Budimpe{ti, trebalo uvesti najavljene promjene pravila u ovom sportu. Novi predsjednik FILA-e Nenad Lalovi} `eli okupiti oko sebe ljude za koje zna da su spremni raditi. Do sad je u FILA-i i CELA-i bilo previ{e komisija koje su postojale samo na papiru a u kojima se ni{ta

nije radilo. Werner polazi od toga da }e vr{itelj du`nosti predsjednika FILA-e, Srbin Nenad Lalovi} na izvanrednom kongresu FILA-e u Moskvi 18. maja biti potvr|en i kao slu`beni predsjednik Federacije. FILA `eli imati predsjednika s punim mandatom prije nego {to u maju krene sa svojom prezentacijom pred Me|unarodnim olimpijskim odborom, kazao je Werner. Tu }e prezentaciju prirediti profesionalci i specijalisti iz marketin{ke struke. Werner ka`e da je pod vodstvom biv{eg predsjednika Raphaela Martinettija FILA-i nedostajala profesionalnost. Martinetti je pogrije{io jer nije bio blizak s Me|unarodnim olimpijskim odborom, kazao je Werner. Kona~na odluka {to }e biti s hrvanjem kao olimpijskim sportom trebala bi biti donesena u septembru na zasjedanju Me|unarodnog olimpijskog odbora u Buenos Airesu. U maju hrva~i imaju priliku predstaviti se jo{ jednom pred Odborom u St. Peterburgu, pa tako imaju izgleda ipak ostati u olimpijskom programu 2020., ne dodu{e kao temeljni ve} kao dodatni sport. Kvalificirat }e se u konkurenciji sa sedam drugih sportova: bejzbolom/softbolom, karateom, koturaljkanjem, sportskim penjanjem, skvo{om, wakeboardingom i wushuom. (Priredio: N.H.)
SLOBODNA BOSNA I 28.3.2013.

72

KULT MARKET
LIFESTYLE Ko su idoli mladih u Srbiji
VELIKA BRITANIJA

Ko rano rani
Oni koji rano ustaju ipak nisu uspje{niji od no}nih ptica, pokazalo je istra`ivanje britanskih nau~nika koje opovrgava staru izreku. Naime, tinejd`eri koji vole biti budni do kasno u no} inteligentniji su i ~e{}e kasnije imaju radna mjesta s ve}im pla}ama. Neke od poznatih no}nih ptica su Obama, Darwin, Churchill i Elvis Presley.

Od Karleue do Hemingveja
`ivanja, Bojane Suba{i}, mladi uglavnom nemaju ni{ta protiv toga da osoba druge nacionalnosti bude njihov kom{ija ili drug iz razreda, ali im nije drago da to bude i njihov nastavnik ili vode}i politi~ar u zemlji, a najve}i otpor se javlja pri pomisli o sklapanju braka sa osobom druge nacionalnosti. Otprilike svaki sedmi maturant pokazuje netrpeljivost prema ulasku sa drugima u bilo kakav odnos i tu su tradicionalno orijentisani maturanti zna~ajno vi{e ksenofobi~ni prema drugim narodima. Najve}a netrpeljivost je prema albanskom narodu, zatim prema Romima i onda prema Hrvatima. Ono {to je nas iznenadilo jeste da se Jevreji prema stepenu netrpeljivosti nalaze na ~etvrtom mestu. Najmanje ksenofobi~ni su maturanti iz Vojvodine, dok najve}u ksenofobi~nost pokazuju Beogra|ani. Najotvoreniji su prema Rusima, Makedoncima i Crnogorcima, ka`e Suba{i}. Mladi kao svoje idole naj~e{}e navode estradne zvijezde, istorijske li~nosti i politi~are. Anketa je tako pokazala da maturanti sa tradicionalisti~kim stavovima cijene pjeva~icu Jelenu Karleu{u, predsjednika Vlade Ivicu Da~i}a, zatim Vladimira Putina, Moamera Gadafija, Tita, ali i Milorada Ulemeka Legiju. S druge strane, srednjo{kolci sa netradicionalnim ili blagim tradicionalisti~kim stavovima, cijene li~nosti kao {to su Hemingvej, Milorad Pavi}, Gogen, Agatha Christie, ali i vojskovo|e i politi~are poput Napoleona, Gandija, \in|i}a... Razlog {to se me|u idolima na{ao Legija, kao {to je u prethodnim anketama navo|en @eljko Ra`natovi} Arkan, prema mi{ljenju psihologa Bore Kuzmanovi}a, mo`e se potra`iti i u medijima. Tih negativnih junaka ima i zbog toga {to ih i sredstva informisanja name}u, pi{u o njima, a ponekad se upotrebljavaju izrazi koji su dvosmisleni i vi{e zapravo ukazuju na neku pozitivnu nego na negativnu konotaciju. Na primer, kada se ka`e `estoki momci. @estoki momci u u{ima adolescenta zvu~i kao sna`ni, jaki, respektabilni i onda nije ~udo {to jedan broj, koji se ina~e mo`da ose}a frustrirano, inferiorno `eli da li~i na njih, jer oni su ono {to bi on `eleo da bude, ka`e Kuzmanovi}. Istra`ivanje je obuhvatilo 1.733 u~enika ~etvrtog razreda srednjih {kola iz 25 gradova u Srbiji. (Priredila: M. Radevi})

SAD

Tridesete
[to se `ene kasnije udaju - to bolje za njihov bankovni ra~un, pokazala je najnovija studija sveu~ili{ta u Virginiji. @ene koje se udaju u tridesetim godinama zara|uju u prosjeku 56 posto vi{e od onih koje se na brak odlu~uju desetlje}e ranije. Prosjek godina u kojima `ene ulaze u brak se pomaknuo na 27, dok su po~etkom 90-ih ulazile u brak s 23.

[VEDSKA

UZORI GENERACIJE
Maturanti u Srbiji posebno cijene pop zvijezdu Jelenu Karleu{u

Vje`banje
Redovita tjelovje`ba ve} od dje~je dobi povezana je s manjim rizikom za frakture u starosti, objavili su {vedski znanstvenici. Istra`iva~i iz Sveu~ili{ne bolnice Skane u Malmoeu su utvrdili kako je tjelesna aktivnost u djetinjstvu izravno povezana s ve}om ko{tanom masom u starijoj `ivotnoj dobi. U studiji je sudjelovalo oko 2.300 djece u dobi od sedam do devet godina, te oko 2.100 ispitanika prosje~ne dobi 69 godina.
73

Posljednje istra`ivanje o stavovima mladih u Srbiji donijelo je skicu prosje~nog predstavnika generacije koja je odrasla i prvi odnos prema svijetu po~ela da gradi turobnih devedesetih godina 20. stolje}a. Prema tim rezultatima, prosje~an maturant iz Srbije voli da izlazi, da gleda TV i vrijeme provodi na internetu. Ustanove kulture posje}uje rijetko, a ne u`iva mnogo ni u ~itanju knjiga. Istra`ivanje Vrednosti i kulturni aktivizam maturanata Srbije, koje je proveo Zavod za prou~avanja kulturnog razvitka, pokazalo je i da mladi osje}aju netrpeljivost prema drugim nacijama i manjinskim grupama, a u toj poraznoj statistici prednja~e Albanci, Romi i Hrvati. Prema rije~ima jedne od autorica istra28.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

KULT MARKET
[PANIJA

CRVENI FENJER The Big Book of Masturbation

Ana Crespo

Masturbacija i religija
[TA KA@U KNJIGE
Skoro pa zajedni~ki stav o samozadovoljavanju

Mu{karci diljem svijeta bili su iznimno sretni {to Ana 2011. godine nije osvojila titulu Miss [panije. Taj ju je poraz natjerao na odluku da se po~ne skidati. Iz tog se razloga skinula i sad za {panjolski ~asopis Inteviu.

