Epilepsija: Sveobuhvatna Udžbenik 2.

izdanje
© 2008 Lippinc ot t Williams & Wilkins

← ↑ →

Poglavlje 251 Lokalizacija vezane epilepsije zbog specifičnih lezije
Nooja n J. Ka ze mi Te re nc e J. O'Brie n Gre gory D. C a sc ino

Uvod
U lokaliz ac iju vez ane epilepsije su epilept ič ki s indromi u kojem na padaji se javljaju u geograf ski ogranič ena područ ja unut ar dijela jedne ili alt ernat ivni hemis feri (e) (djelomič no ili žarišna napadaji).
162 30

Lesional lokaliz ac iju vez ane epilepsije su na jč eš ć i s kupina medic ins ki
58 ,

t vrdoglav epile psija vidi u odraslih, a t akođer s u važ an uz rok t eških napadaja u djec e.

Magnet s ka rez onanc ija (MR) je najosjet ljiviji i spec ifič an modalit et z a s like lezija u boles nika s žarišnim epileps ija i uvelike poboljš ana naš e razumijevanje prirode i uč es t alost i od t ih lezija.
19 , 31 , 72 , 85

Oko 30% boles nika koji su podvrgnut i kirurš kom t ret man za farmakorezist ent ne epilepsije imaju s t rano t kivo ranic e ot krivena na pat ološko g pregleda. lez ije i mjes t o na epilept ogenic zone.
5 , 14 , 25 , 119 6

Pos t oji jaka veza između mjes t u

ident if ikac ija epilept ogenic lezije na MR

je naveo kao š t o su predviđale siromašnih odgovor na ant iepilept ike. 4 3 Nadalje, t akvi pac ijent i su više vjerojat no da ć e post at i oduzimanje besplat no post operat ivno od onih u kojima nema st rukt urne abnormalnos t i nalazi. 9 4 , 1 2 7 , 1 4 4 U randomiz iranom, kont roliranom pokus u z a operac ije u odnosu na liječ enje za medic inski vat rost alne mesiot emporal rež nja epilepsije, 58% onih koji se kirurški uz droge su oduzimanje besplat no na 12 mjes ec i u usporedbi s 8% u samo konzervat ivno liječ enim.
159

Povijesne perspektive
F oc al st rukt uralne lezije, os obit o t umori mozga, prepoznat i su kao uz rok napadaja od ant ič kih vremena. 1 4 8 Hughlings Jac kson 7 3 opsežno pisa o o odnosu između parc ijalnih napadaja i t emeljne žarišne moždane pat ologiju. On je naglasio da napadi mogli bit i prvi i jedini manifes t ac ija od t umora, koji ic t al ponašanje može predvidjet i mož dani lokalizac iju lezije, a da jač ina i vrst a napadaja nis u predikt ivni prirode t emeljne pat ologije. Horsley u 1886 6 6 prijavljena t ri bolesnika koji su se izliječ ili od napadaja od st rane kirurš kog zahvat a od t emeljne st rukt urne ža riš ne lez ije. U ranijem dijelu ovog st oljeć a, t o je posebno djelo Penf ield i kolege 8 7 , 1 2 1 u Mont realu neurološkog inst it ut a (MNI) i F alc oner i Seraf et inides 4 8 u Londo nu da je napredovao naše razumijevanje lokaliziranih c erebralnih lezija i epilepsije i kirurški liječ enje t ih uvjet a. T o je bio t ek od pojave modernog ne uroprikaz ivanja, međut im, da je ist ina važ nost lokalnih s t rukt urnih lezija kao zajednič ki, kirurški liječ it i uzrok obje vremens ke i iz vanvremenskog žarišne epilepsije je bio c ijenjen.
6

Definicije
Za pot rebe ovog pogla vlja, "spec if ič ni lezije" def inirani su kao diskret ne lokalnim (ili

regionalne) s t rukt urnih pat ologija koje su povezane s kronič nim ž ariš ne epilepsije. Ove lokalne lez ije najč ešć e se javljaju u ina č e st rukt urno normalnog mozga. Više difuz nih c erebralne pat ologije koje mogu bit i povezane s parc ijalnih napadaja , ali ne obič no prisut na kao dis kre t ne masovnih lez ije (npr. dif uznih neurons ki migrac ijski poremeć aji, Rasmuss en je enc ef alit is) raspravlja se na drugom mjest u ( Poglavlja 259 i 243 ). Mezijalnog vremenska sklero za je objašnjeno u pot punost i u poglavlju 247 .

Epidemiologija
Veliki kirurški s erija bolesnika s ž ariš nim st rukt urnih promjena dolazi iz MNI; T ablic a 1 prikaz uje rezult at e ove serije i druge odabrane epilepsije operac ije serije uz izvijes t io pat ologije. Kirurški serije, međut im, predmet zna č ajnih predrasuda, jer bolesnic i s poznat om masovnom lezije su više vjeroja t no da ć e bit i upuć eni na epileps ije c ent ru, a zat im nas t avit e na operac iju. 1 0 1 T u je i prist ra nost u pogledu lokalit et a lezija izvijest io je u ove serije, s pac ijent ima koji imaju t emporalnog režnja napadaje više vjerojat no da ć e proć i epilepsije operac ije. Nadalje, već ina pac ijenat a u t ih serija s u prikupljeni prije pojav e modernog neuroprikazivanja, kada samo velike ma se mogao bit i ot kriven preoperat ivno. Važ no je imat i na umu da broj pat ologije povez ane s ž ariš ne epilepsije, naroč it o f okalnih kort ikalnih dysplasias (F CDs) i dysembryoplast ic neuroepit e lijalni t umora (DNET s), nisu prepoz nali sve do dolas ka kvalit e t nih magnet skom rezonanc om. St udije pomoć u vis oke raz luč ivost i MRI imaju pot enc ijal z a s manjenje nekih predrasuda t ih kirurškog serije, i oni mogu dat i t oč niji prikaz uč est alost i i mjest a nast anka neoc ort ic al lez ija u žarišnoj epilepsije. Buduć i da t i serija t akođer dolaz e iz velikih c ent ara epilepsijom preporuke, međut im, oni su predmet neke ist e preporuke predrasuda. T a- ma 2 sažima č et iri velike, visoke rezoluc ije MRI serije. U usporedbi s pat ološkim serije, t o je napomenut i da je udio izvanvremenskog lezija je već i, kao št o je uč est alost pojedinih vrst a lezija, osobit o F CDs i DNET s .

Ta blic a 1. Oda bra ni niz le zija otkriv e nih na pa tološkog pre gle da na kon ope ra c ije za tv rdogla v parc ija lnih na pa da ja

Le Bla nc i Ra sm ussen 1974

Spenc e r i sur. 1984

Wolf i sur. 1993

F ried i sur. 1994
b

Britton i sur. 1994

Xiao sur. 2004

Upuć ivanje

87

140

163

52

15

166

Broj sluč ajeva (% ukupnog broja sluč ajeva)
c

265 (20%)

27 (15%)

125 (58, 1%)

65

51

1650

Ust anova

MNI

Y ale

Bon

Y ale

Mayo Clinic

Xiangya

Razdoblje

1928- 1966

19721982

19871993

19781991

19841990

19912000

Mjesto

Vremenski

NS

12 (41. 3%)

125 (100%)

41 (63%)

39 (76%)

904 (55%)

Iz vanvremenskog

NS

15 (58, 7%)

-

24 (37%)

12 (24%)

746 (45%)

F ront alni

NS

7

-

7

10

-

F ront opariet al

NS

3

-

-

-

-

Parijet alni

NS

1

6

2

-

-

Pot iljač ni

NS

2

-

11

-

-

Drugi

NS

2

-

-

-

-

Patologija

Primarni t umori mozga

171 (79,5%)

19 (70, 3%)

75 (60%)

65 (100%)
c

51 (100%)

247 (15%)

Low- grade ast roc it om

127

8

23

40

18

117

Oligodendrogliom

NS

3

9

5

15

76

Ganglioglioma

NS

1

34

4

4

24

Razni niskog st upnja gliomes

44

1

2

5

10

-

Glioblast om

24

3

1

11

-

-

DNET

NS

NS

6

-

4

-

Meningeoma

20

2

-

-

-

30

Drugi

-

1

-

-

-

-

Vaskularne malf ormac ije

NS

3 (11. 1%)

13 (10, 4%)

-

-

292 (17, 7%)

Art eriovenskim malf ormac ijama

14 (5%)

3

2

-

-

70

Kavernoz an hemangiomas

NS

-

11

-

-

222

Poremeć aji kort ikalnog raz voja

-

-

1 (3, 2%)

29 (23, 2%)

-

122 (7, 4%)

Cist ič ne lez ije

-

3 (11. 1%)

4 (3, 2%)

-

-

63 (3, 8%)

Met ast at ski t umora

6 (2%)

-

-

-

-

-

Razni lezije

20 (8%)

1 (3. 7%)

4 (3, 2%)

-

-

926 (56, 1%)
d

DNET , dys embryoplast ic ne uroepit elijalni t umori; MNI, Mont real Neurologic al Inst it ut e, NS, nije navedeno. Ova serija izvijest io t emporalnog režnja primjeraka samo.
b c d

Ova serija je ogranič ena na glija t umora. Broj s luč ajeva le sional epilepsije i post ot ak ukupnih kirurških uzoraka ispit an.

Razno lezije uključ ene ožiljak, hipokampus a s kleroza, glioze, inf ekc ije, kalc if ikac iju i Enc efalomalac ija lezije.

Ta blic a 2. Oda bra ni niz v isoke rez oluc ije m a gne tskom re zona nc ijom u bolesnika s dje lom ič nim e pile psije

Ja c kson 1994

Li i sur. 1995

O'Brie n i sur. 1996

Ve la sc o i sur. 2006

Upuć iv anje

72

91

109

153

Ukupan broj sluč ajeva

340

341

468

512

Broj Lesional sluč ajevima

117 (34, 4%)

117 (34,3%)

213 (45, 6%)

179 (35%)

Mjesto

Vremenski

58 (58%)

28 (23,9%)

36 (62, 1%)

b

NS

Iz vanvremenskog

42 (42%)

89 (76,1%)

22 (37, 9%)

b

NS

F ront alni režanj

NS

41

15

-

Središ nja režnja

NS

-

4

-

Parijet alni režanj

NS

19

1

-

Okc ipit alnog režnja

NS

5

2

-

Mult ilobarnim

NS

24

-

-

Le zija Tip

Low- grade t umor

46 (39, 3%)

40 (34,1%)

58 (27, 2%)

51 (28, 5%)

Poremeć aji kort ikalnog raz voja

35 (29, 9%)

43 (36,8%)

82 (38. 5%)

62 (34, 6%)

Žariš na ko rt ikalne displazije

NS

NS

71

NS

Nodularni het erot opia

NS

NS

11

NS

Vaskularne malf ormac ije

14 (12, 0%)

28 (23,9%)

39 (18, 3%)

2 (1, 1%)

Kavernoz an hemangiomas

12

NS

NS

NS

Art eriovenskim malf ormac ijama

-

2

NS

NS

Cist ič ne lez ije

5 (4,3%)

-

10 (4,7%)

33 (18, 4%)

d

Žariš na Enc efalomalac ija

-

20 (17,1%)

20 (9,4%)

31 (17, 3%)

Razni

17 (14, 5%)

-

4 (1,9%)

-

NS, nije navedeno .
a b

st ranic e ne daje za pac ijent e s raznih lezija.

Brojke za mjes t a u ovoj st udiji su za 58 les ional bo lesnika s kompleksnim parc ijalnim napadajima dokazuje video- t elemet rije.
c d e

dost upnim podac ima za "t umora moz ga" samo. Uključ uje porenc ephaly i neuroc y st ic erc osis s luč ajeve. Def inirano kao glioze.

Epidemiološki populac iji na t emelju st udije epileps ije imaju pot enc ijal da s e s manji pris t ranost i vidjeli u oba kirurš ke i MRI serije. 5 7 , 7 1 Haus er i Kurland, 5 8 u jednoj od najveć ih t akvih st udija (Roc hest er, Minnes ot a, od 1935 do 1967), pronaš ao žariš na masa lezija u s amo 27 (5,2%) od 516 sluč ajeva dat i dijagnozu epileps ije t ijekom ovog razdoblja. Od t ih bolesnika, 21 je imao t umor na mozgu (18 primarni i met ast at ski 3), 4 imao vaskularne malf ormac ije, a jedan bolesnik je imao kvrgav skleroze. Ova st udija t akođer je izvedena prije pojav e modernog neuroprikazivanja, međut im, i st oga je vjerojat nije da s u podc ijenili ist ins ku poja vu lez ija, jer već ina su nemarni i proizvest i P. 2512

ne žarišna klinič ka umanjenja ili elekt roenc ef alografije (EEG) us porava.