ENGLESKA

Joey Fisher

Ako imalo dr`ite do velikih grudi i klasi~nih oblina kakve u medijima vi|amo jako rijetko, Joey je ime koje morate zapamtiti. Nedavno je imala premijeru u Londonu, a zahvaljuju}i dobrim ljudima iz magazina Nuts, njene su se fotografije brzo pro{irile svijetom.

AUSTRALIJA

Jessica Gomes
Australka je manekenka koja luduje za nogometa{ima. Majka joj je iz Singapura, otac iz Portugala a Jessica je ovih dana pozirala za Harpers Bazaar magazin.

^ak i u pojedinim religijskim tradicijama, pogled na masturbaciju varira. The Big Book of Masturbation sadr`i recenzije onoga {to je napisano o masturbaciji u medicini, pravu, filozofiji, religiji i dru{tvenim znanostima. Kako samozadovoljavanje shva}aju u pet razli~itih vjerskih tradicija, u svom tekstu navodi Adam Fisher. Talmud zabranjuje masturbaciju pozivaju}i se na poplavu kao kaznu u Noinoj pri~i, odgovor mu{karcu koji je grije{io tako {to je razbacivao svoje sjeme. Drugi drevni tekst uspore|uje masturbaciju s ubistvom mu{karac koji masturbira ubija svoje i prolijeva puno krvi. Nadalje, judaizam opisuje taj ~in kao gnusni zlo~in te priliku za sebi~nost. Me|utim, u nekim tekstovima masturbacija se smatra prihvatljivom sve dok se koristi kao oblik olak{avanja, seksualni u`itak ili u~enje o tijelu. No, ne bi trebalo masturbirati opsesivno i to ne smije biti zamjena za heteroseksualni odnos. Talmud odobrava masturbaciju ako taj ~in dovodi do heteroseksualnog odnosa parova u braku. Katoli~ka crkva protivi se namjernom konzumiranju seksualnih aktivnosti, iz bilo kojeg razloga, izvan braka. Samozadovoljavanje ili masturbacija smatra se povredom spolnosti jer Crkva vidi spolnost kao komunikaciju punu ljubavi izme|u dvoje ljudi, dok je mastur-

bacija osamljena radnja koja ne poma`e da osoba `ivi ~isto}u ili bude puna ljubavi prema drugima. Crkva u~i da je seksualno zadovoljstvo dobro i stvoreno od Boga te namijenjeno supru`nicima. Iako Kuran izri~ito ne spominje masturbaciju, mnoge rasprave me|u islamskim u~enjacima vodile su se upravo oko te teme. Uglavnom ne ohrabruju taj ~in ili ga zabranjuju. Neki masturbaciju smatraju najmanje raspolo`ivim zlom kojem bi se moglo pribje}i u hitnim slu~ajevima, kao {to su situacije kad postoji mogu}nost preljuba. Neki islamski u~enjaci masturbaciju ne smatraju velikim problemom. Sli~no kao i u drugim religijama, budizam nije blagonaklon prema masturbaciji. Budisti~ka u~enja o masturbaciji prote`u se od zabrane do prihva}anja za one koji nisu redovnici i koji tra`e privremeno zadovoljstvo. Klju~ u~enja budizma je da je patnja uzrokovana po`udom, `eljom, a to mo`e sprije~iti duhovni rast. Dakle, na masturbaciju se gleda kao na ne{to {to nije gre{no, ali, nadalje, to je ~in koji rezultira patnjom. Iako hinduizam zabranjuje spolni odnos izvan braka, masturbacija je stvar tuma~enja. Hinduisti~ka u~enja navode da je seks osobna stvar onih koji su uklju~eni u taj ~in... Jedino pravilo je mudrost, vo|ena tradicijom i vrlinama... (Priredio: N.H.)
SLOBODNA BOSNA I 28.3.2013.

74

KULT MARKET
PREKO EX-YU GRANICA Opomena, deset godina poslije...
KRANJ

Izbrisani
Za 21 godinu Slovenija je do`ivjela vi{e poraza, me|u njima i izbrisane. Ova predstava }e zasje}i u na{u savjest i odgovornost, ka`e o predstavi 25.671 Marinka Po{trak, dramaturginja Pre{ernovog gledali{~a Kranj. Autor i reditelj predstave koja je premijerno izvedena 21. marta je Oliver Frlji}, a ovo je prvi teatarski projekat u Sloveniji o ljudima koji su 26. februara 1992. izbrisani iz registra stanovnika sa stalnim boravi{tem u toj zemlji.

Lei o iniu

BEOGRAD

@elimir @ilnik
PORUKE KOJE OPOMINJU
\in|i}eve ideje Srbiji su danas potrebnije nego ikada, ka`e autor projekta Branislav Le~i}

Predstava Opomena, deset godina posle Zorana \in|i}a, autorski projekat glumca Branislava Le~i}a, reditelja, producenta i nekada{njeg ministra kulture u \in|i}evoj vladi, premijerno }e biti izvedena 9. aprila u beogradskom Sava centru. Kako je najavljeno, rije~ je o multimedijalnom projektu koji kombinuje elemente pozori{ne predstave i politi~kog performansa. Opomena je, prema rije~ima autora i reditelja Le~i}a, pri~a o \in|i}evim idejama i misli koja nam je danas potrebnija nego ikada. Predstava korespondira sa aktuelnom dru{tveno-politi~kom situacijom u Srbiji, a kako isti~e Branislav Le~i} to nije ni \in|i}eva biografija, niti pri~a o njegovom atentatu ili su|enju optu`enima za ubistvo, nego intimni dijalog sa Zoranom u vremenu kada mu se di`u spomenici i on sam uzdi`e na nivo mita, a njegove ideje i poruke koje su aktuelnije nego ikada se ne slede. U realizaciji predstave u~estvuje vi{e od 50 saradnika. Muzika, pokret i video zapisi kombinovani su sa gluma~kom igrom {esnaest mladih talentovanih glumaca (osam djevojaka i osam mladi}a), koji }e zajedno sa Le~i}em poku{ati da na sceni postave neka od su{tinskih pitanja kojima se i \in|i} bavio, sa `eljom da o`ive njegove ideje i viziju. Rukovode}i se \in|i}evom `eljom da ga {to ve}i broj ljudi
28.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