150

Inc idenc ija moždanih t umora u djec e podvrgnut ih epilepsije operac ije može bit i već a nego u odraslih, s proc jenama kao vis ok kao 46%. 1 3 , 1 0 1 St udije koje koris t e MR t akođer sugeriraju da je prije 12 godina, les ional e pilepsije, naroč it o gangliomas i poremeć aji kort ikalne razvoj (DCDs), mogu bit i č ešć i i mezijalni vremenski s kleroza (MT S) rjeđi.
85 , 119 , 122

Etiologija i Osnovni mehanizmi
U pat of iziološ ki mehaniz mi kojima int rakranijski mase lezije uzrokuju kronič nu pljenidbi akt ivnost je slabo razumio, ali broj t eorija su zagovarali. Jedan predloženi mehanizam je "denervac ija preosjet ljivost ," koji proiz lazi iz djelomič ne izolac ije dio neokort eksa kroz rast t umora mozga ili ožiljaka, st varajuć i već u uzbudljiv st at us i epilept ogenic pot enc ijal.
41

st upanj Mass Ef fec t lezija, međut im, nevezano za pojavu epilepsije. 8 , 9 5 Post oje neki dokaz i da post oji s vibanj bit i obit eljs ka predis pozic ija za epilepsiju razvoju s masovnim lez ija, ali mnogo podat aka o t o su prot urječ ne.
14 , 109

Low - grade t umori, koji prevladavaju u nizu kronič nih lesional epilepsije, rijet ko su povezane s pat ološkim dokaza krvarenja, nekroze, upale ili miokarda, nit i su obič no povezane sa znač a jnim Mass Ef fec t . 1 0 1 c erebralne t umori mogu iz azvat i promjene u okolic i neokort eksa koji ut ječ u na ravnot ežu neurot ransmit era razinama, s inapt ič ki rec ept ore (pos ebno z a Nm et il-D-aspart at [NMDA] ili γ - aminobut yric kiselina [GABA]), ili ionske kanale (npr. , poveć ana propusnost aksonske kalc ija ili kloridnih kanala). 2 1 U prilog ovoj t eoriji, Bat eman i sur. 8 pokaz ala poveć anu konc ent rac iju glut amina (pre t hodnik uzbudljiv neurot ransmit era glut amat a) u gliomi pac ijenat a s epileps ijom u us poredbi s pac ijent ima iz gliomi bez napadaja. Glut amin je pokazala da ć e bit i objavlje n i preuzet od glioma st anic a. konc e nt rac ijama inhibit orni
106 , 156

smanjuje na P. 2513

neurot ransmit er GABA t akođer su pokazali u gliomi boles nika s napadajima
10

8

i okolic i ne t umor

inf ilt riranoga neokort eksa. Širenje t umora t akođer mogu omet at i vaskularizac ije okolne moždane kore, st varajuć i regiju relat ivne c erebralne ishemije imaju poveć anu epilept ogenic pot enc ijal .
126

U vaskularnih malf ormac ija, pat ološka is t raživanja su pokazala prisut nost neurona gubit ka, glioz e, demyelinat ion i Hemosiderin t alo ženje u okolic i moždane kore, koja može djelovat i kao f okus za epilept ogenesis. 9 7 , 1 4 5 T o je s ugerirao da poveć ana epilept ogenic pot enc ijal povez an s ove lezije uzrokuje barem dijelom posljedic a ponovljenu supklinič ke krvarenja i rezult ant a Hemosiderin t aloženje. 2 1 , 1 4 5 , 1 6 9 Dodic k sur. , 3 8 međut im, pokazala da Hemos iderin t aloženje ne može bit i jedini mehanizam epilept ogenesis u bolesnika s vaskularnih malformac ija . Alt ernat ivno, ishemija u mozgu koji okružuje art eriovenskim malf ormac ija (AVM) uzrokovane art eriovenskim manevriranje krvi mož e rezult irat i u područ ju epilept ogenic Enc ef alomalac ija.
167

Klinička prezentacija
T o je bio c ijenjen za više od jednog st oljeć a da klinič ka povijest i ic t al po našanje može dat i t rag na mjest u t emeljne epilept ogenic lezije. 7 3 Od pojave MRI, međut im, post alo je jasno da je veliki preklapanje post oji u ic t al s impt omat olo gija u produkc iji lezije na različ it im lokac ijama kort ikalnih. Lezije na bilo kojem mjest u može dovest i u jednost av nim parc ijalnim, s loženih parc ijalnih, ili sekundarno generalizirane konvulzije. Slože ni parc ijalni napadaji č est o su mislili da pokazuju t e mporalnog režnja napadaje, ali u prouč avanju vis oke raz luč ivost i MRI u 129 uzas t opnih bolesnika s video- EEG- dokazanih složenih parc ijalnih napadaja, diskret ne neoc ort ic al lez ije nađe ne su u 58 (45%), od kojih je 22 (37, 9%) bili su izvanvremens kog (15 f ront alni, 4 f ront opariet al, 1 parijet alni, i 2 zat iljni). 1 0 8 blagodat i s ur. , 1 4 u 51 bolesnika s lez ijama, ot krili da, iako su svi pac ijent i s t emporalnim lez ijama imali slož ene parc ijalne napadaje 74% bolesnic i s izvanvremens kog lezije su t akođer imali slož ene parc ijalne napadaje. Ova st udija je t akođer ot krila da iako vizualne aure može dat i t rag prisut nost i okc ipit alnog lezije, priroda aure nije drugač ije korisne u predviđanju mjest o lezije. Klinič ke znač ajke, uključ ujuć i vrst i napadaja, dob pac ijent a u napad, i t rajanje epilepsije, reagiranju na ant iepilept ike, i nalaza neurološkog pregleda, nis u koris ne u predviđanju prirodu

t emeljne promjene.
140

126

pac ijenat a imaju t endenc iju da imaju dugu povijest od napadaja prije
87 , 101 ,

operac ije, pa č ak i bolesnic i s t umorima ne obič no imaju već u uč est alost napadaja.

Oprezno neurološki pregled kod bolesnika s nekvalit et an t umora ponekad može ot krit i žarišne znakove, kao št o s u gubit ak vidnog polja, jednost rani lic a s labost , ili progresivna senz ors ka gubit ak ili hemipares is, ali rezult at i su normalni u već ine bolesnika.
21 , 101

Dijagnostička evaluacija
Ident ifikac ija lez ije u bolesnika s epilepsijom t vrdoglav nije dovoljna osnova za nas t avak iz ravno kirurškog zahvat a, jer z ona napadaja poč et ka ponekad može bit i na mjest u udaljenom od lezija.
5 , 14 , 20 , 85

P. 2514 Nadalje, bolesnic i s pot enc ijalno epilept ogenic lezije su pronađena nakon proc jene da imaju idiopa t ski generaliziranu epileps iju ili nonepilept ic napadaje. St oga je važno da s e s vi pac ijent i sa f armakorezist ent ne epilepsije imat i s veobuhvat nu proc jenu presurgic al kako bi se osiguralo da se ident if ic iraju lezija izvor napadaja. Mnogo oprez, međut im, t reba provodit i prije ut vrđivanja da MRI lezija nije izvor napadaja, oba ekst rakranijski i int rakranijs kih EEG može bit i zabludu u lesional epileps ije,
5 , 23

i ako oč it o epilept ogenic zona izrezano bez

lez ija, rezult at i su vjerojat no da ć e bit i siromašan u t ih bolesnika. 5 0 Naravno obrnut i t akođer vrijedi. Drugi važan aspekt presurgic al evaluac ije je prec iz no def iniranje položaja i ops eg lez ije, t ako da operat ivna st rat egija može se planirat i omoguć ujuć i maksimalnu pot enc ijal za oduzimanje bez ishoda, a umanjuje šanse za onemoguć av anje post surgic al neurološkog def ic it a.

Klinička procjena
Kao i kod svih bolesnika epileps ije, vrlo je važno da se t emeljit a povijest t reba poduz et i. Pit anja pos ebno t reba pit at i o f akt orima koji mogu ukaz at i na još jedan izvor napadaja od ident if ic irali lezije na primjer, povijes t f ebrilnih konvulzija, z nač ajan ozljede glave, inf ekc ije središ njeg živč anog sust ava, drugih neuroloških poremeć aja ili obit eljskom anamnezom epilepsije. Oprez ni neurološ ki pregled t reba obavit i u št o žarišne defic it i koji mogu pomoć i lokalizirat i ili lat eralize lezija su t ražili s posebnom paž njo m. T o je s ada opć enit o prihvać ena praksa da svi pac ijent i t akođer proć i vizualni perimet rija, neuropsihološki i psihijat rijsku proc jenu prije nego št o prolazi epilepsije operac ije.

Neuroprikazivanja
Visoke razluč iv ost i MRI oduzima nje prot okoli imat i got ovo 100% det ekc ije za t umore i vaskularne malformac ije, i poboljšanja u t ehnic i dopust io velika v eć ina s rediš njih DCDs t akođer bit i ot kriven.
31 , 71

T o može bit i t eško s MR izgledu predvidjet i prec izno Hist o

t umora t ipa, a F CD ponekad može bit i t eško raz likovat i od nekvalit et an ko rt ikalnih t umora. 7 1 prisut nost lezije na MR sukladna mjest u napadaja poč et ka pokaz ao da je najbolji prognost ič ki f akt or za dobar is hod ako pos t surgic al lezija je uključ ena u planiranom resekc ije.
23 , 60 , 139 5 , 12 , 14 ,

Na MRI podac i t rebaju bit i s t eč ene korist i pljenidbi prot okol koji uključ uje t anke (1, 5 ili 1,6 mm), T
1 - p o n d e ri ra n a

Volumenske kriške c ijelog m ozga.

71

T o poveć ava st rukt uralnu rez oluc iju

i omoguć ava f ormat iranje, koji je ključ an za prec izno ot krivanje malih kort ikalne dysplasias , u kojem je samo abnormalnost mož e bit i supt ilna z adebljanje kort eksa koji je t eško razlikovat i od volumena usrednjenih normalnog kort ikalne okret anje.
31 , 71

T

2 - p o n d e ri ra n a

spin- ec ho i

spin- gust oć a s ekvenc e mogu ot krit i područ ja visokog signala u malim kort ikalnih t umora, kort ikalnih dysplas ias, i kort ikalne skleroze u nekih bolesnika koji nisu oč it i na t rez ors ke je d n a slika.
71

Određene puls sekvenc e, pogo t ovo brz o t ekuć ine inverzija oporavak imaging (F LAIR),
132

može poveć at i osjet ljivost za male kort ikalnih abnormalnost i.

Čak i nakon ot krivanja jedne lezije, c ijeli mozak MR t reba pažljivo ispit at i na pris ut nost koegz ist ent nim hipokampusa at rof ije ili drugi neoc ort ic al lez ija jer broj bolesnika s epileps ijom les ional mogu imat i dvojno pat o logije. 6 , 2 1 , 2 6 , 5 1 Cendes sur. 2 6 ot krili da 15% 167 boles nika s epilepsijom les ional t akođer imao hipokampusa at rofiju. Inc idenc ija bila os obit o vis oka u boles nika s DCDs (25%), porenc ephalic c ist e (31%), i jalove glioz e (23,5%) u

usporedbi s onim koji imaju t umore (2%) ili vaskularne malf ormac ije (9%), št o upuć uje na zajednič ku et iologiju t ijekom embriogeneze ili poč et kom raz voja. Ident if ikac ija koegz ist ent nim hipokampusa at rof ije u boles nika s lesional epilepsije mogu mijenjat i kirurš ki st rat egiju, jer ovi boles nic i mogu imat i lo šiju lesionec t omy ishod sljedeć e sami.
24 , 51

Pažljivo analizirat i visoke razluč ivos t i MRI je bit no za presurgic al planiranje i prec iz no def iniranje mjest u i opsegu lezije.
31

T o je osobit o važ no ako s t ereot ac t ic lesionec t omy je

planirano, nego epilepsije operac ije s odst ranjenja oko epilept ogenic kort eksu. 2 5 F unkc ionalna MRI može se koris t it i za lokaliziranje rječ it o kort eks kada planirani eksc izija može udarit i na t im područ jima.
86

Funkcionalna neuroprikazivanja
18

F-Fluorodeoxyglucose Pozitronska emisijska tomografija

Post oje dokazi iz st udija boles nika s MT S da žarišna regija hypomet abolism vidio na 1 8 F f luorodeoxygluc ose pozit ronska emis ijska t omograf ija (PET F DG- ) u mnogim bolesnika s epilepsijom žarišne pre dst avlja f unkc ionalni nego st rukt urne promjene. 6 0 , 1 1 0 dakle, F DG PET pot enc ijalno mogu imat i važnu ulogu u def iniranju opsega okolnog epilept ogenic z oni u les ional epilepsije. T radic ionalno, st udije su ot krili slabu korelac iju između obima hypomet abolic područ ju i opsegu elekt rič no abnormalne moždane kore. 4 2 Zbog velikih t ehnič kih poboljšanja u PET ima ging, međut im, nedavne s t udije su pokazale t oč ne lokalizac ije napadaja f okusa, kao korelac iji s MR ili EEG- u, u 62% do 100% bolesnika.
76 , 103 , 146 , 164

O'Brien i sur. 1 0 7 pokazao da F DG- PET imao z nač ajan uč inak na promjenu upravljanja u 45% boles nika s epilepsijom t vrdogla v, s dodat no 13% u koris t kroz poveć anu povjerenja u lokalizac iji i naposljet ku epilepsije kirurgije, usprkos dost upnost i druge lokalizac ije inf ormac ija. Dokazi upuć uju da je lokalizac ija epilept ogenic lezijama PET je već a za t emporalnog rež nja lez ija nego za izvanvremens kog režnja lezije, pogot ovo kada PET proc jenjuje s e viz ualno.
100 , 107

Jednofotonski Emisija Kompjuterizirana tomografija
Weis sur.
158

smat raju da epilepsije t emporalnog režnja (T LE), os jet ljivost ic t al jednog

f ot ona emisije kompjut orska t omograf ija (SPECT ), u kojoj je radiot rac er ( 9 9 m T c - D, Lhexamet hylpropylene amin oks im [HMPAO]) s e ubrizgava t ijekom oduzimanje, bio niži u boles nika s st rukt urnim lezije t emporalnog režnja (56%) nego u o nih s MT S (92%) ili norma lne MR (88%). Coregist rat ion od ic t al SPECT i MR (SISCOM) konst ruira razlika sliku između ic t al i int erikt alnih SPECT , a zat im ga c oregist ers z a pac ijent a MRI anat omskoj lokalizac iji. SISCOM pomagala u t oč no ut vrđivanje regije akt ivac ije s ic t al SPECT i t akođer pruž a objekt ivnu nač in kvant it at ivno usporedit i slike iz raz lič it ih pac ijenat a ili s kupina bolesnika.
115 111 , 112 , 113 , 114 ,

SISCOM mogu igrat i ulogu u lesiona l epilepsije kada drugi podac i o odnosu st rukt urne lez ije na epilept ogenic zone su u konf likt u i možda pomoć i u ident ific iranju epilept o genic lez iju u sluč aju dvojnog pat ologije, ali t o zaht ije va daljnje prouč avanje.

Interiktalnog Elektroencefalografiju
Žarišna polimorf ne delt a djelat nos t , koji je rekao da se EEG- obiljež je masovne moždanih lez ija, relat ivno je rijet ka u bolesnika s kronič nim lesional epilepsije. sur.
14 14 , 67 , 140

blagodat i

ut vrdili da int erikt alnog žarišne ošt ri valovi su bili č ešć i nego ž ariš na s por valovi, ali

da je 34% boles nika imalo nit i. O'Brien i sur. , 1 0 9 us poređujuć i T LE bolesnika koji imaju vremens ke neo c ort ic al lezije s onima s MT S, ut v rdio da lesional pac ijent i imaju već u uč est alost int erikt alnih epilept if orm akt ivnost i (60% naspram 37%) i žarišnu usporavanje (66% vs 41 %). Međut im, ne int erikt alnog EEG a bnormalnost i nađen u 27% boles nika lesional. . Blagodat sur ​1 4 ut vrdio da jednos t rana vremenski t rnovi predvidio s t ranu lezije ispravno u 29 od 30 boles nika, međut im, korelac ija mjest u šiljaka s web lezija bila loša, št o t o č no u samo 30% boles nika. Slič an post ot ak boles nika s vremenit im i izv anvremenskog lezija imala ips ilat eral vremenske šiljaka (44% nas pram 39%), uz bilat eralne nez avisne šiljc i javljaju u 22%. Druge st udije t akođer su pokaz ali da s u bilat eralni nezavisne vremenske šiljc i nisu rijet ki

s jednost ranim lezija, ali da t o ne korelira s loš im kirurški ishod.

21 , 125 , 127

Video-elektroencefalografija
Zat vo renog kruga video- EEG je važan dio rut inskog presurgic al proc jeni bolesnika s lesional epilepsije. Barem jedan t ipič an oduzimanje t reba zabilježit i. U već ini s luč ajeva, pažljiva analiz a od napadaja semiologije i ic t al EEG ć e omoguć it i uvjeren odluč nost da mjes t o oduzimanja napad je sukladna mjest u lezije. 2 1 , 1 6 2 Važno je napomenut i, međut im, da iz vanvremenskog neoc ort ic al lezije mogu brzo proširila na mezijalni vremenit im st rukt urama, proizvodnju simpt omat ologiju i ic t al EEG nalaza koji su ne razlikuje od onih vremenskih napadaja.
50 , 160 , 161 21

Vlasiš t e ic t al EEG je č es t o slabo loc aliz ing u bolesnika s epilepsijom lesional.
109

O'Brien i sur. ,

analizirajuć i 46 napadaja u 15 bolesnika s vremenit im neoc ort ic al lezija, pronaš ao je jasno lokalizirana ic t al EEG napad u samo 14 (30, 4%), s još 15 (32,6%) ima napad koji je poč eo dif uzno u t emporalnog režnja. Ic t al EEG bio prec iz niji u lat eralizac ije, s poč et ka se ispravno lat era lized u 31 (78%), nonlat eralized u 8 (20%), i pogrešno lat e raliz ed u samo jednom (3%). Međut im, blagodat i sur.
14

P. 2515 pronašao nedvosmisleno lat eraliz ed vlas išt e ic t al EEG- u s amo 58% svojih pac ijenat a, a jedan od t ih sluč ajev a laž no lat eralized. Morris i Est es 1 0 1 izvijes t io je da je u s vojoj seriji boles nika s t umorom mozga, kombinac ija ic t al i int erikt alnog EEG s ložili s režnja lez ije u 72% sluč ajeva, a ispravno lat eralized u drugoj 17%.

Intrakranijskog Elektroencefalografiju
Int rakranijskog EEG monit oring nije rut inski pot rebna z a s ve boles nike s epilepsijom les ional.
21

Ako su rezult at i neinvazivna proc jene s u s ukladna mjest u lez ije, a zat im kirurgija mož e preporuč it i bez invaziv ne st udije se t raži. Int rakranijalne st udije uglavnom su rez ervirane za dvije sit uac ije: () Rezult at i neinvazivna oc jenu dat i opreč ne inf ormac ije ili upuć uju na t o da je lezija udaljena od iz vora napadaja, i (b) preoperat ivne mapiranje rječ it i kore pomoć u subduralnih t raka je pot rebna kada Planirani resekc ija može uključ ivat i ​t ih područ ja. Nažalos t , č ak i int rakranijs kih EEG č est o nonloc alizing ili zabludu u bolesnika s epilepsijom les ional. 4 1 Williamson i sur. 1 6 0 st udirao devet pac ijenat a koji imaju lez ije parijet a lni masovne s dubinom elekt roda, parijet alni mreže, ili oboje, i dosljedno nać i lokaliziranu pljenidbi napad u parijet alni rež anj u samo t ri. U č et iri bo lesnika, napad je bio dif uzno i ​s labo lokalizirana, a dvije su napadi bili su oč it o od mezijalnoj vremenske pojave (1 bilat eralna nezav isni).

Intraoperacijska Neurofiziološke tehnike
Int raoperac ijska elekt rič na s t imulac ija kort eksa mogu t oč no def inirat i govora područ je i mot ora prugu i omoguć uje kort eks a resekc ija bit i izvedena unut ar 1 c m t im područ jima. 1 0 1 Int raoperac ijska mapiranje zaht ijeva vrlo kooperat ivni pac ijent a, međut im, jer se izvodi pod lokalnom anest ezijom, a složenost jezič nih z adat aka koji mogu bit i t est irani je ogra nič en. Int raoperac ijska somat osenz orna- evoc irani pot enc ijali t akođer može bit i korisna u određivanju mot ora t raku.
102

F unkc ionalna mapiranje t akođer može bit i izvedena pomoć u ugrađuju

elekt rode s ubduralnih niz. 1 4 , 9 4 Ova t ehnika ima dvojaku prednost omoguć ava snimanje int erikt alne i ic t al int rakranijskih EEG- a dopušt ajuć i Pac ijent koji s e oc jenjuju u viš e ambijent u s složenijih i opsežna is pit ivanja.
21

Diferencijalna dijagnoza Tumori
Epilepsija uz rokovan t umora mozga predst avlja 3, 5% do 5% svih sluč ajeva epilepsije i 16% sluč ajeva viđenih u odraslih i t umori su najč ešć i uzrok za novi na pad epile psije u osoba u dobi iz među 35 i 55 godina.
157 46

Min raz reda ili sporo ras t e ili indolent ni t umori su najč ešć e vrlo

epilept ogenic . U s vom pregledu MNI serije, Le Blanc i Rasmus sena 8 7 određuje da uč est alost epilepsije u bolesnika s t umorima s uprat ent orial je ot prilike 50%. St ranic a t umora

u hemis fera se odnosi na njihov u epilept ogenost ; pojedinc i s t umora c ent rot emporopariet al regiji imaju najveć u uč est alos t epilepsije (oko 75%). Lund 9 5 nać i u 615 s luč ajeva da dubina t umora t akođer je povezana s uč est alošć u od epilepsije, s epilepsija javlja u suradnji s 63% "površne i kort ikalne" t umora, a samo 29% od "duboke i nonc ort ic al" t umora.

Gliomi
Gliomi rač un za 72% do 88% t umora u bolesnika s kronič nom epileps ijom, od kojih je 50% do 70% su niskog st upnja as t roc it omi;. Oligodendrogliomas, gangliomas i mješovit i gliomi rač un za ost at ak 8 0 , 1 2 7 Le Blanc i Ras musse n 8 7 pronađen da oligodendrogliomas imala najviš u epilept ogenic pot enc ijal (92%), a slijedili su as t roc it omi (70%) i glioblas t omas (35%). Highgrade glijalne neoplazme i met ast at ski t umori s u rijet ki u niz u bolesnika s kronič nom epilepsijom. Ast roc it omi najč ešć e pojavljuju u t reć e m i č et vrt om deset ljeć u, a napadaji su najč ešć i klinič ki manif est ac ija.
101

Oligodendrogliomas imaju t endenc iju da se pojavljuju u č et vrt i- pet i

deset ljeć a, iako s e može pojavit i u djec e. 2 8 , 9 3 Neki kalc ifikac ija je prisut na u do 90 % boles nika, t e s t oga mnogi su vidjeli na CT . Gangliomas predst avljaju samo 0, 7% do 6% od t umora mozga ukupnih, ali oni s u zas t upljene u nizu bolesnika s kronič nim ž ariš ne epilepsije, s proc jenama njihove uč est alost i u ras ponu od 10% do 50%. javljaju pret ežno u vremenit im i f ront alnog režnja.
70 4 , 81 , 101 , 163

Ovi t umori č ini

Meningeoma
Meningeoma su najč ešć i benigni t umor int rakranijskih, osobit o u s rednjoj dobi, š t o preds t avlja oko 15% svih osnovnih P. 2516 t umori mozga. ovih t umora.
46

napadajima Proc jenjuje se da se javljaju u 60% do 75% svih bolesnika s

79 , 87

Dysembryoplastic neuroepitelijalni Tumori
Dysembryoplas t ic neuroepit elija lni t umori su važan uzrok žarišne epilepsije da je t e k relat ivno nedavno priznat a. 3 5 broj pac ijenat a koji su klasif ic irani kao št o low- grade gliomi ili hamart oma u s t arijoj s eriji vjerojat no imala DNET s. Nedavna serija od 216 vremenskih lobec t omies ut vrdio da DNET s s ast oji 8% lesional sluč ajeva. 1 6 3 Oni imaju s klonost z a t emporalnog rež nja, ali oni t akođer č est o javljaju ext rat e mporally, pogot ovo u f ront alnom režnju.
35

Ove lezije obič no raz viju u roku displas t ič nog kort eks u, a on je mislio neki aut ori
71

da ć e bit i bolje klasif ic irani kao neurona migrac ije poremeć aja nego št o je t umor.

Poremećaji kortikalnog razvoja
T aylor i s ur. 1 4 7 prvi priz nat i kort ikalne displazije u svom pat ološ ka st udija post surgic al primjeraka bolesnika s epilepsijom t vrdoglav. Važ nost DCDs kao uz rok žarišne epileps ije, međut im, je na široko c ijenjen t ek od razvoja visoke razluč ivos t i MRI. Remeć enje ko rt ikalne st rukt ure povezane s ovim lezijama mogu bit i relat ivno supt ilno i nije dobro det ekt ira CT ili MRI ranijim met odama. 3 1 , 7 1 , 8 5 , 1 1 9 Čak i uz visoke rezoluc ije, MRI, t e lezije lako previdjet i jer s u č es t o t eš ko ot krit i na st andardnim planarnih slika st eč enih s debelim komadima (vidi poglavlje 79 za daljnju ras pravu). U DCDs su klas ific irani prema nalazima MRI kao generalizirani, jednost rane hemisf ere, i žarišne. 2 0 U o vom poglavlju, žarišne DCDs s u is t ic ali, koje uključ uju F CDs , žarišne subependymal het erot opija, polymic rogyria i s c hizenc ephaly (vidi poglavlje 259 za više pot puni raspravu ).
20 , 85 , 119

U seriji 49 pac ijenat a s kronič nim DCD i žarišne epilepsije
3

iz vijest ila Andermann i Palmini, 30 imala jednost rane lokaliz irane područ ja abnormalnost i (bilo F CD ili kvrgav skleroze forme f rust e), 10 je imao bilat eralne abnormalnost i, i 9 imao generalizirani DCD. F oc al kort ikalne dysplasias , sc hiz enc ephaly i mic rodysgenesis obič no nemaju oč it u uz orak naslijeđa i vjerojat no uzrokovana moždanim uvredama dogodile t ijekom perinat alnog razvoja.
71

Prvi napadi u bolesnika s žarišnom DCD obič no se javljaju u prvom deset ljeć u ž ivot a.

119 ,

147

Žarišna kort ika lne dis plazije najč ešć i t ip žarišne DCD. Definic ije pojma kor t ikalne displazije su varirale od supt ilnog st upnja neuređen kort ikalne arhit ekt ure sa ili bez neurona c yt omegaly dubokih abnormalnost i, kao št o lis senc ephaly i polymic rogyria. 1 5 4 kvrgav skleroz e f orme f rust e obič no se klasif ic ira kao DCD jer klinič ka i imaging st udija ne može pouzdano ga razlikovat i od F CD, a pat ološki je t akođer č est o vrlo t eško napravit i razliku.
80

Neurona het erot opije može uključ ivat i ​n ekoliko uz oraka, ali nodularnog i laminarno het erot opije su najč eš ć e povez ane s epilepsijom. 8 0 nodularni he t erot opije sast ojat i od dis kre t nih, izoliranim regijama sive t vari koje se javljaju u perivent rikularnim regiji. Oni t akođer mogu bit i povezana s drugim poremeć ajima, kao š t o su polymic rogyria ili pac hygyria. Laminarno het erot opije su izduženi ot oc i neurona koji se javljaju kao bendova u bijeloj t vari odvaja od kore ili vent rikularne s t ijenke. Het erot opije su vjerovali da ć e rez ult irat i č ine uhić enja t ijekom neuro na migrac ije. Žarišna sc hizenc ephaly karakt erizira komunikac ije iz među klijet ke i površine moz ga, koji se č est o obloženima polymic rogyrous kore. 3 Žarišna jednost rana sc hiz enc ephaly obič no je povez ana s epileps ijom, i kirurška eks c izija najviše epilept ogenic područ jima mož e doves t i do smanjenja oduz imanja frekvenc ija.
89

Cerebralne vaskularne malformacije
Proc ijenjena oduzimanje rizika u bolesnika s vaskularnih malforma c ija je 1, 5% / oso ba- god. 3 4 Vrst e vaskularnih malformac ija su, u opadajuć em redoslijedu uč es t alost i, art eriovens kim malformac ijama (AVMs), kavernozan hemangioma, venski angiomas i kapilarne t elangiec t asias .
142

venske angiomas i kapilarne t elangiec t asias se s amo rijet ko povezani s napadajima.