~uje i razumije, Le~i} je odlu~io da umjesto klasi~ne teatarske scene predstavu postavi na Velikoj sceni Sava centra, ali ne sa namjerom da to bude jedan elitisti~ki doga|aj i samo umjetni~ki performans ve}, kako ka`e, poruka za sve nas. \in|i}a za `ivota mnogi nisu razumeli i verujemo da je posle njegovog odlaska ostao dug prema Zoranu, njegovoj viziji, ali i delima koje je platio `ivotom, rekao je Le~i}. Za potrebe predstave bio je organizovan veliki gluma~ki kasting - prijavilo se vi{e od 200 mladih glumaca, od kojih je izabrano njih 16. \in|i} je verovao mladima i obra}ao se njima i ova predstava treba da bude opomena svima, a posebno mladosti koja ne sme biti uspavana, nego mora da se sama izbori za promene u na{em dru{tvu i bolje sutra, poru~io je autor. Ubistvo srbijanskog premijera Zorana \in|i}a 12. marta 2003. godine u zgradi Vlade Srbije, dru{tvene i politi~ke okolnosti koje su do toga dovele, njegovo djelo i poruke, inspiracija su za jo{ dvije predstave koje se na repertoarima pozori{ta u Srbiji izvode od pro{le godine: autorski projekat Zoran \in|i} Olivera Frlji}a, u produkciji Ateljea 212 u Beogradu, te Ubiti Zorana \in|i}a Zorana Pakovi}a, u produkciji Studentskog kulturnog centra Novi Sad. (Priredila: M. Radevi})

Dobitnik nagrade za `ivotno djelo Beogradskog festivala dokumentarnog i kratkometra`nog filma ove godine je @elimir @ilnik, a na otvaranju 60. Festivala bi}e prikazan njegov novi film Pirika na filmu (2013). Festival }e od 2. do 6. aprila predstaviti vi{e od stotinu filmova u takmi~arskim i prate}im programima.

PULA

Dr. Inat
Kazali{te Dr. Inat `ivo je unato~ svemu, a od 27. do 30. o`ujka slavimo njegov 30. ro|endan. Proslavu smo nazvali Kazali{te za umjetni~ku proizvodnju i lije~enje depresije - jedino su Finci shvatili da je umjetnost jedini na~in da ljudi ostanu zdravi, a u ovim vremenima su nam ti lijekovi tim vi{e potrebni, ka`u ~lanovi ansambla pulskog kazali{ta koji su u protekle tri decenije osvojili 30-ak nagrada, putovali po cijelom svijetu i ostvarili 15-ak me|unarodnih koprodukcija...

75

U ^ETIRI OKA
BH. INFO
Izlo`ba Vista akademskog slikara Jakova Bararona, otvorena je 26. marta u sarajevskoj Galeriji Novi hram. Tako je prvog dana Pesaha za 5773. godinu po jevrejskom kalendaru, Jevrejsko kulturnoprosvjetno i humanitarno dru{tvo La Benevolencija zapo~elo obilje`avanje 450. godi{njice osnivanja Jevrejske op{tine u Sarajevu. U kafe galeriji Zvono u Sarajevu 27. marta je otvorena izlo`ba fotografija Ruke, autora D`enata Drekovi}a. Diplomirao je na studiju iz fotografije na Fakultetu lepih umetnosti u Beogradu, 2004. godine. Trenutno poha|a postdiplomski studij na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Drekovi} je bio fotoreporter Dana, Gracije, Blica, Balkana. Trenutno je anga`ovan u agenciji Linden. Godi{nja selektivna izlo`ba ~lanova tri umjetni~ka udru`enja iz Bosne i Hercegovine: Udru`enja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera ULUPUBiH, Asocijacije arhitekata AABiH i Udru`enja likovnih umjetnika ULUBiH bi}e otvorena 6. aprila. U Collegiumu artisticumu, razumije se. Ovogodi{nji, 12. festival bosanskohercegova~ke drame u Zenici bi}e odr`an od 8. do 20. maja. Do sada je prijavljeno ~etrnaest predstava nastalih na osnovu doma}ih dramskih tekstova. Doma}in FBD-a je, tradicionalno, Bosansko narodno pozori{te, a selektor Festivala je pozori{ni kriti~ar iz Splita Jasen Boko. U Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske vele: Potvr|eno je na{e u~e{}e na Internacionalnoj manifestaciji No} muzeja, koja }e se odr`ati 18. maja. MSURS se 2006. prvi u BiH pridru`io porodici hiljada evropskih muzeja u obilje`avanju No}i muzeja. Najve}a italijanska izlo`bena ku}a Multisense Discovery, u vlastitom prostoru, od 29. maja pa u naredna dva mjeseca organizuje festival umjetnosti. I po prvi put }emo imati svog predstavnika... Selvera Fajkovi}a, idejnog tvorca video rada Tribute to Sarajevo u produkciji ku}e Efekt iz glavnog grada na{e dr`ave.

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

Grupa NEURO iz Banje Luke

Euro Neuro

Na pro{logodi{njem Jelen Demofestu u Banjoj Luci pobijedio je doma}i bend, Neuro. Dobili su nagradu u iznosu od 5.000 eura za kompletnu produkciju njihovog albuma - prvijenca. A svoje prvo ~edo ve} uveliko snimaju. Bubanj je snimljen, a ja finaliziram bas linije koje }emo u narednih nekoliko dana i snimiti. April ostavljamo za gitare i Oskarov vokal, kao {lag za kraj. Maj nam donosi miks i master, tako da }e sve biti spremno za veliko finale 20. jula na velikoj bini ovogodi{njeg Jelen Demofesta, ka`e

bas gitarista Neura Ninoslav Dobrijevi} Tiki. A jo{ jedan ~lan ovog benda, Nikola Gali}, veli: U pripremi je spot za naslovnu pjesmu albuma, pod nazivom Zvuci }utanja. Scenario i re`iju za spot potpisuje Vladan Jankovi}. Ve} smo razmijenili neke ideje, tako da je prva verzija scenarija u fazi izrade. Izvjesno je da }emo samo snimanje spota raditi u Ljubljani, kako bismo dodatno osna`ili regionalnu saradnju, koju i sam festival promovi{e. Neuro svoj album snima u banjalu~kom studiju Digital Boyler.

SAA MIDOR-SUI, PR zagrebake agencije Dik-koncert

SA[A MID@OR-SU^I]
Bo{ko i Admira bit }e jedna od pjesama s novog albuma grupe Zabranjeno pu{enje

76

SLOBODNA BOSNA I 28.3.2013.