6

Arteriovenskim malformacijama
Art eriovenskim malf ormac ije su kongenit alne abnormalnos t i vaskularna sas t oje od komunic iranja art erije i vene, bez uplit anja Kapilare. Napadi predst avljaju drugi- već inazajednič ki prez ent iranje z nač ajku AVMs nakon moždanog krvarenja (17% - 40% sluč ajeva).
, 88 , 168 63

u međunarodnoj mult ic ent rič no suđenje, Hof meist er sur. 6 3 pokaz ala da je 30% s vih boles nika s AVMs iskusni generalizirani napadaji, s 10% doživljava žarišne napadaja. Hoh i sur. 6 4 izvijest io da je muški s pol, dob <65 godina, AVM size <3 c m, a sljepooč nom režnju AVM mjest o s u z nač ajno povez an s poveć anim uč est alos t i napadaja. Post erior f ossa i duboke lokac ije nis u s t at ist ič ki povezana s napadajima. Drugi su t akođer pot vrdili da s u bolesnic i s već im AVMs (> 3 c m) su više vjerojat no da ć e imat i napadaje. režnjeva.
123 88 , 123

Napadaji s u č eš ć i kod AVMs nalaz i u post erofront al i vremenski

Kavernozan Angiomas
Ovaj benigni vas kularni anomalija sast oji od zamrš ene mase č vrs t o post av ljenim abnormalne plovila iz rađenih od uobič ajenih hypoc ellular zidova,
80

i t o preds t avlja oko 5% do 20% svih
49

vaskularnih malf ormac ija s rediš njeg živč anog s ust ava. napadaja, proc jenjuje s e da se javljaju u 40% do 70% bolesnika, č est o su najč ešć i i samo klinič ka manif est ac ija kavernoznih angiomas, 2 9 , 1 5 1 obič no započ inje u 30 - . do 40- godišnjoj dobnoj s kupini 4 9 Na MRI, t e lez ije imaju karakt erist ič no vis ok T 2 signala jezgru okruženu signal slab halo (uzrokovana Hemos iderin t aloženja u makrofagima), št o rezult ira u "t arget like" izgledu. 1 4 1 T o je t eoret izirao da višak željeza t aloženje može djelovat i kao elekt ro n donat ora pružajuć i slobodnih radikala i lipidne perokside, št o može dovest i do neurona podražljivos t i i st oga napadaje.
82 , 155

U nekih bolesnika suž ivot hipokampusa skleroza može bit i pris ut an (dual
24

pat ologija), komplic ira pot enc ijalni kirurš ko liječ enje.

Ciste
Nekoliko s t udija je pronašla viš e od oč ekivane uč est alost i napadaja u bolesnika s porenc ephalic c ist e.
1 , 149

Porenc ephalic c is t e su t akođer nać i u kirurških uz oraka od

pac ijenat a podvrgnut ih operac iji resec t ive t vrdo glav parc ijalnih napadaja. 1 Jedna st udija od 10 pac ijenat a s paukove mreže c ist a i t vrdoglav napadaji nis u naš li drugo objašnjenje za napadaja u osam. 1 2 9 T oč no lokalizac ija epilept ogenic žarišt ima je t eško t radic ionalno, a t ime i bilo kirurško liječ enje je obeshrabreni ili funkc ionalne hemispherec t omy je iz vedena, pogot ovo u boles nika sa znač ajnim def ic it om.
62 , 68

P. 2517

Zarazne Lezije
Neurocysticercosis
U zemljama u kojima je t o endemska, neuroc yst ic erc osis mož e ut jec at i od 2% do 4% st anovništ va.
36

Proc jenjuje s e da je 50% do 70% bolesnika s neuroc yst ic erc os is imaju

epilepsiju, a t o je najč ešć i uzro k epilepsije u odrasloj dobi u zemlje u razv oju. 3 7 , 9 9 T o se sada sve više prepoznaje kao uzrok epilepsije u zapadnim zemljama, kao rezult at poveć anog migrac ije iz endemskim područ jima i poboljšanom neuroprikazivanja, koji može ot krit i t ipič ne viš e c is t ič ne lezije. 1 2 6 U već ine bolesnika s neuroc yst ic erc osis , epileps ija je samo klinič ka manifes t ac ija, sa s amo manjine bolesnika koji imaju ž ariš ne neurološke s impt ome ili znakove.
37

Cerebralna Tuberculoma
Cerebralna t uberc ulomas sada su vrlo rijet ki u zapadnim zemljama, ali oni još uvijek predst avljaju do 20% do 40% od int rakranijskih t umora u zemljama u razvoju. 1 2 6 Oni mogu se pojavit i č ak i nakon naiz gled us pješnog liječ enja s ust avne ili središnji živč ani sust av t uberkuloze, a napadi nisu neobič no prvi z nak.
56

Liječenje i Ishod Antiepileptike
Liječ e nje epileps ije les ional sušt ini ne razlikuju od ost alih lokaliza c ija povez anih epilepsija. Monot erapija s karbamazepin ili f enit oin opć enit o je prihvać en kao prvu liniju liječ enja u mnogim zemljama, a lijekovi su vjerojat no jednake djelot vornost i. 9 6 valproič na kiselina, sami ili u kombinac iji s jednim od spo menut ih lijekova, t akođer je uč inkovit kod nekih pac ijenat a. Phenobarbit al i primido n može kont rolirat i napadaje, ali s u č es t o rez ult at u neprihvat ljivog ponaš anja i kognit ivnih poremeć aja i st oga se više ne preporuč uje kao prva linija t erapije. Mnogi pac ijent i s lesional epileps ije i dalje slabo kont roliraju napadaje una t oč liječ enju s ant iepilept ike (AED), 4 3 i t ih bolesnika ne t reba bit i podvrgnut dugot rajno, neuspješnih suđenja više različ it ih lijekova, ili polypharmac y, prije kirurš ka t erapija s e s mat ra.

Kirurško liječenje
T o je dobro dokument irano da je kirurgija je uspješan t ret man z a medic inski t vrdoglav lokalizac iju povezanih napadaja povezanih sa st rukt urnim lezija. 2 1 , 3 9 , 5 5 , 1 5 9 Kao št o je spomenut o ranije, u ra ndomiziranom, kont roliranom pokus u us poredbe kirurške resekc ije s liječ enja t vrdoglav epileps ije t emporalnog rež nja , 58% onih podvrgnut kirurškom zahvat u uz nast avak liječ enja AED bili oduzimanje bes plat no u usporedbi s 8% u č ist o medic inske skupine u 12 mjesec i. 1 5 9 najveć a kont roverza u kirurškom liječ enju epilepsije lesional je relat ivna važno st eksc iz ijom st rukt urne lez ije z a razliku od epilept ogenic zoni. Priroda odnosa između dvije relat ivno slabo razumio, a t ime i kirurški st rat egija nedost aje nepobit an f iziološki t emelj.
51

Resekcija od Epileptogenic regije
Broj s erije su ot krili da je do 90% boles nika s t vrdoglav napadaja srednjim do t umora post at i oduzimanje besplat no kada i st rukt urna lezija i epilept ogenic kort eks s u resec t ed ("oduz imanje operac ije "). 1 0 , 1 3 , 1 4 , 1 5 , 1 8 , 1 6 5 Post oje neki dokazi da epilept ogenic kort eks može razvit i s amost alno srednje do nonc ont iguous s t rukt urne lezije i da epilept ogenic zona ne smije bit i ogranič ena na lezije st ranic e.
5 , 39 , 54

Neki aut ori su ot krili da je pot puno

odst ranjenje oba st rukt uralne lezije i epilept ogenic Kora je pot rebna za vrijedno oduz imanja smanjenja.
11 , 135 , 167

Međut im, resekc ija epilept ogenic z oni pored st rukt uralne lezije uključ uje v eć e područ je mozga eks c izijom. St opa operat ivne pobola dramat ič no poveć ava kada elokvent an kort eks je uklonjena u pokušaju da isjeć i na epilept ogenic zonu, poboljš at i post operat ivni kont rolu napadaja.
128 , 138 117

i ovaj pris t up ne mora nuž no

Resekc ija od epilept ogenic kore sama,

bez st rukt urnih lezije, vjerojat no rezult irat i u ne povoljnom ishodu. Siegel i sur. 1 3 5 ut vrdio da oduzimanje slobode dogodila kod njihovih pac ijenat a samo kada drugi operac ija koje se provode isjeć i je epilept ogenic zonu oko pret hodno res ekc ijom kavernozni angioma. Riba i sur.
50

ut vrdili da je 19 pac ijenat a s malim s t ražnjim st rukt urnih promjena koje su imale resekc ije ogranič ena na epilept ogenic zone u t emporalnog režnja, s amo 2 pos t aje oduzimanje besplat no. Epilept ogenic zona je vjerojat no da ć e bit i izravna posljedic a st rukt urnih lezija,
157

i s t oga kirurgija epilepsije t reba uključ it i eks c izija lezije st rukt urne god je t o moguć e.

Lesionectomy
Pac ijent i č est o post aju oduz imanje besplat no, ili imaju pad u z arobljavanju f rekvenc iji, nakon jednost avnog lesionec t omy. 2 2 , 6 1 Nadalje, st rukt urni ut jec aj lezije č ini s e da su reverz ibilni u nekih bolesnika nakon lesionec t omy, t ako da pret hodno epilept ogenic kora je bez elekt rič ne akt ivnost i . 1 5 7 Osim t oga, F alc oner i s ur. 4 7 pokazalo je da č ak i kada su EEG abnormalnost i ost aju nakon s t rukt uralne lezije uklonje na, klinič ka napadaji č est o ne us t raju. Ist raž ivanja i Casazz a s ur. 1 7 i Zevgaridis sur. 1 7 1 nije našao da dodat na eksc izija Hemos iderin umrljan t kiva oko kavernoz nog angioma poboljšanom oduzimanje s lobode u usporedbi s resekc ija lezije sama. Goldringa s ur. , 5 5 u st udiji vrednujuć i kirurški ishod 20 boles nika podvrgnut ih sljepooč nom režnju lesionec t omy uglavnom za low- grade t umora, pokaz alo je da samo jedan pac ijent i dalje imat i dugoroč ne poslijeoperac ijskih napadaja. Awad sur. p e t ut vrđeno da 79% pac ijenat a je po st ao oduzimanje bes plat no kada epilept ogenic kora je pot puno resec t ed bez obz ira na st rukt urne lez ije, u usporedbi s 90% nakon les ionec t omy sa ma, bez obzira na pot puni odst ranjenja epilept ogenic moždanog t kiva. Alt ernat iva st andardnom neurokirurškog lesionec t omy je s t ereot ac t ic lesionec t omy. T o je posebno korist an u s manjenju morbidit et a u boles nika s duboko ukorijenjenim unut ar aksijalnih lez ija i lezije prodrijet i u funkc ionalnom kort eks u. 2 , 2 5 , 7 8 Casc ino sur. 2 5 ot krili da 74% od 23 pac ijenat a koji su bili podvrgnut i St ereot ac t ic lesionec t omy imali z nač ajno smanjenje u oduzimanje akt ivnos t , s pet pac ijenat a u st anju prekinut i ant iepilept ike.

Ta blic a 3 Rezultati kirurškog se riji bole snika podv rgnutih le sione c tom y sa mo

Studija (re f. )

Strukturni le zija

Broj sluč a je v a

Nasta v ak

Oduzim anje be spla tno (% )

al- Rodhan sur. 1992
2

Mješ ovit i lezije

30

24- 66 mj

50

Awad sur. 1991

5

Mješ ovit i lezije

18

20- 114 mj

94

Baumann i sur. 2006
9

Kavernozan angiomas

14

12- 36 mj

77

Casc ino 1990

8

Mješ ovit i lezije

30

3- 46 mj

53

F ried i sur. 1994

Glija t umora

54

> 12 mj

85

52 ,

(medijan, 46 mj)

Giulioni sur. 2006
53

Gangliogliomas

21

1, 25- 10 god

67

Goldringa sur. 1986
55

Mješ ovit i lezije

35

12- 120 mj

82

Kalyan- Raman i Olivero 1987
77

Ganglioglioma

8

30- 84 mj

50

Murphy 1985

104

AVM

20

2- 36 god

55

Srebro i s ur. 1.991
136

Ganglioglioma

14

1- 19 god

50

AVM, art eriovenskim malf ormac ija.
a

samo bolesnic i s komplet nom lezije eksc izijom s u uključ eni.

Ta blic a 4. Re zulta ti kirurškog se rije uključ uju bolesnika podv rgnutih re se kc ija e pileptoge nic kore

Studija (re f. )

Strukturni le zija

Broj sluč a jev a

F ollow- up (MO)

Oduzim a nje bespla tno (% )

Awad sur. 1991

5

Mješovit i lezije

6

20- 114

83

Baumann i sur. 2006
9

Kavernozan angiomas

17

12- 36

65

Daumas- Duport sur. 1988
35

DNET

37

12- 216

81

Est es s ur. 1988

45

Mješovit i lezije

11

6- 72

82

Jooma sur. 1995
75

Mješovit i lezije

14

12- 84

93

Nakasat o sur. 1992
105

Gliom

11

12- 348

64

Rasmus sen 1975
128

Mješovit i lezije

261

NS

47

Wyllie sur. 1987
165

Mješovit i lezije

6

12- 42

83

Y eh sur. 1.990
167

AVM

27

24- 72

78

AVM, art erivenous malf romat ion; DNET ; dys embryoplast ic ne uropeit helial t umora.

Nažalos t , nekoliko st udija iz ravno su u odnosu lesionec t omy s više opsežnog epileps ije operac ije. Awa d sur. 5 z aključ io da nema znač ajne razlike u zarobljavanju bez ishodu između boles nika koji su bili podvrgnut i jednost avan lezije uklanjanje i onih koji su podvrgnut i operac iji usmjerena na uklanjanje epilept ogenic zoni ( T ablic e 3 i 4 ). Weber et al. 1 5 7 koris t i met a- analize usporedit i st udije iz vješt ajne rezult at e jednost avnog lesione c t omy s onima iz vješ t ajnog više opsežnog epileps ije operac ije, i ot krili da više pac ijenat a su oduzimanje slobodne 2 godine nakon "napadaja operac ije" nego nakon lesionec t omy. T ablic e 3 i 4 usporedit e oda brane st udije iz vješt avaju post surgic al ishod u bolesnika podvrgnut ih les ionec t omy s ami i oni prolaze kroz operac iju koja uključ uje resekc iju na epilept ogenic kort eksu. P. 2518

Liječenje i Ishod za različite lezije
Tumori
St ariji AED, uključ ujuć i f enit oin, karbamazepin i f enobarbit on, s u iz vijest ili da proizvode više idios inkrazijski uč inke u bolesnika s t umorima mo zga nego u opć oj populac iji epilepsije. 1 3 0 T i ant ikonvulzivi induc irat i enzime c it okroma P450, i t o st oga je predložio da se miješat i s drugim obič no korist e drogu i poveć at i kemot erapijsko sredst vo razmak. 1 5 2 Već ina moždani t umori smat raju za kirurške res ekc ije. U 51 bolesnika koji su operirane na Klinic i Mayo za f armakorezist ent ne epileps ije uz rokovane nekvalit et an ne oplazmi, 66% s u dones ena oduzimanje slobodno i 88% doživjeli z nač ajno smanjenje u zarobljavanju frekvenc iji.
87 15

Le

Blanc i Rasmus sen izvijest io da je od 171 bolesnika s ast roc it omi i druge low - grade moždani t umori liječ e t umora resekc ije i eksc iz ija epilept ogenic kort eksa, 41% su donesena pljenidbi slobodno i 70% imali barem znač ajno smanjenje u zarobljavanju f rekvenc ije. Već ina pac ijenat a u ovoj st udiji je t akođer ima o post operat ivnu radiot erapiju, a t o je nedokazanom korist , međut im, u bolesnika s low - grade gliomi u kojima pot puna resekc ija t umora je post ignut im i o pć enit o rezervirana za sluč ajeve t umora. 1 0 1 U bolesnika s neoperabilnim gliomi , radiot erapija s ama, nakon biops ije konformac iju pat ološkog dijagnoze, može dovest i do znač a jnog smanjenja u zarobljavanju frekvenc ije, kod nekih pac ijenat a se pruženih oduzimanje besplat no.
55 , 131 46 92

Cijela resekc ija meningeoma je obič no ljekovit o. post ić i oduzimanje slobode u do 63% bolesnika.

Kirurška eksc izija meningeoma mogu pac ijenat a s ganglioma s opć enit o imaju

dobru prognoz u pos t surgic al s obzirom na napadajima, i Ot s ubo s ur. 1 1 8 ut vrdili da 22 25 kirurški liječ ene su djec a ili oduzimanje besplat no ili je imao> 50% smanjenje napadaja. U nizu od 29 odras lih i pedijat rijskih bolesnika dož ivljava t vrdoglav napa daje povezane s gangliogliomas, IM i sur. 6 9 izvijest io da je 76% bili izvedeni oduzimanje slobodno i 59% u pot punost i je prest ala Ant iepilept ic i lijekovi nakon kirurškog liječ enja. Zrač enje je obič no rez ervirana za bolesnike s pos t surgic al t umora, ili rijet ke pac ijent a s anaplas t ič nim ganglioma.
74

Cijela kirurški je obič no ljekovit o za DNET s, ​a odlič an rezult at s

obzirom na napadajima mogu se oč ekivat i ​u oko 90% boles nika. 3 5 Chan sur. 2 7 pokazala da vremens ke lobekt omije z a DNET s znat no je bolje povez ana s napadajima s lobode nego je les ionec t omy (83% Engel klase 1). S druge st rane, međut im, samo 10% bolesnika s glioblast omas i drugih agresivnih zloć udnih lezija post at i oduzimanje besplat no post operat ivno.
128

P. 2519

Poremećaji kortikalnog razvoja
Post oje neki dokazi da je žarišna DCD imaju loš iju ishod nakon epilepsije operac ije od drugih les ional t ipova, sa s amo dva od 26 pac ijenat a iz vijest ila Andermann i Palmini 3 , 1 1 9 pos t aje napadaja slobodnih i 9 ima> 90% smanjenje u zarobljavanju frekvenc ije. Našli su dobru korelac iju između rezult at a i visini lez ije uklonjen. Sisodiya sur. 1 3 7 je pokazao da je u 15 od 18 bolesnika s F CD, abnormalno st i u dist ribuc iji sive i bijele t vari subkort ikalnih svezaka proširit i iz van marginama lezija kao vizualiz irat i na MRI. Dakle, oč it o pogorš ava is hod u boles nika s žarišnom DCD mož e bit i posljedic a lezija č est o s e opš irniji od regije kirurškog zahva t a. Još nedavno, drugi aut ori navode bolje post surgic al rez ult at e, s Kral i s ur. 8 3 nalaz da je 38 od 53 pac ijenat a s žarišnom kort ikalne displazije , koji je imao kort ikalne resekc ije post ao oduzimanje besplat no post operat ivno; slič no dobar ishod je pronašao Hong s ur.
65

Vaskularni Malformacije
Art eriovenskim malf ormac ije su povezani sa znač ajnim c jeloživot no riz ikom krvarenja i znač a jan rizik pobola i smrt nost i;. Prevenc ije ove komplikac ija je najč ešć i pokazat elj za kirurškog zahvat a u t ih bolesnika 1 6 Djelot vornost operac ije u liječ enju na padaja povezanih s AVMs je više kont roverzna . Broj ranijih aut ora prijavit i razoč aravajuć e rezult at e, s nekim č ak i nalaz je poras t u z arobljavanju f rekvenc iji post operat ivno. 3 3 , 1 0 4 , 1 2 0 Najnovija kirurški serije, međut im, ot krili su da mnogi pac ijent i s AVMs imat i dobar post operat ivni ishod s obzirom na napadajima . 3 8 , 6 4 , 1 2 3 , 1 5 0 , 1 6 7 , 1 6 9 Dodic k sur. 3 8 ut vrdili da t ri č et vrt ine boles nika s epilepsijom srednje do vas kularne malf ormac ije s u oduz imanje besplat na nakon lez ije resekc ije , a već ina preost alih pac ijenat a imala je znač ajno smanjenje u zarobljavanju f rekvenc ije. Y eh sur. 1 6 9 ut vrdio da nekoliko č imbenika povezana s ishodo m, uključ ujuć i dob u zarobljavanju poč et ka, t rajanje napadaja, mjest o lezije i kort ikalne eks c izija epilept ogenic zone. Radiosurgery je prihvać en t ret ma n mjera za AVMs nije pogodno za kirurške resekc ije i uglavnom rezerviran za lezija <3 c m u velič ini. U sluč ajevima t eških napadaja izazvanih kavernozan hemangioma, Cohen i sur. 2 9 zalagao les ionec t omy s amo za pac ijent e koji imaju manje preoperat ivna napadaje i krać e oduzimanje povijes t i (<1 godine), ali je poveć an maržu od res ekc ije za bolesnika s duljim zarobljavanju povijes t i ili č ešć im napadajima. U sluč ajevima dual pat olo gije, međut im, lesionec t omy nije rezult iralo oduz imanje kont role, a naknadno resekc ija mezijalni vremenit im st rukt urama pot rebno je post ić i z adovoljavajuć i rezult at .
17 , 24 , 90

Neurocysticercosis
Pac ijent i s nea kt ivnom kalc if ic irane neuroc yst ic erc osis obič no može adekvat no kont rolirat i na st andardnom monot erapija za već inu lokaliz ac iju vez ane epilepsije, na primjer, s karbamazepin ili fenit oin. Međut im, Del Brut t o sur. 3 7 ut vrdili da oduz imanje kont role znač ajno je poboljšana u bolesnika s akt ivnom neuroc yst ic erc osis po ist odobnog liječ enja s ant ic yst ic erc al lijekova (praz iquant el ili albendaz ole), s 83% t akvih bolesnika preost alih oduzimanje besplat no u usporedbi sa samo 26% onih koji s u t ret irani s ant iepilept ike sama. U boles nika s višest rukim c ist a, porasla je z apljena i neuroloških znakova može raz vit i ubrzo nakon poč et ka ant ic ys t ic erc al lijekova kao rez ult at int enzivne upalne reakc ije na umiruć e c yst ic erc i u okolic i mozga. Coadminist rat ion kort iko- st eroide mož e smanjit i ovu komplikac iju.
36

Povremeno, velike c ist e uzro kuju z nač ajan Mass Eff ec t može zaht ijevat i kirurš ko uklanjanje (vidi t akođer poglavlje 265 ).

Dugoročne prognoze
Kada napadi budu adekvat no kont rolirat i s ant iepilept ike, pac ijent i obič no moraju nast avit i da ih se na neodređeno vrijeme. Ponavljanje napadaja ć e se pojavit i u već ine bolesnika o povlač enju ant iepilept ike, jer oni samo pot iskuju napadaje, dok je t emeljni epilept o genic lez ija os t aje nepromijenjena. Nakon epilepsije operac ije, pac ijent i koji imaju diskret ne st rukt uralne lezije (uključ ujuć i mezijalnoj t emporalnom s klerozom) imaju bolji dugoroč ni ishod s obzirom na napadajima od onih koji t o ne č ine.
44

ranije st udija Berković sur.

12

korist eć i akt uarske analize za proc je nu

is hoda na 60 mjesec i u 135 kirurški liječ enih bolesnika s T LE ot krili da 69% boles nika s st ranog t kiva lezije na preoperat ivne MRI imao pos t operat ivnih napadaja, u usporedbi s 50% onih s hipokampusa skleroze i 21% onih s normalnim nalazima na MR. U novijoj publikac iji ist oj skupini proc jene dugoroč nog ishoda, 328 bolesnika je uč injena t emporalno g lobekt omije t ijekom 20- godiš njeg razdoblja. 9 8 Ova st udija je izvijes t io da je 59, 6% od les ional bolesnika post iže oduzimanje s lobode na 10 godina, s a 47% bolesnika s hipokampusa skleroz a post izanje ist e u t om vremenskom periodu. Skupina bez vidljivog oš t eć enja na preoperat ivnom s t udija uč inio najslabije, s 18, 2% post iz anje oduz imanje slobode, na 10godiš njeg prać enja. Ovi rez ult at i s u pot vrđeni drugim st udijama.
40 , 170

Tumori
Kao št o je pret hodno objašnjeno, t umori koji nast aju u kronič nom epilepsijom s u obič no nis kog st upnja i polako ras t e. U bolesnika s gliomi u kojima napadaji su jedini klinič ka manifes t ac ija, klinič ki t ijek t endenc iju da se više dugot rajan i lijen nego u drugim pac ijent ima s gliomi, i preživljavanje za 10 do 20 godina nije neuobič ajeno. 1 2 4 , 1 3 4 , ovisno o razredu, boles nika s oligodendrogliomas su izvije st ili kao pokaz ujuć i 5- godišnje prež ivljavanje 73% i 10- go dišnje preživljavanje od 49%, 5 9 s medijanom opst a nak t renut ku 11, 6 godina. 1 1 6 Sveukupno, bolesnic i s gangliogliomas imaju bolju prognoz u z a dugoroč ni opst anak nego one s his t ološki s lič ni ast roc it omi ili mješovit a glija t umora, ali gangliogliomas nas t ale u s redini može bit i agres ivniji, a povezani su s lošijim prognozom.
74

Serijski MRI je obavez no s lijedit i bolesnika s nekvalit et an t umora kod kojih operac ija nije iz vrše na, a pojava t akvih lezija može ost at i iznimno konst ant a na ponovljenim ispit ima t ijekom vremena. 5 5 , 1 4 0 poveć anje u velič ini, Mass Ef fec t , ili st upanj kont rast poboljš anje lez ije ili razvoj okolnih mož dani edem, međut im, sugerira t rans formac iju na višoj ra zreda t umora. Serijski MRI je t akođer obvez na u sljedeć im pac ijenat a koji su imali operac iju zbog rec idiva t umora može bit i pokaz at elj za daljnje liječ enje, kao št o su zrač enje. T umor rec idiva t akođer može bit i predložen po povrat ku napadaja u bolesnika koji s u u poč et ku dones ena pljenidbi slobodan nakon operac ije.
101

Poremećaji kortikalnog razvoja
Već ina bolesnika s DCD u lit erat uri imali medic ins ki t vrdoglav napadaja, ali t o je vjerojat no odraz barem u dijelu odabira prist ranost jer su got ovo sve ove s erije su iz velikih c ent ara epilepsijom pre poruke. 3 Novija is t raživanja pokazuju da kod pac ijenat a s žarišna kort ikalna dis plazija, do 72% može bit i P. 2520 donio oduzimanje s lobodnog epilepsije operac ije.
84

Rut inski, st udije ispit ivale ishod liječ enja
7 , 133 , 143

od same prijavljuju niže st ope oduzimanja s lobode, u rasponu od 24% do 54%.

Vaskularni Malformacije
Crawf ord i sur. , 3 2 u dugoroč ni f ollow - up st udija 217 pac ijenat a s unoperat ed AVMs, ut vrdili da oni bez povijest i krvarenja u kojima epilepsija je prima rna klinič ka manif est ac ija ima neš t o manju dugoroč ni rizik za krvarenje od drugih boles nic i s AVMs (30% nas pram 42% na 20 godina). Ako je povijest krvarenja, međut im, riz ik za daljnje krvarenje pov eć an na 51% na 20 godina. Od pac ijenat a u ovoj st udiji koja je imala krvarenje t ijekom perioda prać enja, 25% ih je umrlo kao rez ult at t og krvarenja. Riz ik za moždanog krvarenja s kavernozan hemangioma je manji od onoga za AVMs, ali je izvijest ila da s e javljaju u 10% do 30% bolesnika.
49

Hoh i sur. 6 4 pokazala da je u AVMs liječ enih put em mult idisc iplinarnog prist upa, krat ko oduzimanje povijest i, konvulzije poveza ne s int rakranijs ki krvarenje, generalizirani t onič koc lonic napadajima, duboke i st ražnje jame AVMs, i kirurške resekc ije i pot pune AVM poniš t enja bili povezani s Engel klase 1 oduzimanje f rekvenc ija is hod. T horpe i sur. 1 5 0 je ut vrdio da više napadaja i s iromašnih neurološki ishod post operat ivno su neovisni č imbenic i predikt ivne od uč es t alost post operat ivnih napadaja.