SUDBIN MUSI, aktivista za ljudska prava iz Prijedora

Borimo se za dio svog prostora


U petak, 29. marta, u sali kina Kozara u Prijedoru, bi}e odr`ana prezentacija i diskusija na temu: AntiRatna kampanja 1991-2011: Dvadeset godina ispred svoga vremena... Da, a to je samo jedan u nizu doga|aja koje organizujemo Goran Zori} i ja, ispred Centra za mlade Kvart. Mogu re}i da smo nas dvojica pioniri u organizaciji doga|aja ovakve tematike. On je Srbin, a ja Bo{njak i borimo se za dio tog svog prostora. Borimo se, zapravo, za sve one koji su odabrali Prijedor kao mjesto u kojem }e `ivjeti i raditi. To je na{ doprinos integraciji u jedno normalno dru{tvo na lokalnoj razini. Prijedor ima u`asnu ratnu pro{lost i definitivno je paradigma mnogo ~ega u na{oj dr`avi. Ko }e biti va{i gosti taj dan? Na{i gosti u petak bi}e predstavnici i aktivisti Centra za suo~avanje s pro{lo{}u Documenta iz Zagreba: Eugen Jakov~i}, medijski koordinator, i Maja Dubljevi}, koordinatorka sektora za usmenu istoriju. Diskusiju na temu AntiRatna kampanja 1991-2011: Dvadeset godina ispred svoga vremena moderira}e Maja Bjelajac, novinarka iz Banje Luke. A koji je va{ cilj? Prije svega, ovaj susret sa autorima jedan je u nizu koje u zadnjih pet godina Agencija lokalne demokratije i Udru`enje Projekt Prijedor odnosno Udru`enje Trentino i Balkan (Associazione Trentino con i Balcani) realizuju u saradnji sa lokalnim partnerima u okviru projekta ^itajmo i govorimo zajedno. Cilj ovog projekta je da kroz razgovor i razmjenu iskustava sa autorima i autorkama sa podru~ja biv{e Jugoslavije i {ire doprinese procesu pomirenja i elaboracije konflikta na podru~ju Balkana.

Bo{ko i Admira, i novi album Pu{enja


Zabranjeno pu{enje snima novi album, koji }e biti objavljen u septembru ove godine. Pa su za najavu svoje nove plo~e rije{ili da snime spot za pjesmu, prvi singl sa tog jo{ neimenovanog albuma, Bo{ko i Admira. Tragi~na ljubavna pri~a Admire Ismi} i Bo{ka Brki}a bit }e zauvijek ovjekovje~ena u pjesmi Bo{ko i Admira grupe Zabranjeno pu{enje. Za pjesmu je tokom pro{log tjedna u Sarajevu sniman spot koji }e premijerno biti predstavljen 6. aprila, na Dan grada Sarajeva. Pjesma Bo{ko i Admira bit }e jedna od pjesama s novog albuma grupe Zabranjeno pu{enje ~iji izlazak je planiran, dakle, za deveti mjesec ove godine. Pjesma govori, znate ve} tu pri~u sigurno, o istinitoj i tragi~noj ljubavi dvoje Sarajlija, Bo{njakinji i Srbinu, koji su ro|eni iste godine, o njihovoj bezgrani~noj ljubavi otkako su se upoznali u srednjoj {koli i o tome kako ih razli~itosti, ljudska zloba, rat, pa ~ak ni smrt nisu uspjeli rastaviti. Dok su zajedno poku{avali napustiti opkoljeni grad, sarajevski Romeo i Julija su ubijeni 18. svibnja 1993., na Vrbanja mostu, govori nam Sa{a Mid`or-Su~i}, PR zagreba~ke agencije Dik-koncert: Re`ija spota povjerena je @aretu Batinovi}u. Svoj posljednji album prije ovog, nadolaze}eg, Muzej revolucije, Zabranjeno pu{enje objavilo je 2009. godine. Frontmen Pu{enja Sejo Sexon obe}ava dobru plo~u, a koncerte
28.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

Foto: Adnan Ja{arspahi}

PRI^A O NESRETNOM PARU


Sejo Sexon i ekipa na snimanju spota u Sarajevu

benda ne treba ni najavljivati, po{to bez pauze sviraju ve} {esnaest godina. Danas su negdje, a sutra i u va{em gradu.
77

by DINO BAJRAMOVIC

MAJA MIRALEM, TVCA: LJI UREDNICA I VODITE I tange i badi


10. Koliko ima istine u izreci: Ne dade se usranom do potoka? 100%.

4. [ta ne morate imati u fri`ideru? Kapare.

5. Koga biste po veli na pusto ostrvo? Dvojicu Miralem a.


6. [ta obavezno nosite na pla`u? Mu`evljev nov~anik.

11. Je li manje - vi{e ili je vi{e - manje ? Kako kad.


12. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup? Lijep, prelijep.

o 7. Da niste to {t li? bi e jeste, {ta bist . ja ni lta Majka Su


8. [ta ste bili u pro{lom `ivotu? @ena, majka, kraljica.

13. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna Me~ka? Pljucnem za papkom tri puta.

14. Da imate 15 m {ta ne biste u~in inuta vlasti, ili? Ni{ta.

9. Gdje ste do~ekali smak svijeta 21. decembra pro{le godine? U studiju B BHRT-a, rade}i emisiju Kona~no petak.

15. Opi{ite Halida Be{li}a u tri rije~i? Pjeva~, legenda, ljudina.

voljeli 16. S kim biste o? ng ta i otplesat anderasom. S Antoniom B


17. Osoba koja vas `ivcira? Ne smijem re}i, mu` }e me se odre}i.

kada `elite 18. [ta obla~ite ? no izgledati moder e. fnic Pid`amu na tu


19. Tange ili badi}? I jedno i drugo.

1. Kada }e va{ show na BHT1 biti preimenovan u Kona~no tetak? Kad na|emo adekvatnog tetka.

2. Da li ste kao m ali sanjali da }ete biti ljekar op{te pr akse ... i da }u raditi u Vr ? azovoj!

3. Kako se osje}ate u Sarajevu? Sarajevski!

20. A, begova ili {kembe ~orba? Begova.


21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Niste trebali pro~itati ove budala{tine...

78

SLOBODNA BOSNA I 28.3.2013.

KLIN ^ORBA

POZUBLJAVANJE ROMA
Pi{e: FADILA NURA HAVER

Tako, eto, ususret Svjetskom danu Roma, a budui da su sva prava na naoj strani, moemo (moe nam se!) bahato uskliknuti: Halo, Romi, moete se slikati s nama koji smo Glavni u sarajevskoj izbornoj jedinici! Naravno, pod uvjetom da ste fotogenini i podatni za apliciranje i involviranje naeg nadaleko uvenog merhametli duha

e znam kako je biti Rom, bilo gdje u svijetu, a napose u Bosni i Hercegovini. Iskreno, ne namjeravam ni zami{ljati. Dovoljan mi je besmisao politi~ki dobro osmi{ljene privilegije da ve} jesam ono {to ko biva jesam: Ona koja mo`e birati i biti birana. I Ona koja ne samo da je konstitutivna, nego je bogme i ve}inska u boravi{noj Izbornoj Jedinici, {to je nova mjera ljudskih prava po glavi izborno obnarodovanih stanovnika u BiH. Posre}ilo mi se da `ivim u pravo vrijeme na pravom mjestu, a {to je samo po sebi tako divno, veli~anstveno, milina jedna neizreciva. Da li i neporeciva?! Gledam nekidan popodnevni program na TV Hayat, jednu od onih kulinarsko-zabavnih emisija u kojima poznati kuhaju neko jelce i usput }askaju sa voditeljicom. Prvi gost je izvjesni i, podrazumijeva se, slavni mesarskougostiteljski guru Sejo Brajlovi}, koji se pobrinuo da kuhinjsku scenografiju obilato zakiti janje}im i tele}im polutkama, a od kojih }e uskoro velikodu{no capiti kiludvije `ivog mesa i pristaviti specijalni }evap, u bo{nja~kom narodu tradicionalno poznat kao mrtvabigaustajela u svim prigodama: vjen~anja, sune}enja, tevhida, mevluda, d`enaza, razvoda (ups!, al stvarno je ~ovjek rekao i razvoda). Malo se tu pustilo i zavi~ajne muzi~ke podloge uz ritmi~no sjecanje mesa, otprilike Ustikolino, ljubavi moja, {to je ko biva negda{nji veliki muzi~ki hit re~enog mesoznalca. Potom u studio ulazi najbolji srebrni glumac ovogodi{njeg Berlinskog filmskog festivala, sa sve medom, gospodin biv{i bera~ `eljeza Nazif Muji}. I tu po~inje melodrama mnogo {irih razmjera od svih dosada{njih sezona Velikog Brata. Ne{to ga se pita i u njegovo ime odgovara, dok mu voditeljica (kao vlastitom mu`u u vlastitoj ku}i) na prsima slavnim razgr}e i izvr}e sako kako bi prefinjenom oku gledatelja pokazala da je novope~eni glumac sretni vlasnik Bossovog odijela. Eto, tako, {ijo mu ga nije \ura nego Boss li~no, tj. Danis mu ga dao. [to je lijepo, slo`it }e se i mesar, mjestimi~no zauzet i nedovoljno obuzet mije{anjem }evapa, ali... Ni{ta poslovno, moj jarane, nego udri po vlastitim mjerilima: koliko para toliko mesa, pardon! zuba. Zgodan ovaj Rom, stvoren za reklamu, kao da se ~uje glasno razmi{ljanje }evapskih isparenja iznad tradicionalno rasko{ne bo{nja~ke tave.
28.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

Dobra reklama vrijedi milju maraka, a {to je u njoj neukusa vi{e no {to je svemo}ni Brajlovi} za `ivota poklao krupne i sitne stoke, ko te pita. Prilika je idealna, nadasve spontana, koju poduzetni~ki duh s pika iskoristi da poduzme marketin{ke korake. Ma{i se d`epa, izvu~e gutu nov~anica, javno doka`e da umije brojati do deset, i pred odu{evljenom samozadovoljnom nacijom tutne Glumcu milju maraka za nove zube, uz bonus marketin{ki slogan (zar da propusti mufljuski udarac ispod pasa): Jarane, trebo ti je Danis napraviti protezu, nije te smio tako krezubog vodit u Berlin. vo i voditeljice, s kanonadom pravih pitanja i odgovora: Jeste li se, gospodine Nazife, ovome nadali? Priznajte da se niste nadali. Mora da ste sad sretni. Pa, ovo je ba{ divno, nemojte misliti da smo to re`irali. Gospodin Sejo je i nas iznenadio. Pa, gospodine Sejo, ovo je ba{ divna gesta. Predivni ste, je l tako, gospodine Nazife? Ni{ta ne brinite, mi }emo vam dogovoriti da vam metnu nove zube. Sad }ete biti ba{ pravi glumac. Je l vam te`ak taj medvjed? Slobodno ga spustite na {poret. Pazite da ne isflekate Bossovo odijelo. Po{tovani gledatelji, ja znam da ste vi velikodu{ni, da }e se na}i neko ko }e na{em Nazifu pokloniti auto, bilo kakav, samo da ima ~ime `enu i djecu voziti u bolnicu. Tako, eto, ususret Svjetskom danu Roma, a budu}i da su sva prava na na{oj strani, mo`emo (mo`e nam se!) bahato uskliknuti: Halo, Romi, mo`ete se slikati s nama koji smo Glavni u sarajevskoj izbornoj jedinici! Naravno, pod uvjetom da ste fotogeni~ni i podatni za apliciranje i involviranje na{eg nadaleko ~uvenog merhametli duha. Priznajte (obavezno pred kamerom) da se niste nadali, niste mogli ni zamisliti da smo ba{ ovoliko prekrasni! Dovoljno je da pred nama igrate sa svojim srebrnim me|edom, u Boss odijelu, a mi }emo velikodu{no vratiti {irok osmijeh-zlatan zub na lica svim tu`nim bera~ima `eljeza. Ho}emo li iz temelja promijeniti va{e te{ke `ivote? U to ne sumnjajte. Da li je na{e meso dovoljno ukusno i mehko da ga i va{a krezuba usta mogu jesti? Ma, kako da nije! Jesmo li glavni frajeri i gazde u sarajevskoj kotlini? Tako je, Nazife, budi pametan! Jedino s nama mo`e{ dogurati do Hollywooda.
79

PETA BRZINA
Pi{e: Nedim Hasi} Foto: Mario Ili~i}

Hyundai Equus: Korejski VIP

ni sretnici koji imaju karticu za satelitske programe pa, recimo, prenose utakmica {panske lige gledaju na programu Al Jazeere, svaki put u pauzama me~eva obavezno vide reklamne spotove za ovaj automobil. O~ito je kako je tr`i{te bogatih {eika, koji u`ivaju u vo`nji mercedesima, cadillacima i sli~nim tipovima limuzina klju~no odredi{te za ovaj automobil, stoga i tako agresivna reklamna kampanja na tamo{njem tr`i{tu. Dakle, najluksuzniji automobil iz Hyundai korporacije, Equus, koji je ovih dana promoviran u Sarajevu. Rije~ je o vozilu kojim Korejci poku{avaju konkurirati etabliranim brandovima kakvi su Mercedes S klase ili Lexus. Koliko }e u tome uspjeti, ne znamo, no nije da se nisu potrudili. Equus pokre}e 5.0 GDI V8 motor sa 430 KS. Tu je i automatski 8+R Shiftronic mjenja~ i kapacitet rezervoara od 77 litara. Da bismo napisali koju opremu dobijate uz ovo vozilo, trebale bi nam dvije stranice,

a neki od interesantnijih detalja su smart cruise control (koji ne samo da odr`ava brzinu pri vo`nji, ve} odr`ava potrebnu udaljenost od drugog vozila uz pomo} aktivne papu~ice gasa koja ~ini da se ne primjenjuju dalji silazni pritisak nogom u potencijalno opasnu situaciju) te sistem za parkiranje na 9.2 in~nom displeju. Nevolje pri uo~avanju vozila u takozvanom mrtvom kutu mo`ete zaboraviti obzirom da }e se na voza~evom retrovizoru zatreptati svjetlo kao znak upozorenja da imate dru{tvo. Moramo spomenuti i VIP sjedi{te sa masa`erom koje je postavljeno dijagonalno od voza~evog sjedi{ta, Lexicon zvu~ni sistem sa 13 kanala i 17 zvu~nika sa snagom od 608 W, kutija za rashla|ivanje i grijanje integrisana u naslon na zadnjem sjedi{tu, sistem za odr`avanje vozila izme|u traka na cesti... Bez obzira na vremenske nepogode elektronska kontrola amortizera zna~ajno aktivira senzore koji kontinuirano prate

uslove na cesti i pode{ava visinu vozila u skladu s tim. Equs je dakle prava predsjedni~ka limuzina koja pru`a maksimalnu kontrolu i udobnost u voza~evom sjedi{tu. Tri nivoa za{tite - upozorenja, mjere aktivne i pasivne sigurnosti putnika su u sinergiji i pru`aju maksimalnu sigirnost voza~u i saputnicima. Sistem od devet zra~nih jastuka pru`a maksimalnu sigurnost putnicima. Osim prednjih i bo~nih zra~nih jastuka (sprijeda i straga), standard su i zra~ne zavjese koje se prostiru du`inom vozila, zra~ni jastuk za koljena na strani voza~a, te sistem koji radi u sprezi sa zateza~ima sigurnosnog pojasa i elektroni~kim naslonima za glavu koji reagiraju u slu~aju udara. U ovom vozilu mo`ete dr`ati glavu ravno i gledati na cestu, a da pri tome imate sve potrebne informacije jer se projiciraju na vjetrobranskom staklu. Cijena ovog vozila prava sitnica. Pitajte, uostalom, kod lokalnog dilera.

80

SLOBODNA BOSNA I 28.3.2013.

REAGIRANJA
Besim Durakovi} - Uredni{tvu

Nisam plagirao magistarski rad i nisam nezakonito primao radnike


([ef tuzlanske kantonalne inspekcije Besim Durakovi} plagirao magistarski rad?, Protiv {efa tuzlanskih inspektora Besima Durakovi}a podneseno na desetine prijava i primjedbi zbog nezakonitog rada?!, SB, br. 851 i br. 853) Iako smatram da je potpuno apsurdno i apsolutno iracionalno vr{iti o~itovanje na bilo koje anonimne i nepotpisane predstavke, ipak }u, uva`avaju}i Vas kao li~nost i kao glavnog i odgovornog urednika meni vrlo bitne nezavisne informativne revije Slobodna Bosna, o~itovati se po istoj, kako ne bi Va{i ~itaoci bili dovedeni u zabludu radi teksta objavljenog 28.02.2013. godine, od strane Va{eg novinara Nedima Hasi}a, koji je nastao, pretpostavljam, kao posljedica zaprimljene nepotpisane anonimne predstavke, moje tr`i{no-turisti~ke inspektorice. Radi Va{e informacije, ve} du`i niz godina, pomenuta inspektorica poku{ava na sve mogu}e na~ine da me diskredituje kao osobu, vode}i neke svoje medijske kao i brojne druge ratove, ispisuju}i na desetine stranica brojnih anonimnih predstavki, proslije|uju}i iste na stotine adresa, kako pojedinaca, tako i institucija sistema FBiH, pa ~ak i do visokog predstavnika gospodina Valentina Incka. I tu ja ne vidim ni{ta lo{e, izuzimaju}i ~injenicu da bi bilo fer i korektno potpisati akt kojim nekom ne{to stavlja{ na teret, optu`uje{ ga, omalova`ava{ ga, prijeti{ mu i sli~no i time omogu}iti drugoj strani fer i koreknu odbranu od osnovanih ili neosnovanih optu`bi. Jedino takav na~in komuniciranja je civilizacijski, a i ljudski. Nisam povrije|en, a nemam ni pravo na tako ne{to {to ste objavili dokumente vezane za moj magistarski rad, koje ste zaprimili od anonimne osobe i mislim da bi bilo u najmanju ruku neprofesionalno od Vas da niste objavili informaciju, a s njom ste raspolagali i da niste upoznali javnost sa navodima iz iste. Ono {to nisam o~ekivao od Vas je ~injenica da ste se kao ozbiljna informativna revija upustili u dono{enje zaklju~aka, a da pri tom niste kontaktirali optu`enu stranu, a niste se ni sami ozbiljnije upustili u provjeru i preispitivanje navoda iz anonimne predstavke, tim prije {to je u pitanju nepotpisana predstavka. Slo`it }ete se sa mnom da se ~ak i povr{nim ~itanjem anonimne predstavke, a da se pri tom ne izvr{i uvid u moj magistarski rad, ne mo`e vidjeti kako su kopirane cijele re~enice i pasusi, kako je to zaklju~io uva`eni novinar, gospodin Nedim Hasi}. Nadalje, jako je bitno prilikom uvida u bilo ~iji, pa i moj rad, konstatovati krucijalnu ~inje28.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

nicu za dokazivanje plagijata, da li su kopirane cijele re~enice i pasusi, korektno navedeni u fusnotama rada, odnosno da li je u fusnotama korektno naveden izvor preuzetog teksta ili kako ga gospodin Hasi} navodi kopirane cijele re~enice i pasusi. Nadalje, jako je bitno prilikom uvida u bilo ~iji, pa i moj rad, konstatovati drugu krucijalnu ~injenicu za dokazivanje plagijata, da li je u popisu bibliotekarskih jedinica navedena i sporna bibliotekarska jedinica. Nadalje, jako je bitno prilikom uvida u bilo ~iji, pa i moj rad, konstatovati tre}u krucijalnu ~injenicu za dokazivanje plagijata, odnosno ~injenicu da li rad po na~inu i metodama istra`ivanja, po metodologiji i stilu pisanja, po nau~noj hipotezi, po predmetu istra`ivanja, te na osnovu na~ina prezentacije i interpretacije rezultata istra`ivanja, predstavlja samostalan nau~ni rad kandidata, te na osnovu toga utvditi da li ima ili nema osnovanosti za sumnju u samostalnost prilikom izrade magistarskog rada kandidata. Temu za izradu magistarskog rada pod naslovom Inspekcijski nadzor u funkciji pove}anja efikasnosti javnog sektora u FBiH, prijavio sam u decembru 2008. godine. Na XIX-oj redovnoj sjednici Nau~no-nastavnog vije}e Ekonomskog fakulteta u Tuzli, odr`anoj dana 31.12.2008. godine, Odlukom broj; 02/39342/08-3, tema magistarskog rada je sa istim naslovom odobrena, a za mentora je imanovan dr.sc. Zijad D`afi}, docent za u`u nau~nu oblast Ekonomska teorija, Ekonomski fakultet Univerziteta u Tuzli. Zavr{en magistarski rad predat je na ocjenu 29.01.2010. godine. Odlukom Nau~nog vije}a Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Tuzli broj; 02/3-2204/10-3.7. od 08.03.2010. godine, imenovana je Komisija za ocjenu predmetnog magistarskog rada, koju ~ine redovni profesori prof.dr. Kadrija Hod`i}, predsjednik komisije, prof.dr. Izudin Ke{etovi}, ~lan i docent dr.sc. Zijad D`afi}, ~lan. Komisija je pregledala i pozitivno ocijenila dostavljeni magistarski rad, podnijela NNV Izvje{taj i dana 20.09.2012. godine odr`ana je javna odbrana magistarskog rada. U Izvje{taju Komisije navedeno je da je magistarski rad pod naslovom Inspekcijski nadzor u funkciji pove}anja efikasnosti javnog sektora u FBiH, kandidata Besima Durakovi}a, ura|en na 184 stranice A-4 formata, od ~ega se 179 strana odnose na osnovni tekst, uvod i zaklju~ak, 5 strana na popis literature, zatim 2 strane na sadr`aj teksta i 2 strane na popis slika i tabela. U toku istra`ivanja kori{teno je 120 bibliotekarskih jedinica. Osnovni tekst magistarskog rada napisan je u ~etiri poglavlja u kojima je pored teksta tematizirana materija prikazana sa 31 slikom i 19 tabela. Dakle, iz gore navedenih podataka jasno i nedvosmisleno se mo`e zaklju~iti da se moja tema rada, Inspekcijski nadzor u funkciji