Neurocysticercosis
Unat o č č injenic i da je izvrsna kont rola napadaja obič no je dobiven s ant iepilepsijski i

ant ic yst ic erc al lijekova, ost varenje dugoroč nog oduzimanje bez države, bez t erapije je t eško. Del Brut t o sur. 3 7 ut vrdili da 16 od 21 bolesnika s epileps ijom i neuroc yst ic erc osis koji je bio oduzimanje besplat no za 2 godine, a uzimajuć i a nt iepilept ike pogoršalo kada je droga bila povuč ena.

Sažetak i zaključci
Od s vih bolesnika koji su podvrgnut i operac iji z a kronič ne f armakorezist ent ne epileps ije, 30% imat i diskret na s t rukt uralnu leziju. Post oji jaka veza između mjest u epilept ogenesis i epilept ogenic zone. Zajednič ki s t rukt urne lezije uključ uju nekvalit et an neoplazme, vaskularnih malformac ija, i poremeć aji kort ikalnog razvoja. Cyst ic erc osis i t uberc ulomas s ve se vidi u razvijenim z emljama, a oni su još uvijek prevladava uzrok epilepsije u endemskim područ jima. Pat ofiziologija lesional epileps ije je neizvjesna, ali broj objašnjenja su predložene, t e mehanizmi mogu razlikovat i za različ it e vrst e les ional. Magnet ska rezonanc ija je najos jet ljiviji i spec if ič ne ist raga u ot krivanju st rukt uralnih promjena. Proc jena za operac iju uključ uje pažljivu klinič ku proc je nu, st rukt urnu neuroprikazivanja i video- EEG u s vih bo lesnika. Int rakranijs kog nadzor, f unkc ionalno neuroimaging, a Int rao perac ijska Neurof iziološke t ehnike mož e bit i korist an u nekim sluč ajevima. Epilepsija kirurgija je t ret man iz bora za t vrdoglav parc ijalnih napadaja iz azvanih žarišnih st rukt urnih pro mjena. U već ini prijavljenih serije, više od 50% pac ijenat a su donesena oduzimanje besplat no. T o je sporno da li resekc ija epilept ogenic kore pored st rukt uralne lez ije je pot rebno za opt imalno oduzimanje kont role. St ereot ac t ic lesionec t omy je korisna t ehnika za smanjenje pobola s duboko ukorijenje nim lezija i onih koji uključ uje rječ it o kort e ks.

Reference
1. Adams C, Hw ang PA, Gilday DL, et al. Usporedba SPECT , EEG, MR, i pat ologije u djelomič nom epilepsije. Pedijat r ijska neurologija. 1992; 8:97- 103.

2. Al- Rodhan NR, Kelly PJ, Casc ino GD, et al. Kirurški is hod u rač unalu pomagao St ereot ac t ic res ekc iju unut ar aksijalnih c erebralnih lez ija z a djelomič nu epilepsije. St er eot ac t F unc t Ne urosur g. 1992; 58:172- 177.

3. Andermann F , Palmini AL. Migrac ija neurona poremeć aji, kvrgav skleroze i St urgeWeber sindrom. U: Lüders H, ur. Epileps ija kirur giju.. New Y ork: Raven Press, 1991:203211.

4. Armst rong DD. Neuropat ologija od epilepsije t empora lnog režnja. J Ne uropat ho l Ekspert Neurol. 1993; 52:433- 443.

5. Awad IA, Rosenf ield J, Ahl H, i sur. F armakorezist ent ne epilepsije i st rukt uralne lezije moz ga: mapiranje, resekc ija st rat egije i oduz imanje ishod Epilepsia.. 1991 (32) :179- 186.

6. Babb T L, Brown WJ. Pat olo ški nalaz u epilepsije. U: Engel J Jr., ur. Kirur ško liječ enje od epilepsije. . New Y ork: Raven Pres s, 1987:511- 540.

7. Bas t T , Ramant ani G, Seit z, i s ur. Žariš na kort ikalne displaz ije: preva lenc ija, klinič ka prezent ac ija i epilepsije u djec e i odraslih Ac t a Neur ol s kand. . 2006; 113 (2) :72- 81.

8. Bat eman DE, JA Hardy, Mc Dermot t JR, i sur. Amino kiseline neurot ransmit er razine u gliomi i njihov odnos prema uč est alos t i epileps ije. Neurol Res. 1988; 10:112- 114.

9. Baumann CR, Sc huknec ht B, Lo Russ o G, et al. Oduzimanje ishod nakon resekc ije kavernoznih malf ormac ija je bolje kada okružuje Hemosiderin- st ained mo zak t akođer je

uklonjena. Epilepsia. 2006; 47 (3) :563- 566.

10. Berger MS, Ghat an S, Geyer JR, i sur. Oduzimanje ishod u djec e s t umorima hemis fernih i pridružene t vrdoglav epileps ije: uloga uklanjanje t umora u kombinac iji s napadajima žarišt ima resekc ije Paediat r Neurosur g. . 1991; 17:185- 191.

11. Berger MS, Kinc aid J, Ojemann GA, et al. Mozak t ehnike mapiranja kako bi se poveć ala res ekc ije, s igurnos t i kont rolu napadaja u djec e s t umorima mozga. Neurokirurgiju. 1989; 25:786- 792.

12. Berković SF , Mc Int osh AM, Kalnins RM, et al. Preoperac ijski MR predviđa isho d vremenske lobekt omije:. Akt uars ka analiza neurologiju. 1995; 45:1358- 1363.

13. Blume WT , Girvin JP, Kauf mann UZP. Djet injst vo t umori mozga preds t avljajuć i se kao kronič nih, ne kont roliranim oduzimanje poremeć aja. Ann Neur ol. 1982; 12:538- 541.

14. Blagodat PA, Williamson P D, F ried sam, et al. Int rakranijalne, int raaxial, prost or okupat ors ke lezije u boles nika s t vrdoglav parc ijalnih napadaja: anat omoc linc ial, Neurops ihologijska i kirurški korelac ije Epilepsia. . 1991; 32:467- 476.

15. Brit t on JW, Casc ino GD, Sharbrough F W, e t al. Low - grade glijalne neoplazme i t vrdoglav djelomič na epileps ija: uč inkovit ost kirurškog liječ enja Epilepsia.. 1994; 35:1130- 1135.

16. Brown RD Jr., Wieberg uč init i, F orbes G. prirodna povijes t rupt ured int rakranijskih art eriovenskim malf ormac ijama. J Neurosur g. 1988; 68:352- 357.

17. Casaz za M, Broggi G, F ranzini, et al. Suprat ent orial kavernozan angiomas i epilept ič ki napadaji: preoperat ivne t eč aj i post o perat ivnih ishod neurokirur gije.. 1996; 39 (1) :2632; rasprava, 32- 34.

18. Casc ino GD. Epileps ije i t umora mozga: implikac ije za liječ enje Epilepsia. . 1990; 31 (Suppl 3): S37- S44.

19. Casc ino GD. Koment ar: kako je neuroprikaz ivanja bolju skrb o pac ijent u Epilepsia?. 1994, 35: S103- S107.

20. Casc ino GD. St rukt urne neuroimaging u djelomič nom epilepsije. Neur osurg Clin Nort h Am . 1995; 6:455- 464.

21. Casc ino GD, blagodat PAJM, Riba DR. Kirurški ot klonit i lesional sindromi. U: Engel J Jr. , ur. Kir urško liječ enje od epilepsije, 2. ed. . New Y ork: Raven Pres s, 1993:77- 86.

22. Casc ino GD, Hirsc horn KA, Jac k CR, et al. Gadolinij- DT PA poboljšane MR u neukrot ivo g djelomič nog epileps iju. Neurologiju. 1989; 39:1115- 1118.

23. Casc ino GD, Jac k CR, Parisi JE, et al. MR u pres urgic al proc jeni bolesnika s f ront alnog režnja epilepsije i djec e s epileps ijom t emporalnog režnja:. Pat ološ ki korelac ije i prognost ič ki znač aj epilepsije Res. 1992; 11:51- 59.

24. Casc ino GD, Jac k CR, Parisi JE, et al. Operat ivna st rat egija u bolesnika s MRident ific irani dual pat ologije i t emporalnog režnja epileps ije. Epilepsije Rez. 1993 (14)

:175- 182.

25. Casc ino GD, Kelly PJ, Sharbrough F W, et al. Dugot rajno prać enje st ereot ac t ic lesionec t omy u djelomič nom epilepsije:. Predikt ivni č imbenic i i elekt roenc ef alogra fije rezult at i Epilepsia. 1992; 33 (4) :639- 644.

26. Cendes F , Cook MJ, Wat son C, i sur. Uč est alost i karakt erist ike dvojnog pat ologije u bolesnika s les ional epilepsiju. Neur ologiju. 1995; 45:2058- 2064.

27. Chan CH, Bit t ar RG, Davis GA, et al. Dugot rajna oduz imanje ishod nakon operac ije za dysembryoplas t ic neuroepit elijalni t umora. J Neur osurg. 2006; 104 (1) :62- 69.

28. Brada HW, Hazel JJ, Kim T H, i sur. Oligodendrogliomas :. Sam, klinič ka s t udija mož danih oligodendrogliomas Rak. 1980; 45:1458- 1466.

29. Cohen DS, Zubay GP, Goodman RR. Oduz imanje ishod nakon lesionec t omy za kavernoznih malf ormac ija. J Neurosur g. 1995; 83 (2) :237- 242.

30. Komisija o razvrst avanju i t erminologija Međunarodne lige prot iv epilepsije. Prijedlog za revidirane klasif ikac ije epilepsija i epilept ič kih sindroma. Epilepsia. 1989; 30:389- 399. P. 2521 31. Cook M, St evens JM. Imaging u epilepsije. U: Hopkins, Shorvon S, Casc ino G, ur. epilepsija, 2. ed. . Lo ndon: Chapman & Hall, 1995:143- 169.

32. Crawf ord PM, Zapad CR, Chadw ic k DW, i sur. Art eriovenskim malf ormac ije mozga:. Prirodne povijest i u unoperat ed boles nika J Neurol Neuros urg psihijat rije. 1986, 49 (1) :1- 10.

33. Crawf ord PM, Zapad CR, Shaw MDM, et al. Cerebralna art eriovenskim malf ormac ijama i epilepsije: č imbenic i u razvo ju epileps ija Epilepsia. . 1986; 27:270- 275.

34. Curling OD Jr. , Kelly DL Jr., Elst er AD, i sur. Analiza prirodne povijes t i kavernoznog angioma. J Neurosur g. 1991; 75:702- 708.

35. Daumas - Duport C, Sc heit hauer BW, Chodkiewic z JP sur. Dysembryoplast ic neuroepit elijalni t umor: kirurški izlječ iv t umor mladih bolesnika s t vrdoglav parc ijalnih napadaja neurokir urgiju. . 1988; 23:545- 556.

. 36 Davis LE, Kornf eld M. Neuroc yst ic erc os is: neurološka, ​p at ološko, dijagnos t ič ke i t erapijske as pekt e Eur Neurol.. 1991; 31:229- 240.

37. Del Brut t o OH, Sant ibanez R, Noboa CA, et al. Epilepsija zbog neuroc yst ic erc os is: analiza 203 bolesnika neur ologiju. . 1992; 42:389- 392.

38. Dodic k DW, Casc ino GD, Meyer F B. Vaskularne malf ormac ije i t vrdoglav epilepsija: Ishod nakon kirurškog liječ enja May o Clin Pr oc .. 1994; 69:741- 745.

39. Drake J, Hof f man HJ, Kobayas hi J, et al. Kirurš ko liječ enje djec e s epilepsijom t emporalnog režnja i masovnih lezije. Neurokir urgiju. 1987; 21:792- 797.

40. Eliashiv SD, Dew ar S, Wainw right sam, et al. Dugot rajna prać enja nakon t emporalnog režnja resekc ije z a lez ija povez anih s kronič nim napadaja. Neurologiju. 1997; 48 (5) :1383- 1388; Isprava k, neur ologiju. 1997, 49 (3): 904.

41. Engel J Jr. Os novni mehanizmi epilepsije. U: Engel J Jr. , ed Napadaji i epilepsija. . Philadelphia: F A Davis; 1989:71- 111.

42. Engel J Jr. , Kuhl D, Phelps M. int erikt alnog moždani met abo lizam glukoz e u djelomič nom epilepsije i njego v odnos s EEG promjene. Ann Neurol. 1982; 12:510- 517.

43. Engel J Jr. , Shew mon DA. Pregled: t ko t reba smat rat i kirurški kandidat Kirurš ko Pat ologija ž iv č anog sust av a i njegov e obloge?. New Y ork: Churc hill Livings t one, 1991:2326.

44. Engel J Jr. , Van Ness P, Ras mussen je T , i sur. Ishod s obz irom na epilept ič nih napadaja. U: Engel J, ur. Kirurško liječ enje od epilepsije. . New Y ork: Raven Pres s, 1993:609- 621.

45. Es t es ML, Morris HH t reć i, Luders H, i s ur. Kirurgija za farmakorez ist ent ne epilepsije. Klinič ka korelira u 60 sluč ajev a. Clev e Clin J Med. 1988; 55 (5) :441- 447.

46. ​E t t inger AB. St rukt urni uzroc i epilepsije: t umori, c ist e, moždani udar, i vaskularne malf ormac ije Neurol Clin. . 1994; 12:41- 56.

47. F alc oner MA, voz ač MV, Seraf et inides EA. Sljepooč nom rež nju epilepsiju zbog dalekih lezija. Mozga. 1962; 85:521- 534.

48. F alc oner MA, Seraf et inides EA. F ollow- up st udija operac ije u epilepsije t emporalnog režnja. J Neur ol Neur osurg Ps ihijat r ija. 1963; 26:154- 165.

49. Poljoprivrednik JP Cosgrove JR, Villemure JG, et al. Unut armoždano kavernozan angiomas . Neurologije. 1988; 38:1699- 1704.

. 50 Riba MD, Andermann F , Olivier A. Složeni parc ijalni napada ji i mali s t ražnji t emporalna ili izvanvremens kog st rukt uralne lez ije: kirurš ko liječ enje neur ologiju. . 1991; 41:17811784.

51. F ried sam, Kim JH, Spenc er DD. Hipokampus a pat ologije u boles nika s MR- ident if ic irani dvojno pat ologije i sljepooč nom režnju epilepsiju. J Neurosur g. 1992 (76) :735- 740.

52. F ried sam, Kim JH, Spenc er DD. Limbič ki i neoc ort ic al gliomi povezane s t vrdoglav napadaja: različ it a klinič kopat ološka grupa neurokir urgije. . 1994; 34 (5) :815- 823; rasprava, 23- 24.

53. Giulioni M, Garde lla E, Rubboli G, et al. Lesionec t omy u epilept ogenic gangliogliomas: oduzimanje is hod i kirurški rezult at i J Clin Neurosc i. . 2006; 13 (5) :529- 535.

54. Goldringa S, Gregorie E. Kirurško liječ enje epilepsije pomoć u epiduralne snimke na lokalizirat i oduzimanje f okus. J Neurosur g. 1984; 60:457- 466.

55. Goldringa S, Ric h RM, Pic ker S. Iskust vo s gliomi u bolesnika s kronič nim epilept ič kih

napadaja. Clin Neuros urg. 1986; 33:15- 42.

56. Gulat i P, Jena, T ripat hi RP, et al. Magnet s ka rez onanc ija u djet injs t vu epilepsije. Indijski Pediat r. 1991; 28:761- 765.

57. Hauser WA. Zapljena poremeć aji: se s godinama mijenjaju Epilepsia. . 1992; 33 (Suppl 4): S6- S14.

58. Hauser WA, Kurland LT . Epidemiologija epilepsije u Roc hest eru, Minnesot a, 1935 kroz 1967. Epilepsia. 1975; 16:1- 16.

59. Henderson KH, Shaw EG. Randomizirane suđenja zrač enja u odraslih nekvalit et an gliomi. Sem in Radiat Onc ol. 2001; 11 (2) :145- 151.

60. Henry T R, Babb T L, Engel J Jr. , et al. Hipo kampusa neurona gubit ak i područ ne hypomet abolism u t e mporalnog režnja epilepsije. Ann Neur ol. 1994; 36:925- 927.

61. Hirsc h JF , Saint e Rose C, Pierre- Kahn, et al. Benigni ast roc yt ic i oligodendroc yt ic t umori moždanih polut ki u djec e. J Neur osurg. 1989; 70:568- 572.

62. Ho SS, Kuzniec ky RI, Gilliam F , i sur. Kongenit alna porenc ephaly i hipokampusa skle roza. Klinič ke znač ajke i epilept ič ki spekt ra. Neurologija. 1997; 49 (5) :1382- 1388.

63. Hof meist er C, St apf C, Hart mann, i sur. Demograf ske, morf ološ ke i klinič ka obilježja 1289 bolesnika s mož danim art eriovenskim malf ormac ijama. Moždanog udara. 2000; 31:1307- 1310.

64. Hoh BL, Chapman PH, Loeff ler JS, i sur. Rez ult at i mult imodalnost i t ret man za 141 bolesnika s moždanim art eriovenskim malf ormac ijama i zapljena:. Čimbenic i povez ani s napadajima uč est alost i i oduz imanje ishoda neurokirurgije. 2002; 51 (2) :303- 309.

65. Hong SC, Kang KS, SEO DW, i sur. Kirurš ko liječ enje t vrdoglav epilepsije prat nji kort ikalne displazije. J Neurosur g. 2000; 93 (5) :766- 773.

66 Horsley V. mozak operac ije f ra Me d J 1886;. .. 2:670- 675.

67. Hughes JR, Zak SM. EEG i klinič ki promjene u bolesnika s kronič nim napadaja povezanih s polako rast e t umora mozga. Ar c h Neur ol. 1987; 44:540- 543.

68. Iida K, Ot subo H, Arit a K, et al. Kort ikalni resekc ija s elec t roc ort ic ography z a neukrot ivog porenc ephaly vezane djelomič ne epileps ije. Epileps ia. 2005; 46 (1) :76- 83.

69. Im SH, Chung CK, Cho BK, et al. Suprat ent orial ganglioglioma i epilepsija: post operat ivnih oduzimanje is hod J Neur o-Onc ol. . 2002; 57 (1) :59- 66.

70. Isla, Alvarez F , Gut ierrez M, et al. Gangliogliomas : klinič ka s t udija i evoluc ija J Neurosur g sc i. . 1991; 35:193- 197.

71. Jac k CR. Magnet ska rezonanc ija: neuroimaging i anat omija neuroprikaziv anja Clin Nort h Am . . 1995; 5:597- 622.

72. Jac kson GD. Nove t ehnike u magnet skom rezonanc om i epilepsije. Epilepsia. 1994, 35: S2- S13.

73. Jac kson JH. Lokaliz irani konvulzije iz t umora mozga. Mozga. 1882; 5:364- 374.

. 74 Johanns son JH, Rekat e HL, Roess mann U. Ganglioglioma:. Pat oloških i klinič kih korelac ija J Neurosur g. 1981; 54:58- 63.

75. Jooma R, Y eh HS, Privit era MD, et al. Lesionec t omy odnosu elec t rophysiologic ally vođena res ekc ije za t emporalnog režnja t umora manif est iraju s kompleksnim parc ijalnim napadajima. J Neurosur g. 1995; 83 (2) :231- 236.

76. Juhasz C, Chugani DC, Muzik O, et al. Alfa - met il- L- t ript of an PET det ekt ira epilept ogenic kort eks u djec e s epilepsijom t vrdoglav. Neur ologiju. 2003; 60 (6) :960968.

77. Kalyan- Raman UP, Olivero WC. Ganglioglioma: korelac ijsko klinič kopat ološka i radiološka st udija de set kirurški liječ enih sluč ajeva s fo llow- up neur okirur giju. . 1987; 20:428- 433.

78. Kelly PJ. Volumet rijske st ereot ac t ic kirurško liječ enje int ra- aks ijalnih lezija mozga mas ovnih. May o Clinic Pr oc . 1988; 63:1186- 1198.

79. Ket z E. t umori mozga i epilepsija. U: Vinke n PJ, Bruyn GW, ur. Prir uč nik za klinič ku neurologiju.. Amst erdam: Nort h- Holland, 1974:254- 269.

80. Kim JH. Pat ologija oduz imanje poremeć aja. Slikov nog pr ikaz iv anja Clin Nort h Am . 1995; 5:527- 545.

81. Kirkpat ric k PJ, Honavar M, Janot a sam, et al. Kont rola epilepsije t emporalnog režnja nakon hr bloka resekc ije t umora niskog st upnja. J Neurosur g. 1993 (78) :19- 25.

82. Kraemer DL, Awad IA. Vaskularne malf ormac ije i epilepsije:. Klinič ka razmat ra nja i osnovni mehanizmi Epilepsia. 1994, 35 (Suppl 6): S30- S43.

83. Kral T , Clusmann H, Blumc ke sam, et al. Ishod epileps ije operac ije u ž ariš noj kort ikalne displazije. J Neurol Neurosur g Psihijat rija. 2003; 74 (2) :183- 188.

84. Kral T , Clusmann H, Blumc ke sam, et al. Ishod epileps ije operac ije u ž ariš noj kort ikalne displazije. J Neurol Neurosur g Psihijat rija. 2003; 74 (2) :183- 188.

85. Kuz niec ky RI, Ca sc ino GD, Palmini, et al. St rukt urne neuro- imaging. U: Engel J Jr. , ur. Kirurško liječ enje od epilepsije, 2. ed. . New Y ork: Raven Press , 1993.

86 Lat c haw RE, Hu X. F unkc ionalna MR u proc jeni pac ijent a s djelomič nom epilepsije:.. F unkc ionalna lokalizac iju neuropr ikaziv anja. 1995; 5:683- 693.

87. Le Blanc F E, Ras muss en T . c erebralne konvulzije i t umor na mozgu. U: Vinken PJ, Bruyn GW, ur. Prir uč nik za klinič ku neur ologiju. . Amst erdam: Nort h- Holland, 1974:295301.

88. Le Blanc R, F eindel W, Et hier R. Epileps ija od c erebralne art eriovens kim malf ormac ijama. Mož e J Neur ol Sc i. 1983; 10:91- 95.

89. Le Blanc R, T ampieri D, Robit aille Y , et al. Kirurš ko liječ enje t vrdoglav epilepsije povezane s sc hizenc ephaly. Neurokirur giju. 1991; 29:421- 429.

90. Li LM, Cendes F , Andermann F , i sur. Kirurški is hod u bolesnika s epilepsijom i dual pat ologije. Moz ga. 1999 122 (Pt 5) :799- 805.

91. Li LM, Riba DR, Sisodioya SM, et al. Vis oka rezoluc ija rezonanc ija u odras lih osoba s djelomič nim ili sekundarno generalizirani epilepsije pohađaju t erc ijarno uput nic u jedinic u. J Neurol Neuros urg Psihijat rija. 1995; 59:384- 387.

92. Lieu AS, Howng SL. Int rakranijalne meningeoma i epilepsije: inc idenc ija, prognozi i ut jec ajni f akt ori epilepsije Res. . 2000; 38 (1) :45- 52.

93. Lindegaard KF , Mork SJ, Eide GE, et al. St at ist ič ka analiza klinič kopat ološka obiljež ja , radiot erapija, i ​o pst anak u 170 sluč ajeva oligo dendrogliom. J Neur osurg. 1987; 67:224230.

94. Luders H, Mali RP, Več era DS, et al. Koment ar: kronič ni int rakranijskih snimanje i st imulac ija subduralnih elekt roda. U: Engel J Jr. , ur. Kir urško liječ enje od epilepsije. . New Y ork: Raven Press , 1987:297- 321.

95. Lund M. Epilepsija u suradnji s int rakranijskog t umora. Ac t a Neurol skand. 1952; 81 (Suppl) :87- 106.

96. Mat t son RH, Cramer JA, Collins JF , et al. Usporedba c arbemazepine, f enobarbit ala, f enit oina, i primidon u parc ijalnim i sekundarno generalizirani t onič ko- c lonic napadaja. N Engl J Med. 1985; 313:145- 151.

97. Mc Cormic k WF . Pat ologija vaskularne ('art eriovenskim') malformac ija. J Neurosur g. 1966; 24:807- 816.

98. Mc Int osh AM, Kalnins RM, Mit c hell LA, et al. Vremensko lobekt omije:. Dugot rajno oduzimanje is hod, kas no rec idiva i riz ic i za oduzimanje rec idiva m ozga. 2004; 127:20182030. P. 2522 99. Medina MT , Rosas E, Rubino- Donnadieu F , i sur. Neuroc yst ic erc osis kao glavni uz rok epilepsije u Meks iku. Ar c h Int Med. 1990; 150:325- 327.

100. Meyer PT , Cort es- Blanc o, Pourdehnad M, et al. Int ermodalnos t i usporedbe oduzimanja f okusa lat eralizac ije u kompleks nim parc ijalnim napadajima. Eur J Nuc l med. 2001; 28 (10) :1529- 1540.

101. Morris HH III, Est es ML. T umori moz ga i kronič ne epilepsije. U: Wyllie E, ur. Liječ enje epilepsije:. Nač ela i praks a. Philadelphia: Lea & F ebiger; 1993:659- 665.

102. Morris HH III, Luders H, Hahn JF , et al. Neuropsys iologic al t ehnike kao pomoć kirurškog liječ enja primarnog t umora mozga. Ann Neurol. 1986; 19:559- 567.

103. Murphy MA, O'Brien T J, Morris K, et al. Mult imodalnost slike vođena kirurgija za liječ enje medic ins ki vat rost alne epilepsije. J Neur osurg. 2004; 100 (3) :452- 462.

104. Murphy MJ. Dugot rajno prać enje napadaja povezanih s mož danim art eriovenskim malf ormac ijama. Rezult at i t erapije. Arc h Neurol. 1985; 42:477- 479.

105. Nakas at o N, Levesque MF , Babb T L. Oduzimanje ishod nakon st andardnog vremenskog lobekt omije: kore lac ija s hipokampusa neurona gubit ka i ext rahippoc ampal pat ologije J Neur osurg. . 1992; 77 (2) :194- 200.

106. Nic klasi WJ, Browning ET . Met abolizma aminokiselina u glija s t anic ama: homeost at s ki regulac ija int ra- i izvanst anič ni miljea C- 6 glioma st anic a J Neuroc hem . . 1978; 30:955963.

107. O'Brien T J, Hic ks RJ, Ware R, et al. Korisnos t 3- dimenzionalni, velikih polje- of - view , nat rijev jodid krist alno t emeljen PET skener u pres urgic al proc jenu djelomič nog epilepsije . J Nuc l Med. 2001; 42 (8) :1158- 1165.

108. O'Brien T J, Kazemi NJ, Casc ino GD. Lokalizac ija vezane epilepsije zbog određenih promjena. U: Engel J Jr. , Pedley T A, ur. Epilepsija:. Sv eobuhv at na Udžbenik. Philadelphia: Lippinc ot t - Gavran; 1997:2433- 2446.

109. O'Brien T J, Kilpat ric k C, Murrie V, i sur. Sljepooč nom režnju epileps iju uzrokovana mez ijalnoj t emporalnom skleroz om i t emporalnih neoc ort ic al lezija. Mozga. 1996; 119:2133- 2141.

110. O'Brien T J, Newt on MR, Cook MJ, et al. Hipokampus a at rof ija nije glavna det erminant a regionalne hypo met abolism u t emporalnog režnja epilepsije. Epilepsia. 1997; 38:74- 80.