pove}anja efikasnosti javnog sektora u FBiH, predmet istra`ivanja, hipoteza i ciljevi se u potpunosti razlikuju od rada Vu~kovi} M. Sne`ane na temu Javni sektor u zemljama u tranziciji, komparativna analiza SlovenijaHrvatska-Srbija, ali, istini za volju, kao kori{teni sekundarni izvor, imaju i dodirnih ta~aka u op}e poznatim stvarima, {to u kona~nici imaju i svi drugi radovi koji su ra|eni na temu javnog sektora, i ovaj podatak je potpuno irelevantan za dokazivanje samostalnosti u izradi nau~nog rada kandidata, u koliko su izvori istih korektno kori{teni i prikazani. Ba{ radi tih dodirnih ta~aka, magistarski rad Vu~kovi} M. Sne`ane, Javni sektor u zemljama u tranziciji, komparativna analiza Slovenija-Hrvatska-Srbija je jasno i eksplicitno naveden u literaturi mog magistarskog rada, kao jedna od 120 bibliotekarskih jedinica, kori{tenih pri izradi mog magistarskog rada. Ja uistinu tu ne vidim ni{ta sporno, izuzev {to postoji vjerovatno}a da autor anonimne predstavke nema elementarno znanje po pitanju metodologije izrade magistarskog rada. U vezi s navodima i komentarima uva`enog novinara, gospodina Nedima Hasi}a, a po pitanju anonimnih predstavki nekoliko radnika, koji su se prije tri-~etiri godine `alili na sve i sva{ta, pa izme|u ostalog i na konstantno vr{i pritisak i na maltretira sve one koji `ele obavljati posao na zakonom propisan na~in, moram se o~itovati konstatacijom da svaka reforma, pa i reforma inspekcijskih slu`bi, ima dosta vi{e pristalica koji vide prednosti iste, ali ima i one pojedince koji je nikada ne}e prihvatiti, jer istom gube brojne privilegije koje im nikada nisu ni pripadale, tipa reketa, zatim fiktivnog ispisa urednog zapisnika, uz naknadu, radi pokri}a od drugih inspektora i inspekcija, zatim besplatno konzumiranje masnih doru~aka i ru~aka, uzimanja i iznu|ivanja poklona, koji im ni po ~emu ne pripadaju i sli~no... Nisam uspio da Vam dostavim ni demanti na prethodno elaboriranje anonimne predstavke u Va{oj cijenjenoj informativnoj reviji, a ja opet ispao na crnoj podlozi kao skandal nedjelje. Zato }u ovaj put poku{ati biti br`i i a`urniji jer }u u me|uvremenu opet i Bog zna koliko jo{ puta ispasti u Va{oj reviji, na crnoj podlozi. Iz tog razloga vratimo se dokumentima koje u redakciju {alju ~itatelji odnosno na navode iz drugog dijela Va{eg teksta koji se odnosi na konstataciju u kojoj stoji da sam po dolasku u inspekciju doveo sebi odane ljude jo{ iz vremena dok sam obavljao du`nost ministra trgovine, a izme|u ostalog, i tri sektretarice iako su ta mjesta ve} bila popunjena. Putem ovog o~itovanja poku{a}u da Vam isklju~ivo argumentima uka`em da navodi iz anonimne predstavke nisu ta~ni i da predo~ene ~injenice ne stoje. Ne stoje navodi da sam po dolasku u inspekciju doveo sebi odane ljude jo{ iz
81

REAGIRANJA
vremena dok sam obavljao du`nost ministra trgovine, a izme|u ostalog, i tri sekretarice iako su ta mjesta ve} bila popunjena, jer sam, u skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave Tuzlanskog kantona (Sl. novine TK broj: 10/05), bio du`an da iz pomenutih ministarstava, a ne samo iz ministarstva trgovine, turizma i saobra}aja, preuzmem navedene zaposlenike i da ih, shodno odredbama Pravilnika o unutra{njoj organizaciji Kantonalne uprave za inspekcijske poslove TK, postavim na odgovaraju}a mjesta, budu}i da su isti zate~eni na obavljanju inspekcijskih poslova, odnosno administrativno-tehni~kih i pomo}nih poslova, neophodnih za obavljanje inspekcijskih poslova. Tako|e, ne stoje ni navodi da sam u 2007. i 2008. godini primio tridesetak inspektora a da niti jednom nije primljen najbolje rangirani kandidat. Naime, po{to broj preuzetih inspektora i ostalih dr`avnih slu`benika nije bio dovoljan za normalno funkcionisanje ove Uprave, ta~no je da sam u 2007. i u 2008. godini, a i poslije toga, vr{io prijem inspektora, po prethodno dobijenoj saglasnosti Ministra finansija i Vlade TK, za popunu tih mjesta. Pomenutim Pravilnikom su bili propisani, kako sam njegov naziv glasi, jedinstveni kriteriji, pravila i postupak imenovanja i postavljenja dr`avnog slu`benika u organima dr`avne slu`be u Federaciji Bosne i Hercegovine, te je u ~lanu 3. navedeno da se, u pravilu, za dr`avnog slu`benika postavlja onaj kandidat koji je prilikom polaganja stru~nog ispita, u okviru javnog konkursa, osvojio najve}i broj bodova. U praksi, ja sam dobijao Liste uspje{nih kandidata, na kojima su kandidati bili poredani redoslijedom, prema broju osvojenih bodova, {to zna~i na prvom mjestu je bio kandidat sa najve}im brojem bodova, i tako redom do kandidata koji je osvojio najmanji broj bodova, a na toj Listi su ina~e bili samo kandidati koji su osvojili najmanje 70% od ukupnog broja bodova predvi|enih za stru~ni ispit, kako je propisano navedenim Pravilnikom. U prijavama (anonimnim predstavkama iz 2008. i 2009 godine) se spominju razli~iti slu~ajevi oduzimanja robe za koju ne postoje zapisnici, niti se zna gdje je zavr{ila, a odnose se na {lepere, autodijelove, stoku, meso i mesne prera|evine i sli~no. Ovi navodi su u cijelosti neta~ni, a da je tako u nastavku ovog mog o~itovanja poku{at }u iste demantovati ~injenicama i predo~iti sve materijalne dokaze koji }e potvrditi istinitost mojih navoda. Naime, mnogo prije nego se formirala ova Uprava, u junu mjesecu 2004. godine, odnosno dvije godine prije formiranja Uprave, tr`i{no-turisti~ki inspektori Ministarstva trgovine turizma i saobra}aja su oduzeli robu od EURO DUSEN EXPORT-IMPORT D.O.O. Sarajevo Podru`nica Srebrenik u tranzitu
82

({leperi) i istu su deponovali u zakupljeni skladi{ni prostor. Preuzimanjem tr`i{ne inspekcije i svih njihovih aktivnih predmeta preuzet je i ovaj predmet u kome je izre~ena za{titna mjera oduzimanja predmeta zbog neposjedovanja validne dokumentacije u svakoj fazi prometa, po pravosna`nom Rje{enju Federalnog Ministarstva trgovine Ured za prekr{aje Mostar, broj: P-4343/04-JR od 27.4.2005. godine (Ispravka Rje{enja P4343/04-JR od 28.4.2005. godine). Nakon spoznaje da su zavisni tro{kovi skladi{tenja pomenute robe prema{ili 50 % vrijednosti iste, tra`io sam od postupaju}eg inspektora da postupi po rje{enju suda, odnosno da pristupi javnom ogla{avanju pomenute robe {to je i u~injeno po objavljenom Oglasu o javnoj prodaji metodom zatvorenih pismenih ponuda u dnevnom listu San dana 22.12.2006. godine. Kako prvi poku{aj prodaje nije uspio, pristupilo se ponovnom objavljivanju u istom listu i istom metodom 11.1.2007. godine. Za najbolju ponudu od tri ponu|a~a, progla{ena je ponuda D.O.O. AS AMIR iz @ivinica u visini od 52.270,00 KM. Dakle, potpuno su neta~ni navodi u anonimnoj predstavci da postupaju}a inspektorica Selma Jusupovi} i drugi inspektori ne znaju sudbinu oduzete robe od KINEZA SREBRENIK, kao i navodi da je roba po saznanju prodata direktorovom jaranu Nasko Orahovica. Po pitanju oduzimanja stoke, odnosno po pitanju navoda iz anonimne predstavke da za istu ne postoje zapisnici niti bilo koji drugi tragovi o postupku oduzimanja i prodaji iste odgovorno tvrdim da su isti potpuno neta~ni, jer je u svim aktivnostima oduzimanja `ive stoke u~estvovao MUP TK-a koji je istu u tranzitu zaustavljao, potom telefonski obavje{tavao de`urnog veterinarskog i tr`i{nog inspektora, koji su po pravilu u kasnim no}nim satima izlazili na lice mjesta `ivu stoku vodili u karantin, vr{ili uzorkovanje krvi radi ispitivanja zdravstvene ispravnosti iste i u slu~aju da rezultati analize poka`u da je oduzeta stoka bolesna veterinarski inspektor je bio du`an u skladu sa svojim materijalnim propisom obavezno izvr{iti eutanaziju bolesnih grla i ne{kodljivo ih zbrinuti u jami-grobnici ili sto~nom groblju. S obzirom da ni u jednoj situaciji nismo imali bolesna grla, tr`i{ni inspektor je `ivu stoku oduzimao zbog nepostojanja validne dokumentacije u svakoj fazi prometa i za istu svojim Rje{enjem nalagao komisiji da se proda. Za svaki slu~aj prodaje, bez izuzetka bili su upu}eni i bili prisutni postupaju}i inspektori prilikom prodaje oduzete `ive stoke, o ~emu postoje materijalni dokazi. (Reagiranje gospodina Durakovi}a preno simo skra}eno, zbog nedostatka prostora)

Sreto Peki} - Uredni{tvu

U poslovnom prostoru na Palama, iji sam vlasnik, nije smjetena kompanija DOKING
(Agencija za prote`iranje korupcije, SB, br. 853) U izdanju magazina Slobodna Bosna od 14.03.2013. godine, objavili ste tekst pod nazivom Agencija za prote`iranje korupcije: Ne|o Koji}, sin Radomira Koji}a i zet Srete Peki}a, kandidat za pomo}nika direktora Agencije za policijsku podr{ku BiH. Tom prilikom u tekstu ste iznijeli niz neistina kojima se direktno atakuje na poziciju koju obavljam (zamjenik direktora Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije), te kojima se degradira profesionalni ugled koji sam stekao tokom dugogodi{nje karijere. Kao prvo, u poslovnom prostoru na Palama, ~iji sam vlasnik, nije sjedi{te, niti je uop{te smje{tena deminerska kompanija DOKING, kako navodite u tekstu, {to ste mogli provjeriti odlaskom na lice mjesta ili jednostavno, kontaktiranjem rukovodstva pomenute firme, {to je bila Va{a profesionalna obaveza. Osim toga, mogli ste kontaktirati i mene li~no i provjeriti (neta~ne) navode koje ste tendenciozno objavili. Istina je da je Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, na privremeno kori{tenje, a na Osnovu Ugovora o posudbi, dobila dva vozila BH MAK-a, jer nije imala vlastiti bud`et te nije mogla nabaviti neophodna vozila za potrebe Agencije. Me|utim, nakon {to je Agencija provela proceduru javnih nabavki i nabavila tri vozila za potrebe ove institucije, posu|ena vozila su, kako je Ugovorom predvi|eno, vra}ena vlasniku odnosno BH MAK-u. Osim toga, u tekstu navodite da sam od Centra za uklanjanje mina kupio jo{ jedan automobil, dakako na ranije dogovorenoj licitaciji, po cijeni ni`oj od stvarne vrijednosti. Ovim putem nagla{avam da nikada ni od koga pa ni od Centra za uklanjanje mina nisam kupio automobil na licitaciji. Dakle, tvrdnje koje iznosite u tekstu pozivaju}i se na navodni izvor SIPA-e, nisu ta~ne. Ukoliko se malo potrudite, mo`ete vrlo lako provjeriti ta~nost navoda o kojima govorim odnosno neta~nost zlonamjernih informacija kojima obiluje tekst ~iji je potpisnik novinarka Suzana Mijatovi}. S obzirom na ~injenicu da se o~igledno radi o naru~enom tekstu, koji sadr`i mno{tvo neprovjerenih navoda i neistina, molim Vas da ovaj demant objavite u cjelosti. Zamjenik direktora Agencije za prevenciju korupcije Sreto Peki}
SLOBODNA BOSNA I 28.3.2013.

U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., Slobodna Bosna, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!

portal slobodne bosne

dnevnih vijesti u bIh


www.slobodna bosna.ba

najveca tvornica