111. O'Brien T J, O'Connor MK, Mullan BP, et al. Oduzimanje ic t al SPECT c o- regist riran na MRI u djelomič nom epilepsije: opis i t ehnič ke validac ije met ode s fant omskim st rpljivi i st udija Nuc l Med kom u. . 1998; 19 (1) :31- 45.

112. O'Brien T J, t ako EL, Casc ino GD, et al. Oduzimanje SPECT c oregis t ered na MRI u Malf ormac ije kort ikalnog razvoja: lokalizac ija epilept ogenic zone u epilepsijom kirurgije kandidat a Epilepsia. . 2004; 45:367- 376.

113. O'Brien T J, t ako EL, Mullan BP, et al. Oduzimanje ic t al SPECT c o- regist riran na MRI poboljšava klinič ku korisnost SPECT u loc aliz ing kirurški pljenidbi f okus . Neurologiju. 1998; 50 (2) :445- 454.

114. O'Brien T J, t ako EL, Mullan BP, et al. Oduzimanje SPECT c o- regist riran na MRI poboljšava post ic t al SPECT lokalizac iju napadaja ž ariš t a. Neur ologiju. 1999; 52 (1) :137146.

115. O'Brien T J, t ako EL, Mullan BP, et al. Oduzimanje peri- ic t al SPECT je predikt ivni izvanvremens kog ishod operac ije epileps ije. Neurologiju. 2000; 55 (11) :1668- 1677.

116. Ohgaki H, Kleihues P. St anovništ vo- based st udije o inc ide nc iji, st ope preživ ljavanja i genet s ke promjene u ast roc yt ic i oligodendroglial gliomi. J Neuropat hol Ekspert Neur ol. 2005; 64 (6) :479- 489.

117. Ojemann LM, Ojemann GA, Bauggh- Brookman C. Št o je opt imalan opseg medic inske resekc ije u unut rašnjost i t emporalnog rež nja epilepsije? Epilepsia. 1986; 27:636.

118. Ot s ubo H, Hof f man HJ, Humphreys RP, et al. Ot krivanje i upravljanje gangliogliomas u djec e. Surg Neurol. 1992; 38 (5) :371- 378.

119. Palmini, Andermann F , Oliver, et al. F oc al neurons ki migrac ije poremeć aji i t vrdoglav djelomič na epileps ija:. St udija 30 pac ijenat a Ann Neuro l. 1991; 30:741- 749.

120. Parkins onova D, Bac hers G. art e riovens kim malf ormac ijama. Sažet a k 100 uzas t opnih suprat ent orial s luč ajevima. J Neurosur g. 1980; 53:285- 299.

121. Penf ield WS, Ja sper H. Epilepsija i f unkc ionalne anat om ije ljuds kog m ozga. Bost on: Lit t le, Brow n, 1954.

122. Peret t i P, Raybaud C, Dravet C, i sur. MR u djelomič nom epilepsije od djet injst va. J Neuror adiol. 1989; 16:308- 316.

123. Piepgras DG, Sundt T M, Ragoowansi AT , i sur. Oduzimanje ishod u bolesnika s kirurškim liječ enih moždanih art eriovenskim malf ormac ijama. J Neur osurg. 1993; 78:5- 11.

124. Piepmeier JM. Zapaž anja o t renut nom liječ enju nekvalit et an ast roc yt ic t umora mož danih polut ki. J Neurosur g. 1987; 67 (2) :177- 181.

125 Quesney L. izvanvremens kog epilepsija:. Klinič ka prezent ac ija, predoperat ivni EEG lokalizac ija i kirurški is hod Ac t a Neur ol skand Suppl. . 1992; 140:81- 94.

126. Radhakris hnan K, Casc ino GD. Kirurgija neoplast ič nih, krvož ilni i z araz nih masovnih lezija. U: Shorvon S, Dreifuss F , Riba D, et al, eds . Liječ enje epilepsije. . . Oxf ord: Blac kw ell Sc ienc e, 1996:649- 668.

127. Ras mussen T . kort ikalni eksc izija za medic inski vat rost alne kort ikalne epilepsije. U: P Harris, Maudsley C, ur. epilepsija. . Edinburgh: Churc hill Livingst one, 1974:227- 239.

128. Ras mussen T . kirurgija epilepsije povezane s t umorima mozga. U: purpura DP, Penry JK, Walt er RD, ur. Napredak u neurologiju:. Neur okirur ško Uprav a od epilepsije. New Y ork: Raven Press , 1975:227- 239.

129. Rengac hary SS. Int rakra nijskog paukove mreže i e pendymal c ist e. U: Wilkins RH, Rengac hary SS, ur. neur okir urgiju. . New Y ork: Mc Graw- Hill, 1985:2160- 2172.

. 130 Riva M. mozga t umors kih epilepsiju: ​p regled Neurol Sc i. . 2005; 26 (Suppl 1): S40S42.

. 131 Rossi GF , Sc errat i M, Roselli R. Epilept ogenic mož dani t umori niskog st upnja: uč inak int e rst ic ijske st ereot ac t ic z rač enja na napadajima Appl Neur ophy siol. . 1985; 48:127- 132.

132. Ruggieri P, Comair Y , Ross J, et al. Program brzog njuh s nimanje u epilepsije. Epilepsia. 1995; 36 (Suppl 4): S25.

133. Semah F , Pic ot MC, Adam C, i sur. Je li t emeljni uzrok epileps ije glavni prognost ič ki

č imbenik z a povrat ak? Neurologiju. 1998; 51 (5) :1256- 1262.

134. Shaw EG, Sc heit hauer BW, Gilbe rt son DT , i s ur. Post operat ivnu radiot erapije od suprat ent orial niskog st upnja gliomi. Int J Radiat Onc ol biol Phy s. . 1989; 16:663- 668.

135. Siegel AM, Robert s je DW, Harbaugh RE, et al. Čis t a lesionec t omy odnosu priređene epilepsije operac ije u liječ enju kavernoznih ma lformac ija koji imaju epileps iju Neur osurg Rev 2000;. . 23 (2) :80- 83.

136. Srebro JM, Raw lings CE t reć i, Ross it c h E Jr., et al. Ganglioglioma:. Klinič ka st udija s dugoroč no prać enje Surg Neurol. 1991; 35 (4) :261- 266.

137. Sisodiya SM, Besplat no SL, St evens JM, i sur. Ras prost ranjeni moždani st rukt urne promjene u boles nika s kort ikalne dis geneza i epilepsije. Mozga. 1995; 118:1039- 1050.

138. Dakle N, Olivier, Andermann F , i sur. Rez ult at i kirurškog liječ enja u bolesnika s bit e mporal epilept if orm abnormalnost i. Ann Neurol. 1989; 25:432- 439.

139. Spenc er DD. St rat egije za žarišnoj resekc ije u medic inski t vrdoglav epilepsije. Epilepsija Res suppl. 1992; 5:157- 168.

140. Spenc er DD, Spenc er SS, Mat t son RH, i sur. Unut armož dano mase u bolesnika s djelomič nim epilepsiju. Neur ologiju. 1984; 34:432- 436.

141. St efan H, Hammen T . Ka vernoza n haemangiomas, epilepsija i liječ enje st rat egije. Ac t a Neurol skand. 2004; 110 (6) :393- 397.

142. St ein BM, Mohr JP. Vas kularne malf ormac ije mozga [Uvodnik]. N Engl J Med. 1988; 319:368- 369.

143. St ephen LJ, Kw an P, Bro die MJ. Da li uzrok lokaliz ac iju vez ane epilepsije ut jec at i na odgovor na ant iepilept ič ko droga t ret man? Epilepsia. 2001; 42 (3) :357- 362.

144. Sut herling WW, Risinger MW, Crandall PH, et al. Žarišna funkc ionalna anat omija dorzolat eralnom f ront oc ent ral napadaja. Neur ologiju. 1990; 40 (1) :87- 98.

145. T akas hima S, Bec ker LE. Neuropat ologiju od c erebralne art eriovenious malformac ija u djec e. J Neurol Neuros urg Psihijat rija. 1980; 43:380- 385.

146. T at lidil R, Lut her S, Zapad, et al. Usporedba fluor- 18 deoxygluc ose i O- 15 voda PET u t emporalnog režnja epilepsije. Ac t a Neur ol Belg. 2000; 100 (4) :214- 220.

147. T aylor DC, F alc oner MA, Brut in CJ, i sur. Žarišna kort ikalne displazije od moždane kore u epilepsije. J Neur ol Neur osurg Ps ihijat r ija. 1971; 34:369- 387.

148. T emkin O. pada v ic i. Balt imore: Johns Hopkins Pres s, 1945:380.

149. T heodore WH Holmes MD, Dorwa rt RH. Slož eni parc ijalni napadaji. Cerebralna st rukt ura i moždana funkc ija. Epilepsia. 1986; 27:576- 582.

150. T horpe ML, Cordat o DJ, Morgan MK, et al. Post operat ivni oduzimanje ishod u nizu

114 bolesnika s suprat ent orial art erio venskim malformac ijama. J Clin Neuros c i. 2000; 7 (2) :107- 111.

151. Vaquero J, J Salaz ar, Mart inez R, et al. Cavernomas središnjeg živč anog sus t ava:. Klinič kih s indroma, CT dijagno st ika, i prognoz i nakon kirurškog liječ enja u 25 sluč ajeva Ac t a Neuroc hir (Beč ). 1987; 85 (1- 2) :29- 33.

152. Vec ht CJ, Wagner GL, Wilms EB. Int erakc ije iz među ant iepilepsijski i kemot erapijsko lijekova. Lanc et Neurol. 2003; 2 (7) :404- 409.

153. Velasc o T R, Zanello PA, Dalmagro CL, et al. Kalc if ic irane lezije c yst ic erc ot ic i t vrdoglav epilepsije:. Presjeka prouč avanje 512 pac ijenat a J Neur ol Neurosur g Psihijat rija. 2006; 77 (4) :485- 488.

154. Vint ers HV, Armst rong DL, Babb T L, i s ur. Neuropat ologija ljudskog simpt omat ske epilepsije. U: Engel J Jr. , ur. Kir urško liječ enje od epilepsije. . New Y ork: Raven Pres s, 1993:593- 608.

155. Volt erra, T rot t i D, ​T romba C, i s ur. Glut amat upija nje inhibic ija st rane s lobodnih radikala kisika u št akora kort ikalnih ast roc it i. J Neurosc i. 1994, 14 (5 Pt 1) :2924- 2932.

156. Walum F . Count er t ransport glut amina i kolina u kult urama ljudskih st anic a glioma. Bioc hem Biophy s Res kom u. 1979; 88:1271- 1274.

157. Weber JP Silbergeld DL, Winn HR. Kirurška resekc ija epilept ogenic kort eks a povez an sa st rukt uralnim lezija. Neur osur g Clin Nort h Am. 1993; 4:327- 336.

158 Weis M, F eis t el H, St ef an H. Ut ilit y ic t al SPECT :. Peri- ic t al, pos t - ic t al Ac t a Neurol skand. . 1994 (Suppl) 152:145- 147.

159. Wiebe S, Blume WT , Girvin JP sur. Randomizirano, kont rolirano is pit ivanje operac ije za vremensko- rež nja epileps ije. N Engl J Med. 2001; 345 (5) :311- 318.

160. Williamson PD, blagodat PA, T ha dani VM, i sur. Parijet alni režanj epilepsije: dijagnost ič ke raz mat ranja i rez ult at i operac ije Ann Neur ol. . 1992; 31:193- 201.

161. Williamson PD, F ranc uski JA, T hadani VM, i sur. Okc ipit alnog režnja epilepsije: klinič ka obilježja, oduzimanje namaz uzoraka, t e rezult at e operac ije Ann Neur ol.. 1992; 31:1- 13. P. 2523 162. Williamson PD, Wieser HG, Delgado- Esc uet a AV. Klinič ka obilježja parc ijalnih napadaja. U: Engel J Jr. , ur. Kirurš ko liječ enje od epileps ije.. New Y ork: Raven Press, 1987:101- 120.

163. Wolf HK, Zent ner J, Huf nage, et al. Kirurš ka pat ologija epilepsije t emporalnog režnja. Iskus t vo sa 216 s luč ajeva. J Neuropat hol Eksper t Neurol. 1993; 52:499- 506.

164. Won HJ, Chang KH, Cheon JE, et al. Usporedba rez onanc ije s PET i SPECT ic t al u 118 bolesnika s epileps ijom t vrdoglav. AJNR Am J Neuror adiol. 1999; 20 (4) :593- 599.

165. Wyllie E, Luders H, HH Morris, et al. Klinič ki ishod nakon pot punog ili djelomič nog

resekc ije za neukrot ivog epileps iju. Neurologiju. 1987; 37:1634- 1641.

166. Xiao B, Huang ZL, Zhang H, i sur. Et iologija epilepsije u kirurški lije č enih bolesnika u Kini. Oduzim anje. 2004; 13 (5) :322- 327.

167. Y eh HS, Kashiw agi S, T EW JM, i sur. Kirurško liječ enje epilepsije povezana s mož danim art eriovenskim malf ormac ijama. J Neur osurg. 1990; 72:216- 223.

168. Y eh HS, T EW JM. Upravljanje art eriovens kim malformac ija moz ga. Cont em p Neurosur g. 1988; 9:1- 8.

169. Y eh HS, T ew JM, Gart ner M. Seizure c ont rol af t er surgery on c erebral art eriovenous malf ormat ions. J Neur osurg . 1993;78:12–18.

170. Y oon HH, Kwon HL, Mat t son RH, et al. Lo ng- t erm seiz ure out c ome in pat ient s init ially seizure- f ree af t er res ec t ive epileps y s urgery. Neur ology . 2003;61(4):445–450.

171. Zevgaridis D, van Velt hoven V, Ebeling U, et al. Seizure c ont rol f ollow ing surgery in suprat ent orial c avernous malformat ions: a ret rospec t ive s t udy in 77 pat ient s . Ac t a Neuroc hir ( Vienna ). 1996;138(6):672–677.

← ↑ →

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful